<p>Evropski parlamentarac <b>Tomislav Sokol </b>prokomentarisao je na mreži X potpisivanje ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.</p>
<p>- Korak u dobrom smjeru - poručio je kratko na Sokol.</p>
<p>Ugovor o poklanjanju Doma kulture danas su u Tivtu potpisali ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> i njegov hrvatski kolega <b>Gordan Grlić Radman</b>.</p>
<p>Tom prilikom Ibrahimović je rekao da je Crna Gora danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije.</p>
<p>Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.</p>
<p>- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.</p>
<p>Grlić Radman rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.</p>
<p>- Ovo je važan civilizacijski iskorak sa ovim domom i mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti - kazao je hrvatski ministar.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1936364547419353259&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sokol o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" Hrvatskoj: Korak u dobrom smjeru

<p>Crna Gora je danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije - kazao je ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> nakon potpisivanja ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.</p>
<p>Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.</p>
<p>- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.</p>
<p>Sve manjine su, prema njegovim riječima, neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet i jezik su bogatstvo Crne Gore.</p>
<p>Hrvatskoj manjinskoj zajednici želi da se u Domu kulture "Josip Marković" u Tivtu okupljaju i tu stvaraju dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela.</p>
<p>- Kao što su do sada bili vjerni čuvari Crne Gore, ali i najbolji most prema našoj prijateljskoj državi Hrvatskoj - naveo je Ibrahimović.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Hrvatske <b>Gordan Grlić Radman </b>rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.</p>
<p>- U istorijskom kontekstu i burnoj prošlosti različith režima i državnih zajednici, konačno je uspjelo ovoj Vladi na čelu sa premijerom <b>Milojkom Spajićem</b> i posebnom zalaganju kolege Ibrahimovića. Ovo je civilizacijski iskorak, zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore i Boke da konačno ovdje aktivno mogu njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju Vlada Hrvatske snažno podržava - istako je Grlić Radman.</p>
<p>Drago im je što će ovaj Dom kulture biti prostor za čitaonice i radionice, te da će podsjećati na minula vremena.</p>
<p>- Svakako da bi njihovi preci bili srećni da vide da je ovaj objekat ponovo vraćen u njihove ruke - naveo je Grlić Radman.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1936364547419353259%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Ibrahimović: Crna Gora pokazala da zaslužuje da bude naredna članica EU, Grlić Radman: Ovo je civilizacijski iskorak

<p>Izvještaj Evropskog parlamenta o učinku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji jasno pokazuje da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve, kao i njen politički uticaj, i te kako veliki problem. Kad se to stavi u kontekst „srpskog sveta“, širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore, kaže za 24 sata Televizije E, evropski parlamentarac <b>Tomislav Sokol</b>.</p>
<p>Učinak Crne Gore na evropskom putu je pred evropskim parlamentarcima. U dokumentu, koji je sačinio izvjestilac <b>Marjan Šarec</b>, navodi se da je Crna Gora predvodnica među kandidatima za članstvo u EU. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Važnim je ocijenjeno i to što u Crnoj Gori postoji značajna podrška evropskom putu. Kao poizitivan primjer političkog konsenzusa navedeno je to što su u reformi zakona i njihovom usvajanju učestvovali i vlast i opozicija.&nbsp;</p>
<p>Međutim, tokom debate europarlamentarci su ocijenili da je politički sistem podijeljen, nezavisnost pravosuđa ograničena, a korupcija i dalje veliki izazov. Jedan od europarlamentaraca, Tomislav Sokol, kaže da izvještaj o napretku najbolje oslikava realnost evropskog puta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Smatra da je Crna Gora najdalje odmakla, ali da su pred njom i dalje brojne prepreke. U Evropskom parlamentu problematizovao je pitanje uticaja Beograda i Moskve, u kojem važnu ulogu igra Srpska pravoslavna crkva&nbsp;</p>
<p>- Istakao sam da je to ključni problem danas u Crnoj Gori, pogotovo jer su predstavnici tog uticaja u samoj vladajućoj koaliciji, dakle od (Andrije) <b>Mandića</b>, (Milana) <b>Kneževića</b>, (Alekse) <b>Bečića</b> i cijele te ekipe. Drago mi je da se pitanje srpskog uticaja, pogotovu onog negativnog Srpske pravoslavne crkve, takođe našlo u samom izvještaju. Imamo situaciju da Izvještaj Evropskog parlamenta vrlo jasno govori o tome da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve i politički uticaj u Crnoj Gori i te kako veliki problem. Kad to sve stavimo u kontekst „srpskog sveta“, širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to ono što je trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore - kaže Sokol.</p>
<p>Negativni uticaj Srpske pravoslavne crkve sada se direktno navodi i u službenom dokumentu Evropskog parlamenta.</p>
<p>- Rekao bih da pitanje uticaja Srpske pravoslavne crkve ne treba gledati na način da je ona instrument u rukama nekoga, već da je glavni izvor velikosrpske politike. Vidimo da prosrpske stranke bez pomoći crkve nemaju skoro nikakvu moć. U Nikšiću bi doživjeli debakl da se Srpska pravoslavna crkva nije direktno uključila u lokalne izbore. Mi to i te kako dobro pratimo, mi to i te kako dobro znamo. Na kraju krajeva, ni do promjene vlasti 2020. godine ne bi došlo da se Srpska pravoslavna crkva preko litija nije direktno uključila u politički proces. Srpska pravoslavna crkva je sigurno najjači faktor, najjači igrač srpske hegemonističke politike u Crnoj Gore – kaže Sokol.</p>
<p>Evropske parlamentarce podsjetio je i na rizike koje nosi ideja o uvođenju dvojnog državljanstva.</p>
<p>- Svako malo se takve ideje, kao probni baloni, puštaju u javnost. Jasno je da bi, ukoliko bi se realizovale, došli u situaciju da nekoliko stotina hiljada ljudi u Srbiji de facto bira crnogorsku vlast. Praktično bi crnogorsku vlast formirali faktori unutar Srbije, dakle, izvan Crne Gore. To je isto istaknuto u samom izvještaju. Drago mi je što je tako, jer sam bio jedan od predlagača amandmana, kojima je to ubačeno u izvještaj - poručuje Sokol.</p>
<h2>Odnos Crne Gore i Hrvatske</h2>
<p>Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu govorio je i odnosima na relaciji Podgorica – Zagreb. Kaže da nije samo riječ o bilateralnim pitanjima, već o temeljnim, civilizacijskim temama.&nbsp;</p>
<p>- To su temeljni standardi poštovanja vladavine prava i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Prvenstveno tu mislim na pitanja rješavanja odštete za žrtve iz Domovinskog rata, pogotovo za žrtve ratnih zločina i njihove porodice, zatim pitanje rješavanja statusa nestalih i procesuiranje ratnih zločina. Dakle, to su glavne teme koje stoje na putu odnosa Hrvatske i Crne Gore i nadilaze same bilateralne odnose. Njihovo rješavanje temelj je poštovanja vrijednosti, na kojima je i Evropska unija stvarana – jasan je Sokol.</p>
<p>Opstimističan je, kaže, zbog toga što je određeni pomak u rješavanju pitanja na relaciji Podgorica – Zagreb, postignut. Portal i Televizija E ranije su objavili da je, tokom nedavnog boravka delegacije Hrvatske u Crnoj Gori, došlo je do pomaka u pregovorima o ustupanju Doma kulture „Josip Marković“ u Tivtu hrvatskoj Vladi, te isplati ratne odštete i obeštećenja logoraša zatočenih u Morinju. &nbsp;</p>
<p>- Ne bih licitirao, ni prejudicirao kakvo će biti konačno rješenje. Ali, mislim da stvari idu u dobrom smjeru i to je svakako dobar iskorak, odnosno pokazatelj volje crnogorske vlasti, ili barem njenog dijela, da se otvorena pitanja s Hrvatskom rješavaju. Još jednom naglašavam da to nije pitanje samo odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego temeljno pitanje civilizacijskih standarda, koje se mora riješiti. Recimo da sam umjereno optimističan. Ali, naravno, pored toga postoje još i oni dublji, strukturni problemi koji se moraju rješavati – kaže hrvastski zastupnik u Evropskom parlamentu.&nbsp;</p>
<h2>Zna se ko jedno misli, drugo govori, treće radi…</h2>
<p>Govoreći o tome što je Hrvastka nepoželjnim osobama proglasila trojicu crnogorskih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, Sokol podsjeća da je to rezultat usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.</p>
<p>- Ta Rezolucija je bila apsolutna provokacija i način kompenzacije za Rezoluciju o Srebrenici. Jasno se vidjelo da se dobrim dijelom crnogorske vlasti, nažalost, daljinski upravlja iz Beograda. Važno je da je nepoželjnom osobom, pored Mandića i Kneževića, za koje svi znamo ko su i šta su, proglašen i Aleksa Bečić. On se dugo predstavljao kao veliki evropejac, kao neko sa zapadnim vrijednostima, ko gleda prema Evropskoj uniji. Ali, nažalost, na ovom i na mnogim drugim primjerima, kao i iz načina na koji Demokrate obavljaju vlast u Crnoj Gori, vidi se da su oni povezani sa Beogradom, a rekao bih i sa Moskvom. Hrvatska je vrlo jasno pokazala koga smatra odgovornim, dobro prati stanje u Crnoj Gori, zna se ko jedno misli, drugo govori, a treće radi... Ako neko u crnogorskoj vlasti zastupa interese Beograda i Moskve teško može biti pozitivan faktor na putu prema Evropskoj uniji i Hrvatska teško takvu osobu može podržavati i imati nekakve iole normalne odnose – zaključio je Sokol.</p>

Sokol: SPC nije instrument u rukama nekoga, već glavni izvor velikosrpske politike

<p>Maligni strani uticaji, miješanje crkve u politiku, istorijski revizionizam, pokušaji izmjena zakona o državljanstvu… dug je spisak problema na koje Crnoj Gori ukazuje Brisel. Svi su se našli i u poslednjem izvještaju o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, koji je usvojio Evropski parlament. Jedan od evropskih parlamentaraca, <b>Tomislav Solkol</b>, smatra da je uticaj Srpske pravoslavne crkve možda i najveći problem u Crnoj Gori. Nije, kaže, riječ samo o instrumentu velikosrpske politike, već o njenom uzročniku i predvodniku.</p>
<p>- To se vidjelo na izborima 2020. godine, to se vidjelo na lokalnim izborima u Nikšiću, gdje je SPC odradila praktično sve da bi velikosrpska opcija pobijedila. Mi jako dobro pratimo stanje i znamo što se događa. Nas u Hrvatskoj i Evropskoj uniji ne možete prevariti da ne vidimo koji se procesi u Crnoj Gori događaju - kazao je Sokol za 24 sata Televizije E.</p>
<p>Dio vlasti u Crnoj Gori je, dodaje evropski parlamentarac, orjentisan više ka Beogradu i Moskvi i jako je povezan sa Srpskom pravoslavnom crkvom.</p>
<p>- Čak bih rekao da neki od političara u vladajućoj većini ne bi to ni bili, ne bi postigli svoje političke karijere, da nisu imali podršku SPC-a. Siguran sam i da mnogi u vlasti razumiju u čemu je problem. Ali, postoje oni koji to ne žele da riješe, naprotiv, ovakvo im stanje odgovara - navodi Sokol.</p>
<h2><b>Diferencijacija</b></h2>
<p>Vjeruje, ipak, da će u vladajućoj koaliciji, odnosno, unutar samog PES-a, shvatiti da se tako dalje ne može.</p>
<p>- Da se ne može sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja gleda prema Moskvi, čiji patrijarh govori s Putinom o „ruskom svetu“ i koji čini sve da destabilizuje Crnu Goru. U takvoj situaciji nema govora o nekoj integraciji Crne Gore, dok se taj problem ne riješi. Što se samog PES-a tiče moraće se napraviti jasna diferencijacija između ljudi koji su, s jedne strane, procrnogorski, prozapadno, proevropski orijentisani i onih koji su, s druge strane, proruski i prosrpski orijentisani. Mislim da te dvije opcije nikako ne idu skupa - kaže Sokol.</p>
<p>Ukoliko se takva promjena unutar PES-a ne dogodi, Sokol vjeruje da će doći do potpune marginalizacije ovog političkog saveza, što bi moglo da dovede do situacije u kojoj nekadašnji Demokrastki front postaje glavna politička snaga u zemlji. Kaže da takav scenario ne bi mogao da bude spojiv sa bilo kakvom idejom evropskih integracija. Vjeruje da je integracija Crne Gore u Evropsku uniju moguća, ali samo sa procrnogorskim i proevropskim partijama koje će ispuniti sve evropske standarde i za koje će se zalagati, ne samo deklarativno, već djelima. Sokol podsjeća da je upravo on bio jedan od inicijatora amandmana u vezi sa Zakonom o državljanstvu i pitanja ratnih zločina.</p>
<p>- Više puta smo istakli da bi promjene Zakona o državljanstvu, u smjeru koji bi omogućio da više stotina hiljada ljudi koji žive u Srbiji de facto biraju crnogorsku vlast, dovelo do prestanka postojanja Crne Gore kao nezavisne države. To je za dugoročni opstanak Crne Gore najvažnije pitanje. Mi vidimo da se ponovo kroz medije puštaju probni baloni i da se najavljuje moguće otvaranje tog pitanja. Jasno je da velikosrpske partije u vladajućoj većini, DF i Demokrate to itekako žele, samo pokušavaju to nekako provući ispod radara. Siguran sam da to neće uspjeti. Jako dobro pazimo na ono što se događa, upozoravamo i evropske partnere, kolege iz Evropskog parlamenta, iz Evropske komisije, iz država članica. Sigurno te stvari neće proći neopaženo. Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu ili Moskvi, da postane neka nova verzija Bjelorusije na Mediteranu. To bi bilo izuzetno opasno i za samu Crnu Goru, predstavljalo bi njen kraj kao samostalne države. Tako nešto predstavljalo bi i opasnost za susjedne zemlje, poput Hrvatske, jer bi se ponovo širio destabilizirajući srpsko-ruski uticaj. To bi bila i opasnost za Evropsku uniju, jer se i dalje najvažnija pitanja poput budžeta, vanjske i odbrambene politike donose konsenzusom, a ukoliko bi neka prosrpska i proruska vlast uvela Crnu Goru u Evropsku uniju, to bi ugrozilo funkcionisanje same Evropske unije i mogućnost donošenja odluka o tim ključnim pitanjima - objasnio je Sokol.</p>
<p>Mnoge su komparativne prednosti Crne Gore, napominje evropski parlamentrac. Riječ je o maloj državi, čiji ulazak u EU ne može poremetiti institucionalni odnos snaga, a i članica je NATO-a na Mediteranu.</p>
<p>- Apsolutni je interes Evropske unije da Crna Gora pristupi i postane članica, jer bi time dobila puno, učvrstila uticaj na području istočne Evrope. Dakle, mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, Evropska unija želi Crnu Goru kao članicu. Crna Gora je, u poređenju sa drugima, najdalje odmakla na evropskom putu, ali još puno toga treba uraditi. Ključni problem postoji unutar same vlasti, gdje su snage koje žele sve samo ne da Evropska unija zaista integriše Crnu Goru i da Crna Gora usvoji evropske vrijednosti - zaključio je Sokol.</p>

Sokol: Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu i Moskvi

<p>Lista osoba koje je Hrvatska proglasila za persone non grata pokazuje da problem nijesu samo istureni beogradski igrači, već i oni prikriveniji i suptilniji - poručio je poslanik Evropskog parlamenta <b>Tomislav Sokol</b> u intervjuu za Portal Analitika.</p>
<p>On je ocijenio da se sam predsjednik Skupštine i neformalni vođa parlamentarne većine Andrija Mandić trenutno donekle primirio i igra ulogu dobrog policajca - dok njegov kolega Milan Knežević igra ulogu lošeg.</p>
<p>- Ali sve je to u suštini isto - dodao je Sokol.</p>
<h2>Optimizam mora biti uslovljen otklonom od destabilizacije i radikalizma&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Česta su ohrabrenja na račun kojih je Crna Gora ostvarila pomake na evropskom putu. Ipak, imamo li previše razloga za optimizam, s obzirom na brojne propuštene prilike, izazvane tenzičnim potezima antizapadnih struktura unutar vlasti?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Crna Gora jeste formalno najnaprednija zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali suštinski napredak mora se mjeriti prema konkretnim reformama i vjerodostojnosti institucija, a ne samo prema otvaranju i zatvaranju poglavlja.&nbsp;</p>
<p>Optimizam postoji, ali on mora biti oprezan i uslovljen jasnim otklonom od politike destabilizacije, radikalizma i vanjskog uplitanja, posebno iz pravca Beograda i Moskve.</p>
<h2>Infiltracija velikosrpske politike u sve društvene strukture pravi problem</h2>
<p><b>ANALITIKA: Tokom govora na nedavnoj sjednici Evropskog parlamenta, odnosno AFET-a kazali ste da je Andrija Mandić najveći problem Crne Gore. Možete li pojasniti tu tezu, i u tom kontekstu neku vrstu zbunjenosti ili inertnosti Evrope u odnosu na njega, kad je pravac njegovog političkog djelovanja decenijama unazad više nego jasan?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Moja izjava nije ni politička provokacija niti ishitrena lična ocjena, već politička i bezbjednosna konstatacija temeljena na njegovom političkom opusu. Međutim, Mandić je samo jedna personifikacija velikosrpske politike u Crnoj Gori, a ona ide puno šire od njega lično i njegove stranke te se duboko infiltrirala u političke, medijske, obrazovne i uopšteno društvene strukture u Crnoj Gori i to je pravi problem.</p>
<p>Lista osoba koje je Hrvatska proglasila za persone non grata pokazuje da problem nijesu samo istureni beogradski igrači, već i oni prikriveniji i suptilniji.&nbsp;</p>
<p>Sam Mandić se trenutno donekle primirio i igra ulogu dobrog policajca, dok Knežević igra ulogu lošeg, ali sve je to u suštini isto.</p>
<h2>Incident sa Mandićevim sinovcem nije porodična stvar već pitanje integriteta institucija&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Pomenuli ste i slučaj Mandićevog sinovca, koji se sumnjiči za pokušaj dvostrukog ubistva, što je potpredsjednika Vlade Ivanovića prilično začudilo. Mislite li da Mandić, budući da se radi o njegovom tjelohranitelju, ako se dokaže izvršenje krivičnog djela, kao predsjednik Skupštine ipak mora snositi neku vrstu odgovornosti?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Politička odgovornost je temelj svake demokratije. Kada osoba koja obnaša jednu od najviših funkciju u državi, onu predsjednik parlamenta, ima ličnog tjelohranitelja, ujedno i bliskog rođaka, koji se dovodi u vezu s teškim kaznenim djelima, onda se mora postaviti pitanje odgovornosti, makar one moralne i političke.&nbsp;</p>
<p>Incident koji se dogodio, nije samo porodična stvar, već dovodi u pitanje integritet institucija u Crnoj Gori.</p>
<h2>Ivanovićevo udaljavanje od ranijih stavova mora pratiti i nedvosmislena evropska agenda&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Pitali ste ministra Ivanovića je li i dalje protivnik NATO alijanse. Iako je njegov odgovor bio odričan, mislite li da je promjena stava samo deklarativne prirode, kao i u slučaju Mandića i Kneževića koji nas, kažu, na leđima nose prema EU.</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Svi znamo da su određeni akteri, uključujući i ministra Ivanovića, godinama javno i otvoreno bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, glorifikovali rusku ulogu u svijetu i osporavali zapadnu integraciju.&nbsp;</p>
<p>Danas, zbog međunarodnog pritiska i unutrašnje dinamike, te stavove više ne izgovaraju javno, ali to ne znači da su ih napustili.&nbsp;</p>
<p>Međutim, Evropska unija napredak mjeri konkretnim djelima, a ne riječima, a upravo na djelima vidimo da se još uvijek u velikoj mjeri njeguje ideološki okvir koji je duboko antievropski i antizapadni. Udaljavanje od ranijih stavova mora pratiti jasna i nedvosmislena evropska agenda.</p>
<h2>Kremlj pojačava ideološki i kulturni pritisak za iscrtavanje teritorije&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Takođe, problematizovali ste i transkript razgovora između Vladimira Putina i Porfirija Perića, gdje Perić Crnu Goru faktički smješta u ruski svijet, zajedno sa Kosovom i RS. Mislite li da je Kremlj zapravo promijenio taktiku, namjerno plasirajući ovaj snimak, jer je u ovom trenutku politički isplativije oslanjati se na vjersku, nego na agenturu na vlasti?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Objavljivanje razgovora Putina s vjerskim vođom u kojem se Crna Gora, zajedno s Kosovom i dijelovima BiH, smješta unutar „ruskog svijeta“, nije slučajnost. Kremlj vrlo pažljivo bira trenutak i način plasiranja takvih sadržaja.</p>
<p>To je signal da sada pojačavaju ideološki i kulturni pritisak ne bi li iscrtali svoju teritoriju na prostoru Jugoistočne Evrope, a SPC je, kad pogledamo njenu istorijsku ulogu kao motora srpskog hegemonizma, logičan alat za postizanje te svrhe.&nbsp;</p>
<p>Ovo je definitivna potvrda toga da se Srpska pravoslavna crkva nalazi u ulozi promotora ruskog uticaja, što je sastavni dio, za EU, neprihvatljive i opasne politike srpskog sveta.</p>
<h2>Odsustvo reakcije ministarke ukazuje na institucionalnu kapitulaciju pred narativima koji razaraju CG identitet</h2>
<p><b>ANALITIKA: Kako komentarišete činjenicu da je Ivanović pokušao da obmane evropske poslanike tvrdnjom da je mitropolit Joanikije nezavisan episkop, ako znamo da su sve četiri eparhije SPC u potpunosti podređene beogradskoj patrijaršiji? Jedan od dokaza je i nedavni sabor SPC na kojem se Duklja – crnogorska država, kraljevina Voislavljevića predstavlja kao srpska, a od ministarke kulture ni glasa?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Takva izjava očiti je pokušaj zamagljivanja stvarnosti i manipulacije činjenicama. Svakome je jasno da je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori u potpunosti podređena SPC-u u Beogradu. Danas je to još više slučaj, nego za vrijeme Amfilohija.</p>
<p>To je hijerarhijski, finansijski i politički sistem koji ne ostavlja prostor za nezavisnost. Najnoviji primjer revizionizma dogodio se na Saboru SPC-a, gdje je Duklja prikazana kao „srpska kraljevina“.&nbsp;</p>
<p>Odsustvo nedvosmislene reakcije crnogorske ministarke kulture i medija na takvo izvrtanje činjenica dodatno zabrinjava (ali ne čudi) jer ukazuje na institucionalnu kapitulaciju pred vjersko-političkim narativima koji razaraju crnogorski identitet.</p>
<h2>Kraj sjedjenja PES-a na dvije stolice&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Na nedavnoj sjednici POSP-a poslanici PES-a nijesu podržali amandmane koji se odnose na zabrinutost u vezi sa uvođenjem dvojnog državljanstva i usvajanjem Zakona o stranim agentima. Takođe, nakon lokalnih izbora u Nikšiću odabrali su stranu Mandića i Marka Kovačevića. Može li se više uopšte vjerovati u Spajićevu priču o građanskoj partiji i evropskoj orijentaciji, ako ne odstupaju od saradnje s Mandićem, niti na državnom, niti na lokalnom nivou?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Potencijalno uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori problem je na kojeg kontinuirano upozoravam.&nbsp;</p>
<p>Naime, uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva, mogle bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.</p>
<p>Stoga je važno da se o tome otvoreno progovara u Crnoj Gori i izražavam žaljenje što poslanici Pokreta Evropa Sad nisu prepoznali važnost takvog amandmana.&nbsp;</p>
<p>S druge strane, ako u Nikšiću definitivno budu podržali velikosrpsku opciju, to će predstavljati jasno opredjeljenje u kojem smjeru PES ide. Vrijeme sjedenja na dvije stolice dolazi kraju. Ukoliko PES nastavi s njima, najvjerovatniji scenario je dalji gubitak podrške spolja i potpuna marginalizacija te dugoročni nestanak PES-a kao ozbiljne političke opcije.</p>
<h2>Velikosrpski političari zastupaju narative iz devedesetih&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Nedavno ste imali sastanak sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovicem. Razgovarali ste o rješavanju bilateralnih pitanja dvije zemlje. Kako Vi vidite način da se sporna pitanja riješe, budući da umjesto dijaloga imamo konstantne provokacije i produbljivanje tenzija, a trojica crnogorskih zvaničnika i dalje ne mogu preko Debelog brijega?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Rješenje je moguće ako postoji politička volja i spremnost na dijalog. Hrvatska pokazuje volju za rješavanjem otvorenih bilateralnih pitanja, ali s druge strane često izostaje istinska predanost. Donošenje rezolucije o Jasenovcu, pod instrukcijama Beograda, samo je dodatno zakomplikovalo odnose.&nbsp;</p>
<p>Nadalje, pitanje nestalih osoba iz ratnih sukoba je temeljno humanitarno, ali i civilizacijsko pitanje. Hrvatska je više puta pozvala drugu stranu na punu saradnju u tom području, uključujući i otvaranje vojnih i bezbjednosnih arhiva iz perioda ratnih operacija, naročito onih vezanih za agresiju na Dubrovnik i okolinu.</p>
<p>Posebno je zabrinjavajuće što je narativ iz 90-ih godina, narativ koji je podsticao na mržnju, palio hrvatske gradove i razarao živote, i dalje prisutan u prosrpskom dijelu crnogorskog društva i politike.&nbsp;</p>
<p>On se danas manifestuje kroz veličanje ratnih zločinaca, falsifikovanje istorije, pokušaje rehabilitacije četništva (čuli smo nedavno Joanikijev stav o Pavlu Đurišiću) i institucionalno tolerisanje retorike koja je suštinski negacija evropskih vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>Dakle, da bi se riješila otvorena bilateralna pitanja, važna je politička volja i suočavanje s problemima koji opterećuju odnose dviju država. Hrvatskoj je u interesu ulazak Crne Gore u EU, iz brojnih bezbjednosnih geopolitičkih i privrednih razloga, i to one prozapadne i suverenističke Crne Gore, a ne proxija Beograda.</p>
<h2>Dok Srbija ne doživi pravu katarzu u Jugoistočnoj Evropi neće biti mira&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Možete li makar i na bazi neke fikcije da zamislite Andriju Mandića i Milana Kneževića koji nas ponosno uvode u EU, ili je ipak realnija ona slika o Porfirijevom i Putinovom ruskom svijetu, ako Mandić nastavi da formalno upravlja Crnom Gorom? Nadate li se da će evropske institucije ipak odgovoriti na njegov radikalizam i da za to neće biti prekasno, jer gledajući Vučića i Dodika, djeluje da njihov uticaj slabi, ali velikosrpski hegemonizam ne jenjava?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> To je gotovo satirična slika. Mandić i Knežević ne predstavljaju evropske vrijednosti. Njihova politika je velikosrpska, proruska i često otvoreno antievropska. Njihova uloga u vlasti nije rezultat ideološke transformacije, već političkog oportunizma.&nbsp;</p>
<p>Ako nastave upravljati ključnim institucijama, Crna Gora će biti prividno evropska država, ali zapravo zarobljena u okovima „srpskog sveta“. EU mora to jasno prepoznati i reagovati.&nbsp;</p>
<p>Vrijeme za djelovanje je sada, jer ako zakasnimo, rizikujemo još jednu propalu tranziciju na području evropskog jugoistoka. Srpski hegemonizam puno je dublji problem od samog Vučića i dok Srbija ne prođe pravu katarzu i ne suoči se s vlastitim promašajima i iluzijama, u Jugoistočnoj Evropi, nažalost, neće biti mira.</p>

Sokol: Crna Gora će ostati u okovima „srpskog sveta“ ako Mandić i Knežević nastave da upravljaju ključnim institucijama, EU mora reagovati

<p>Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta koja se održava u Strazburu, zastupnici su raspravljali o stanju u Srbiji.&nbsp;</p>
<p>Govoreći na plenarnoj sjednici, hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, &nbsp;<b>Tomislav Sokol</b>, rekao je da pokušaji opravdavanja tragikomičnog neuspjeha da se organizuje sastanak <b>Aleksandra Vučića </b>s predsjednikom <b>Donaldom Trampom</b>, predstavljaju najnoviji vrhunac besramnog manipulisanja javnosti te da u jugoistočnoj Evropi neće biti mira dok Srbija ne prođe pravu katarzu i ne suoči se s vlastitim promašajima i iluzijama.</p>
<p>- Srbija sve više izgleda kao crna rupa jugoistočne Europe. Već odavno znamo da se radi o autoritarnoj državi s potpunom državnom kontrolom nad svim segmentima društva, a posebno medijima kojima se vlast koristi kako god joj padne na pamet- kazao je Sokol.</p>
<p>Kazao je i da je pitanje da li će Vučić uspjeti da se oporavi do parade u Moskvi.&nbsp;</p>
<p>- Ipak, ovo o čemu govorimo je vrlo ozbiljno. Ideja srpskog sveta u temelju je agresivne hegemonističke politike kakva je dovela, između ostalog, do Domovinskog rata u Hrvatskoj i BiH devedesetih. Uzmimo samo primjer Crne Gore u kojoj velikosrpski elementi praktično kontrolišu vlast i na putu su da potpuno marginalizuju nominalnu najjaču stranku, Pokret Evropa sad! U tome je jedan od ključnih faktora Srpska pravoslavna crkva, čiji patrijarh je u Moskvi jasno pokazao da ključnog saveznika vidi u Rusiji, a ne na Zapadu- poručio je Sokol.</p>
<p>Sokol je u EP kazao da je srpski hegemonizam puno dublji problem od samog Vučića i da dok Srbija ne prođe pravu katarzu i ne suoči se s vlastitim promašajima i iluzijama, u jugoistočnoj Evropi nažalost neće biti mira.&nbsp;</p>
<p>- Ovakvoj Srbiji nema mjesta u Evropskoj uniji- zaključio je Sokol.</p>

Sokol: U jugoistočnoj Evropi neće biti mira dok Srbija ne prođe pravu katarzu

<p>Neki u Vladi očito imaju kontakte s promoskovskim i probeogradskim ozbiljnim igračima - poručio je europarlamentarac i hrvatski političar <b>Tomislav Sokol </b>potpredsjedniku Vlade za<b> </b>vanjske i evropske poslove <b>Filipu Ivanoviću </b>nakon što je izjavio da njegove izjave ne bi trebalo da čude jer ima konekcije i prijateljstva u crnogorskoj opoziciji.</p>
<p>Ivanović je to izjavio u intervjuu za Agenciju Mina, a Sokol mu je danas odgovorio u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<p>- Imam dobre kontakte sa svim dobronamjernim ljudima. U Crnoj Gori su to mahom suverenisti, a neki u vladi očito s promoskovskim i probeogradskim ozbiljnim igračima - poručio je Sokol.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1919002110034649264&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na sjednici odbora Evropskog parlamenta 23. aprila, Ivanovića su članovi tog tijela ispitivali o mnogim osjetljivim temama - počev od pucnjave u Podgorici, za koju je osumnjičen tjelohranitelj i bratanić <b>Andrije Mandića</b>, <b>Danilo Mandić</b>, preko potencijalnih veza pojedinih političara iz vlasti sa Moskvom i izjava patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića o tome kako njihov stav o Crnoj Gori zavisi od stava Rusije, sve do dva sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).</p>

Sokol Ivanoviću: Neki očito imaju kontakte sa promoskovskim i probeogradskim igračima

<p>Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Sokol</b> u Drugačijoj radio vezi kaže da potpredsjednik Vlade CG za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b> juče, na sjednici Odbora za vanjske poslove EP, zaista jeste bio vidno nervozan, naročito zbog pitanja o "mafijaškoj pucnjavi" u kojoj je, navodno, učestvovao sinovac predsjednika Skupštine i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi, u kojoj se bavi geopolitičkim pozicioniranjem Crne Gore.</p>
<p>- Mnogi u sadašnjoj crnogorskoj vlasti imaju lice i naličje. U Briselu i uopšte na Zapadu govore o evropskom putu i evropskim vrijednostima, a na drugim mjestima oni ili njihovi politički sponzori govore drugačije. Moji komentari i pitanja išli su upravo u smjeru da se te stvari raščiste. Dakle, da se gospodin Ivanović jasno, bez fige u džepu opredijeli i kaže koji su njegovi stavovi - kazao je Sokol.&nbsp;</p>
<h2><b>Slučaj Mandićevog sinovca je stvar vladavine prava, a ona je ključna za EU integracije</b></h2>
<p>Podsjetimo, odgovarajući na pitanja Tomislava Sokola, potpredsjednik Vlade CG kazao je da sada smatra da je članstvo u NATO dobro za Crnu Goru i da je Rusija agresor na Ukrajinu. No, o "slučaju" <b>Danila Mandića</b> i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi izbjegao je jasan odgovor. Ivanović je pitao zašto se uopšte u EP poteže slučaj sinovca predsjednika Skupštine.</p>
<p>- Ja mislim da, ako se radi o čovjeku koji je šef glavnog koalicionog partnera u većini i koji je predsjednik Skupštine, ako se događaju neke stvari koje su po mnogo čemu upitne, ako je korišćeno službeno vozilo... to jeste nešto o čemu treba razgovarati. Jer nije baš pretjerano pohvalno u smislu vladavine prava. A vladavina prava je najvažniji kriterij za ulazak u Evropsku uniju - ističe Sokol.&nbsp;</p>
<p>Sokol kaže da su se neke stvari "konačno ogolile" i da i u PES postoje ljudi koji u Briselu pokazuju lice "koje nije ono što oni zbilja jesu". Na pitanje da li su u Briselu taj fenomen napokon počeli da razumiju i oni koji ne dolaze iz regiona, hrvatski europarlamentarac kaže da to "lagano nadolazi" ali i da je neophodno razumjeti kontekst koji je nastao nakon agresije Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>- Nakon ulaska Hrvatske u EU, kad smo mi ulovili posljednji voz, proširenje je bila marginalna tema. Niko se njome nije ozbiljno bavio. Upravo u tom periodu je Vučić zasjeo na vlast i počeo širiti uticaj na okolne zemlje. Kad je počeo rat u Ukrajini, stvari su se promijenile - zbog pitanja ulaska Ukrajine i ruskog geopolitičkog uticaja u EU opet se počelo ozbiljno govoriti o proširenju na jugoistočnu Evropu. U tom kontekstu Briselu treba neka uspješna priča. Neka zemlja koja će ući u EU i pokazati da cijeli proces ima smisla. BiH je zemlja protektorat, koja je i sinoć pokazala da nema monopol sile na polovini svoje teritorije. Srbija je potpuna diktatura sa izuzetno jakim ruskim uticajem, koja pokušava sjedjeti na više stolica i koja nema nikakve veze sa vladavinom prava i evropskim standardima. I još služi kao destabilizirajući faktor u okruženju. Sjeverna Makedonija ima mnoge neriješene probleme... Praktično, jedina zemlja koja može biti ta 'uspješna priča' je Crna Gora. Koja već ima niz komparativnih prednosti: članica je NATO, koristi Euro, izlazi na Mediteran i sa dovoljno malo stanovnika da svojim ulaskom ne bi poremetila ravnotežu evropskih institucija, pošto zbog njenih šest poslanika u EP ne bi morali mijenjati osnivačke ugovore... - kazao je Sokol.&nbsp;</p>
<h2>DF će pojesti PES ako ostanu sa njima</h2>
<p>Suštinsko pitanje koje se nameće je karakter aktuelne vlasti u Crnoj Gori: da li je ona istinski prozapadna ili EU koristi kao "bankomat" a u srcu drži srpski svet i Rusiju. Na primjeru rezultata na izborima u Nikšiću, Sokol izvlači sljedeći zaključak:</p>
<p>- Imamo situaciju da će PES, ako nešto ne promijeni, biti pojeden od DF-a. Teza da oni moraju ići sa Mandićem i Kneževićem je potpuno pogrešna. Istina je sasvim suprotna. Ako ostanu sa njima ne piše im se baš dobro. To je kontekst u kojem mi sada jesmo. Biračko tijelo PES je dominantno procrnogorsko a u Skupštini i Vladi imate i ljude koji su više DF od DF-a - naglasio je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu.</p>
<h2>Srbiju interesuje slaba Crna Gora, Hrvatsku jaka, suverenistička Crna Gora u EU</h2>
<p>Tomislav Sokol naglašava važnost razumijevanja pozicije Hrvatske u odnosu na Crnu Goru.</p>
<p>Upozorava da Knežević i Mandić žele stvoriti sliku da je Hrvatska protiv Crne Gore i njenog ulaska u Evropsku uniju.</p>
<p>- Istina je potpuno suprotna! Ako je nekoj zemlji u interesu jaka, suverenistička Crna Gora - to je Hrvatska! I tu su fundamentalni interesi Srbije i Hrvatske u Crnoj Gori dijametralno suprotni! Jako je važno razumjeti da hrvatsko i srpsko djelovanje u Crnoj Gori nije isto. Srbiju interesuje slaba Crna Gora, koju oni mogu staviti pod svoju kontrolu. A Hrvatsku, upravo suprotno, interesuje jaka, samostalna Crna Gora u EU, koja ispunjava evropske standarde i živi evropske vrijednosti. I koja neće biti ničije 'drugo oko u glavi'. Jer Hrvatska nema nikakvih pretenzija na Crnu Goru i bilo bi suludo da ih ima. Hrvata u Crnoj Gori je manje od jedan odsto i ideja da želimo stvarati nekakvu veliku Hrvatsku nema veze s vezom - navodi Sokol u DRI.&nbsp;</p>
<p>Sokol napominje da je Hrvatska mogla zaustaviti zatvaranje više poglavlja ali je blokadom samo jednog poslala poruku da želi Crnu Goru u EU. No, ne sa notorno antievropskim, pororuskim i prosrpskim snagama u vlasti. To tako ne može ići, kaže gost DRV i poručuje:</p>
<p>- Ja uopšte ne mogu zamisliti da Andrija Mandić sudjeluje u nekakvoj ceremoniji ulaska Crne Gore u EU. Meni je to, jednostavno, neprirodno, a mislim da je to neprirodno i Mandiću i njegovom biračkom tijelu. Samo što je on očito dobro instruiran da se pravi fin, ali zato ima onog Kneževića koji izigrava radikala. Ali, mislim da je to sve u 'pet deka', da su oni isti. Ponavljam, Hrvatskoj je u interesu jaka, suverenistička, samostalna Crna Gora u EU. Ali to se ne može realizovati dok u vlasti imate ove koji pričaju o Evropi a ponašaju se potpuno drugačije."</p>
<h2>Proglašenje Bečića za personu non grata pokazuje da Hrvatska nije naivna</h2>
<p>Na pitanje kako će sasvim izvjesna koalicija PES sa prosrpskim i proruskim DF u Nikšiću uticati na odnos Zagreba prema predstojećim odlukama o zatvaranju pregovaračkih poglavlja, Sokol upozorava da "reduciranje" očekivanog broja (Maida Gorčević najavila je juče "najmanje šest" iako se svojevremeno govorilo o devet već u junu) pokazuje da u Bruiselu postoji svijest o karakteru vlasti u Crnoj Gori.</p>
<p>- Što se tiče Hrvatske, u Hrvatskoj je svima sve jasno. Ili barem nama iz vladajuće koalicije. Ali, mi moramo voditi računa o situaciji u kojoj jesmo. Moramo održavati bilateralne kontakte sa onom vladom koja je. I zbog hrvatske manjine i zbog otvorenih pitanja... mi moramo razgovarati sa vladajućom koalicijom. A pošto u njoj imate PES, DF i Demokrate logično je da razgovaramo sa PES. I, naravno, sa predstavnicima manjina - rekao je Sokol.&nbsp;</p>
<p>Sokol dodaje da oni na taj način komuniciraju.&nbsp;</p>
<p>- Ali, mi razumijemo situaciju, mi na taj način komuniciramo. Hrvatska prati kako se razvijaju stvari u Crnoj Gori i u skladu sa tim će djelovati. Važno je da se tu uspostavi fini balans, da ne ispadne kako se Hrvatska želi miješati u unutrašnje stvari Crne Gore na način kako to radi Srbija. Moramo jako voditi računa da se isticanjem problema koji postoje ne stvori nekakav otpor prema Hrvatskoj kod suverenističkih snaga - istakao je Sokol.</p>
<p>Isto tako, dodaje da njima nije u interesu da Crna Gora trajno ostane izvan EU, kao dio srpskog sveta.&nbsp;</p>
<p>- Mi, dakle, šaljemo jasnu poruku da podržavamo Crnu Goru ali da su problem neke političke snage u njoj. Zato je Hrvatska i proglasila za persone non grata Mandića, Kneževića i Bečića...To što je Bečić stavljen na tu listu pokazuje da Hrvatska nije naivna, da jako dobro zna šta se zbiva i da ćemo djelovati na način koji je racionalan, uravnotežen i neće dovesti do kontraefekatau samoj Crnoj Gori - zaključio je Sokol.&nbsp;</p>

Sokol: Nezamislivo je da Andrija Mandić učestvuje u ceremoniji povodom ulaska Crne Gore u EU, Ivanović bio vidno nervozan naročito zbog pitanja o Danilu Mandiću

<p>U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore<b> Andrije Mandića</b> i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik <b>Tomislav Sokol</b>.</p>
<p>On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.</p>
<p>- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.</p>
<p><b>STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?</b></p>
<p><b>SOKOL</b>: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.</p>
<p>Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.</p>
<p>Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.</p>
<p>EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.</p>
<p>Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.</p>
<p><b>STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?</b></p>
<p><b>SOKOL</b>: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.</p>
<p>U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.</p>
<p><b>STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.</b></p>
<p><b>SOKOL</b>: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.</p>
<p>Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.</p>
<p><b>STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?</b></p>
<p><b>SOKOL</b>: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.</p>
<p>U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.</p>
<p><b>STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?</b></p>
<p><b>SOKOL</b>: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.</p>
<p>Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.</p>
<p><b>STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.</b></p>
<p><b>SOKOL</b>: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.</p>
<p>Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.</p>
<p><b>STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.</p>
<p>Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.</p>
<p><b>STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?</b></p>
<p><b>Sokol: </b>Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.</p>
<p>Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.</p>
<p>Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.</p>

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

<p>Poruke da su Srbi u regiji ugroženi izuzetno su opasne i negativno djeluju na političku atmosferu, a Srbija je glavni faktor nestabilnosti. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju na Televiziji E kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Soko</b>l.&nbsp;</p>
<p>- Sjetimo se kako su počeli ratovi iz devedesetih godina, a upravo su počeli sa tom pričom da su Srbi ugroženi, da im neko želi uzeti prava, da postoji neka vatikansko ustaška, ne znam sve kakva, urota protiv njih, i da se zato oni trebaju naoružati, mobilizirati i slično - kazao je on.</p>
<p>To što je izjavio <b>Milan Knežević</b> predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), smatra Sokol, je na pragu stvaranja neke paranoje i urote svih protiv srpstva, što, kako ocjenjuje, može eskalirati radikalnim potezima.</p>
<p>Knežević je prije nekoliko dana govoreći za Newsmax Balkans kazao da Crna Gora treba da potpiše vojno tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. On to vidi kao “odgovor” na sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova. Ocjenio je i da je taj sporazum direktno usmjeren protiv Srbije, a i protiv Crne Gore.</p>
<p>- Mi se sad pravimo da ne vidimo da se prave vojni savezi protiv pravoslavaca na Balkanu, kao što su i ove obojene revolucije koje su krenule od Gruzije, Slovačke, Mađarske, Gruzije, Srbije, a evo i Republike Srpske - kazao je lider DNP-a.</p>
<p>Evropski poslanik Tomislav Sokol kaže da ako se pogleda sadržaj onoga što je Knežević rekao jasno je da on gleda Mađarsku, Slovačku, kao svoje saveznike, dvije zemlje Evropske unije koje odudaraju, generalno od vanjsko političkog usmjerenja ostatka država članica. Te zemlje su, kaže u velikoj mjeri unutar evropskih institucija izolovane.&nbsp;</p>
<p>- On takođe govori o obojenim revolucijama, ako ste primijetili, spominje Gruziju, što je klasičan ruski narativ, kao da je pisano u Moskvi, to itekako pokazuje da proevopska orijentacija koju svi u vladajućoj koaliciji dozivaju, i kojom se deklarišu da je jedna stvar, jedna stvar su riječi, a ono što zbilja misle i kako djeluju je nešto sasvim drugo. Ne treba puno da to izađe na površinu, upravo kroz ovu njegovu izjavu to je izašlo na površinu - naglasio je Sokol.</p>
<p>Hrvatska je, podsjeća on, napravila sporazum sa susjednim državama koji nije usmjeren ni protiv koga i ne radi se o vojnom savezu, već isključivo o saradnji koja se tiče vojnih pitanja.</p>
<p>- Činjenica je, očigledno, da stranke koje su na tragu beogradske politike u Crnoj Gori, vide Hrvatsku kao svog neprijatelja, i to je nešto što nas, nažalost, jako zabrinjava. Što se tiče same Hrvatske, ja sam više puta rekao da Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, Hrvatska je pomogla Crnoj Gori i u logističkom, pravnom, tehničkom smislu u procesu pregovora. Premijer Spajić je više puta pohvalio pomoć Hrvatske vezano za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- naveo je Sokol.&nbsp;</p>
<p>Hrvatska, kako kaže, želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru koja zadovoljava sve evropske uslove, sve evropske standarde vrijednosti i načela, Crnu Goru koja je proevropski i prozapadno orijentisana, koja nije ni ruski, ni srpski proces, nego jedna normalna, stabilna samostalna država, koja živi evropske vrijednosti i gleda prema zapadu.&nbsp;</p>
<p>– Takva Crna Gora će uvijek imati Hrvatsku podršku za ulazak u Evropsku uniju, ali naravno da se neki problemi &nbsp;i otvorena pitanja moraju riješiti. Konkretno pitanje nestalih, to pitanje nadilazi bilateralne odnose. Pitanje nestalih je civilizacijsko pitanje, pitanje vladavine prava i temeljnih načela i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Tu će Hrvatska kroz dijalog sa Crnom Gorom, vjerujem, naći rješenje koje će biti obostrani interes - poručio je Sokol.</p>
<h2><b>Hrvati na prostoru Crne Gore žive preko 1.000 godina i uvijek su bili lojalni građani&nbsp;</b></h2>
<p>Osvrćući se na izjavu sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića, kaže da ga nije iznenadila, jer gdje god je SPC tu je i srpska hegemonistička politika. Te dvije stvari, je kaže, nemoguće odvojiti.</p>
<p>- Sjetimo se samo litija 2020.godine koje su pokrenule niz političkih promjena koje su dogodile u posljednjih nekoliko godina, i to je nešto što me ne čudi previše, a što nikako nije pozitivno. Hrvati su autohtona manjina koja živi na području Crne Gore preko 1.000 godina, uvijek su bili konstruktivni članovi društva, nikad nijesu uradili apsolutno nikome nikakve probleme, naprotiv, uvijek su bili lojalni građani Crne Gore, oni će to sigurno i dalje biti - rekoa je evropski poslanik.&nbsp;</p>
<p>Bilo kakav govor koji ide u smjeru nekakvog napada ili govora mržnje prema Hrvatima u Boki, je, kako kaže, definitivno nešto na šta treba pripaziti.&nbsp;</p>
<p>- Ja sam u Evropskom parlamentu više puta govorio o potrebi da se zaštite manjine u Crnoj Gori, to opet nije bilateralno pitanje, već pitanje &nbsp;temeljnih vrijednosti i načela na kojima počiva Evropska unija- naglasio je Sokol.&nbsp;</p>
<h2><b>Srbija faktor nestabilnosti</b></h2>
<p>Godišnji izvještaj o sprovođenju zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike o kojem se govorilo na plenarnoj sjednici u Strazburu prepoznaje ulogu Srbije u destabilizaciji istočne Evrope. Ta država, navodi Sokol, glavni je faktor nestabilnosti u regionui to je nešto što predstavlja veliki problem.</p>
<p>- Svijest o tome koliku prijetnju predstavlja Srbija za stabilnost praktično cijelog kontinenta, i ta svijest do sada nije baš bila previše razvijena u evropskim institucijama. Naravno, to je posljedica višegodišnjeg lobiranja takozvane srpske diplomatije, i kroz neke druge kanale i jednostavno puno toga je potrebno napraviti da bi se ta percepcija promijenila i da bi se u evropskim institucijama shvatilo koliki je problem Srbija - rekao je on.</p>
<p>U Evropskoj uniji različite zemlje imaju različite interese, objašnjava Sokol, pa je teško zauzeti jedinstven stav prema Srbiji.</p>
<p>- Ono što Evropski parlament može napraviti jeste da na Evropsku komisiju izvrši određeni politički pritisak, da bi se ta percepcija i stav prema Srbiji promijenili. Evropska komisija i države članice Vijeća imaju mehanizme da naprave pritisak na Srbiju, od pitanja viza, pitanja ekonomskih, državnih, robne razmjene i slično. Zaista postoje mehanizmi da se Srbiji pristupi na jedan puno oštriji način nego što je to bilo do sada - kazao je on.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, jasno je da ta zemlja pokušava sjediti na više stolica istovremeno. Kombinovati istovremeno i sa Rusima, i sa Kinezima, sa Evropom, Sjedinjenim Američkim Državama i s Turskom, i to je, kako kaže, nešto što je apsolutno dugoročno neprihvatljivo, jer se time prostor jugoistočne Evrope dodatno destabilizuje.&nbsp;</p>
<p>- Srbija koristi međunarodne veze kako bi širila uticaj na okolne zemlje. Crna Gora je jedan primjer, tu je Bosna i Hercegovina, tu je pitanje Kosova, i to je ono što danas predstavlja veliki problem. Ono što su se Srbi, očigledno, nadali, pogotovu Vučić, da će sa promjenom američke administracije duvati neki novi vjetrovi, da će Trampova vlada biti puno benevalentnija &nbsp;prema Srbiji, nego što je to bila Bajdenova, ali se za sada to ništa konkretno ne vidimo - poručio je Sokol.</p>
<h2><b>Vučić i Dodik su nastali kao projekti zapada</b></h2>
<p>Ne treba otpisivati ni srpskog predsednika Aleksandra Vučića, ni predsjednika bosanskohercegovačog entiteta &nbsp;Republika Srpska Milorada Dodika, jer su obojica nastali kao, kaže Sokol, kao projekti zapada.</p>
<p>- Nemaju sve države EU isti stav po tom pitanju, u zavisnosti od njihovih ličnih ekonomskim, geopolitičkim, vojnim i drugim interesima, i činjenica je da su oni već više puta pokazali da su itekako otporni. Danas imamo situaciju da niti Dodik može odcijepiti Republiku Srpsku, niti ga državni organi mogu uhapsiti, tako da je to neka pat pozicija u kojem smjeru će stvari ići to će se vidjeti, ali definitivno BiH sada ne funkcioniše kao normalna država, ona je nekakav protektorat, ona nema monopol sile na polovini svoje teritorije, za dugoročnu budućnost i stabilnost BiH nije dobro - ocijenio je on.&nbsp;</p>
<p>Nike siguran ni da će višemjeseči protesti koji se održavaju u Srbiji u organizaciji studenata u blokadi dovesti do pada Vučića, kojem, kaže ne vidi alternativu.</p>
<p>- A iskreno nijesam siguran da je srpsko društvo prošlo tu katarzu da bi neka nova vlast koja bi eventualno zamijenila Vučića bila nešto puno bolja. Ne mislim da je u Srbiji problem samo Vučić, on je to što jeste, srpski nacionalista koji vodi državu na vrlo autoritaran način, apsolutno gura tu velikosrpsku hegemonističku politiku, ali ja ne vidim neke alternative koje bi bile puno bolje od njega - zaključio je Sokol.</p>

Sokol: Sjetimo se da su ratovi devedesetih počeli sa pričom o ugroženosti

<p>Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.</p>
<p>Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.</p>
<p>- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti<br/>
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.</p>
<p>- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.</p>
<p><b>Uskoro opširnije...</b></p>

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

<p>Viši sud produžio je pritvor penzionisanom službeniku Uprave policije <b>Dušku Koprivici</b> koji se optužnicom SDT - a tereti za pranje novca - potvrdila je za Portal ETV savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu <b>Ivana Vukmirović</b>.</p>
<p>- Pritvor je optuženom produžen do dalje odluke suda - kazala je Vukmirović.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo je u junu podiglo optužnicu protiv Koprivice, njegovog sina i supruge - <b>Strahinje </b>i <b>Radosve Koprivice</b> i zeta <b>Duška Roganovića</b>.</p>
<p>Oni se terete za pranje novca u iznosu od najmanje 964.850 eura u periodu od oktobra 2019. godine.</p>
<p>Duško Koprivica je uhapšen 24. decembra 2024. sa svojom suprugom Radosavom.&nbsp;</p>
<p>Njemu je određen pritvor, a ona je nakon saslušanja puštena da se brani sa slobode ali joj je izrečena mjera nadzora - povremeno javljanje Odjeljenju bezbjednosti Nikšić, dva puta mjesečno i privremeno oduzimanje putne isprave.</p>
<p>Njihov sin Strahinja Koprivica &nbsp;je od 22. oktobra u pritvoru zbog optužbi da je organizovao grupu koja se bavila krijumčarenjem i nedozvoljenom trgovinom.&nbsp;</p>
<p>Duškom Roganović, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za visokopozicioniranog člana kavačke kriminalne grupe, nedostupan je crnogorskim vlastima i za njim je raspisana potjernica.</p>

Dušku Koprivici produžen pritvor

<p>Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera formiralo je Radnu grupu za izradu Predloga zakona o održivom razvoju, u cilju počinjanja procesa izrade sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji će objediniti ekonomske, ekološke i društvene aspekte razvoja Crne Gore.<br/>
<br/>
Iz ovog ministarstva su poručili da izrada tog zakona predstavlja važan korak ka implementaciji ciljeva održivog razvoja (SDGs) i usklađivanju nacionalnih politika sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela, uključujući Agendu Ujedinjenih nacija 2030, Parisku konvenciju o klimatskim promjenama, Evropski zeleni dogovor i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.<br/>
<br/>
Zakon o održivom razvoju, kako ističu, omogućiće institucionalizaciju principa održivosti u pravni sistem Crne Gore, uspostavljanje efikasnih mehanizama koordinacije među institucijama.<br/>
<br/>
 Zakon će, dodaju iz MERS-a, omogućiti i podršku razvoju zelene ekonomije i društvene odgovornosti i promociju obrazovanja za održivi razvoj i unapređenje radnih i socijalnih prava.<br/>
<br/>
- Poseban značaj ovog zakona ogleda se u njegovom doprinosu borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti, podsticanju socijalne inkluzije, ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava, čime se stvaraju uslovi za dugoročno održiv i ravnomjeran razvoj društva- rekli su iz MERS-a.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva su pojasnili da Radna grupa okuplja predstavnike relevantnih institucija, stručnjake iz oblasti održivog razvoja, akademske zajednice, nevladinog sektora, kako bi se obezbijedila široka uključenost i međusektorski pristup u izradi zakona.<br/>
<br/>
- Ministarstvo poziva sve zainteresovane strane da aktivno doprinesu ovom važnom procesu, jer je održivi razvoj zajednička odgovornost i investicija u budućnost Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.</p>

MERS: Formirana Radna grupa za izradu Predloga zakona o održivom razvoju

<p>Poštovani profesore, doktore, docentu <b>Veseline Drljeviću</b>, predsjedniče Savjeta,
 Uvaženi Okrivljeni,
  
Pretpostavljam da ste kao istaknuti predstavnik „crnogorske elite“, kako Vas <b>Nezakoniti Raonić</b> voli predstavljati, s pažnjom odslušali gostovanje ovogodišnjih laureata za Trinaestojulsku nagradu – gospode <b>Bećira Vukovića</b> i <b>Velja Stanišića</b>.</p>
<p>Doduše, gostovanje je upriličeno na lokalnom  Javnom servisu, Gradskoj RTV, ali to ne mijenja, svakako, težinu i dramatiku narečenog sadržaja.</p>
<p>Pošto, za divno čudo, Boris I Vi stoički ćutite na sva moja zapažanja, postaviću jedno retoričko pitanje: Možete li da zamislite u istoj prostoriji pomenutu „gospodu“ i GOSPODINA <b>Miloša Karadaglića</b>? </p>
<p>Ja ne mogu, osim, možda, kao slučajne saputnike  na nekom aerodromu, u nekom prevoznom sredstvu, nekoj čekaonici.</p>
<p>Čak mi je i ta slika prilično neprirodna, ali dešava se.</p>
<p>I tu se završava svaka , čak i potencijalna, poveznica nepovezivih Vuković&amp;Stanišić – Karadaglić!</p>
<p>Poslije ovog retoričkog pitanja, podastrla bih jedno kratko smatranje, pa ako hoćete čitajte, ako nećete… preživjeću.</p>
<p>Elem, primijetila bih da, koliko je teško i zamisliva prethodna slika, toliko je lako zamisliv, takoreći logičan i prirodan prizor: okvir u kojem ste zajedno Vi, Boris, Vuković, Stanišić!</p>
<p>Ništa prirodnije i logičnije. Savršena ilustracija onog što Crna Gora danas jeste, a nikako ne bi smjela da bude!</p>
<p>Ne bih Vas više zadržavala, blagodarim.</p>
<p>Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje,</p>
<p><b>Tanja Šuković</b>, djelatnica RTCG</p>

Portret savremenog okvira

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: tomislav-sokol