Rifatu Rastoderu posthumno će, za poseban doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava koje imaju poseban značaj za Opštinu Bijelo Polje, biti dodijeljena nagrada „Tomo Buzov“ za 2026. godinu.
Tu odluku je na sjednici 23. februara donio Žiri za dodjelu Nagrade „Tomo Buzov“. Konkurs za dodjelu nagrade raspisao je 27. januara ove godine Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Bijelo Polje.
Nagrada će biti uručena u okviru obilježavanja dana sjećanja na otmicu u Štrpcima 27. februara.
- U zakonskom roku je pristigao prijedlog od NVU „Inicijativa mladih za ljudska prava” koji su podržali dr Ervin Spahić i Džemal Perović, a kojim su predložili da se posthumno dodijeli Nagrada „Tomo Buzov“ Rifatu Rastoderu, političaru, novinaru i publicisti. Rifat Rastoder bio je glas razuma u vremenu kada je razum bio najpotrebniji - navodi se u obrazloženju odluke.
U Žiriju su naglasili da su javno djelovanje i politički i društveni angažman Rastodera bili vođeni uvjerenjem da je istina iznad podjela, a dostojanstvo čovjeka iznad svake ideologije.
- U najtežim godinama, kada je bilo lakše ćutati nego govoriti, Rastoder je birao da govori - podvukli su oni.
Rifat Rastoder, kako su dodali u obrazloženju, predstavlja vrijeme u kojem je bilo presudno sačuvati razum i vjeru u zajednički život u društvu koje je bilo razoreno podjelama.
- Njegovo djelovanje bilo je zasnovano na uvjerenju da različite nacije i vjere ne smiju biti linije razdvajanja, već mostovi susreta. U trenucima kada su identiteti zloupotrebljavani da bi se širila mržnja, on je insistirao na građanskoj odgovornosti, dijalogu i međusobnom uvažavanju. Govorio je protiv mržnje, protiv zaborava, protiv relativizacije zločina. Govorio je u ime onih koji više nisu mogli da govore. Njegova dosljednost i moralna postojanost učinili su ga simbolom građanske hrabrosti i odgovornosti - dodaje se u obrazloženju.
Od dana kada se saznalo za otmicu putnika iz voza u Štrpcima pa do smrti, 4. maja 2023. godine, dakle više od 30 godina Rifat Rastoder je, ističe se u obrazloženju, bio dio borbe one dobre i poštene Crne Gore koja se zalagala za istinu i pravdu za žrtve zločina u Štrpcima.
- Radio je to kroz javna reagovanja, novinske članke, kroz svoj politički angažman, ali i knjige „Usud imena“ i „Hronika zločina“ u kojima se temeljno bavio ovim, ali i drugim ratnim zločinima u Crnoj Gori, postajući tako trajni simbol, ali i dio istorije borbe za ljudska prava u Bijelom Polju i Crnoj Gori - istakli su u Žiriju.
Odluka da se posthumno dodijeli ova nagrada Rifatu Rastoderu simbolizuje, kažu oni, pamćenje i moralnu postojanost u vremenu podjela, kao i priznanje njegovoj nepokolebljivoj vjeri u pravdu i njegovom doprinosu kulturi sjećanja i pomirenja.
- Imajući u vidu sve navedeno, sagledavajući doprinose sa određene vremenske distance nesporno se može zaključiti da je Rifat Rastoder dao doprinos sveukupnom razvoju naše opštine, pa je Žiri donio Odluku da se Nagrada „Tomo Buzov“ dodijeli Rifatu Rastoderu i na ovaj način oda javno priznanje za poseban doprinos u promociji i zaštiti ljudskih prava koje imaju poseban značaj za Opštinu Bijelo Polje - zaključili su u obrazloženju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rifatu Rastoderu posthumno nagrada „Tomo Buzov“: „Birao je da govori kada je bilo lakše ćutati“

Preminuo je Darko Buzov, sin Toma Buzova, čovjeka koji nije mogao ćutati, prenio je dnevnik.hr.
Sin jedinac preminuo je juče, na dan na koji je prije 32 godine njegov otac, vođen isključivo vlastitim osjećajem pravde, stao u odbranu nevinih – i zbog toga izgubio život- istakli su u saopštenju.
Tomo Buzov, penzionisani oficir JNA-a, bio je jedan od dvadeset putnika otetih iz voza Beograd – Bar u Štrpcima 1993. godine. No, za razliku od ostalih, on nije bio meta zločinačke paravojne formacije Osvetnici.
Njegovo ime i prezime nijesu bili "pogrešni". On je izabrao stati uz one koji su bili obilježeni i zbog toga je ubijen.
Podsjećamo, hrvatski redatelj Nebojša Slijepčević prema njegovoj je priči snimio kratkometražni igrani film koji je u konkurenciji za najprestižniju nagradu Oskar.

Preminuo Darko Buzov, sin Toma, koji je izgubio život braneći nevine ljude u Štrpcima

Za ovogodišnju regionalnu nagradu DIALOGOS, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija publikovanu u prethodnoj godini, selektori zemalja regiona nominovali su sedam knjiga. Selektorka Srbije, prof. dr Tatjana Vulić, za nagradu je predložila tri knjige, među kojima je monografija dr Nevena Obradovića „Političko komuniciranje u doba društvenih mreža“.
Autor u ovoj knjizi istražuje načine savremenog političkog komuniciranja od strane političara na vodećim društvenim mrežama: Fejsbuku, Instagramu, Iksu i Tik-Toku.
Recenzent monografije, prof. dr Zoran Jevtović, ističe da „autor sugeriše kako je političkim i komercijalnim manipulacijama danas moguće u svega nekoliko trenutaka promijeniti navike i ponašanja milionskih auditorijuma, što znači i nametnuti politička mišljenja i sisteme“.&nbsp;
Naglašavajući populizam društvenih mreža, Jevtović kaže da se „internet okreće protiv svoje publike nudeći dominantna mišljenja sa suženim i ideološki profilisanim gledištima, stavovima i sudovima“, ističući da „Obradović precizno i uvjerljivo dokazuje simbiotičku bliskost političkog populizma i čitanih sadržaja društvenih mreža“.
Jevtović zaključuje da je „prelazak na ekonomiju pažnje promijenio tradicionalni odnos kapitalizma i demokratije omogućavajući kreiranje komercijalno orijentisane komunikacione politike, ali da bi se ona u realnom vremenskom okruženju prepoznala neophodno je više ovako provokativnih i kritičkih djela“.
Sa ambicijom objektivnog sagledavanja trendova u političkom komuniciranju, u monografiji su metodom svrhovitog uzorkovanja, u različitim političkim kulturama i tradicijama, analizirani profili: na Fejsbuku premijera Španije Pedra Sančeza i premijera Slovačke Roberta Fica; na Instagramu profil kancelara Njemačke Olafa Šolca i bivše premijerke Estonije Kaje Kalas; na Iksu profil liderke najveće opozicione stranke u Švedskoj Magalene Anderson i lidera opozicije Moldavije Igora Dodona; te na Tik-Toku profil lidera najveće opozicione stranke u Francuskoj Žordana Bardele i, u periodu istraživanja i izrade monografije, profil tadašnjeg opozicionara Češke Andreja Babiša.
Nagrada DIALOGOS, čiji je idejni utemeljitelj i inicijator njenog obnavljanja (nakon prekida od 2020–2025) kulturolog i publicista mr Željko Rutović, dodjeljuje se od 2013. godine. Ovogodišnja dodjela, u organizaciji Društva crnogorskih novinara, biće upriličena u Tuzli, u partnerstvu sa tamošnjom akademskom zajednicom.
O najboljoj knjizi odlučivaće žiri u sastavu: prof. dr Vedada Baraković (Bosna i Hercegovina), prof. dr Boban Tomić (Srbija) i novinar i publicista Slavko Mandić (Crna Gora).

„Političko komuniciranje u doba društvenih mreža“ Nevena Obradovića u konkurenciji za „DIALOGOS 2026“

Ekipa „Sjenki“ večeras u 23 sata donosi priču o tome ko je zaista poručio ubistvo Ranka Vuletića.
U emisiji na Televiziji E pogledajte i zašto bi neko želio njegovu smrt.
Kakvu ulogu je imao Vuk Lalatović koji je povukao obarač?
Sedma sezona Sjenki! Večeras od 23 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNpAIkMLNoZM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nova epizoda „Sjenki“ u 23 sata na TV E: Ko je poručio ubistvo Ranka Vuletića?

Nijesu imali skrivene političke agende, iza njih nije stajala nijedna politička grupacija, pogotovo ne agencije i tajne službe od ko zna odakle. Iza njih je stajala pravda, osjećanje patriotizma, bazične lojalnosti sopstvenoj zemlji, pa zbog toliko velike kontroverze i zato što im to zakon omogućava - zahtijevaju javno suđenje - rekao je reditelj i jedan od predstavnika Strategije za građansku Crnu Goru (STEGA) Danilo Marunović govoreći o 35 procesuiranih zbog protesta kod Vile Gorica.
Nastavlja se saslušavanje procesuiranih zbog protesta kod Vile Gorica zbog dodjele Trinaeatojulske nagrade Bećiru Vukoviću, &nbsp;a riječ je o jednom delikatnom, kako je Marunović rekao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, procesu koji bi trebalo da imao pravo na javno suđenje.
- Kada je cijeli slučaj u pitanju vidimo jedan tendenciozan i politički motivisan proces protiv 35 lica i ne samo 35 lica, ali dominantno i formalno pravno protiv njih i sasvim je logično da se kao slobodni građani opiremo na svaki legitiman i mogući način toj vrsti odmazde. Tako da: zahtijevamo princip javnosti suđenja zato što nam zakon to obezbjeđuje i zato što profil tako velike kontroverze kao što je slučaj dodjele Trinaestojulske nagrade i protesta uoči dodjele to sve nas obavezuje, cijelo društvo - rekao je Marunović.
Kaže da je protest i sve u vezi dodjele Trinaestojulske nagrade po prvi put napravio izvan političku reakciju šire javnosti i stvorio jednu vrstu opšteg vrjednosnog konsenzusa.
- Kada napravite polarizaciju, stalno insistiram na toj vrsti formulacije, između Bećira Vukovića i Miloša Karadaglića i neregularnosti, kontroverzi koje prate cijeli proces dodjele Trinaestojulske nagrade - najvećeg državnog priznanja teško da ćete naći bilo kakvu kontroverzu i podjelu u okviru društva, makar zdravog sijela društva. Kompletna crnogorska javnost je stala na stranu onoga što su univerzalne, standardne globalne vrijednosti - naveo je on.
Za njega je, kaže, to tek početak nečeg što je nova etapa promišljanja građanskog aktivizma i politike u Crnoj Gori.
- Zato je važan taj protest i vjerujem da će sjutra neke generacije o tom događaju svjedočiti kao nekom novom početku jedne nove istorijske etape društvene odgovornosti u Crnoj Gori - istakao je Marunović.
Uporedio je protest ispred Vile Gorice sa protestima u Botunu i rekao da postoje dva ugla tretiranja i posmatranja, te kaže da je podtekst protesta u Botunu ekološki iako to nije, već protest isključivo pod uticajem određenih političkih ambicija.
- Govorimo o jednoj vrlo delikatnoj kuhinji jedne službe državne bezbjednosti, odnosno jedne tajne policije sa konkretnim ciljem da instalira novu opoziciju u Crnoj Gori. To je ta seoska tema od koje se ograđuju i koje se gade s prezirom danasnje formalne elite, a jedna seoska tema te vrste im se obila o glavu čim su se suočili sa njom, bukvalno seoska tema, nazvan je po toponimu jednog sela u Crnoj Gori i na konto te zamjene teza iz jednog seoskog pitanja stvorila se jedna tako snažna promjena političkih odnosa u Crnoj Gori - rekao je on.
Konkretna namjera, prema njegovim riječima, je da se formuliše nova, poželjna, opoziciona elita, dominanta.
- I kroz beogradske režimske medije možemo vidjeti da u okviru te inercije danas od Botuna, &nbsp;pa kroz sve naredne korake isplivavaju imena kao što su Milan Knežević, zatim jedan potpuno zaboravljeni Nebojša Medojević i jedan reciklirani Dritan Abazović u funkciji kreiranja jedne nove elite u okviru jednog dominantnog sukoba koje centri moći pokušavaju kreirati - naglasio je Marunović.
Podsjeća i da su protestanti ispred Vile Gorica napadnuti biber sprejom, a najviše žene i muškarci u sedmoj i osmoj deceniji života, dok su Botunjani privođeni, kako kaže, na jedan komičan način odnošenjem.
- Sve to otvoreno svjedoči o drugačijem aršinu i zašto je to tako mi to pitanje prosto moramo postaviti, zašto su protestanti kod Vile Gorica opasniji po državu od onih koji su protestovali u Botunu koji su zbog svog protesta mogli da ugroze evropski put Crne Gore. Šta je to što ovu državu više motiviše da se tako brutalno suoči s protestantima ispod Vile Gorica od onih u Botunu. Nijesmo naivni i na to nećemo pristati, jer mi nijesmo građani drugog reda u sopstvenoj drzavi. Mi se nijesmo borili za interese druge države, mi smo se borili u ime odbrane najvećeg državnog priznanja - poručio je Marunović.
Smatra da je proevropska opozicija u Crnoj Gori skrajnuta od glavnih tokova dešavanja, a da se primarni sukob dešava na relaciji, kako tvrdi, PES i ostalih aktera skorašnje vladajuće većine.&nbsp;
- Namjera je da se jedna navodno proevropska vlast jasno konfrotira sa prosrpskom opozicijom, odnosno budućom prosrpskom vladom kojoj bi pripadali i Mandić, i Knežević, i reciklirani Abazović i zaboravljeni Medojević. U pitanju je jedna zamjena teza i jedna nova prevara kao što je bila ona 2020.godine kada je zapravo proevropska, prograđanska, procrnogorska, multinacionalna, moderna Crna Gora imala većinu glasova, ali je sa sličnom vrstom zamjene teze da sklopi poluge moći i formira vlast - rekao je Marunović.
Pita se da li su se građanske partije pomirile sa tim pasivnim okolnostima, te mu nije jasno koja je njihova računica u takvoj konstelaciji.
- Vidjećemo šta je ishod njihove strategije i kako kane da se izbore sa tom vrstom zamjene teza i tom nakanom, ali ono o čemu ja mogu svjedočiti i danas govoriti to je da grupacija slobodnih građana kao što je STEGA &nbsp;ima jasnu agendu, to je okupiti jedan široki, najširi mogući spektar slobodnih pojedinaca, strukovnih organizacija, nevladinih organizacija, jednu bazu koja će biti reprezentativna i superiorna baza ideje moderne građanske, evropske, civilizovane Crne Gore i naš aktivizam je makar u tom smislu vrlo jasan, vrlo usmjeren, vrlo koncetrisan i vrlo definisan - naveo je on.
To, kaže, može dati kao odgovor u ime STEGE.
- A kad govorimo o opoziciji to ćete morati da pitate njih - zaključio je Marunović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Marunović: Zahtijevamo princip javnosti suđenja, na to nas obavezuje profil velike kontroverze kao što je slučaj dodjele Trinaestojulske nagrade

Kada ga je 7. decembra 2023. godine načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković pozvao na razgovor Gorana Mitrovića, tadašnji pripadnik SPO zadužen za finansijske istrage, nije mogao da pretpostavi da će – kao u onim filmovima o gansterima – dobiti ponudu koja se ne odbija. &nbsp; Mitrović je prethodno već šest mjeseci intenzivno istraživao, na osnovu anonimne prijave za moguću korupciji u Upravi za imovinu, da li je Blažo Šaranović, čelnik Uprave za državnu imovinu, zajedno sa svojim saradnicima, ali pojedinim crnogorskim biznismenima namještao, prepravljao i podešavao uslove tendera za kupovinu poslovnog prostora za potrebe Monstata, Agencije za mirno rješavanje sporova, kao Agenciji za zaštitu životne sredine. &nbsp; Za okončanje istrage mu je bilo potrebno nekoliko dana i još nekoliko razgovora. Zato Mitrović nije očekivao da će naići na neke prepreke od svog šefa, čelnika SPO. &nbsp; Ali, to se upravo desilo: Šuković je Mitroviću objasnio da ima na raspolaganju dvije opcije, sa dva različita epioga. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200216_b9233a8f1f4373b3c3b3c3c896d22b400978b408723b574359137d9801718693.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260226200216_b9233a8f1f4373b3c3b3c3c896d22b400978b408723b574359137d9801718693" data-rendition-name="original" width="277" height="182" loading="lazy" alt="NEPRISTOJNA PONUDA: Načelnik SPO Šuković"> <figcaption>NEPRISTOJNA PONUDA: Načelnik SPO Šuković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD SE DOBIJE PONUDA KOJA SE NE ODBIJA... &nbsp;U razgovoru ,,oči u oči” Šuković je iskazao nezadovoljstvo ,,razvojem istrage” u slučaju moguće korupcije i nezakonitog povezivanja interesa državnih funkcionera i moćnih biznismena bliskih vlasti. &nbsp; &nbsp;A onda je, vrlo otvoreno, predložio dvije opcije Mitroviću. Prije svega: da se predmet istrage o mogućoj korupciji u slučaju tendera Uprave za nekretnine - stavi u fioku i na njega zaboravi. Zauzvrat, kazao je Šuković, predložiće da Mitrović bude postavljen za načelnika Privrednog kriminala u Centru bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;U slučaju odbijanja ponude, slijedila je kazna: čelnik SPO je vrlo otvoreno poručio da će tražiti bezbjednosnu provjeru od Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-A ona će, sasvim sigurno, biti negativna, pa ćeš biti suspendovan i na kraju izbačen iz SPO i poslat kući – opomenuo ga je čelnik SPO. &nbsp; ... I KAD SE PONUDA ODBIJE Ovo je izvod iz svjedočenja Gorana Mitrovića, suspendovanog službenika SPO, na prvom ročištu u postupku po tužbi koju je podnio protiv Predraga Šukovića, direktora Specijalnog policijskog odjeljenja. U tužbi Mitrović navodi da je trpio mobing, ucjene i nezakonite odluke nakon što je, kako kaže, u predmetu Ktr S 164/20 došao do dokaza o namještenom tenderu za kupovinu zgrade vrijedne 8,7 miliona eura. &nbsp; Iza šifre predmeta koji je Mitrović zadužio krije se velika priča koja je, službenika SPO, magistra ekonomije i nagrađivanog policajca koštala, ne samo pozicije u Specijalnom policijskom odjeljenju, već mu je prouzrokovala i zdravstvene probleme. &nbsp; Slučaj moguće korupcije prilikom realizacije tendera Uprave za imovinu na čijem je čelu bio Blažo Šaranović, danas je u žiži javnosti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200216_7727a18dde9592bf123d52e6cbaca45338788fa0a16882822d22ca5a5413133d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260226200216_7727a18dde9592bf123d52e6cbaca45338788fa0a16882822d22ca5a5413133d" data-rendition-name="original" width="1000" height="646" loading="lazy" alt="AKCIJA ODGAĐANA DVIJE GODINE: Hapšenje Blaža Šaranovića"> <figcaption>AKCIJA ODGAĐANA DVIJE GODINE: Hapšenje Blaža Šaranovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA SPO I SDT &nbsp;,,SDT je saopštilo da službenici SPO-a, po nalogu tog tužilaštva, izvršavaju hitne dokazne radnje prema Blažu Šaranoviću, bivšem diretoru Uprave za imovinu, Branku Daniloviću, službenik za javne nabavke Uprave za nekretnine prema dvije službenice Uprave - &nbsp;zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela zloupotreba službenog položaja...” Ovo je dio objave Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović nakon akcije hapšenja bivših državnih funkcionera. &nbsp; Međutim, prema podacima koje iznosi Goran Mitrović, ove akcije Specijalnog tužilaštva uopšte ne bi bilo da je on prihvatio ponudu koju mu je čelnik SPO Šuković ponudio 7. decembra 2022. godine. &nbsp; Tada je – prema Mitrovićevim riječima – upravo Šuković pokušavao da predmet arhivira, sve da bi zaštitio od eventualnog progona neke crnogorske biznismene, prvenstveno Milana Ivanovića vlasnika ,,Novog Volvoksa”. &nbsp; - Otkrio sam jednu od najvećih korupcionaških afera u poslednjih 20 godina, a predmet je bio obrađen preko 90 odsto i ostalo mi je bilo samo još nekoliko dana rada da ga komplet i da mu je ostalo “još par dana” da ga kompletira – ustvrdio je Mitrović na sudskom ročištu održanom 31. januara. &nbsp; &nbsp;Upravo tada je uslijedila famozna Šukovićeva ponuda koja se ne odbija. No, Mitrović je odbio i odmah je osjetio posljedice - Šuković je naredio pripadniku SPO Vukosavu Jovanoviću da Mitrovića izvede iz prostorija Odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200216_6330efa50fbf08f29b1fb3240f77aec0f29125499d0027906ca46f44aad4fe7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260226200216_6330efa50fbf08f29b1fb3240f77aec0f29125499d0027906ca46f44aad4fe7c" data-rendition-name="original" width="900" height="620" loading="lazy" alt="DOKAZ O PROGONU: Mitrovićeva službena zabilješka"> <figcaption>DOKAZ O PROGONU: Mitrovićeva službena zabilješka(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,TROJKA PROGONITELJA” A samo dva sata kasnije, nakon dopisa Predraga Šukovića, stigao je eskpresan odgovor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – Mitrović treba da napušti kancelariju i ide kući! &nbsp; Tada je Mitroviću bilo jasno da je njegov progon bio dogovoren u trouglu Šuković-Šaranović-Šćepanović. Da je sve bila uigrana operacija pokazalo se već sljedećeg dana – promijenjen je uložak na bravi u dotadašnjoj Mitrovićevoj kancelariji. &nbsp;I Mitrović je, kažu izvori ETV, pokušao da nađe zaštitu: zvao je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića na čiji je prijedlog Mitrović i premješen u SPO. Upozorio je Novovića da ga načelnik SPO sprečava da vodi akciju protiv korupcije u Upravi za imovinu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200220_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260226200220_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE NA POZIV MITROVIĆA: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>BEZ REAKCIJE NA POZIV MITROVIĆA: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: ugc )</figcaption> </figure>  &nbsp;- Čekaj da se vratim iz Vašingtona - bila je poruka Mitroviću od glavnog specijalnog tužioca, koji je upravo tog 7. decembra 2023. dobio nagradu Stejt Dipartmenta za borbu protiv korupcije. &nbsp; &nbsp;Tada počinje koordinirana akcija načenika SPO Šukovića, ministra policije Šaranovića, direktora Uprave policije Šćepanovića da se nagrađivani policijski službenik Mitrović bukvalno protjera iz policije. &nbsp; ŠEMA PROGONA &nbsp;Prvo Mitrović od 7. decembra 2023. do 31. januara 2024. godine nije mogao da dolazi na posao; potom je 7. februara 2024. formalno prebačen na rad u Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad, mada mu odluka mu nije uručena... &nbsp; &nbsp;Marta 2024. iz Agencije za nacionalnu bezbjednost utvrđuju da postoje ,,smetnje za pristup tajnim podacima” , analizu, očito naručenu, potpisuje Dževad Kožar iz Kontraobavještajne službe pri Agenciji. &nbsp; Predrag Mitrović se konačno, 27 januara 2025. godine vratio an posao, ali nije imao rješenje o rasporedu, niti mogućnost da uđe u kancelarije SPO. - Dolazio sam do nadzornih kamera, mahnuo i ... vraćao se kući – priča Mitrović za ETV. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200220_75c72d251ef53537e6256bfadda233b8f153e969262069c983f24285189d9784.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260226200220_75c72d251ef53537e6256bfadda233b8f153e969262069c983f24285189d9784" data-rendition-name="original" width="738" height="1079" loading="lazy" alt='DOKAZ O ,,NEZAVISNOSTI MEDIJA": Screenshot objave na portalu ,,Vijesti"'> <figcaption>DOKAZ O ,,NEZAVISNOSTI MEDIJA": Screenshot objave na portalu ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O VLASTITOJ SUSPENZIJI SAZNAO - IZ MEDIJA Samo četiri dana nakon što se vratio na posao, 31. januara 2025. godine Goran Mitrović je suspendovan. O tome nije službeno obaviješten od vrha policije. Saznao je iz medija: novinarka ,,Vijesti” Jelena Jovanović objavila je informaciju da je protiv Gorana Mitrovića pokrenut, citiramo, ,,disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti”. &nbsp; Očito da je informacija o suspenziji dostavljena novnarki ,,Vijesti” iz vrha policije, kao usluga ili kao neka vrsta nepisane sardanje, manje je bitno. &nbsp; I možda je namjerno prećutano: koju i kakvu povredu službene dužnosti je počinio suspendovani pripadnik SPO? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200220_a12396e01e1935053c05b058c8ec1e7683b1f08454b575f2fdb7914046c37001.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260226200220_a12396e01e1935053c05b058c8ec1e7683b1f08454b575f2fdb7914046c37001" data-rendition-name="original" width="1600" height="750" loading="lazy" alt="POTPIS PO NARUDŽBI ŠUKOVIĆA: Detalj iz dopisa ministra unutrašnjih poslova Šaranovića"> <figcaption>POTPIS PO NARUDŽBI ŠUKOVIĆA: Detalj iz dopisa ministra unutrašnjih poslova Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  To je Mitrović saznao 2. februara, kada je konačno dobio Rješenje o suspenziji, potom razdužio službeni pištolj i službenu značku. U Rješenju koje potpisuje ministar Danilo Šaranović nema konkretnog obrazloženja, osim birokratskog citiranja člana Zakona o policiji. &nbsp;&nbsp; Ako nije bilo obrazloženja o suspenziji, uskoro je stigla – informacija o razlozima koje su Komisiju MUP-a motivisale da konstatuju kao postoje bezbjednosne smetnje za rad Gorana Mitrovića u SPO. &nbsp; I to kakve smetnje! &nbsp;&nbsp; DRŽAVNE LAŽI &nbsp;-Smetnje se shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima sastoje u tome da je lice registrovano u evidenciji uživaoca opojnih droga; održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa – konstatuju iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200224_cef49bbe112ab32685dcb12bc3a90c8b83e79fef44db1da6840a13d3d50b4020.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260226200224_cef49bbe112ab32685dcb12bc3a90c8b83e79fef44db1da6840a13d3d50b4020" data-rendition-name="original" width="1600" height="738" loading="lazy" alt="OPTUŽBE BEZ ZAZORA: Detalj iz spisa kojim s eobrazlažu bezbjednosne smetnje za Mitrovića"> <figcaption>OPTUŽBE BEZ ZAZORA: Detalj iz spisa kojim s eobrazlažu bezbjednosne smetnje za Mitrovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Da je samo dio osnova za bezbjednosne smetnje tačan, da je istinit, onda je sigurno da bi protim Gorana Mitrovića, policisjkog službenika i nekadašnjeg &nbsp;koordinatora u Specijalnom policijskom odjeljenju – pokrenuo &nbsp;krivični postupak. &nbsp; &nbsp;No, kako se vodi disciplinski postupak, očito je da postoje – ne zakonski – već politički i lični motivi za odstranjivanje Mitrovića iz službe. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226200224_c5641cdc4e3b6caf6a5921a96a2a1368bf65ade857d300c67afd5b2cddc254ab.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20260226200224_c5641cdc4e3b6caf6a5921a96a2a1368bf65ade857d300c67afd5b2cddc254ab" data-rendition-name="original" width="2560" height="1918" loading="lazy" alt="DRŽAVNA INSTITUCIJA, A KAO PRIVATNA FIRMA: Mitrović i Šuković"> <figcaption>DRŽAVNA INSTITUCIJA, A KAO PRIVATNA FIRMA: Mitrović i Šuković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Otjeran sam kao iz privatne firme, jer sam došao do jedne od najvećih korupcionaških afera u koje su uključeni neki biznismeni bliski sadašnjoj vlasti” – kazao je Mitrović na sudskom ročištu 31. januara ove godine, po tužbi za mobing protiv Predraga Šukovća. &nbsp; I možda takva ocjena najslikovitije pokazuje da su motivi progona nekadašnjeg koordinatora u SPO-u – zaštita moćnih biznismena koji stoje iza afere namještenog tendera, ali i zaštita političara koji mogu imati koristi. &nbsp; &nbsp;

Tag: tomo-buzov

Rifatu Rastoderu posthumno nagrada „Tomo Buzov“: „Birao je da govori kada je bilo lakše ćutati“

Preminuo Darko Buzov, sin Toma, koji je izgubio život braneći nevine ljude u Štrpcima

„Političko komuniciranje u doba društvenih mreža“ Nevena Obradovića u konkurenciji za „DIALOGOS 2026“

Nova epizoda „Sjenki“ u 23 sata na TV E: Ko je poručio ubistvo Ranka Vuletića?

Marunović: Zahtijevamo princip javnosti suđenja, na to nas obavezuje profil velike kontroverze kao što je slučaj dodjele Trinaestojulske nagrade

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?

PRATITE TVe UŽIVO