Izvjestilac Evropskog parlamenta Tonino Picula komentarisao je za N1 Zagreb situaciju u Srbiji godinu dana poslijee pada nadstrešnice u Novom Sadu. On je ocijenio da odlaganje političkog rješenja ovog "neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji" može da dovede cijelu zemlju u rizik od nekih ozbiljnijih sukoba, koji, kako kaže, mogu završiti još jednom tragedijom.
Prema njegovim riječima protesti neće tako lako prestati jer je situacija u zemlji sve polarizovanija, a demonstrante vlast vidi kao ugrožavajuće.
- Mislim da se reaguje sve više represijom, nasiljem prema svima onima koji izražavaju svoje mišljenje na ulicama, ali ne samo na ulicama. Meni se čini da je ovo jedna od etapa tog građanskog bunta i svako odlaganje nekog političkog rješenja ove krize, neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji, možda dovodi cijelu zemlju u povećani rizik od nekih ozbiljnijih sukoba, koji naprosto mogu završiti i sa nekakvom tragedijom. Ja sam prije nekoliko mjeseci rekao da se najviše bojim 17. žrtve, odnosno pored 16 ljudi koji su stradali u padu nadstrešnice, ako se dogodi neki tragičan slučaj i tokom samih protesta, tada će situacija zaista postati krajnje ozbiljna - kazao je Picula.
Izvjestilac smatra da do ovog trenutka političkog rješenja nema na vidiku.
- Studenti su vrlo jasno artikulisali želju da se izbori raspišu što prije, međutim oni naprosto sami izbore ne mogu raspisati, to zavisi od vlasti. A ona oklijeva kao da osjeća, prije svega Aleksandar Vučić, da izbori ovog trenutka nijesu onaj instrument koji mu je toliko puta ranije u zadnjih 5-6 godina pomagao zapravo da ostane na vlasti."
Na pitanje da li se u ovom trenutku može vjerovati u poštene izbore u Srbiji, ako do njih dođe prije vremena, Picula kaže da u ovom trenutku postoji mnogo argumenata za negativan odgovor.
- Nakon zadnjih izbora u Srbiji, koji su se održali krajem 2023. godine, međunarodni posmatrači su ocijenili da Srbija mora preinačiti mnogo toga u svom izbornom zakonodavstvu, preporučili su 25 tačaka promjena, od kojih gotovo da nijedna nije ispunjena. Prema tome, nemamo razloga da vjerujemo da bi izbori održani pod ovim okolnostima rezultirali zapravo slobodnim i poštenim izborima. Jer je u Srbiji u ovome trenutku i dalje potpuna dominacija stranke na vlasti, odnosno jednog čovjeka kome sigurno nije u interesu da ispuni ono što od njega očekuju, naravno, najprije građani Srbije, ali onda i međunarodna zajednica, pogotovo Evropska unija, čiji dio deklaratorno Srbija želi da bude."
<h2>Oštra rezolucija EP o Srbiji</h2>
Picula ocjenjuje da u Evropskom parlamentu postoji kontinuirani interes za stanje u Srbiji.
- Mi smo od početka ove godine imali već tri rasprave u Evropskom parlamentu o Srbiji, koja ima status kandidata za članstvo još od 2012. godine. Međutim, već četiri godine ona nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, ali situacija u Srbiji svakako se odražava i na kvalitet politike proširenja koji je jedan od deklariranih prioriteta upravo ove evropske komisije. Dakle, ako Aleksandar Vučić očito ne želi ili nema kapacitete da realizuje preko potrebne reforme, on ima jednu drugu sposobnost, a to je da po svom nahođenju može da proizvodi krize u nekim drugim djelovima Zapadnog Balkana. Tako da, situacija u Srbiji je zapravo jako bitna i u tom pogledu. Ja očekujem sjutra, u utorak, prilikom objavljivanja tog zbirnog izveštaja Evropske komisije o stanju u državama kandidatkinjama, da ovaj put skine rukavice ili barem jednu rukavicu kada govori o Srbiji, što nije bio slučaj proteklih godina."
Picula je konstatovao da je Evropska komisija ta koja i te kako odlučuje o kvalitetu samih pregovora sa Srbijom, pa ono što se tu kaže "zaista ima i ozbiljne reperkusije na put Srbije prema Evropskoj uniji".
- Dugo vremena je odnos Evropske unije, zapravo prije svega Evropske komisije, prema Vučićevom Beogradu bio je neopravdano blag. Brisel je dugo godina ignorisao sve jasnije znakove jačanja autokratije u Srbiji i s njom povezane pojave korupcije, slabljenja institucija pravne države, kao i odbacivanja temeljnih vrijednosti na kojima počiva Evropski poredak. Nemojmo zaboraviti da to nije bilo slučajno. Dugo godina je Aleksandar Vučić imao i posebnu podršku uglednih evropskih političara koji su imali posebnu težinu, prije svega Angela Merkel, ali i nekih drugih političara iz država članica Evropske unije. Ja se nadam da se taj odnos pomalo mijenja, jer kao što sam rekao, ako se zaista jasno i oštro ne prokomentariše ovo što se događa u Srbiji gotovo godinu dana, tada ne dolazi samo u pitanje put Srbije prema Briselu, nego se ugrožava i politika proširenja kao takva - kazao je Picula.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula: Rješenje neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji može da dovede do rizika od ozbiljnijih sukoba

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da je u radu na Rezoluciji o Srbiji poslaničkim grupama "trebalo dva sata da nađu zajednički jezik". O pucnjavi u "Ćacilendu" je kazao da je nasilje bilo neizbježno jer "Vučićeve pristalice u njemu služe da intervenišu" protiv protivnika režima.
- Čini mi se da je taj prostor naseljen Vučićevim pristalicima i čini mi se da je to slika Vučićeve Srbije. Nasilje je bilo neizbježno jer su Vučićeve pristalice tu da intervenišu protiv svih kojima je ovaj režim dozlogrdio. Takav prostor treba vratiti svim građanima - kazao je poslanik u razgovoru za N1.
<h2>"Vlast najodgovornija za stanje u zemlji"</h2>
Europoslanici su usvojili Rezoluciju o Srbiji koja je ocijenjena kao "nikad oštrija".
- Rezultat kojim je prihvaćena Rezolucija se poklapa sa podrškom koju je dobio moj Izveštaj u Srbiji koji je usvojen ranije ove godine. Možemo govoriti o stabilnoj većini u EP koji prati i podržava ono što se zaključuje na radnim grupama ili ad hoc Rezolucijama. Riječ je o većini koja je svjesna stanja u Srbiji i spremni su podržati sve ono što je potrebno mijenjati, kako bi Srbija, kao kandidat za članstvo, napredovala, a ne nazadovala - istakao je Picula.
Kako je istakao, raduje ga što je poslaničkim grupama bilo potrebno "dva sata da nađu zajednički jezik" oko nacrta ovog dokumenta.
Istakao je i da vlast snosi najveću odgovornost za ono što se u nekoj državi dešava.
- Vlast je najodgovornija za stanje u zemlji, bilo da je pozitivno ili negativno. S obzirom na to da smo u ovoj Rezoluciji iznijeli mnogo toga negativnog, očekujemo od vlasti da to mijenja, ali primjećujemo da postoje snage koje žele promene - navodi specijalni izaslanik za Srbiju i pita šta ova Rezolucija znači za zvanični Beograd i da li će je uzeti u razmatranje, "ako su iskrene izjave Vučića da je strateški cilj Srbije članstvo u EU".
Na pitanje N1 šta znači to što predsjednik u jednom trenutku govori o članstvu u EU, a sa druge strane europoslanike naziva ološima, Picula navodi da taj dvostruki narativ ne može zauvijek da traje.
- To je šizofrena situacija koja traje predugo. Ne možete imati dva narativa. Taj dvostrukti narativ može neko vrijeme poslužiti svrsi, a dugoročno se u pitanje dovodi glavni cilj - članstvo u EU. Potrebno je strpjeti se još koju nedjelju, jer očekujemo Komisiju koja bi morala podnijeti izvještaj o stanju u državama kandidatima i volio bih da vidim šta će napisati i da li će, na neki način, promijeniti narativ u skladu sa onim što EP u dokumentima iznosi - dodao je on.
<h2>"Kritika vlasti, ne napad na Srbiju kao takvu"</h2>
Istakao je da se na Rezoluciju ne treba gledati kao na "napad na Srbiju".
- Ovo se ne smije shvatiti kao napad na Srbiju kao takvu. Ovo je kritika ponašanja vlasti. EU nikada nije zatvorila vrata Srbiji, ali Unija ima pravo da otvoreno govori o onome što u Srbiji treba mijenjati. Svako drugo tumačenje je - falsifikat. Nadam se da će tumačenja biti ozbiljno shvaćena u Beogradu - ističe Picula za N1.
Zaključio je da do promjena u Srbiji ne može doći bez usvajanja Zakona o biračkom spisku i izbora Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

1250x600

1084x550

Picula: "Ćacilend" slika Vučićeve Srbije, nasilje bilo neizbježno

Vlast u Srbiji moraju mijenjati sami građani, ali potrebno je promijeniti politiku - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
On je to poručio u razgovoru za Večernji list, a nakon usvajanja još jednog izvještaja o Srbiji.&nbsp;
Ova rezolucija je povodom godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu. Šta mislite, može li ova rezolucija pomoći ili nešto promijeniti za sve one u Srbiji koji se nadaju pravdi?
- U pravu ste. Ovo je još jedna rezolucija koja je u posljednje vrijeme ispregovarana ovdje u Evropskom parlamentu. Ja sam vodio pregovore. Dobro je što se radi o ozbiljnoj ocjeni pet političkih grupacija u Evropskom parlamentu, uključujući i EPP (Evropsku narodnu partiju).&nbsp;
To je važno naglasiti jer je Vučićeva stranka pridružena članica EPP-a, pa se može reći da je i EPP podijelio sa nama ocjenu stanja u Srbiji godinu dana nakon pada nadstrešnice na zgradi željezničke stanice u Novom Sadu. Već sam naslov - polarizacija i sve jača represija - govori o osnovnom motivu za donošenje ovakvog dokumenta.
Kada pitate o efektima ovog dokumenta, treba reći da je on dio, nadam se, šireg skupa događaja koji se odnose na Srbiju u okviru institucija Evropske unije. Ne zaboravimo, danas je dodijeljena Saharovova nagrada aktivistima koji se bore za ljudska prava. Iako je nisu dobili, važno je da su srpski studenti, zahvaljujući volji članova Parlamenta, ušli u najuži izbor za tu nagradu.
Ali, naravno, svi sa nestrpljenjem čekamo šta će se desiti početkom novembra, kada Komisija objavi svoje izvještaje o stanju u pojedinim zemljama kandidatima. Nadam se da će ton izvještaja Komisije o Srbiji u što većoj mjeri biti usklađen sa osnovnim porukama naše rezolucije.
Bugarski poslanik, koji je govorio u ime evropskih narodnjaka, tokom rasprave je zaključio da će se evropska budućnost Srbije ostvariti onda kada ljudi koji protestuju na ulicama smijene one koji su danas na vlasti, i da Evropa treba biti spremna da to podstakne ili pomogne. To je nešto što dosad nismo čuli, posebno ne takve poruke iz redova narodnjaka. Da li je ta poruka nešto što osjeća i podržava čitav Evropski parlament, ili je to samo njegov lični stav?
&nbsp;- Već sama ova rezolucija, iza koje stoji, kao što sam rekao, pet različitih političkih grupacija, predstavlja snažnu poruku sama po sebi i prije...

Picula: Vlast u Srbiji moraju mijenjati sami građani, ali potrebno je promijeniti politiku

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula poručio je da rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji nije napad na nju, te da nije Evropa iznevjerila Srbiju, već da vlast u Srbiji iznevjerava svoje građane, prenosi N1.
Picula je sa govornice Evropskog parlamenta poručio da je najbolji način odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu razotkrivanje korijena problema, koji su doveli do tragedije.
- Tragedija u Novom Sadu pokazuje da korupcija nije običan kriminal, korupcija uništava institucije i odnosi živote. Ova nesreća reflektuje neke od ključnih strukturnih problema u Srbiji – netransparentnu uključenost stranih aktera u projekat, izostanak kontrola koje bi omogućile korišćenje objekta jer sigurnosni standardi nijesu ispoštovani, ometanje istrage i nezavisnosti pravosuđa nakon tragedije, te represiju prema građanima koji žele odgovornost i promjene - naveo je Picula.
Izvjestilac EP istakao je i da vlast u Srbiji ponavlja kako želi da uđe u Evropsku uniju, ali da svakog dana sve više odstupa od njenih vrijednosti.
- Napredak se mjeri konkretnim reformama, a ne obećanjima bez pokrića. Nezavisne institucije, slobodni mediji i građani trebaju biti partner vlasti, a ne mete raznih teorija zavjera. Ova rasprava i rezolucija nisu napad na Srbiju, nije Evropa iznevjerila Srbiju, vlast u Srbiji iznevjerava građane - poručio je Picula.

Picula: Nije Evropa iznevjerila Srbiju, već vlast svoje građane

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- Što je šteta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
<h2>Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU</h2>
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
<h2>Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj</h2>
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost još nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Anja Ivanović

Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla, zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E u 19 sati večeras pogledajte:
- Zemljotres ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici targetiranih medija premijeru Spajiću sjutra predaju inicijativu za smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović. 
 
- Predsjednik države Jakov Milatović posthumno dodijelio najviši državni orden mitroplitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne Crkve Amfilohiju Radoviću 
 
- Filmska pljačka u muzeju Luvr u Parizu, ukradeno 9 dragulja 
 
- Nove linije Wizz aira neće biti značajne samo za avio povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Tonino Picula

Predstavnik u Evropskom parlamentu i nekadašnji izvjestilac za našu državu Tonino Picula ističe kako put Crne Gore ka Evropskoj uniji ne protiče onako kako je bilo očekivano - iako napretka ima.
- Čini mi se da približavanje Crne Gore Evropskoj uniji ide, ali baš i ne onim tempom koji je bio najavljivan i podstican - smatra on.
Do skoro je, konstatuje Picula za Novu M, naša država bila viđena kao predvodnik u evropskom integracionom procesu.
- Na kraju krajeva, prije se ekskluzivno govorilo isključivo o Crnoj Gori kao o predvodniku politike proširenja. Ali, sada se već raspravlja o potencijalnom zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u Evropsku uniju - zaključio je Picula.
Podsjetimo, Picula od prošle godine obavlja dužnost izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju.

Picula: Sada slušamo o zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u EU, do skoro nije bilo tako

Brisel ne može ponuditi šargarepu Srbiji, dok predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić svojim građanima nudi batinu, izjavio je večeras izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, dok su se u debati čula i mišljenja da Brisel ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja Srbije, koja ima demokratski i legalno izabranu vlast.
Picula je u debati pred Evropskim parlamentom rekao da u Srbiji nema dovoljno reformi, da napredak nije dovoljan i da nema usaglašavanja sa evropskim sankcijama Rusiji.
Eskalacija nasilja nad demonstrantima, provokativni spoljno-politički potezi, najnoviji napadi na novinare i projekat potpune kontrole medija – razlozi su za još jednu ozbiljnu raspravu o Srbiji, naglasio je Picula.
Picula je ocijenio i da je paradoks što EU sprovodi sankcije ruskom režimu, a ćuti kada je u pitanju država kandidat za članstvo, čiji šef javno odbija uvođenje sankcija Moskvi.
Davor Ivor Šter iz Evropske narodne partije rekao je da je Srbija sve više polarizovana.
- Upozorili smo i ranije da se problemi ne mogu riješiti samo promjenom jedne osobe, problemi su strukturne prirode, uključujući i neke predstavnike opozicije - rekao je on i ocenio da je u Srbiji nacionalizam jači od borbe protiv korupcije.
Ne možemo dati blanko ček ni opoziciji, rekao je Šter i poručio da nije posao EU da mijenja vlast u Srbiji, već da traži ispunjavanje kriterijuma za koje se Srbija obavezala predajom kandidature.
Poslanik Evropske stranke zelenih Vladimir Prebilič naglasio je da EU ne može da prihvati Srbiju u kojoj huligani napadaju mirne demonstrante, niti zemlju čiji predsjednik naziva predstavnike Evropskog parlamenta ološem.
- Demokratska Srbija nije nešto što je potrebno samo građanima, već je to i potrebno Evropi da bismo imali stabilan region - rekao je Prebilič.

Burna rasprava u EP o stanju u Srbiji: Brisel ne može dati Beogradu šargarepu, dok Vučić na ulici ljudima nudi batine

Kada se na naše mirovne napore odgovori napadima dronovima i raketama na civilnu infrastrukturu, zgradu vlade i predstavništvo EU - zaključak bi trebao biti jasan svima, komentarisao je danas nove ruske napade na Ukrajinu izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula.
- Ne postoji istinska Putinova volja da razgovara ili djeluje u smjeru mira. &nbsp;Braneći sebe, Ukrajina brani Evropu! Jačanjem sebe, EU može bolje podržati Ukrajinu!- poručio je Picula na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTPicula%2Fstatus%2F1965347738721063043%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965347738721063043%7Ctwgr%5Ef317514e7100537a74fbff00958fb0d5040c33d6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Picula: Ne postoji istinska Putinova volja da razgovara ili djeluje u smjeru mira

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: tonino-picula