Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević sastao se danas u Briselu, u Evropskom parlamentu, s poslanikom EP Tomislavom Sokolom, gdje su razgovarali o značaju evropskih integracija za Crnu Goru te o opasnostima koje prijete od nedemokratskih i antievropskih aktera.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju FCJK-a, posebnu pažnju posvetili su značaju jačanja saradnje između evropskih, hrvatskih i crnogorskih obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija u kontekstu integracije naše države u EU. &nbsp;
- Za FCJK ovaj sastanak ima poseban značaj, budući da gospodin Sokol veoma dobro poznaje prilike u Crnoj Gori i već godinama analizira ključne procese na crnogorskoj sceni, uključujući izazove s kojima se suočava crnogorski kulturni i nacionalni identitet i institucije poput FCJK - ističe se u saopštenju. &nbsp;&nbsp;
Na kraju je, kako se pojašnjava, zaključeno da crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju, pogotovo u perspektivama koje omogućava članstvo u EU.&nbsp;
Profesor Batrićević boravi u radnoj pośeti Briselu i Evropskom parlamentu po pozivu poslanika EP Davora Iva Stiera, koji je domaćin ovogodišnjeg Evropskog Molitvenog doručka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Batrićević i Sokol: Crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju

Hegemonistički koncept, takozvani "srpski svet", jasno pokazuje kako opasne politike država izvan EU mogu podsticati etničke podjele, destabilizovati susjedstvo i time uticati na proces odlučivanja, pogotovo u državama kandidatkinjama. To je, nažalost, najvidljivije u Crnoj Gori, gdje prosrpske stranke i Srpska pravoslavna crkva sprovode upravo takvu štetnu velikosrpsku politiku, poručio je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol na sjednici gdje se raspravljalo o tački "Defence of Democracy package".
Radi se o paketu o odbrani demokratije i prijedlozima za nove zahtjeve o transparentnosti lobiranja od strane zemalja koje nisu u EU.
Sokol je na sjednici Evropskog parlamenta poručio da Evropska unija ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji danas dolaze ne samo iz udaljenih sila, nego i iz susjednih zemalja poput Srbije.
- Moj prijedlog jača otpornost na prikriveni strani uticaj, povećava transparentnost lobiranja u ime trećih zemalja i štiti integritet javnog prostora kao temelja demokratskog legitimiteta. Jasno je - treba učiniti evropske institucije otpornim na manipulaciju i osigurati da odluke donose građani i njihovi predstavnici, a ne vanjski akteri - smatra Sokol.
On je poručio da je za sigurnu i stabilnu Evropu moramo jasno poručiti da širenje opasnih projekata poput „srpskog svet“ i pokušaje potkopavanja demokratskog odlučivanja u Evropskoj uniji apsolutno nećemo dopustiti.

Sokol: Opasnost "srpskog sveta" najvidljivija u Crnoj Gori, EU ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji dolaze i iz Srbije

Pokušaj da se kroz intervju Večernjem listu, na neki način prikaže da Aleksa Bečić ima neku podršku službene hrvatske politike, ili da će se hrvatska politika zbog mišljenja Evropske komisije suštinski promijeniti prema Crnoj Gori apsolutno ne stoji. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, rekao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Dodaje da Hrvatska želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU) i podržava je na tom putu, ali ističe da se neriješena pitanja moraju rješavati.
Sokol je reagovao nakon intervjua potpredsjednika Vlade Alekse Bečića Večernjem listu i podsjetio da je on proglašen personom non grata zbog svoje politike od koje ne odstupa i poručio da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu.&nbsp;
Poruka se, kaže, odnosila, na političku opciju okupljenu oko nekadašnjeg Demokratskog fronta, ali i Demokrate, koje su se od prividne proevropske opcije profilisale, smatra on, kao jedna potpuno prosrpska opcija koja promoviše najgore elemente velikosrpske ideologije u Crnoj Gori.
- Demokrate čine sve kako bi kroz provokacije narušili odnose Crne Gore i Hrvatske, kako bi kroz to Crnu Goru vratili u interesnu sferu i zonu uticaja Beograda, odnosno Srbije. Poruka je prvenstveno namijenjena njima, onima u Beogradu na čelu s Vučićem koji politiku “srpskog sveta” guraju, a isto tako i svima onima koji unutar Crne Gore podržavaju tu politiku, koji nijesu samo političke stranke, nego i važne institucije u društvu, poput Srpske pravoslavne crkve - rekao je Sokol.
Smatra da su Demokrate radili sve da dovedu Crnu Goru u poziciju kakvu je imala ranih devedesetih i da bi ponovo bila ono što se nekad, kako kaže, posprdno zvalo “drugo oko u glavi” i poručuje da to neće proći.
- U Crnoj Gori postoje jake suverenističke, procrnogorske, proevropske snage kojima je tako nešto apsolutno neprihvatljivo. Vjerujem da su oni u većini i vjerujem da će oni biti ti koji će na kraju uspjeti spriječiti i osujetiti velikosrpske planove u Crnoj Gori - poručio je Sokol.
Kaže da se interesovanje hrvatskog Večernjeg lista za intervju sa Bečićem ne može tumačiti kao poruka službenog Zagreba, jer je to privatni medij koji ima svoju uređivačku politiku.
- Činjenica je da je intervju objavljen na jedan apologetski način, faktički su izbjegnuta sva škakljiva pitanja, ili su pitanja o nekim osjetljivim temama postavljena na način koji je omogućio Bečiću da bez kritike ispromoviše svoju verziju događaja, slobodnu verziju onoga što se događalo posljednjih godina. Međutim, ono što je jako važno je da kad pročitate taj intervju vidite da tu nema nikakvog izvinjenja, nikakvog reteriranja, nikakvog odustajanja od bilo kojeg Bečićevog stava i stava Demokrata koji je doveo do toga da je on proglašen nepoželjnom osobom u Hrvstskoj”- naglasio je Sokol.
<h2>Izostanak izvinjenja</h2>
Podsjeća da je Rezolucija o Jasenovcu bila jedan od razloga zbog kojih je Aleksa Bečić proglašen personom non grata u Hrvatskoj i da on i dalje ne odustaje od nje.
- On kaže da je možda bio sporan tajming, ali ni na koji način se ne izvinjava, niti da je to bila greška, ili bilo šta drugo. O odnosima sa Rusijom, ako pogledate, on zapravo govori na način ,,pa evo mi sad iz takvih razloga moramo pratiti zapadnu politiku prema Rusiji, dok je stanje u Ukrajini takvo kakvo jeste, dok traje rat u Ukrajini, ali čim se međunarodne okolnosti malo promjene mi ćemo se vratiti starim našim vezama koje smo imali sa Rusijom i sa ruskom vlašću. To su poruke koje se vide kad malo pažljivije pročitate”- rekao je Sokol.
Ukazuje i na neriješena pitanja koje Crna Gora i Hrvatska imaju, a koja nijesu samo bilateralna, već, kaže i civilizacijska. Među tim otvorenim pitanjima je i sudbina nestalih, odšteta logorašima, osobama koje su stradale u domovinskom ratu zbog velikosrpske agresije, koju je prezentovala na neki način i Crna Gora napadom na Dubrovnik.
Dodaje da bilo kakav intervju, a kamoli onakav kakav je Bečić dao, ne mogu uticati na službenu politiku Zagreba, ali ni to što radi Večernji list, nije na bilo koji način odraz službene hrvatske politike.&nbsp;
- On tu ne govori ništa o rješavanju tih pitanja, ništa ne govori o tome da treba ispraviti greške koje su načinjene, ne govori o tome da su ta pitanja isto tako dio temeljnih načela EU i vladavine prava, koje treba riješiti, nego se poziva na mišljenje Evropske komisije i misli da će sada to mišljenje sve probleme uvući pod tepih. Drugim riječima poruka koja je u pozadini je “mi računamo da će druge evropske zemlje napraviti pritisak na Hrvatsku i da će odustati od svih zahtjeva i jednostavno prepusti Crnu Goru velikosrpskoj politici - e pa to je ono što se sigurno neće dogoditi - izričit je Sokol.
Hrvatska, kaže, želi Crnu Goru u EU, ali neke stvari se moraju promijeniti. Mora se smanjiti velikosrpski uticaj, a problemi koji postoje, dodaje on, moraju se riješiti.
- Provokacije koje dolaze prvenstveno trenutno od Demokrata moraju stati, jer je jasno da je takva politika prema Hrvatskoj apsolutno zlonamjerna i da nema ništa pozitivno u njoj i tek kad se te stvari riješe onda će Hrvatska učiniti sve kako bi se dalje pregovori nastavili na adekvatan način. Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona iz Crne Gore, poput Demokrata, ali problemi suštinski se moraju riješiti - poručio je Sokol.
<h2>Velika šansa, ali problemi i dalje postoje</h2>
Smatra da je novi izvještaj Evropske komisije pozitivan i da ga treba tumačiti i kroz kontekst da je, nakon početka rata u Ukrajini, EU ponovo stavila proširenje visoko na listi svojih prioriteta.
Dodaje i da EU ne želi Jugoistočnu Evropu ostaviti kao neku crnu rupu koja bi potpala pod ruski, turski, kineski ili arapski uticaj, već po svaku cijenu želi, kako kaže, tu crnu rupu zatvoriti i te zemlje afirmisati da što prije postanu članice Evropske unije, gdje Crna Gora, ističe on, ima veliku šansu.
- Crna Gora jeste najdalje odmakla od svih, upoređujući situaciju sa BiH gdje je haos, u Srbiji koja je na ivici građanskog rata, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i dalje ima velikih problema u unutrašnjim odnosima. Naravno da su Crna Gora i Albanija jedine zemlje koje su nekoj fazi da se uopšte može govoriti o pristupanju…- kazao je Sokol.
Problemi, dodaje, i dalje postoje, i ističe pitanje vladavine prava, gdje je puno pitanja koa se moraju riješiti te pitanje slobode medija, koje je osjetljivo.
- Vidjeli smo šta se događalo posljednjih nekoliko nedjelja u Crnoj Gori, pogotovu vezano &nbsp;za medije koji nijesu baš apologetski raspoloženi prema vlastima i s te strane postoji prostor za poboljšanje. Treba učiniti mnogo više kako bi se smanjili strani negativni uticaj, pogotovu Srbije i Rusije - zaključio je Sokol.

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru u EU bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona, poput Demokrata

Sokolić opet pjeva o Crnoj Gori. I to sa 0,07 odsto podrške koliko je dobio na posljednjim izborima u Hrvatskoj od ukupnog broja birača, taman koliko mu treba političkog vazduha da cvrkuće iz svakog Milovog kaveza - poručio je poslanik Demokrata Duško Stjepović u reagovanju na izjavu hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola u kojoj je ustvrdio da lider te partije Aleksa Bečić, koji je proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj, ni milimetra ne odstupa od dosadašnje politike.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stjepović je rekao da žali što ga je Bečić istinom razobličio pred hrvatskom javnošću.
- Zamislite evropskog poslanika kojeg je od 3,5 miliona birača glasalo nešto više od 2000 birača. Čovjek ispod statističke greške. Takva jedna figura ne može poremetiti ni odnose u svom kvartu, a kamoli odnose između dvije zemlje. Ma kaoliko se Sokolić trudio. U konačnom znamo da su za Sokolića Milo i Aco Mijajlović heroji, a mi problem. Jasno mu je da mi znamo i zbog čega. Zato i raste nervoza - naveo je on.

Stjepović: Bečić razobličio istinu pred hrvatskom javnošću

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

Beograd je danas glavni izvor nestabilnosti u regionu. To se najjasnije vidi u Crnoj Gori, u kojoj su vidljivi obrasci prisutni u Srbiji, poput privođenja satiričara koji su kritični prema dijelu vlasti, kazao je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
Sokol je u Evropskom parlamentu, u dijelu debate posvećenom rezoluciji o Srbiji, kazao da je doveden u pitanje dugoročni opstanak države Crne Gore, a to je, napominje, veoma opasno za cijelu Jugoistočnu Evropu.
- Dok Srbija ne prođe dubinsku katarzu i ne odrekne se destruktivne velikosrpske politike, ulazak u Evropsku uniju ne dolazi u obzir - poručio je Sokol.
Sokol je istakao da tragedija u Novom Sadu, kada je pala nadstrešnica na Željezničkoj stanici i usmrtila 16 ljudi, nije bila izolovan incident, već podsjetnik na moralnu i političku krizu u kojoj se Srbija danas nalazi.
- Ta kriza nam pokazuje da onakvoj Srbiji kakva je danas nije mjesto u Evropskoj uniji - rekao je Sokol u Evropskom parlamentu.&nbsp;
On je istakao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić autokrata i glavni sprovoditelj velikosrpske ideologije zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
- Ako žele da budu vjerodostojni, srpska opozicija mora se jasno distancirati od takve politike - stava je Sokol.
Iskustvo nedavnih protesta pokazuje, dodaje Sokol, da se duh velikosprske ideologije još osjeća i u redovima onih koji se nazivaju promjenom.
- Dok god je tako, bilo kakva ozbiljna transformacija ove zemlje ostaće samo prazna fraza - poručio je Sokol.
T.K.

Sokol u EP: U pitanju dugoročni opstanak države Crne Gore, vidljivi obrasci iz Srbije poput privođenja satiričara

Evropski parlamentarac Tomislav Sokol je, gostujući u emisiji "24 sata" na TV E, kazao da je više poslanika u Evropskom parlamentu izrazilo zabrinutost zbog situacije u kojoj su mediji meta jer se kritički odnose prema vlasti.
- Razgovarao sam sa više kolega u Evropskom parlamentu i svi su zabrinuti zbog situacije. Nije dobro da se stvara percepcija da su mediji koji su kritični prema vlasti meta. Svi treba da imamo slobodu i pravo kritikovati vlast, pisati i objavljivati stvari koje možda nekome nisu po volji – to je temelj medijskog pluralizma - kazao je Sokol.
Bez slobodnih medija, kako je rekao, nema evropskog puta za bilo koju državu.
- Sloboda medija znači pluralizam. Treba da postoje i mediji koji su kritični prema vlasti i oni koji su manje kritični. Bilo kakvo targetiranje medija samo zato što pišu kritički o vlasti ili o jednoj vjerskoj organizaciji nije pozitivno - rekao je Sokol.
On je dodao da Crna Gora ima „vrlo pluralnu medijsku scenu“, ali da EU pažljivo prati sve pokušaje pritisaka na medije.
<h2>Određen napredak ka EU</h2>
Sokol je kazao da je Crna Gora napravila određeni napredak i da je trenutno najbliža Evropskoj uniji iz više geopolitičkih razloga.
- Činjenica da je nakon početka rata u Ukrajini proširenje postalo puno važnija tema za EU, jer se ne želi ostaviti "crna rupa" u jugoistočnoj Evropi na koju će uticaj imati druge sile poput Rusije, Turske, arapskih zemalja, Irana i slično. Tu se otvorio jedan prozor, jedna mogućnost da i te zemlje uđu u EU na ipak lakši način nego što je to bilo prije, kada nije bilo podrške i volje u EU za proširenje - kazao je Sokol.
On je ocijenio da je sada atmosfera povoljnija nego što je bila prije 2022. godine, ali da to ne znači da zemlje kandidati ne treba da ispune uslove.
- Svaka zemlja se treba gledati individualno i isključivo temeljeno na njenim zaslugama. Dakle, nema ulaska preko reda. Vjerujem da će izvještajem biti konstatovano da je Crna Gora ostvarila određeni napredak, ali da je još jako puno toga što treba napraviti. Ima puno problema – od pitanja vladavine prava, do bilateralnih odnosa sa Hrvatskom i rješavanja problema vezanih za agresiju na Hrvatsku i Domovinski rat. Tu je i pitanje odnosa sa Srbijom kao glavnim generatorom nestabilnosti u jugoistočnoj Evropi - rekao je on.
<h2>SPC glavni generator problema</h2>
Sokol smatra da glavni generator političkih procesa u Crnoj Gori nije vlast, već Srpska pravoslavna crkva povezana sa Beogradom, što, kako kaže, predstavlja najveći problem za evropsku budućnost zemlje.
- Mi nismo slijepi, vidimo kakva je situacija, vidimo koliki je uticaj SPC na pojedine stranke vladajuće koalicije i koliko se oni trude da, upravo kroz provokacije prema Hrvatskoj, naprave problem i izazovu percepciju da je Hrvatska ta koja blokira ulazak Crne Gore u EU – što apsolutno nije tako - poručio je on.
Sokol je dodao da Hrvatska vodi izbalansiranu politiku i da joj je u interesu ulazak nezavisne, proevropske i suverenističke Crne Gore u EU, kada ona ispuni sve uslove.
- Naravno, tu se moraju riješiti neka pitanja koja nisu samo bilateralna. Ako govorimo o komemoraciji ratnih žrtava i odšteti porodicama, to je pitanje temeljnih civilizacijskih vrijednosti i vladavine prava, a to je dio pravne stečevine EU koje Crna Gora mora ispuniti - istakao je Sokol.
On je ocijenio da je djelovanje SPC trenutno izuzetno problematično i da ona stvara ozbiljne prepreke za napredak Crne Gore ka EU.
- Političke opcije vezane uz SPC opstruiraju evropski put Crne Gore - naglasio je.
<h2>Uticaj Beograda i SPC na izbore u Crnoj Gori očigledan</h2>
Sokol je podsjetio i na snažan politički uticaj koji, prema njegovim riječima, dolazi iz Srbije.
- Sjetimo se lokalnih izbora u Nikšiću, koji su se u Srbiji predstavljali kao "bitka za Nikšić". Taj strani uticaj apsolutno postoji. Puno je indicija da je SPC igrala veliku ulogu u političkim procesima – od formiranja prve Vlade 2020. godine, pa nadalje. Isto tako i kod zadnjih lokalnih izbora u Nikšiću. To jeste problematično - rekao je Sokol.
On je istakao da su strani i hibridni uticaji povezani s Rusijom izuzetno štetni za evropski put Crne Gore.
- Interes tim prosrpskim krugovima koji su dirigovani iz Beograda jeste da stvore provokacije i sukob između Hrvatske i Crne Gore kako bi se zaustavio evropski put Crne Gore, jer Beograd ne želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije. A Srbija je, realno, vrlo daleko od ispunjavanja evropskih kriterijuma - poručio je Sokol.
<h2>Suverenističke snage treba da budu budućnost Crne Gore</h2>
Sokol je, na kraju, poručio da Crna Gora mora ostati na zapadnom kursu.
- Oni koji gledaju prema Beogradu i Moskvi ne mogu biti dio evropske priče. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru koja je suverenistička, prozapadna i proevropska. Vjerujem da će se u vladajućoj koaliciji naći snage koje će omogućiti da se prepreke otklone. Suverenističke, procrnogorske snage su budućnost Crne Gore – ne samo zbog EU, već i zbog njenog dugoročnog opstanka kao nezavisne države, a ne nečijeg drugog oka u glavi - &nbsp;zaključio je Sokol.

Sokol: Više EU poslanika zabrinuto zbog situacije, mediji ne smiju biti meta zato što kritikuju vlast

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol reagovao je na komentare lidera DNP Milana Kneževića upućene europarlamentarcu Tomasu Vajcu i poručio da bi pravna država morala da pokaže lokalnim šerifima gdje im je mjesto.
- Širi se platna lista DPS-a, očito je na njoj cijeli EP, a i vlada CG. Dotle kolektor ide dalje, a Knežević priprema balvan revoluciju. Nadam se da će biti razuma i pravne države da se pokaže lokalnim šerifima gdje im je mjesto- navodi Sokol.
Knežević je, podsjetimo, objavio post na mreži Iks, nakon što ga je Tomas Vajc, predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), optužio da opstruira projekat izgradnje kolektora u Botunu.
Knežević je uputio oštre riječi na račun Vajca, nazvao ga je "džuboksom DPS-a" i "ekologom na eure".&nbsp;

Sokol: Nadam se da će biti razuma i pravne države da se pokaže lokalnim šerifima gdje im je mjesto

Važno je da sve procedure za izbor sudija Ustavnog suda budu urađene onako kako treba, da nema nikakvih sumnji i da apsolutno svima bude jasno da sud nije ispolitizovan i da ne djeluje jednostrano, nego da djeluje kao ono što bi trebao biti, a to je čuvar Ustava i zakona. To je u razgovoru za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Činjenica je, kaže, da je postignut napredak u vladavini prava, ali još postoje neuralgične tačke koje nijesu riješene. Jedna od njih je, kako kaže, svakako izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore.
- To je nešto na šta je predsjednik Milatović više puta upozoravao, ali i opozicija. Način kako je to urađeno do sada, odnosno prestanak mandata bivše sutkinje i ovo što se sada događa definitivno je problematično i to je nešto što se treba riješiti - rekao je Sokol.
<h2>Percepcija pravosuđa se mora promijeniti</h2>
Uloga Ustavnog suda, kao kontrolora i čuvara Ustava je, kako kaže, velika. Taj sud, objašnjava, nema samo pravnu već i političku ulogu.
Poručuje i da se percepcija pravosuđa mora promijeniti, jer ono ne smije biti u službi jedne političke opcije, a na štetu drugih.
- Da bude jasno da pravosuđe nije tu da sudi jednoj političkoj opciji za interes druge političke opcije, nego da zaista bude u pravom smislu nepristrasno - istakao je Sokol.
Prema njegovim riječima, vladavina prava obuhvata temeljne vrijednosti koje zastupa Evropska unija (EU), a tu spadaju i pitanja vezana za žrtve rata, pitanje odštete i obeštećenja za žrtve rata devedesetih.
- To su pitanja koja se svakako koraju riješiti, jer svaka osoba ima pravo na pravnu zaštitu, a za one koji su pretrpjeli štetu pravni sistem mora učiniti sve da se i takva šteta nadoknadi. Tako da ima tu još pitanja koja su itekako relevantna – pitanja temeljnih vrijednosti, pitanja procedura, poštovanja pravila, ali svakako ima još dosta posla kako bi se Crna Gora u punom smislu uskladila sa evropskim standardima i kriterijumima - naglasio je Sokol.
Nije dobro, poručuje on, kada predsjednik jedne grane vlasti - zakonodavne, čija stranka je dio vladajuće koalicije govori kako bi trebalo da radi pravosuđe.
Naglašava da preuzimanje vlasti i kontrola nad izvršnom i zakonodavnom vlašću, ne znači da imate pravo govoriti pravosuđu kako bi oni trebalo da radi svoj posao, a posebno ne slati poruke koje djeluju kao da se vrši pritisak da treba presuđivati, procesuirati i progoniti političke protivnike.
- To sa strane izgleda kao da se šalje poruka sudijama da trebate učiniti više da bi osudili ili procesuirali naše političke protivnike. To je nešto što nikako nije dobro, jer pravosuđe mora biti nepristrasno, ali isto tako i svi politički akteri moraju ostavljati utisak da zaista jeste tako. U tom smislu je važno izbjegavati bilo kakve izjave koje bi nepristrasnost i objektivnost pravosuđa dovele u pitanje - rekao je Sokol.
Smatra da postoji dobar dio glasača koji su glasali Pokret Evropa sad, a kojima je bilo neprihvatljivo iz nekog razloga da glasaju Demokratsku partiju socijalista (DPS). Vjeruje i da ti ljudi nijesu sigurno glasali za to da Crna Gora bude opet „drugo oko u glavi“, privezak Beograda ili Moskve, da se u njoj promoviše četnička ideologija i velikosrpstvo.
- Vjerujem da jako puno ljudi i u PES-u koji sigurno nijesu zadovoljni trenutnim stanjem. Imamo situaciju da je vladajuća koalicija takva kakva jeste, da su u njoj stranke koje apsolutno nijesu evropske, stranke koje ni na koji način ne zagovaraju evropske vrijednosti. Spomenuli smo izjavu Andrije Mandića koja se može shvatiti kao vršenje pritiska na pravosuđe, a sa druge strane imamo Demokrate koji su zadnjih mjeseci činili sve kako bi narušili odnose sa Hrvatskom, gdje se puštaju probni baloni i pripremaju teren da se ukloni ploča u Morinju, što je apsolutno neprihvatljivo, i da se sve vrijeme pokušava potencirati sukob sa Republikom Hrvatskom. Ljudi koji se ponašaju na takav način sigurno nijesu ljudi koji žive evropske vrijednosti i koji bi takve stvari htjeli - istakao je Sokol.
<h2>Izuzetno negativan uticaj SPC</h2>
Srpska pravoslavna crkva (SPC), smatra on, ima izuzetno veliki uticaj na kompletnu crnogorsku politiku, a pogotovo, kako tvrdi, na vladajuću koaliciju.
- Taj uticaj je izuzetno negativan, jer se SPC pokazala već puno puta, sada još i više, kao glavni uzročnik i kao glavni temelj velikosrpske politike i kao upravo ona ključna spona svih glavnih igrača koji su na liniji Beograda. Vidjeli smo, na kraju krajeva, da najviši predstavnici SPC odlaze u Moskvu, da se tamo ponašaju kao da su dio ,,ruskog sveta” i da oni taj ,,ruski svet” isto tako žele proširiti gdje god mogu, pa tako i na Crnu Goru – dodaje Sokol.
Prema njegovim riječima svi ti uticaji koji postoje nijesu nešto što je usklađeno i što može biti na bilo koji način prihvatljivo i dio evropske priče Crne Gore.
- I sa te strane apsolutno ako PES želi povratiti dio tog mandata koji je dobio od ljudi koji su glasali za njih, oni se moraju jasno odrediti prema tome i svakako distancirati od takve politike i takve velikosrpske ideologije. Šta će se dogoditi s PES-om ako se ne distancira od te velikosrpske priče, vidjeli smo na izborima u Nikšiću gdje je PES jako pao u odnosu na svoju poziciju i snagu koja je bila prije, i to je upravo pokazalo šta će se dogoditi ako oni ostanu u koaliciji sa DF-om, sa Demokratama i sa cijelom tom velikosrpskom ekipom - poručio je Sokol.
Odgovarajući na pitanje o pokušajima revitalizacije fašističkih pokreta dijela vladajuće većine, a uz pomoć SPC i odgovornosti premijera, Sokol vjeruje da premijer nije dio te priče, ali da u konstelaciji snaga, gdje Vlada zavisi od velikosrpskih političkih opcija koje su na direktnoj liniji sa SPC, jako teško možete donijeti odluke koje treba donijeti.
- U praksi ovakvo stanje jednostavno nije održivo, ako želite zaista imati jaku suverenističku, normalnu Crnu Goru koja je usklađena sa evropskim vrijednostima i koja ide prema zapadu. Ako vi želite da ona postane dio ,,ruskog i srpskog sveta” to je druga priča, ali ako želite na zapad onda ovakva konstelacija jednostavno vam onemogućava da donesete neke bitne odluke. Ako imate situaciju da je SPC dio tih provokacija i zapravo u pozadini svih tih velikosrpskih aktivnosti koje se događaju i naravno da u toj situaciji gdje su oni direktno nadovezani na neke stranke vladajuće koalicije, da onda vi kao premijer ne možete puno napraviti da biste to spriječili. U konkretnom pitanju spomenika Pavlu Đurišiću, Vlada jeste reagovala, ali je to bilo neko polurješenje, koliko sam vidio taj spomenik je sada u crkvi, to pokazuje ko stoji iza cijele priče - rekao je Sokol.
Važno je naglasiti, kaže, istorijsku ulogu Pavla Đurišića, koji je bio kolaboracionista nacistima, zločinac koji je odgovoran za smrt hiljade ljudi, naročito muslimana, a vi imate u vladajućoj koaliciji Bošnjačku stranku.
- Oni su u koaliciji sa onim političkim snagama poput DF-a, poput Demokrata, kojima, pretpostavljam, taj spomenik nije neprihvatljiv. Tu vidite koliko je ta vladajuća koalicija zapravo nespojiva, koliko su tu stranke koje su po svim segmentima i po svim karakteristikama zapravo ne idu jedni s drugima, onda naravno da je pitanje kako takva koalicija može voditi neku koherentnu evropsku politiku i voditi Crnu Goru prema zapadu - istakao je Sokol.
<h2>Destruktivna politika iz Beograda opstruira evropski put</h2>
Govoreći o dobrosusjedskim odnosima, kaže da se vidjela dobra volja Vlade Crne Gore i premijera Milojka Spajića da se ti odnosi poprave i da se stvari riješe.
- Ali shvatam koliki su pritisci od dijela vladajuće koalicije za koje sam već rekao da su jednostavno teško prihvatljivi, odnosno da teško mogu ići skupa sa evropskom pričom i sa dobrosusjedskim odnosima. Vjerujem da je dio bitnih problema u procesu rješavanja i ja sam optimista što se toga tiče. Vjerujem da premijer ima dobru volju da se to riješi, ali očigledno su problemi unutar same vladajuće koalicije, koji stalno stavljaju neke klipove i koji cijelu priču usporavaju - naglasio je Sokol.
Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji. Cilj im je stabilna, proevropska i prozapadna Crna Gora koja nije, kako kaže, niti ruski, niti srpski privezak na Mediteranu.
- Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih niti bilo kakvih drugih pretenzija na Crnu Goru, ali želimo da Crna Gora bude normalna, demokratska država, koja je prvenstveno crnogorska i koja je samostalna, koja vodi sopstvenu politiku i usklađena je sa svim strateškim prioritetima kako Hrvatske, tako i Evropske unije. Mislim da je to ključ dobrosusjedskih odnosa i to je ono što Hrvatska želi - Crnu Goru koja neće biti privezak Beograda, nego će voditi samostalnu, suverenu politiku - poručio je Sokol.
Smatra da destruktivna politika iz Beograda ona koja najviše opstruira evropski put Crne Gore, jer u Beogradu ne žele da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
- Sve ove provokacije koje se događaju, sad najviše od Demokrata, mislim da su upravo dirigovane iz Beograda, kako bi se što više isprovocirala druga strana, EU i Hrvatska i kako bi se taj put opstruirao. Zato se Hrvatska tu nastoji ponašati što više konstruktivno, ne možemo preći preko nekih stvari, ali želimo naći konstruktivno rješenje i način da Crna Gora ipak ode prema EU i da se ta bilateralna pitanja riješe. Ali očigledno je da se čini sve sa strane da se to opstruira i uspori, i mislim da je upravo ta linija Beograd - Demokrate ona koja je trenutno glavni problem, ili jedan od glavnih problema na putu Crne Gore prema EU i zato radimo sa onim konstruktivnim djelovima crnogorske vlasti, kako bi se pronašlo rješenje - zaključio je Sokol.

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru kao demokratsku državu koja vodi sopstvenu politiku u EU

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- NVO "Bijeli štap" traži izmjene zakona o vještačenju invaliditeta.
- Društvene mreže preplavile objave o navodnim nedjelima državljana Turske u Crnoj Gori. Državljani Turske, koji žive u našoj državi, u izjavi za TV E kažu da ih ovakve negativne kampanje plaše.
- Medicinari tvrde da ih nadležni mjesecima ignorišu, traže uvećanje zarada.
- Nikšić obilježava 18. septembar - Dan Opštine.
Gost emisije je Tomislav Sokol, poslanik u Evropskom parlamentu.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol

Poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić biće gost posljednjeg ovogodišnjeg izdanja tribine „Podgoričke priče“, saopšteno je iz ove ustanove.
- O svom stvaralačkom putu, međunarodnim iskustvima, značaju fotografije u savremenom društvu i inspiracijama koje određuju njegov autorski rad, razgovaraće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem srijedu, 10. decembra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” &nbsp;od 20 sati- navode organizatori.
&nbsp;Kao edukator, organizator manifestacija i inicijator brojnih kulturnih projekata, Kalezić je ostavio snažan trag u formiranju fotografske zajednice u Podgorici i Crnoj Gori. Zahvaljujući raznovrsnom angažmanu od autorskog stvaralaštva do dugogodišnjeg rada sa mladim fotografima, danas zauzima važno mjesto u oblikovanju savremene vizuelne umjetnosti u Crnoj Gori.
Dejan Kalezić (1970, Nikšić) se bavi fotografijom dugi niz godina. Imao je više samostalnih izložbi u Sloveniji, Belgiji, Srbiji, Francuskoj, Poljskoj i Crnoj Gori, a učestvovao je i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Osnivač je jedine fotografske galerije u Crnoj Gori, „F 64“ u Podgorici. Pokrenuo je Školu fotografije 2005. godine koju je završio veliki broj polaznika koji čine većinu članova Foto kluba PhotoCG iz Podgorice, čiji je jedan od osnivača. Klub se bavi promocijom fotografije, kao i podizanjem njenog značaja u svim sferama društva. Organizator je mnogih manifestacija koje promovišu i popularizuju fotografiju, a najznačajnija među njima je manifestacija „Dani fotografije” koja se održavala dvanaest godina. Učestvovao je u velikom broju komercijalnih projekata, a bio je angažovan i od strane eminentnih organizacija i kompanija koje posluju u Crnoj Gori i inostranstvu. Pet godina je radio kao fotograf Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Njegove fotografije su objavljivane u monografijama, časopisima, brošurama, na web stranicama, a neke od njih krase zidove institucija i pojedinaca u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Podgorici.

Tribina ''Podgoričke priče'': Gost fotograf Dejan Kalezić

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Mađarska i Slovačka podnijeće zahtjev Sudu pravde Evropske unije za poništenje propisa RePowerEU kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto kazao je da će Mađarska i Slovačka tražiti obustavu njegove primjene tokom trajanja postupka, prenosi B92.
Sijarto je naveo da Brisel želi da stavi na glasanje uredbu koja bi zabranila uvoz ruske nafte i gasa u EU, što bi, kako je ocijenio, onemogućilo stabilno snabdijevanje Mađarske i Slovačke energentima i dovelo do naglog skoka cijena.
&nbsp;- Ovaj propis predstavlja ozbiljnu pravnu prevaru, jer je očigledno u pitanju mjera sankcija, koja bi morala da bude jednoglasno usvojena. Suprotan je i samim ugovorima EU, koji jasno propisuju da je energetska politika u nadležnosti država članica, kao i ranijim ocjenama Evropske komisije.- rekao je Sijarto.
&nbsp;Sijarto je takođe saopštio da je u nuklearnu elektranu Pakš stigla poslejdnja ovogodišnja isporuka nuklearnih gorivnih šipki, čime je obezbijeđeno dovoljno zaliha za rad elektrane do novembra 2028. godine.
On je naveo da je, kao i ranije, transport bio otežan geopolitičkim okolnostima i "negativnim stavom" pojedinih evropskih zemalja, zbog čega je trasa isporuke više puta morala da bude mijenjana, uz kombinovanje avionskog i željezničkog transporta.

Mađarska i Slovačka tražiće od Suda pravde EU poništenje odluke o zabrani uvoza ruskih energenata

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: tomislav-sokol