Meksikanka Meji Dijana Paloma Perez biće protivnica crnogorske bokserke Bojane Gojković u prvom kolu Svjetskog prvenstva u Liverpulu, odlučeno žrijebom u M&amp;S Bank Areni.
Drugi crnogorski predstavnik Tomislav Đinović slobodan u prvom kolu.
U kategoriji do 57 kilograma, u kojoj se takmiči Gojković, prijavljeno je 29 bokserki, koje će na ring u petak.
Članica Budve, ukoliko savlada Meksikanku, u osmini finala boriće se protiv uspješnije iz borbe između Lai-Karlajl iz Novog Zelanda i Uzbekistanke Mamajonove.
U kategoriji do 60 kilograma, u kojoj je Đinović, prijavljena su 43 boksera.
Crnogorski borac će se u subotu, u šesnaestini finala boriti Holanđanina Al Čabtuna.
Svjetsko prvenstvo u Liverpulu je prvo pod okriljem nove međunarodne federacije - World Boxing, a prvi put muška i ženska bokserska elita nastupa zajedno na istom događaju.
Šampionat u Liverpulu okupio je 554 boksera – 329 u muškoj i 225 u ženskoj konkurenciji iz 68 država svijeta, u ukupno 20 kategorija - po deset muških i ženskih
Sa crnogorskim bokserima u Liverpulu su selektor reprezentacije Nikola Ružić i trener Momčilo Zlatičanin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Gojković protiv Meksikanke, Đinović slobodan na startu SP

Crnogorski bokseri Bojana Gojković i Tomislav Đinović osvojili su zlatne medalje na međunarodnom turniru Le Sentjur u Parizu. Gojković je u finalnom meču kategorije do 57 kilograma savladala Francuskinju Marijen Dantan. Do pobjede došla je jednoglasnom odlukom sudija. U polufinalu eliminisala je Lusi Pauli. Đinović je, kao i Gojković, do pobjede u finalnom meču kategorije do 60 kilograma došao na dominantan način, protiv Italijana Manuela Kučija, jednoglasnom odlukom sudija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518080528_ea8af809a1ea52ecbbe1a8b86f2484ac2eae7218c2f59c607aa6aa5f98270164.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518080528_ea8af809a1ea52ecbbe1a8b86f2484ac2eae7218c2f59c607aa6aa5f98270164" data-rendition-name="original" width="722" height="722" loading="lazy" alt="Đinović zlato"> </figure>  On je u četvrtfinalu jednoglasnom odlukom sudija eliminisao Italijana Brajana Abatanđela, dok je meč za zlatno odličje izborio prekidom u drugoj rundi, protiv Francuza Lija Belhasela. Selektor Nikola Ružić kazao je da je znao da su Đinović i Gojković spremni, ali da je ono što su prikazali u finalu nadmašilo i njegova očekivanja. - Kako je turnir odmicao, sve su bili i bolji, rasli su iz meča u meč – tehnički, mentalno i fizički. Svaki izlazak u ring bio je bolji od prethodnog. U borbama za zlato su pokazali svoja najbolja izdanja - upravo kad je bilo najvažnije. To je ono što pravi šampioni rade – budu najbolji kad je najteže- rekao je Ružić. On je naglasio da glavni cilj ostaje Svjetsko prvenstvo u septembru u Liverpulu. - Osvojiti turnir u sklopu priprema uvijek puno znači za samopouzdanje, ali mi znamo da pravi posao tek slijedi. Ovo nam je vjetar u leđa i dodatna motivacija da u septembru budemo u najboljoj mogućoj formi, kad je najvažnije- rekao je Ružić.

610x380

500x500

Boks: Zlatne medalje za Bojanu Gojković i Tomislava Đinovića

Crnogorski bokser Tomislav Đinović plasirao se u finale prestižnog međunarodnog turnira Le Sentjur /Les Ceintures/ u Parizu.
Član Bokserskog kluba Zlatičanin je večeras u polufinalnom meču kategorije do 60 kilograma, prekidom u drugoj rundi, pobijedio Francuza Lija Belhasela.
Bronzani sa Evropskog prvenstva u Beogradu juče je na startu turnira, jednoglasnom odlukom sudija, pobijedio Italijana Brajana Abatanđela.
Rival Đinoviću u sjutrašnjem finalu biće bolji iz duela Italijana Manuela Gućija i Francuza Klementa Busketa.
Plasman u finale ranije danas izborila je i Bojana Gojković, koja je u polufinalnoj borbi kategorije do 57 kilograma savladala domaću bokserku Lusi Pauli, jednoglasnom odlukom sudija.
Rivalka Bojani Gojković u sjutrašnjem finalu biće Francuskinja Marijen Dantan, koja je u polufinalnoj borbi eliminisala Kanađanku Ušanu Seltan.

Đinović u finalu

Crnogorski boks na međunarodnom turniru Le Sentjur u Parizu predstavljaće Tomislav Đinović i Bojana Gojković, saopšteno je iz Bokserskog saveza. 
 
Đinović i Gojković, u pratnji selektora Nikole Ružića, otputovali su danas preko Dubrovnika u Pariz, gdje će do 18. maja nastupati na prestižnom međunarodnom turniru. 
 
Najavljeno je učešće bokserki i boksera iz 14 država. 
 
Gojković će nastupiti u kategoriji do 57 a Đinović do 60 kilograma. 
 
Ljubiteljima boksa u sportskoj dvorani Rože Uvar predstaviće se borci iz Italije, Portugala, Španije, Maroka, Meksika, Njemačke, Švajcarske, Belgije, Kanade, Brazila, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i domaćina Francuske. 
 
- Učešće na turniru predstavlja važan test forme i dodatno međunarodno iskustvo za crnogorske reprezentativce, koji će imati priliku da odmjere snage sa vrhunskim sportistima iz najjačih bokserskih škola- stoji u saopštenju. 
 
Navodi se da se nastavlja sa aktivnim međunarodnim nastupima i da je turnir u Parizu još jedna prilika za dokazivanje talenta i kvaliteta crnogorskih boksera.

Boks: Đinović i Gojković predstavljaju Crnu Goru na turniru u Parizu

Crnogorski bokser Tomislav Đinović osvojio je zlatnu medalju na prestižnom turniru Brussels Capital Tournament u glavnom gradu Belgije. 
 
Član Bokserskog kluba Zlatičanin do pobjede u finalnom meču kategorije do 60 kilograma došao je pobjedom protiv Indijca Dikšanta Dahija prekidom u trećoj rundi. 
 
Dominirao je Đinović od početka borbe, a sjajno izdanje u borbi za zlato krunisao je u trećoj rundi, kada je snažnim udarcem poslao na pod rivala. 
 
Indijac nije uspio da oporavi, pa je sudija prekinuo borbu. 
 
Crnu Goru je na turniru u Briselu predstavljala i Bojana Gojković, koja je u kategoriji do 60 kilograma osvojila bronzanu medalju. 
 
Selektor Nikola Ružić kazao je da je izuzetno ponosan na izdanje crnogorskih reprezentativaca na jakom turniru u Belgiji. 
 
- Uspjeh je potvrda da se trud i posvećenost na treninzima isplate. Turnir nam je pokazao da imamo kvalitet da se nosimo sa najboljima, ali i da još ima prostora za napredak. Nastup u Briselu nam je bio veoma važan da testiramo našu formu. Uvidjeli smo na čemu treba dalje da radimo- rekao je Ružić. 
 
On je istakao da se Gojković nije borila u svojoj kategoriji, već do 60 kilograma i najavio da će se ubuduće nastupati samo u toj kategoriji. 
 
- Đinović je u odnosu na turnir u Azerbejdžanu prije 20 dana dosta popravio formu. Nastavljamo sa radom za glavni cilj ove godine, a to je Svjetsko prvenstvo za seniore u Liverpulu u septembru- rekao je Ružić. 
 
Turnir u Belgiji je okupio vrhunske bokserke i boksere iz Francuske, Australije, Italije, Poljske, Indije, Srbije, Turske, Holandije, Švajcarske, Kosova, Crne Gore i domaćina Belgije.

Đinović osvojio zlato u Briselu, Gojković ponijela bronzu

Crnogorski bokser Tomislav Đinović nije uspio da se plasira u polufinale 
međunarodnog turnira Great Silk Way/Veliki put svile u Bakuu. 
 
On je u četvrtfinalnom meču kategorije do 60 kilograma poražen od domaćeg borca Tagija Nasibova, podijeljenom odlukom sudija. 
 
Đinović je u osmini finala elominisao Čingiza Musinova iz Kazahstana. 
 
Trener crnogorskog borca Momčilo Zlatičanin kazao je da nastup na turniru u Bakuu značajno iskustvo za njegovog pulena. 
 
- Đinović je, iako je zaustavljen u četvrtfinalu, ostavio snažan utisak i još jednom pokazao da pripada tom nivou. Nijanse su odlučile pobjednika protiv Azerbejdžanca. Svaka runda je bila borba do kraja, a iskustvo koje smo ovdje stekli je neprocjenjivo - rekao je Zlatičanin. 
 
On je istakao da će mu dvije jake borbe mnogo značiti, navodeći da je to Đinoviću bio prvi turnir nakon pauze. 
 
- Vidi se da još nije u željenoj formi. Ostvarili smo ono što smo željeli u ovom momentu - da ostavimo dobar utisak i steknemo dragocjeno iskustvo - rekao je Zlatičanin. 
 
Osvajač bronzane medalje sa posljednjeg Evropskog prvenstva bio je jedini predstavnik Crne Gore na tom turniru, koji je okupio više od 200 boraca iz iz Tadžikistana, Uzbekistana, Kambodže, Kirgistana, Gruzije, Rusije, Kazahstana i domaćina Azerbejdžana.

Đinović poražen u četvrtfinalu

Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko uputio je predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću dopis u kojem poručuje da Milivoj Dukić, koji je proglašen za najboljeg sportistu u ovoj godini, ne može da parira rezultatu koji je Tomislav Đinović ostvario kao jedini crnogorski sportista koji je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom sportu.
- Danas smo saznali da ste Milivoja Dukića proglasili za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini. Milivoj Dukić je izvanredan sportista koji je već duže vrijeme konkurentan na svjetskom nivou u svom sportu i njegova kandidatura svakako zaslužuje posebno priznanje COK-a, Ministarstva &nbsp;sporta i mladih i eventualno drugih državnih organa. Ali na osnovu Pravilnika o kriterijumima i &nbsp;načinu izbora sportiste godine (Broj: 02-235/2 od 02.12.2024. izdatog od strane COK-a), rezultat &nbsp;koji je on postigao u 2024. godine nikako ne može da parira rezultatu Tomislava Đinovića, &nbsp;jedinog crnogorskog sportiste koji je ove godine osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u &nbsp;olimpijskom sportu. &nbsp;Tomislav Đinović je jedini crnogorski sportista koji je u 2024. godini na osnovu svog rezultata u &nbsp;skladu sa Zakonom o sportu, stekao status sportiste sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i &nbsp;dobio rješenje o doživotnoj mjesečnoj naknadi za ostvaren sportski rezultat - naveo je Klemenko.
Milivoj Dukić je, kako je ukazao, učestvovao na četiri Olimpijske igre.
- I nikada od vas nije bio proglašen za najboljeg &nbsp;sportistu godine. Tih godina ste davali prednost drugim sportistima po rezultatima, koji su bili &nbsp;apsolutno slični ili čak manje značajni od rezultata Tomislava Đinovića. &nbsp;Svi moramo iskreno priznati da je nastup svih učesnika crnogorskog tima na prošlim &nbsp;Olimpijskim igrama, uključujući Milivoja Dukića i predstavnika BSCG, bio nezadovoljavajući. &nbsp;Zauzeti 14. mjesto na Olimpijskim igrama je možda veliki uspjeh za određenog sportistu i &nbsp;njegovog trenera, ali ovo je, naravno, još jedan neuspjeh COK-a. A pokušaj da se ovaj neuspjeh &nbsp;sakrije dodjelom titule „Najbolji sportista godine“ je još jedno profaniranje rada COK-a - istakao je Klemenko.
Bokserski savez Crne Gore nije, ističe on, saglasan sa odlukom i izražava kategoričan protest po ovom &nbsp;pitanju.&nbsp;
- Nečuveno je da je ovakva nepravda, u najmanju ruku u vašem izvršenju, ponavljana iz godine u &nbsp;godinu, postala dio nezdrave tradicije koja se veoma negativno odražava na imidž COK-a, a takođe i grubo krši prava crnogorskih sportista, trenera i nacionalnih saveza - zaključio je Klemenko.

Klemenko Simonoviću: Dukić ne može da parira rezultatu koji je ostvario Tomislav Đinović, nečuveno da je ovakva nepravda postala dio nezdrave tradicije

Član Bokserskog kluba Zlatičanin, Tomislav Đinović, najbolji je sportista Podgorice u 2024. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Đinović je priznanje zaslužio osvajanjem bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Beogradu.
- Prije svega želim da se zahvalim svom gradu na nagradi i da obećam nove radosti i uspjehe, već počev od maja 2025. godine kada je na programu Svjetsko prvenstvo. Za četiri godine cilj mi je i medalja na Olimpijskim igrama - rekao je Đinović.
Za najbolji klub proglašen je Džiu džicu klub Feniks, dok je najbolji trener Dejan Vukčević, šef stručnog štaba tog sportskog kolektiva.
Zamjenik gradonačelnice Podgorice, Luka Rakčević, kazao je da su sportisti najbolji ambasadori Podgorice i Glavni grad će i dalje težiti da njima i njihovim klubovima obezbijedi što bolje uslove za rad.
- U ovoj godini smo podgoričkim sportskim organizacijama opredijelili rekordna sredstva, koja će naredne biti još veća, a uz to smo spasili Ženski rukometni klub Budućnost i njegovim preuzimanjem, kao i Vaterpolo plivačkog kluba Budućnost, obogatili porodicu gradskih klubova. U predstojećoj godini ćemo svjedočiti i nikad intenzivnijem razvoju u smislu sportske infrastrukture - kazao je Rakčević.
Sekretar Igor Vujačića i službenici Sekretarijata za sport, Miloš Antić, Nela Tatar i Miloš Stijepović, uručili su plakete ostalim sportistima i zaslužnim sportstkim radnicima.
One za vrhunske rezultate na osnovu rezultata u seniorskoj konkurenciji dobili su karatista Omladinca Nenad Dulović, kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović, džiju džicu majstori Feniksa Anđela Vukčević, Aleksa Radulović, Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina (bronza na SP) i Savo Jaredić.
Nagrađeni su i predstavnici džiju džicu kluba Arso Milić – Miloš Miličković i Arso Milić, Jelena Jovanović i Mladen Jokmanović iz Džiju džicu kluba Stara varoš, Maja Rajković šesto na Paraolimpijskim igrama u Parizu, disciplina bacanje koplja i Zinedin Bećović iz Tekvondo kluba S3 za osvojeno zlato na klupskom šampionatu Starog kontinenta.
Plakete za ostvarene rezultate u mlađim kategorijama u 2024. godiniza služili su Viktor Dukić (kik boks klub Rad), Jusuf Saljiu, Jovana Damjanović, Una Raković i Helena Backović iz Karata kluba Omladinac, Jelena Vukčević, Nikola Vulević, Pavle Mugoša i Ana Asanović iz Džiju džicu kluba Fenix, Vuk Džudović i Branka Mujović iz Džiju džicu kluba Stara varoš, i najmlađi među njima Sava Vujisić (Tekvondo klub S3).
Tradicionalno, na osnovu dostignuća, izabrani su i nagrađeni i najperspektivniji sportisti Glavnog grada (dječaci i djevojčice od 13 do 16 godina).
To su Matija Jovanović (Fudbalski klub Budućnost), Nađa Peković i Aleksa Radić (Odbojkaški klub Budućnost), plivač Veljko Vučinić (PVK Budućnost), vaterpolista Petar Brnović (PVK Budućnost), Elena Jovanović (Džiju džicu klub Stara varoš), Ines Terzić i Petra Marković (Karate klub Omladinac) i Mia Vuksanović (Ženski rukometni klub Budućnost).
Zlatne plakete za poseban doprinos razvoju školskog sporta uručene su Radovanu Gligoroviću (OŠ Maksim Gorki) i Marku Radusinoviću (Srednja medicinska škola), dok su za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport, kao i promociju sporta nagrađeni Fudbalski savez Crne Gore, Igor Jokanović (Crveni krst Crne Gore) i Nikola Martinović (Mjesna zajednica Nova varoš).
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobio je Milan Miranović, član SRD Podgorica, a Igoru Tomiću, predsjedniku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, uručeno je priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom.
Sekretarijat za sport posthumno je dodijelio plakete porodicama sportskih radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) – fudbalskim legendama Milanu Rogošiću, Zoranu Vorotoviću, Spasoju Pavloviću, Nikoli Jankoviću, kao i bivšem stonoteniskom asu Mulitnu Micu Marašu.
Nagrade za izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unaprjeđenju sporta u Podgorici zaslužili su Zoran Vukčević (odbojka), Zoran Mijović (fudbal), Saša Ivanović (fudbal), Jadran Vujačić (košarka), Dragan Mugoša (boks), Mirsada Ganić (rukomet), Vesna Durković (rukomet), Marta Bojanović (rukomet), Zorica Kostić (ragbi), Rajko Ćupić i Fudbalski klub Zabjelo.

Đinović sportista Podgorice

Uz 2022. godinu, kada su Bojana Gojković i Tamara Radunović Crnoj Gori donijele prve seniorske medalje za ženski boks sa Evropskog prvenstva, ova 2024. godina je najuspješnija u novijoj istoriji crnogorskog boksa - poručili su u Bokserskom savezu Crne Gore. Realizovan je, ističu, kompletan program. - Bokseri su nastupili, i to veoma uspješno na svim planiranim turnirima i prvenstvima, a uspješno su organizovana i dva velika svjetska takmičenja u Budvi. Godinu je, prije svih obilježio Tomislav Đinović, koji je na seniorskom šampionatu Evrope u Beogradu osvojio bronzanu medalju, prvu za Crnu Goru nakon 24. godine. Prije 19-ogodišnjeg člana BK Zlatičanin to je uspjelo 2000. godine Nikoli Sjekloći i Miloradu Gajoviću na Evropskom prventvu u finskom gradu Tampere. Medalja je u Beogradu mogla biti i sjajnija da Đinovića nije spriječila povreda. Odluka medicinskog tima našeg borca bila je da se zaustavi u polufinalu i ne ukrsti rukavice sa Rusom Vsevolodom Šumkovim, zbog povrede vilice koju je dobio u četvrtfinalnoj borbi - naveli su u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210161252_3d1a136b5c810b0f03ddbc743fb4f9f7d4b3304fcc3608b854a5f10301176e69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210161252_3d1a136b5c810b0f03ddbc743fb4f9f7d4b3304fcc3608b854a5f10301176e69" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Tomislav Đinović"> <figcaption>Tomislav Đinović(Photo: Bokserski savez)</figcaption> </figure>  Uz seniorsku bronzu, Đinović je, napominju, osvojio i bronzu na Evropskom prvenstvu do 23 godine, koje je održano u Sofiji, a pored zlatne medalje proglašen je i za najboljeg boksera 61. Međunarodnog turnira “Beogradski pobjednik”. - Njegove rezultate i uspjehe na pravi način vrednovao je Glavni grad, koji ga je izabrao za najboljeg sportistu Podgorice, a vjerujemo da će tako biti i na državnom nivou, odnosno u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta i Udruženja sportskih novinara Crne Gore - dodali su u Bokserskom savezu. Uspješnu godinu crnogorskog boksa upotpunili su, navode, Bojana Gojković osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu do 23 godine u Bugarskoj i učešćem na Olimpijskim igrama u Parizu, bronzani Nikola Raičević na Evropskom prvenstvu za školarce u Banjaluci, šampion u juniorskoj konkurenciji Matija Roganović i srebrni u uzrastu mladih, njegov brat Miloš na Balkanskom prvenstvu u Loznici, kao i mlađi školarci i juniori: koji su osvajali medalje na turnirima u Mađarskoj (Eger kup), Grčkoj (Tajger kup), Beogradu (Kup nacija), Hrvatskoj (Zagreb open), Sarajevu (Turnir “Mustafa Hajrulanović Talijan”)… - Očigledno je boks u Crnoj Gori posljednjih godina u usponu, kako na takmičarskom tako i na organizacionom planu, što potvrdjuje i uspješna organizacija u ovoj godini dva velika svjetska takmičenja - Svjetskog kupa za mlade u martu u hotelu “Splendid” u Bečićima, uz učešće predstavnika 21 države i Svjetskog prvenstva za mlade krajem oktobra i početkom novembra u Budvi, na kojem su nastupili takmičari iz čak 76 zemalja svijeta. Godina za ponos, pamćenje i poštovanje - zaključili su u Bokserskom savezu.

Bokserski savez: Ovo je jedna od najuspješnijih godina u novijoj istoriji - za ponos, poštovanje i pamćenje

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su uz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i upozorili na mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž rijeka.
&nbsp;Iz AMSCG su vozačima savjetovali opreznu vožnju prilagođenu trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
&nbsp;&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog u jednosmjerni zbog sanacije mosta Kruče.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Vozila na magistralnom putu M-2 , dionica Petrovac -Podgorica od osam do 17 sati saobraćaju naizmjenično, zbog asfaltiranja saobraćajnice.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Mateševo-Smokovac.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac saobraćaće se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Gužve u hodnicima, dugi redovi i mjeseci čekanja na preglede postali su svakodnevica pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Broj i oboljelih i zahvata stalno raste, medicinsko osoblje radi pod sve većim opterećenjem, a pojedine klinike ostaju bez dovoljno specijalista. KCCG i dalje nosi najveći teret crnogorskog zdravstva, iako postoje domovi zdravlja i opšte bolnice u kojima bi se mogao riješiti veliki broj problema s kojima se pacijenti svakodnevno suočavaju.
Pola vijeka nakon osnivanja, Klinički centar Crne Gore i dalje liječi većinu pacijenata u zemlji, i nosi najveći teret sistema. Svaki porast broja operacija, dijagnoza i pregleda znači i veći pritisak na ljude koji rade na granici izdržljivosti, dok pacijenti čekaju na pregled. Ako država ne ojača javno zdravstvo i ne obezbijedi dovoljno specijalista, ni najmoderniji aparati neće biti dovoljni da građani dobiju liječenje na koje imaju pravo.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović u razgovoru za Pobjedu govori o tome kako se sistem nosi s rastućim pritiskom, zašto nedostaju pojedini profili ljekara i što je potrebno da javno zdravstvo ostane oslonac za sve pacijente.
<h2>Rastu brojke, ali i pritisak</h2>
Prema zvaničnim podacima, porastao je broj ljekara u KCCG u zadnjih pet godina. Prije pet godina bilo je zaposleno 568 ljekara, a danas ih je 640. Broj medicinskih sestara porastao je sa 1.396 na 1.581, ali i pored toga, nedostatak kadra u pojedinim oblastima i dalje se osjeća.
Tokom 2024. godine 41.717 pacijenata ispisano je iz bolničkog liječenja, u odnosu na 37.830 iz 2018. godine. Urađena su 19.832 operativna zahvata, što je rast od 47 odsto u odnosu na prije pet godina.
Ukupan broj zdravstvenih usluga 2024. iznosio je 1.786.000, dok je dijagnostičkih procedura 2024. bilo 3.610.614, što je za 50 odsto više nego 2018. godine.
Najveće opterećenje trpe Klinika za ortopediju i traumatologiju, Interna klinika, Klinika za nefrologiju i Institut za bolesti djece, kao i Urgentni centar, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za očne bolesti, endokrinološka i reumatološka ambulanta.
<h2>Ljekari između sistema i privatnog sektora</h2>
Sve češće iskazivanje nezadovoljstva zaposlenih u javnom zdravstvu i informacije o odlascima ljekara, sestara i tehničara iz KCCG izazivaju zabrinutost među pacijentima. Svaki odlazak iskusnog ljekara iz državne ustanove u privatni sektor dodatno potresa povjerenje građana u sistem koji bi trebalo da im bude prvi oslonac.
Radović smatra da ljekari u najboljim godinama, kada imaju najviše radne energije i profesionalnog uspona, gube odlaskom u privatne zdravstvene ustanove.
– Ustanova poput Kliničkog centra omogućava izvođenje najkompleksnijih medicinskih zahvata, koji su istovremeno i profesionalni izazovi i prilike za napredovanje. Smatram da su upravo ti izazovi pravi motivatori, a ne novac. Naspram toga, imam potpuno razumijevanje za ljekare koji, u poznim godinama i s manje radnog elana, biraju mirniji rad u privatnim ambulantama – rekao je on.
Iz ličnog iskustva, Radović dodaje da uspjeh u medicini ne dolazi bez javnog sistema.
- Prije nego što sam postao direktor KCCG, sve svoje školovanje i znanje sam stekao u Kliničkom centru Crne Gore i JZU za kardiovaskularne bolesti na Dedinju, nakon čega se već više od 15 godina uspješno bavim kardiohirurgijom. Kardiohirurgija je odličan primjer kako se razvijaju moderne i savremene medicinske grane. Sve to ne bi bilo moguće bez školovanja i rada u Kliničkom centru Crne Gore – kazao je on.
<h2>Rast privatnog sektora i pritisak na javni sistem</h2>
Ljekari i medicinske sestre, i pored činjenice da KCCG pruža ogromne mogućnosti za usavršavanje, učenje i sticanje neophodnog iskustva, sve češće razmišljaju o prelasku u privatne ustanove koje nude mirniji tempo rada i višestruko veće zarade.
Radović smatra da bi ljekar trebalo da iskoristi svaku priliku da uči i da se usavršava, jer samo kontinuirana edukacija donosi kvalitet zdravstvenog sistema.
– Jasno je da je obim radnih aktivnosti ljekara i drugog medicinskog osoblja u privatnom sektoru manji u odnosu na zahtjeve liječenja pacijenata u Kliničkom centru Crne Gore, kao i da su nadoknade za rad veće u privatnom sektoru. Takva praksa postoji širom svijeta – kazao je on.
Dodaje da su i u evropskim državama ljekari bolje plaćeni u privatnim ustanovama, što se može posmatrati kao oblik nelojalne konkurencije, ali i kao posljedica rasta ekonomskog standarda i veće platežne moći pacijenata koji žele brže da dođu do termina.
– Ipak, u idealnim uslovima privatni sektor ne treba posmatrati kao konkurentan, već kao komplementaran javnom zdravstvenom sistemu – navodi Radović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih mehanizama za sprečavanje odliva kadra jeste činjenica da sektor javnog zdravstva pruža mnogo više mogućnosti kao i sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu, što ljekari i sestre biraju kao svoje životno opredjeljenje.
Govoreći o specijalizacijama, Radović napominje da visoki troškovi školovanja ljekara zahtijevaju i obavezu njihovog daljeg angažmana u javnom zdravstvu.
– Ta obaveza je ujedno i vid zaštitnog mehanizma, ali i ulaganje u budućnost sistema – ističe Radović.
On navodi da privatni sektor ne može da parira javnom sektoru po pitanju pružanja sveobuhvatnih i najklompleksnijih medicinskih usluga, samim tim se ne dovodi u pitanje važnosti KCCG. Pored toga, ostaje obaveza da unapređujemo uslove rada, osavremenjujemo opremu i sprovodimo stalnu medicinsku edukaciju.
<h2>Medicinske sestre – okosnica sistema pod najvećim opterećenjem</h2>
Dr Aleksandar Radović je nedavno kazao da u KCCG jedna medicinska sestra pruža usluge za deset pacijenata, dok je u privatnim ustanovama taj odnos znatno manji. Na pitanje Pobjede da li postoje standardi, objašnjava da oni zavise od oblasti medicine i tipa procedura koje se sprovode.
S obzirom na rast obima posla, hroničan je nedostatak srednjeg medicinskog kadra, sestre i tehničari se često dodatno radno angažuju kroz dopunski rad i prekovremeni rad.
– Na taj način se nadoknađuje nedostatak srednje medicinskog osoblja u pojedinim organizacionim jedinicama. Svakako, i ovakvom organizacijom rada opterećuje se rad zaposlenog u ustanovi do čega dolazi usljed prethodno navedenog rasta broja pacijenata. Nedostatak srednje medicinskog kadra, ipak nije fenomen koji se dešava samo kod nas, to je karakteristika velikog broja zdravstvenih sistema, kako u regionu tako i u najrazvijenijim zemljama svijeta, pa i u Njemačkoj na primjer – istakao je on.
Medicinske sestre i tehničari KCCG su proteklih mjeseci više puta izražavali nezadovoljstvo uslovima rada i platama. Njihovi zahtjevi za povećanjem zarada nijesu neosnovani, imajući u vidu da Klinički centar realizuje oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u zemlji.
– Svakom poslodavcu i svakoj radnoj organizaciji u interesu je zadovoljan radnik. Situacija nije drugačija ni u našoj zdravstvenoj ustanovi. Kategorija zarada nije u domenu menadžmenta već zavisi od pregovora između granskih sindikata i resornih ministarstava Vlade Crne Gore. Za očekivati je da do novih pregovora dođe u skorom vremenskom periodu. Ipak, važno je istaći da nije zarada jedini opredjeljujući faktor zadovoljstva zaposlenih, pored osjećaja pripadnosti organizaciji i stepena zadovoljstva u izvršenju radnih obaveza, važno je isticati značaj uslova rada i mogućnosti usavršavanja i napredovanja – naglasio je Radović.
<h2>Kadrovi i zapošljavanje</h2>
U posljednjih godinu dana Klinički centar je zaposlio 140 medicinskih sestara i tehničara dok je njih 73 napustilo KCCG.
Radović smatra da je, uprkos pozitivnom bilansu, i dalje ključno jačati kadar i obezbijediti uslove za dugoročno zadržavanje stručnjaka.
– I pored toga što na nivou države imamo porast broja privatnih zdravstvenih ustanova, podaci ukazuju na činjenicu da to ne utiče na kadrovsku strukturu KCCG, već se, naprotiv, ispostavlja da postoji veliko interesovanje svih profila za zapošljavanje u našoj ustanovi – kazao je on.
Od januara 2022. do danas, Klinički centar je zaposlio 108 ljekara dok su tu ustanovu napustila 33 ljekara, što ukazuje na pozitivan bilans ljudstva.
– Zadržavanje stručnog kadra, naročito onog sa iskustvom, jedan je od prioriteta – poručuje on.
Ove godine je raspisano 40 specijalizacija za sve oblasti medicine. Do kraja godine se raspisuje još 14 specijalizacija za oblasti u kojima postoji potreba za više ljekara. Objavljivanje konkursa je planirano za ovaj mjesec.
Takođe, za iduću godinu se priprema novi paket specijalizacija koje će KCCG raspisati uz saglasnost Ministarstva zdravlja.
- Ovakvom dinamikom prijema ljekara očekujemo da u narednim godinama nećemo imati nedostatak ljekarskog kadra čime ćemo potvrditi spremnost za sve izazove – smatra Radović.
Ističe, sa ponosom, da se zahvaljujući posvećenosti zaposlenih, i pored svih izazova sa kojima se suočava društvo, kvalitet zdravstvenih usluga u KCCG kontinuirano unapređuje.
<h2>Lažne diplome i transparentnost zapošljavanja</h2>
Jedna od tema koja zabrinjava javnost su lažne diplome i sumnjiva dokumentacija u zdravstvu. Dr Aleksandar Radović pojašnjava da Klinički centar Crne Gore takve slučajeve nije imao.
– Od 1.581 medicinske sestre i tehničara, njih oko 400 ima diplomu visokog obrazovanja, mahom sa višedecenijskim iskustvom. Svi konkursi za zapošljavanje u KCCG su javni i transparentni – naglasio je on.
Prilikom sprovođenja postupka zapošljavanja, Klinički centar dobija na uvid doplome, koje se u slučaju sticanja u inostranstvu, izjednačavaju sa našim obrazovnim sistemom, što je u nadležnosti potvrđivanja od strane Medicinskog fakulteta u Podgorici.
Takođe, Ministartvo prosvjete vrši postupak nostrifikacije i provjere diploma i samo se kao takve uzimaju u obzir prolikom sprovođenja konkursa za zapošljavanje.
Naglašava da i Ministarstvo zdravlja takođe vrši provjeru znanja, sprovođenjem polaganja stručnog ispita.
- Na ovaj način svi kandidati prolaze trostruku provjeru – decidan je Radović.
<h2>Liste čekanja i prostorni kapaciteti</h2>
Problemi koji najviše pogađaju pacijente – dugi redovi, liste čekanja i preopterećenost osoblja – mogu se, prema riječima direktora KCCG, riješiti jačanjem koordinacije svih segmenata zdravstvenog sistema, stvaranjem novih prostornih kapaciteta i modernizacijom infrastrukture.
– Smatram da idemo u korak sa svjetskim standardima po pitanju tehnološke opremljenosti. Završen je i verifikovan medicinski program za izgradnju nove zgrade Univerzitetsko kliničkog centra – kaže Radović.
Ističe da ono što trenutno može da se uradi jeste da konstantnim adaptacijama, rekonstrukcijama i izgradnjom novih prostora, u okviru postojećih površina, stvaraju nove kapacitete za rad sa pacijentima.
Najavljuje i brzi početak radova na izgradnji nove Klinike za hematologiju sa PET CT uređajem, izgradnju čekaonice i proširenje Urgentnog centra, rekonstrukciju odjeljenja intenzivne njege, adaptaciju ortopedskog odjeljenja s operacionom salom. Takođe, radi se na projektu rekonstrukcije Klinike za urologiju čime će se dobiti dvije savremene operacione sale za ovu kliniku.
<h2>Kako ojačati sistem</h2>
Ono što naglašava, s aspekta ukupnog zdravstvenog sistema, jeste presudna koordinacija između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvenog sistema.
- Nakon više decenija, uskoro se očekuje početak izgradnje novog Doma zdravlja u Podgorici, čime će se ojačati primarna zdravstvena zaštita u Podgorici i dodatno obučiti kadar. Država ulaže mnogo napora da se kvalitetnom raspodjelom pacijenata smanji pritisak na Klinički centar. Dokaz tome je da naših 110 ljekara obavlja rad i u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Dobri primjeri uspješne koordinacije su i funkcionisanje angio sale u Opštoj bolnici u Beranama i Opšoj bolnici u Bijelom Polju koja svakodnevno podiže nivo kvaliteta rada.
<h2>Zadovoljstvo pacijenata i borba protiv korupcije</h2>
Na pitanje da li su pacijenti zadovoljni uslugama i da li KCCG prati povratne informacije, direktor odgovara da se evaluacija sprovodi kontinuirano i anonimno.
– Od velike je važnosti za uspostavljanje kontrole rada, a zaista se lično trudim da reagujem na svaki opravdani kritički stav ili neželjeno iskustvo pacijenata. Pored toga, vjerujem da ćemo po pitanju mjerenja iskustva pacijenata napredovati, proširiti mrežu ispitanika upotrebom savremenih digitalnih alata. Upravo je u toku kampanja „Stop korupciji“ koju
sprovodimo sa Agencijom za sprečavanje korupcije, pa koristim i ovu priliku da obnovim poziv da se nepravilnosti prijavljuju kako bi na temelju osnovanih pritužbi mogli da djelujemo – rekao je on.
Moram da istaknem da posljednje istraživanje javnog mnjenja, koje je radio CEDEM, pokazuje značajan rast povjerenja javnosti u zdravstvene institucije, što me jako raduje.
<h2>KCCG ostaje stub zdravstvenog sistema</h2>
Građani, reaguju na probleme u zdravstvu – na duge liste čekanja, sumnje u kvalitet usluga, odlaske ljekara u privatne ustanove. KCCG ostaje adresa na koju se sliva najveći broj pacijenata, često u najtežim stanjima.
Dr Aleksandar Radović je u razgovoru ta Pobjedu kazao da javni zdravstveni sistemi svih država u svijetu trpe opterećenost i dijele problema koji su veoma slični onima koji postoje kod nas.
- To je prosto rezultat povećanog broja pacijenata, povećanog broja dijagnostičkih procedura i savremenih terapija. Govoreći u ime Kliničkog centra Crne Gore kao najistaknutije ustanove zdravstvenog sistema, opslužujemo oko 70 odsto ukupnih potreba građana Crne Gore i to radimo u kontinuitetu, dvadeset četiri časa, sedam dana u sedmici – rekao je on.
Ističe da kadrovska baza i tehnološka opremljenost KCCG omogućavaju liječenje najšireg spektra oboljenja.
- Edukujemo postojeći kadar i nastavna smo baza Medicinskog fakulteta. Klinički centar je uvijek bio stožer crnogorskog zdravstvenog sistema i to će biti i ubuduće – poručio je Radović.

Radović: Javno zdravstvo mora ostati oslonac za sve građane

Osam demokratskih senatora glasalo je u nedjelju naveče zajedno s republikancima da se krene naprijed s paketom koji bi ponovo otvorio saveznu vladu, piše Axios.
To je ključno proceduralno glasanje koje jasno pokazuje da je postignut dvostranački dogovor o finansiranju državnih agencija, naknadnom glasanju o subvencijama za zdravstvenu zaštitu, ukidanju otkaza državnih službenika i okončanju rekordno dugog zatvaranja vlade.
Demokrate su sedmicama odolijevale, zahtijevajući da republikanci sarađuju s njima na produženju poreskih kredita iz Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA) koji uskoro ističu, u zamjenu za finansiranje vlade.
Dugotrajna bol zbog zatvaranja na kraju je prevagnula, pa su umjereni demokrati prihvatili obećanje o glasanju o ACA-u, uprkos tome što su progresivci i demokratski zastupnici u Predstavničkom domu odlučno upozoravali da se ne smije pristati na dogovor "rukovanjem."
Konačni rezultat proceduralnog glasanja bio je 60-40. Osam demokrata glasalo je "za" zajedno s republikancima, dok je senator Rend Pol bio jedini republikanac koji je glasao "protiv". Za napredovanje mjere bilo je potrebno 60 glasova.
Potrebno je još nekoliko glasanja prije nego što paket bude poslan Predstavničkom domu, gdje takođe mora biti usvojen prije nego što se vlada može ponovo otvoriti. Put do usvajanja u Predstavničkom domu mogao bi biti složen.
Još nije jasno hoće li senatori demokratskog kluba i Pol dozvoliti da se preostali proces glasanja ubrza ili će insistirati da se višednevni postupak sprovede u cijelosti.
Senatori koji pripadaju demokratskom bloku i glasali su za napredovanje paketa za finansiranje državnih agencija i ponovno otvaranje vlade bili su Dik Durbin, Tim Kejn, Džon Feterman, Ketrin Kortez Masto, Angus King, Džin Šahin, Megi Hasan i Džeki Rouzen.
Dogovor uključuje manji paket zakona o izdvajanjima koji će finansirati vojnu gradnju, Ministarstvo za boračka pitanja, Ministarstvo poljoprivrede i zakonodavnu granu vlasti.
Takođe uključuje privremenu mjeru finansiranja koja će osigurati da cijela vlada ostane otvorena najmanje do 30. januara 2026. godine.
Privremena rezolucija (CR) sadrži odredbu kojom se poništavaju federalni otkazi koje je uvela Trampova administracija tokom zatvaranja koje je počelo 1. oktobra. Demokratama je takođe obećano glasanje do druge sedmice decembra o produženju poboljšanih ACA subvencija za cijelu godinu. Ti poreski krediti ističu krajem godine.

Senat SAD usvojio zakon o privremenom finansiranju vlade - korak ka njenom otvaranju

Potrebna je prosto administracija koja ne služi partijama, već građanima - kazala je za Antenu M direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović komentarišuući izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen prošle sedmice, odnosno konstataciju da se reformski procesi u oblasti javne uprave odvijaju sporo.
Iako je u dokumentu konstatovan određeni napredak, prije svega usvajanjem novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Komisija ukazuje da je usljed netransparentnosti podataka o broju zapošljenih, te njihovim angažmanima i kompetencijama za pokrivanje određenih pozicija teško precizno procijeniti administrativne kapacitete državne uprave.
Vuksanović navodi da je sama ocjena u izvještaju EK umjereno pozitivna, ali bez neke euforije.
- Brisel priznaje napredak u tehničkim stvarima, neki pregovarački klasteri su zatvoreni, nova zakonska rješenja usvojena - rekla je Vuksanović.
Međutim, ključna poruka je da reforma javne uprave i vladavina prava ne mogu biti samo na papiru.
- U javnoj upravi je i dalje previše VD funkcija, previše zapošljavanja po političkoj liniji i nedovoljno profesionalizacije - ističe Vuksanović.
Komisija, kako dodaje, traži usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i jasne mehanizme za meritokratska zapošljavanja.

Vuksanović: Potrebna administracija koja služi građanima, a ne partijama

Žan Pol Sartr reče: „Postoje samo dvije vrste ljudi sa kojima ne mogu da izađem na kraj: to su oni koji sve znaju i oni koji ne znaju ništa“. Postoji i treća, Pole, oni koji ne znaju ništa, a misle da znaju sve! Takve mi imamo u Crnoj Gori i, što je najgore, odlučuju o sudbini države. Hoće li i svijet to shvatiti zavisi od toga da li će svjetska politika postati suštinska umješnost ili će ostati na nivou forme i površnosti kao danas. Zohran Mamdani, 35-godišnji musliman, rođen u Ugandi, socijalista, pobijedio je na izborima u Njujorku sa osvojenih 50,3% osvojenih glasova. Nažalost, svijet je tako ustrojen da politička situacija u Americi u velikoj mjeri utiče globalno na onaj dio svijeta koji, s pravom ili ne, nazivamo demokratskim i civilizovanim svijetom. O tome kakve vibracije šalje svijetu današnja Amerika govori i to da je predśednik Amerike Donald Tramp prijetio Njujorčanima da će im uskratiti federalna sredstva, koja zakonski pripadaju Njujorku, ukoliko izglasaju Mamdanija. I nije samo Njujork slika da se Amerika polako budi iz bunila trampizma i politike koja teži autokratiji, samoljublju, samovolji i prizemnom populizmu. Demokrate su osvojili izbore i u Virdžiniji i u Nju Džersiju. Volio bih da vjerujem da se radi o trendu koji će imati odraza na čitavu zapadnu hemisferu. <h2>IZVJEŠTAJ EK</h2> To je veoma važno i za Evropu, u kojoj je počeo da raste broj autokratskih režima zasnovanih na golom populizmu, lažima, uzurpaciji medija i ugroženosti njihovih sloboda, konzervatizmu i antievropskim tendencijama. Takvoj Evropi je trebalo dugo vremena da shvati na primjeru Srbije da politički interesi koji ne uvažavaju demokratske i vrijednosne standarde na kojima je formirana EU vodi samo usložnjavanju i komplikovanju političke situacije i priču o ujedinjenoj Evropi čini najobičnijom farsom. Pokazalo se da su bivše socijalističke zemlje izvor najkonzervativnijih političkih ideologija, da su sklonije izigravanju demokratskih principa i povratku autokratskim vođama, zaboravljajući čak i rusku čizmu koja ih je dovela u prošlosti do najrepresivnijih i najbijednijih država i u širem prostoru od Evrope. Ta vrsta evropske površnosti i formalizma u bavljenju zemljama koje pretenduju članstvu u EU u najboljoj mjeri se oličava u najnovijem izvještaju Evropske komisije o „napretku Crne Gore“ u EU integracijama. Niti je taj izvještaj iskren, niti je iskrena namjera Crne Gore da pripodobi politčki sistem evropskim standardima i vrijednostima. Ne znam da li je u pitanju nerazumjevanje crnogorskog jezika da bi se shvatila suština režima u Crnoj Gori, pa se samo slušaju neiskrene izjave na engleskom jeziku crnogorskih zvaničnika, kojima su usta puna EU integracija, dok je sve što rade goli simulakrum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13" data-rendition-name="original" width="987" height="650" loading="lazy" alt="Johan Satler i Milojko Spajić"> <figcaption>NITI JE IZVJEŠTAJ EK ISKREN, NITI JE ISKRENA NAMJERA VLASTI CRNE GORE: Satler i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da riba smrdi od glave pokazuje politički autsajder na čelu vlade, koji niti zna što su mu nadležnosti, niti kako funkcioniše sistem. Tako se bruka da izvršna vlast ne može da se miješa u sprovođenje sudskih presuda, obmanjujući evropske partnere da su tri sudske odluke o nelegalnosti izbora direktora Javnog servisa unutrašnja stvar samog Javnog servisa Crne Gore? Znači li to da sve sudske odluke mogu biti neizvršne ukoliko osuđeni neće da ih prihvati? Je li to pokušava da nam objasni vajni premijer? Njegova potpuna neizanteresovanost za partijsku samovolju u kulturi, bezbjednosnom sektoru i drugim resorima rječito govori da se radi o klasičnom politikantu, nedoraslom za funkciju koju obavlja. Premijer treba da zna da je oduvijеk pоstојаlо suštinsko pitаnjе kаkо unutаr držаvе оgrаničiti njеnu prеvеliku vlаst s јеdnе strаnе, а s drugе, kаkо urеditi оdnоsе izmеđu glаvnih оblikа držаvnе vlаsti. U tome se ogleda da li je neka zemlja demokratska ili ne. Postoje samo dvа оdgоvоrа: јеdinstvо vlаsti i pоdjеlа vlаsti. Pоstојаnjе sistеmа pоdjеlе vlаsti smаtrа sе gеnеrаtоrоm pоlitičkе slоbоdе, јеr uprаvо u tоmе је sаdržаnа prоširеnа idеја о pоlitičkој slоbоdi оgrаničаvаnjеm držаvnе vlаsti iznutrа. Ukoliko, s obzirom da to radite i namjeravate da nastavite da radite, hoćete da izvršna vlast kontroliše sve tri grane vlasti, vaša proevropska retorika je lažljiva, neiskrena i prevarna. <h2>NAJGORA VLADA</h2> U najvećoj mjeri na takvu politiku utiče to što se radi o jednoj od najgorih vlada u istoriji Crne Gore, čega su svjesni svi konstituenti Vlade, pa se međusobno štite tako što se ta, jedna od nabrojnijih vlada u svijetu, održava na međusobnim ucjenama i instiktom za golim održanjem po svaku cijenu. Što je najgore, oni sebe ubjeđuju da su uspješni u poslu koji obavljaju. Za članove crnogorske vlade najbolju definiciju je dao Napoleon Bonaparta riječima da budala ima veliku prednost nad pametnim čovekom: uvijek je zadovoljan samim sobom. Samo pogledajte sektor bezbjednosti; nikad gori, a nikad hvaljeniji od amatera koji ga vode. Zamislite tu hvalisavost time što nacisti, koji su pozivali na smrt jedne nacije, turske, nijesu isprovocirani od strane policije da čine veće nerede, već su im obezbijedili policijsku pratnju dok su vršili krivično djelo izazivanje nacionalne mržnje, sa posljedicama po imovinu žrtava mržnje? Više je nego jasno da je u pitanju biračko tijelo konstituenata vlasti, inače da se radilo o Crnogorcima, a śetimo se Glovo inaguracije nedosatojnog Joanikija 5. septembra 2021. godine, druge bi vaspitne palice pjevale, udružene sa suzavcem i gumenim mecima. Naravno, Crnogorcima nije svojstvena mržnja prema drugim narodima, te takve izlive mržnje prema Turcima ne bi ni bile moguće. Poput kameleona, šovinizam dobija boju prema svom kontekstu, odnosno prema preovlađujućem sistemu vrijednosti koje diktiraju političke „elite“ na vlasti. Nezrelo i budalasto uvođenje viza turskim državljanima govori o jadnom podilaženju vlasti najgorem primitivizmu i šovinizmu, svjesni da se radi istom političkom soju, a nesvjesni štete koju čine državi Crnoj Gori. Da ne pominjemo amaterizam i bruku oko hvatanja napadnutih Azerbejdžanaca i jednog Turčina. Scenario za komediju. <h2>ZLOUPOTREBA MANTIJE</h2> Uostalom, aktuelna vlast podiže spomenik čovjeku koji je blagoslovio navodni pokolj crnogorskih muslimana, fikciju iz Njegoševog „Gorskog vijenca“. „Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom“, poentirao je lik sa spomenika. Nije daleko od slične retorike ni aktuelni Glovo mitropolit Crkve Srbije Joanikije, koji je primio orden predśednika Milatovića namijenjen spomeniku, sa izjavom da su Crnogorci bili „lakomi na śečenje turskih glava“ i da je „to negdje i danas prisutno u nama“. Crnogorci su uvijek poštovali svoje protivnike. Da, mi smo śekli turske glave kad se branila Crna Gora i stavili tačku na ta vremena. Mi nemamo kompleks rajetine, niti potrebu da se svetimo za neka prošla vremena. A nemamo problem ni sa nezavisnošću Kosova i njihovim oružanim snagama. Sveštenicima Crkve Srbije mantija i titula koju nose obezbjeđuje autoritet koji ne zaslužuju i koji zloupotrebljavaju. Oni se, nažalost, obraćaju i mladim ljudima i ljudima ograničenog obrazovanja i sposobnosti da razumiju suštinu vjere, nacije, društva, savremenog svijeta... Njihovo pogrešno tumačenje hrišćanstva ima razoran efekat na njihove sljedbenike, dok uče mržnji, šovinizmu, antievropeizmu, opskurantizmu, veličanju masovnih ubica i ratnih zločinaca, veličanju izdaje, kolaboracije sa fašizmom. Otuda ne čudi da oni koje je takva crkva dovela na vlast strogo vode računa da ne povrijede ośećanja onih koji podižu spomenike zločincima, kriju ih po crkvama i koji su svoje fašisoidne porive izlili na prostor ispred Skupštine Crne Gore. „Sabrao“ ih rahmetli Amfilohije, što bi rekao nedozreli predśednik Crne Gore, koji mjestimično izigrava evropejca dok se redovno dodvorava najprimitivnijoj populaciji u Crnoj Gori, čija su jedina veza sa Evropom njihova prevozna sredstva i garderoba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović i Joanikije Mičović"> <figcaption>CRKVA IZNAD DRŽAVE: Mićović i Milatović(Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  <h2>ŠARENA LAŽA</h2> Kada evropski politikanti sačine političku strategiju ne odstupaju od nje iako ih stvarnost svakodnevno demantuje. Ne smeta meni što su čvrsto riješili da iz političkog oprtunizma prime malobrojnu Crnu Goru u članstvo u EU, bez prava da odlučuje i na probni period. Meni smeta što je primaju u stanju bezakonja, kršenja Ustava i zakona, pretvaranja sudske, tužilačke i bezbjednosne vlasti u partijsku prćiju. Što se ispunjava formalni zahtjev o kompletiranju Ustavnog suda, dok se on formira po direktivama najgorih u vlasti, što se pišu falsifikovane optužnice, što se proganjaju ljudi na osnovu izmišljenih optužbi... Što se strah za slobodu širi, što se daje podstrek mržnji, što se parališe otpor prema nasilju, jer svako može postati žrtva bezakonja i zloupotrebe pravosudne vlasti.&nbsp; Odsustvo prava odlučivanja i probni period govori da EU komesari ipak znaju da je „napredak“ šarena laža i da primaju srpsko-ruskog proksija u svoje redove. Jedino ako se ne uplaše od Filipa Ivanovića, ministra vanjskih poslova Crne Gore, koji im je priprijetio da on neće pristati na takav status. Već su počeli da nose pelene od straha. Prije neki dan mi reče agent BIA-e i FSB-a da samo čekaju da Demokrate postave na čelo ANB-a nekog „Skobaljevića“, pa da kompletiraju fish brain bezbjednosti Crne Gore, uz veselje bezbjednosnih službi Srbije i Rusije i OKG.

Budala je uvijek zadovoljna sobom

Žena koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, krajem oktobra, po nalogu suda, završila u zatvoru u Spužu, jer odbija da kćerku preda bivšem suprugu zato što je, kako tvrdi, on zlostavlja, sada je izložena novom stresu – crnogorske institucije namjerile su se da joj oduzmu pravo starateljstva nad đetetom?! Dok se bori da održi trudnoću i na svijet donese novi život, prisiljena je da vodi još jednu, za nju emotivno razarajuću bitku – sa institucijama i bivšim mužem kako joj ne bi oduzeli dijete?! <h2>NALAZ KOMISIJE</h2> Na adrese nekoliko ustanova uputila je zahtjev za hitno postupanje, odnosno Inicijativu za hitan vanredni inspekcijski nadzor i pokretanje disciplinskog i zakonskog postupka protiv zaposlenih u JU Centar za socijalni rad Podgorica zbog, kako je istakla, pristrasnog, nezakonitog i štetnog nalaza od 30. oktobra ove godine, u predmetu P.br. 2718/25, kojim se ugrožava pravo djeteta i majke, te predlaže ograničenje roditeljskog prava bez zakonskog osnova. - Tražim momentalno ukidanje mišljenja i povlačenja istog - da se meni oduzme dijete od 5 godina koje živi sa mnom od dana rođenja do danas i izuzeće J. M. obzirom da je rođaka supruge mog bivšeg supruga – napisla je u inicijativi. Objasnila je da je 20. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici (sutkinji Jeleni Anđelić) nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M, psihološkinja, J. O, socijalna radnica i I. S, članica komisije, a u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi, te i predlažemo da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>IAKO U RIZIČNOJ TRUDNOĆI PODGORIČANKA UPUĆENA NA IZDRŽAVANJE KAZNE: Zatvor u Spužu(Photo: UIKS)</figcaption> </figure>  U inicijativi dostavljenoj na adrese više institucija, Podgoričanka je kategorična da su potpisnice nalaza i mišljenja prekoračile ovlašćenja i povrijedile član 361 Porodičnog zakona Crne Gore. - Centar za socijalni rad može izraditi nalaz i mišljenje o porodičnim prilikama i interesu djeteta, ali nema zakonsko ovlašćenje da predlaže ograničenje roditeljskog prava ili ocjenjuje podobnost roditelja, to može samo sud na osnovu sudskog vještačenja. U spornom nalazu CSR Podgorica predlaže ograničenje roditeljskog prava majci, čime grubo krši svoje ovlašćenje i direktno utiče na sudsku odluku – kategorična je ona. Ukazuje i na pristrasnost i kontradikciju nalaza, ističući da „u samom tekstu nalaza Centar priznaje da je otac osuđivan (presuda za krivično djelo proganjanje po članu 168a Krivičnog zakonika Crne Gore), kao i da su mu izrečene zaštitne mjere zabrane prilaska majci i djetetu, te da je dijete pokazivalo jasan strah i odbijanje kontakta s ocem (citati: 'dijete pokriva oči rukama', 'odbija komunikaciju', 'plače i ponavlja da ne želi')“. - Uprkos tome, nalaz zaključuje da je majka odgovorna za nemogućnost kontakta i predlaže ograničenje njenog roditeljskog prava što je logički, stručni i pravni apsurd, jer se dijete mora zaštititi, a ne izložiti roditelju koji je već pravosnažno osuđivan zbog nasilja i proganjanja – precizirala je u inicijativi. Upozorila je da su u dokumentu Centra za socijalni rad ignorisani međunarodni standardi zaštite djeteta. - CSR Podgorica je postupao suprotno: članu 3 Konvencije o pravima djeteta (UN) najbolji interes djeteta mora biti primarni cilj; članu 12 Konvencije dijete ima pravo da se njegovo mišljenje uvaži; članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima zaštita porodičnog života i emocionalnog integriteta; članu 11 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici dužnost Centra da reaguje u korist žrtve nasilja i da obezbijedi sigurnost djeteta – naglasila je ona. Kategorična je i da je povrijeđeno njeno pravo majke, kao i proceduralne garancije. - Nije mi omogućeno aktivno učešće u izradi nalaza; nijesu uzeti u obzir medicinski dokazi o mojoj rizičnoj trudnoći i krvarenju; Centar je nezakonito vršio procjenu bez prethodne saglasnosti i prisustva stručnog psihologa za dijete. Ovim se krši član 12 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji propisuje da korisnik mora biti aktivno uključen u proces procjene – piše u inicijativi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad Podgorica"> <figcaption>SPORNO MIŠLJENJE: Centar za socijalni rad Podgorica(Photo: Centar za socijalni rad Podgorica)</figcaption> </figure>  Ona zahtijeva da Socijalna inspekcija hitno sprovede vanredni nadzor u Centru, izuzme komisiju (J. M, J. O, I. S.) i direktoricu Centra Mariju Nikolić zbog pristrasnosti i nepoštovanja zakona, te da naloži privremenu mjeru zaštite djeteta zabranu forsiranja kontakta sa ocem dok se ne sprovede novo, nezavisno sudsko vještačenje. Traži i da se poništi njihov nalaz kao nezakonit i pristrasan, te pokrene disciplinski i eventualno krivični postupak protiv službenica zbog nesavjesnog rada u službi i povrede profesionalnih standarda. <h2>HAPŠENJE I ZATVOR</h2> Kako smo pisali, mlada Podgoričanka 24. oktobra završila je u zatvoru u Spužu po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Hrković je u maju donijela odluku da mlada Podgoričanka mora predati djevojčicu ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom. Tom odlukom naložila je i da će biti kažnjenja zatvorskom kaznom u slučaju da ne postupi po odluci. Mlada Podgoričanka protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu prije nekoliko dana zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN); U prijavi je istakla i da je „izvršeno institucionalno nasilje nad majkom i djetetom, uz potpuno ignorisanje zakonom propisanih procedura“. - Dokumenta koja posjedujem dokaz su da je moj slučaj sproveden mimo zakona, bez naredbe, bez advokata i putem privatne aplikacije (Viber), što predstavlja presedan u sudskoj praksi Crne Gore – istakla je ona, a prijavu je podnijela i protiv policijskih funkcionera i službenika koji su učestvovali u postupku njenog zatvaranja. Naglasila je da je čitav proces sproveden nezakonito, „bez postojanja formalne naredbe o lišenju slobode i bez prisustva advokata, uz direktnu komunikaciju između sudije i policijskih službenika putem Viber aplikacije“. Konstativala je da „komunikacija između suda i policije putem aplikacije Viber nije dozvoljena ni prihvatljiva u službenom postupku, jer ne postoji zakonska osnova ni mogućnost službene autentifikacije takvog akta“. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad zbog „zloupotrebe službenog položaja, protivpravnog lišenja slobode, povrede prava djeteta, nesavjesnog vršenja službe, lažnog prijavljivanja i drugih krivičnih djela sa prijedlogom hitnih mjera radi sprječavanja daljeg nezakonitog postupanja i obezbjeđenja dokaza“. I u toj prijavi upozorila je na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10.2025 – piše u prijavi. U prijavi ukazuje i na podatak da je sutkinja Hrković još 7. maja od Centra za socijalni rad zatražila ocjenu da li se stekli uslovi za lišenje njenog roditeljskog prava. <h2>SPORNO VJEŠTAČENJE</h2> Mlada Podgoričanka krivičnu prijavu podnijela je i protiv tima vještaka koje je angažovalo Osnovno državno tužilaštvo u slučaju njene krivične prijave protiv bivšeg supruga, a tereti ih da su svojim nalazom doveli u zabludu tužilaštvo, zbog čega je došlo i do ometanja pravde. Psihijatre N. P. i S. K, te psihološkinju N. Š. Tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Po naredbi tužilaštva u aprilu je sprovedeno psihijatrijsko-psihološko vještačenje njene kćerke, koja je tada imala pet godina i četiri mjeseca, a proces je, kako piše u prijavi, sproveden „bez prisustva zakonskog zastupnika djeteta u toku ključnih faza ispitivanja, uz prisustvo oca ... osobe protiv koje se vodi krivični postupak zbog nasilja nad djetetom i majkom“. - Tokom vještačenja dijete je izloženo stresu i sekundarnoj viktimizaciji, a rezultat je proizvoljan i neprofesionalan nalaz kojim su vještaci svjesno iskrivili činjenice i doveli u zabludu ODT – piše u prijavi. Podsjetila je da je tražila izuzeće ovih vještaka jer je sa njima imala privatne komunikacije „i značajne konflikte“, a zahtijevala je i da se pregledaju snimci „u cilju utvrđivanja činjenica i ponašanja djeteta, što nije učinjeno“. Tim vještaka u mišljenju tvrdi da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke, što, kategorična je ona, predstavlja lažno vještačenje. - Vještaci su, iako su imali obavezu da dijete zaštite od ponovnog kontakta sa osobom protiv koje se vodi postupak, dozvolili prisustvo oca u prostoriji i neposrednu interakciju, što je direktno suprotno pravilima struke i Konvenciji o pravima djeteta (čl. 3/19). Na taj način su postupali grubo nesavjesno, znajući da će takav postupak ugroziti dijete i rezultirati nevalidnim nalazom - napisala je u prijavi, uz konstataciju da su njenoj djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ukazala je i da nalaz ovog tima vještaka ne sadrži obavezne elemente - opis primijenjenih metoda i testova; sirove rezultate: analitičku osnovu zaključaka; podatke o trajanju i uslovima ispitivanja. - Bez tih elemenata, vještačenje je procesno nevažeće i ne može služiti kao dokaz. ...Korišćen je WISC test, iako je dijete mlađe od 6 godina (u momentu vještačenja 5 godina 4 mjeseca) što je metodološki zabranjeno. Nema audio ni video-zapisa vještačenja, iako je riječ o maloljetnom svjedoku (obavezno prema međunarodnim protokolima). U nalazu su korišćeni neetični izrazi poput - emocionalno nezrela, lojalna majci, instruisana, koji nemaju naučnu, ni dijagnostičku osnovu. Zaključak o nedostatku traume suprotan je činjeničnom dijelu nalaza, što ukazuje na namjerno iskrivljavanje podataka – piše u prijavi protiv tima vještaka. Ona zahtijeva da se „naloži novo vještačenje od strane nezavisnih licenciranih stručnjaka koji nijesu iz Podgorice“, uz napomenu da je spremna da snosi njihove troškove. <h2>TUŽBE</h2> Po njenoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Osnovnom sudu u Podgorici počinje suđenje sjutra, 10. novembra. U slučaju njene druge prijave za isto krivično djelo protiv njega ročište za ispitivanje i ocjenu zakonitosti i opravdanosti optužnice zakazano je za 18. novembar. Prema Instanbulskoj konvenciji (Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) „dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije, prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud Podgorica"> <figcaption>BROJNI POSTUPCI: Osnovni sud u Podgorici</figcaption> </figure>  Precizira se i da će zemlje potpisnice Konvencije „preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da ostvarivanje svakog prava na posjetu odnosno starateljstvo ne ugrozi prava i sigurnost žrtve odnosno djece“. Prije nekoliko dana Podgoričanka je na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV. Poručila je da ovo više nije samo njen slučaj, ističući da je „ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: 'Tata me je tukao'“.

Država prijeti ženi u sedmom mjesecu rizične trudnoće oduzimanjem roditeljskog prava

Radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušli su u samu završnu fazu, rekao je inženjer kompanije Bemax Nemanja Ivanović. Istakao je da će kompanija Bemax, koja je jedan od izvođača, svoje radove završiti više od mjesec prije zakonskog roka.
Iz Uprave za saobraćaj danas su saopštili &nbsp;da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane. Istakli su da je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica dužine skoro 40 kilometara.
Ivanović, ispred kompanije Bemax, poručuje da su završeni svi asfalterski i betonski radovi.
"Ostala su uređenje bankina i bermi, humuziranje kosina, te samo čišćenje i sređivanje gradilišta. Svi asfalterski radovi su završeni, betonski radovi su završeni. Očekujemo da u narednih desetak dana na gradilištu neće preostati da se radi gotovo ništa", rekao je za portal ETV Ivanović.
Propisani zakonski rok za završetak radova je 28. decembar, ali, naglašava Ivanović, kompanija Bemax će završiti svoje radove više od mjesec dana prije roka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCcbFLHP_tMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6397%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuprava-za-saobracaj-zavrseni-svi-glavni-radovi-na-rekonstrukciji-puta-mojkovac-bijelo-polje-berane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bemax mjesec prije roka završava radove; Ivanović: Rekonstrukcija puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušla u završnu fazu

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

Tag: tomislav-dinovic