<p>Ključno je da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji, poručeno je sa sastanka predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića </b>sa predsjedavajućim Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) <b>Tomasom Vajsom</b>.</p>
<p>Milatović je na mreži X naveo da je imao sadržajan razgovor sa Vajsom o aktuelnom momentu u pregovorima.</p>
<p>- Istakao sam da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, mora iskoristiti povoljan trenutak kako bi ispunila sve obaveze i postala prva naredna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato je ključno da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji - poručio je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1927712088740253865%3Ft%3DC0I3h37cjvh8W7g9rzEOfw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa Vajsom: Ubrzati proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja

<p>Vrlo smo svjesni ruskog uticaja u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, <b>Tomas Vajs</b>.</p>
<p>Dodaje da se partije poput proruskog Demokratskog fronta, koje je Brisel ranije smatrao crvenom linijom za EU, od ulaska u vlast ponašaju konstruktivno u sprovođenju reformi iako provokativnim potezima koče proces pregovaranja.</p>
<p>Po mišljenju Vajsa, predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU i da su zato su ublažili svoj politički jezik.</p>
<p>On vjeruje i da se u Crnoj Gori ne može desiti gruzijski scenario, jer je zemlja mnogo dalje odmakla na putu ka EU, te da ima potrebne zaštitne mehanizme u zakonodavstvu i Ustavu.</p>
<p><b>RSE: Hrvatska je blokirala jedno do četiri pregovaračka poglavlja koja je Crna Gora očekivala da će zatvoriti do kraja godine, što je izazvalo osudu vladajućih prosrpskih i proruskih partija u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete potez Hrvatske i takve reakcije iz Crne Gore?</b></p>
<p><b>Vajs:</b> “Jasenovačka rezolucija” je bila jasna provokacija koja je, ako mene pitate, svjesno donesena da provocira Hrvatsku, zbog čega izražavam žaljenje.</p>
<p>Mnogi od nas su uložili dosta vremena kako bismo uvjerili naše hrvatske kolege da ne blokiraju čitave pregovore. Takođe su neki signali i izjave, kao i one predsjednika Jakova Milatovića, pomogli da se situacija olakša.</p>
<p>Tako da ipak možemo reći da je uspjeh što su tri poglavlja zatvorena.</p>
<p>Da, žalim što poglavlje 31 o vanjskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici još nije zatvoreno, ali treba reći da je to rezultat navedene provokacije, i mi činimo sve što možemo da ponovo ublažimo situaciju.</p>
<h2><b>O ruskom uticaju u Crnoj Gori</b></h2>
<p><b>RSE: Prije godinu dana se od evropskih predstavnika moglo čuti da su proruske partije DF-a “crvena linija” za EU, no one su u međuvremenu ušle u vlast. Početkom novembra ste predvodili delegaciju Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici, sa koje ste poručili da “postoji gotovo jednoglasna podrška da Crna Gora postane buduća članica EU”. Da li Brisel potcjenjuje opasnost kada je riječ o ruskom uticaju u Crnoj Gori?</b></p>
<p><b>Vajs</b>: Vrlo smo svjesni (ruskog uticaja u Crnoj Gori), a takođe dijelim zabrinutost oko određenih političara koji su uključeni u vladajuću većinu.</p>
<p>Dio sam ove delegacije od 2017. godine i vidio sam kako su kolege poput gospodina (Milana) Kneževića i drugih djelovali u Skupštini, što je bilo potpuno neprihvatljivo.</p>
<p>Mislim da su predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU, i da su i zbog te činjenice ublažili svoj jezik.</p>
<p>I moram reći da ova vladajuća većina sarađuje kada je u pitanju odlučivanje o zakonodavstvu i reformama koje su bile potrebne da bi se postigao određeni napredak u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Dakle, vidimo da se ponašaju konstruktivno, ali i da koče proces, po mom mišljenju, provokativnim akcijama.</p>
<p>Ali, znate, Crna Gora je nezavisna država, a ovo je trenutno vladajuća većina. I dok god vidimo da se ozbiljno odlučuje o reformama, da se popunjavaju nedostajuća mjesta u pravosudnom sistemu, ja prihvatam te rezultate.</p>
<p>Međutim, nismo naivni i svjesni smo da nije svaki poslanik većine u Skupštini u potpunosti usklađen sa veoma ambicioznim kursom.</p>
<p>Takođe, premijer Spajić predvodi proevropske pristupne poteze, i vidio sam njegovu inicijativu Barometar 26 (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora sa EU), gde on poziva sve stranke, i one opozicione, da je potpišu.</p>
<p>Ali, mislim da je ona usmjerena i na njegove koalicione partnere, kako bi održao relevantne partije na pro-EU kursu. A da li će njegov eksperiment uključivanja srpskih snaga na kraju pokazati pozitivne rezultate ili ne, to sada ne mogu reći.</p>
<h2><b>Je li moguć gruzijski scenario u Crnoj Gori</b></h2>
<p><i><b>RSE: U Crnoj Gori, kao i Gruziji, istraživanja javnog mnjenja pokazuju visoku podršku evropskim integracijama. Ipak, u Gruziji je na izborima pobijedio proruski kandidat, a vlada je najavila zamrzavanje puta te zemlje ka EU. S obzirom da u Crnoj Gori već imamo dio vlasti sa proruskom agendom, može li se desiti sličan scenario onom u Gruziji?</b></i></p>
<p><b>Vajs</b>: Prije svega moram reći da svaki političar koga bira srpski dio stanovništva nije automatski zagovornik ruskih interesa. Ali da, ponekad su srpski i ruski interesi veoma bliski, a to stvara poteškoće na putu Crne Gore u EU.</p>
<p>Mislim da situacija nije uporediva sa Gruzijom, jer je Crna Gora mnogo dalje odmakla u pristupnom procesu, kao i u primjeni pravne tekovine, zakonodavstva EU.</p>
<p>Postoji mnogo zaštitnih mehanizama kada je u pitanju vladavina prava. Crna Gora se nalazi u sasvim drugoj fazi tog procesa od Gruzije.</p>
<p>Stanovništvo je već u velikoj mjeri dio našeg evropskog društva, a postoji i mnogo ekonomskih veza, najveći donatori zemlje su one iz EU.</p>
<p>Dakle, mnogo je više, da tako kažemo, interesa kada su u pitanju poslovne prilike i svakodnevni život ljudi. Zemlja je već mnogo više povezana sa EU.</p>
<p>Izbori u Gruziji očigledno nisu bili u skladu sa bilo čime što je standard EU kada je u pitanju izborni zakon. Ovi izbori su pokradeni u Gruziji. A mislim da više ne bi bilo moguće da se to na takav način desi u Crnoj Gori.</p>
<p>Dakle, vidim opasnost od zlonamjernog uticaja, a ponekad i njegove ishode. Ali, mislim da je crnogorsko društvo dovoljno jako i da je zemlja mnogo dalje na putu ka EU kada su u pitanju zaštitne mjere u zakonodavstvu i crnogorskom Ustavu.</p>
<h2><b>Pristupanje Crne Gore 2028. EU realan cilj</b></h2>
<p><b>RSE: EU je bila vrlo fleksibilna po pitanju dobijanja IBAR-a za Crnu Goru (zakone je crnogorska vlast donijela na brzinu, bez konsultacija sa širom javnosti, naknadno trebaju da se dorađuju). Koliko će EU nadalje biti stroga po pitanju ispunjavanja standarda Crne Gore u zatvaraju poglavlja?</b></p>
<p><b>Vajs</b>: Mora postojati jasna ispunjenost zahtjeva. Moram reći da su neki od zakona, doneseni u posljednjih nekoliko mjeseci, bili ubrzano usvojeni u Parlamentu, nedostajalo je uvida javnosti i učešća civilnog društva, opozicija nije imala dovoljno vremena da prouči zakone.</p>
<p>Shvatam veliku ambiciju aktuelne Vlade da isporuči rezultat što je prije moguće. Ali, ponekad imam utisak da je kvalitet žrtvovan zarad brzine, odnosno vremena.</p>
<p>A važno je imati dobru pravnu i opozicionu kontrolu pri donošenju zakona, tako da ne morate popravljati zakone samo nekoliko mjeseci kasnije.</p>
<p>Ali za pristupanje EU, na kraju krajeva, važnije je da zakonodavstvo ne postoji samo u teoriji, već i da se primjenjuje u praksi. To je ono što se na kraju računa – da se zakoni sprovode na terenu.</p>
<p>A to ćemo pažljivo držati na oku.</p>
<p>I to je ono ključno za pristupanje na kraju. Na primjer, nije dovoljno da samo imamo popunjena sudijska mjesta, već moramo vidjeti nezavisnost i efikasnost sistema.</p>
<p>Sjajno je imati zakone protiv korupcije, ali trebamo vidjeti da pravosudni sistem rezultira slučajevima i na visokom nivou.</p>
<p>Dakle, mislim da samo usvajanje zakona ne vodi do potpunog ispunjavanja kriterijuma. To je prvi, važan korak, ali ono što treba da vidimo je njihova stvarna primjena.</p>
<p>Želim brzi prijem Crne Gore u EU, pristupanje do 2028. je cilj i mislim da je on realističan. Ipak, moramo održati visoke standarde kako bismo izbjegli probleme u budućnosti.</p>
<p><b>RSE: Koliko se, po Vašem mišljenju, u Crnoj Gori i ostalim zemljama regiona radi na uspostavljanu standarda i vrijednosnog sistema EU, a koliko samo na “štrikiranju” obaveza i administrativnom usvajanju zakona? Da li zemlje regiona prvenstveno zanimaju isključivo ekonomski benefiti od evropskih integracija?</b></p>
<p><b>Vajs</b>: Crnu Goru pratim više od 20 godina i vidim veliki napredak, ali još treba raditi na primjeni legislative, i to je jasno.</p>
<p>Ali, s druge strane, implementacija u nekim slučajevima takođe zahtijeva vrijeme, a u nekim su potrebni i dodatni napori od strane EU koji su u velikoj mjeri povezani sa ekonomskim prihodima.</p>
<p>Ako pogledate Plan rasta koji je usmjeren na podršku ekonomiji, BDP-u, koji podržava prihode zemlje, postoji osnovni uslov za Crnu Goru da pristupi tim sredstvima i kreditima.</p>
<p>To je novi izborni zakon, što EU traži već godinama.</p>
<p>Jer u Crnoj Gori svako malo imate izborne kampanje za lokalne izbore, i to treba mijenjati. A ponekad je potrebna i perspektiva “ekonomske nagrade” kako bi se motivisali političari da sprovedu potrebne demokratske promjene.</p>
<p>Znači radi se i o ekonomiji, ali u velikoj mjeri o demokratskim standardima na kojima je izgrađena EU, to je međusobno veoma povezano.</p>
<p>Možda veliki dio društva želi ulazak u EU prvenstveno zbog ekonomskih razloga, ali svima mora biti jasno da to uvijek ide zajedno s evropskim vrijednostima i glavnim demokratskim principima.</p>
<h2><b>Za poglavlje o ekologiji presudan napredak na terenu</b></h2>
<p><b>RSE: Kao poslaniku partije Zelenih u Evropskom parlamentu jedno pitanje o ekologiji. Crnoj Gori predstoji primjena poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene). Može li odgovoriti zahtjevima tog poglavlja ako je, na primjer, proklamovani cilj Vlade da se do 2030. reciklira 50 odsto otpada, a sada je taj procenat ispod jedan odsto?</b></p>
<p><b>Vajs</b>: Prvi put sam posjetio Crnu Goru početkom 2000-ih kada smo shvatili da je status ekološke države upisan i u crnogorski Ustav. I vidjeli smo fantastičnu zemlju sa iznimnim prirodnim i kulturnim nasleđem, i veoma prijateljskim stanovništvom.</p>
<p>Ono što nismo vidjeli je bila ekološka država.</p>
<p>Ali isto tako mogu reći da se situacija od tada popravila, iako ne tako brzo kako bih želio.</p>
<p>Na primjer, ulcinjska Solana je sada zaštićeno područje i mislim da se ta priča odvija u dobrom smjeru.</p>
<p>Dakle, ima dobrih primjera, ali i još puno posla u oblasti tretmana otpadnih voda, otpada, puno divljih deponija, neke od njih stalno gore.</p>
<p>Još postoje ogromni problemi čistoće, što je prilično skupa oblast. Tako da će Crnoj Gori biti veoma teško da u potpunosti ispoštuje standarde do pristupanja. Mislim da je ambiciozan plan da se u tom periodu ispuni 50 odsto.</p>
<p>Ali, na kraju krajeva, a ovo je moja lična procjena, ako se uspostavi vladavina prava, ispune glavni demokratski standardi, ako funkcioniše podjela vlasti, ako postoje ekonomska pravila za zajedničko tržište, i ako postoji jaka ambicija za ekološku oblast, onda bi bilo moguće podržati pristupanje Crne Gore, iako možda još uvijek ne bude ispunjavala sve kriterijume u toj oblasti sto posto.</p>
<p>Samo da jedno bude jasno: sve zemlje EU moraju ispuniti ove kriterije i nisu sve na istom nivou u tome.</p>
<p>Biće posla koji treba uraditi i dan nakon pristupanja. Posao neće biti gotov.</p>
<p>To smo vidjeli u ranijim rundama pristupanja, uzmimo posljednji primjer, Hrvatsku.</p>
<p>Nisam potpuno siguran da li Hrvatska danas ispunjava sve kriterije, ali su na dobrom putu. Oni ulažu u tu oblast i možemo vidjeti velika poboljšanja.</p>
<p>Dakle, za pristupanje Crne Gore koje želimo da postignemo 2028. godine će biti veoma važno da li postoji velika ambicija zemlje i napredak u ovoj oblasti, a glavna tačka procjene za to biće da li se oni ostvaruju na terenu.</p>

Vajs: Uložili smo mnogo vremena da ubijedimo Hrvatsku da ne blokira pregovore Crne Gore

<p>Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta <b>Tomas Vajs</b> ocijenio je da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.</p>
<p>- Mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi - rekao je Vajs u intervjuu za Pobjedu.</p>
<p>Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.</p>
<p>- Zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje - naglasio je Vajs.</p>
<p>On je konstatovao da velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU.&nbsp;</p>
<p>- Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima… - istakao je Vajs.</p>
<p>Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine <b>Andrijom Mandićem</b> izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.</p>
<p>- Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane - kazao je Vajs.</p>
<p>Nema sumnje, smatra on, da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, Vajs kaže da je to nezgodno pitanje.&nbsp;</p>
<p>- Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore - istakao je on.</p>
<p>Zato je snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, te da je informišu o svemu.</p>
<p>- Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude - poručio je Vajs.</p>

Vajs: Zabrinuti smo zbog insistiranja na identitetskoj politici, to je hod po tankom ledu

<p>Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), <b>Tomas Vajs </b>skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.</p>
<p>Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Vladislav Bojović </b>je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika <b>Tomislava Sokola </b>da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.</p>
<p>Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.</p>
<p>- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer <b>Davor Iva Štira</b> koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.</p>
<p>Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;</p>
<p>- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i <b>Sunčana Glavak</b> ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.</p>
<p>On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;</p>
<p>- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku <b>Davoru Štiru</b>, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;</p>
<p>Predsjedavajući današnjim sastankom <b>Dragan Đurović</b> prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".</p>
<p>- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.</p>

Tamara Klikovac

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> sastao se sa delegacijom Evropskog parlamenta, koja učestvuje u radu Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i tom prilikom im predstavio ideju o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu.</p>
<p>Mandić je upoznao delegaciju sa rezultatima koje je Crna Gora postigla na evropskom putu, podsjetio da su pozitivni rezultati istaknuti i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije i poručio da sada treba raditi još jače kako bi postigli cilj.</p>
<p>Mandić je saopštio kako je najveći problem Crne Gore u ovom trenutku organizovani kriminal i korupcija, te da je to jedna od prepreka u izboru predsjednika Vrhovnog suda.&nbsp;</p>
<p>- Delegacija na čelu sa šefom Delegacije EP u POSP-u <b>Tomasom Vajsom</b> podvukla je izvanredan napredak u posljednjih godinu dana i poručila da je ulazak u EU moguć u toku aktuelnog saziva Evropskog parlamenta, ali da ima još mnogo posla na tom putu - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Sagovornici su naglasili i važnost donošenja izbornih zakona, zakona o finansiranju političkih partija kao i izbor predsjednika Vrhovnog suda.</p>
<p>Mandić je sagovornike upoznao i sa idejom o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i sa idejom da Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu, kako bi se ciljevi brže ispunjavali.&nbsp;</p>
<p>- Osim toga, Mandić je izrazio želju da tokom iduće godine Skupština Crne Gore organizuje Samit evropskih parlamentaraca. Sagovornici su saopštili da se radi o dobrim idejama, ali i podsjetili da sprovođenje ne zavisi samo od njih - zaključeno je u saopštenju.</p>

Mandić traži predstavnika Skupštine u EP i otvaranje Kancelarije za Zapadni Balkan u Podgorici , u POSP-u rekli da to ne zavisi samo od njih

<p>Rezultati lokalnih izbora reflektuju podršku građana politici Demokratske partije socijalista (DPS) koja se zalaže za građansku i evropsku Crnu Goru, suprotstavljajući se inicijativama koje se grade na antievropskim platformama i koje narušavaju društvenu koheziju i političku stabilnost, a koje promovišu pojedini akteri parlamentarne većine, kazao je predsjednik te stranke<b> Danijel Živković </b>na sastanku sa evropskim poslanikom <b>Tomasom Vajsom</b>, novoizabranim šefom delegacije Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP-a).</p> <p>Tokom sastanka je ocijenjeno da uspješno sprovođenje reformi ostaje ključ za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama, a da je za to potrebna politička stabilnost i jedinstvo društvenih i političkih aktera oko evropske agende.</p> <p>Živković je, osvrćući se na trenutne društveno-političke okolnosti u zemlji, naglasio da Demokratska partija socijalista ostaje jedini istinski stožer evropskih integracija i jedina brana očuvanja građanskog karaktera Crne Gore i njenih nacionalnih interesa. Ovu tvrdnju podržava i rezultat nedavno održanih lokalnih izbora u Podgorici, koji potvrđuju povjerenje građana u DPS.</p> <p>Živković je istakao da su evropske integracije ključni prioritet za Crnu Goru i da je DPS dosljedno podržavao reforme i procese koji vode ka članstvu u Evropskoj uniji.</p> <p>Tomas Vajs je potvrdio svoju podršku procesu proširenja EU, ističući da Crnoj Gori, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, treba dati jasan i kredibilan put ka članstvu u EU, što će doprinijeti stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Tomas Vajs"><figcaption>Tomas Vajs<span>(Photo: DPS)</span></figcaption></figure>  <p>Vajs je pozvao na konstruktivan dijalog među političkim akterima kako bi se prevazišli izazovi na putu evropskih integracija, te kako politička previranja ne bi ometala reformski proces i integraciju u EU.</p> <p>Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar DPS<b> Aleksandar Bogdanović</b>.</p>

Živković-Vajs: Rezultati lokalnih izbora pokazatelj podrške politike DPS-a, EU zajednički cilj

<p>Poslanik političke grupe Zelenih <b>Tomas Vajs</b> imenovan je za predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora EU-Crna Gora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).</p>
<p>- Od svih zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore o pristupanju EU i da se pridruži EU tokom ovog mandata - istakao je Vajs.</p>
<p>Predsjedavajući odbora je naglasio i da su reforme institucija, razvoj modernog izbornog zakonodavstva i reforme pravosuđa i dalje neophodne.</p>
<p>- Nadalje, postoji potreba za naporima na zaštiti prirode i ublažavanju klimatskih promjena, posebno u politici zelene energije. Radujem se daljoj podršci procesu pristupanja Crne Gore u svojoj novoj ulozi predsjedavajućeg delegacije EP-a - zaključio je Vajs, prenio je RTCG.</p>
<p>Novoformirana delegacija Evropskog parlamenta broji 14 članova, a naredni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU biće održan 31. oktobra i 1. novembra u Podgorici.</p>
<p>U delegaciji sa Crnom Gorom su, između ostalih, poslanica EP iz redova Evropske narodne partije <b>Sunčana Glavak</b> (HDZ), slovenački zastupnik <b>Matjaž Nemec</b> iz redova evropskih Socijalista i demokrata, kao i bivši premijer i ministar odbrane Slovenije <b>Marjan Šarec</b> (Pokret Sloboda) ispred partije evropskih liberala.</p>

Vajs predsjedava POSP-om: Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore za EU

<p>Iranska službena novinska agencija je objavila da iranske snage sprovode hibridni napad dronovima koji prate rakete ispaljene na izraelske gradove.</p>
<p>Izraelska vojska tvrdi da napada vojne ciljeve u iranskom glavnom gradu Teheranu.<br/>
 <br/>
Izraelci se hitno sklanjaju u skloništa dok Iran izvodi uzvratne napade na Izrael.</p>
<p>- Milioni Izraelaca bježe u sklonište na sjeveru Izraela zbog projektila iz Irana - navela je izraelska vojska u objavi na X.</p>
<p>Izraelska vojska je upravo objavila novo saopštenje.</p>
<p>IDF (Izraelske odbrambene snage) potvrdile su da su nedavno sa teritorije Irana ispaljene rakete prema teritoriji Države Izrael. Sistemi protivvazdušne odbrane trenutno rade na presretanju prijetnje. Po dobijanju uzbune, obavezno se odmah uputite u zaštićena područja i ostanite tamo dok ne dobijete novu instrukciju.</p>
<p>Napustiti zaštićeno područje dozvoljeno je isključivo po izričitim uputstvima; nastavite da se pridržavate svih smjernica Komande za civilnu zaštitu“, navodi se u saopštenju.<i><br/>
 <br/>
</i>Izraelska vojska upravo je poslala uputstva stanovnicima širom Izraela da ostanu blizu zaštićenih prostora do daljnjeg.</p>

Iran ponovo napao Izrael

<p>Bivši saradnik guvernera Minesote<b> Tima Volza</b> osumnjičen je za ubistvo državne poslanice i njenog supruga, kao i za pokušaj ubistva senatora, saopštili su izvori iz policije.</p>
<p><b>Vens Luter Boelter</b> navodno se predstavljao kao policajac kada je u ranim jutarnjim satima u subotu upucao senatora Džona Hofmana i njegovu suprugu u njihovoj kući u Čamplinu, teško ih ranivši, prije nego što se uputio u dom bivše predsjednice Predstavničkog doma, Melise Hortman – gdje je, prema navodima, ubio nju i njenog muža.</p>
<p>Boeltera (57) je guverner Volz 2019. imenovao za člana Odbora za razvoj radne snage Minesote, na četvorogodišnji mandat, pokazuju zvanični dokumenti.</p>
<p>Ranije, 2016. godine, bio je član istog tijela pod tadašnjim guvernerom Markom Dejtonom.</p>
<p>U njegovoj biografiji navodi se da je dr Vens Boelter izvršni direktor kompanije Red Lion Group sa sjedištem u Demokratskoj Republici Kongo, kao i firme Praetorian Guard Security Services u Minesoti. Diplomirao je međunarodne odnose na Univerzitetu St. Cloud State, a posjeduje i master diplomu iz menadžmenta te doktorat iz oblasti liderstva u obrazovanju i javnim službama sa Univerziteta Cardinal Stritch u Milvokiju, Viskonsin.</p>
<p>Radio je u nekoliko velikih kompanija poput Nestlé, Del Monte, Tesoro, Marathon Speedway i 7-Eleven, u sektorima operacija, tehničkih servisa, kontrole kvaliteta i stalnog unapređenja.</p>
<p>Boelter ima iskustva u Istočnoj Evropi, na Bliskom istoku i u Africi, a trenutno živi u Minesoti sa suprugom Dženi i njihovom djecom.</p>
<p>U automobilu osumnjičenog pronađeni su leci sa sloganom “Ne kraljevima”, što se dovodi u vezu sa najavljenim protestima protiv administracije Donalda Trampa, kao i “manifest” i spisak političara koje je, navodno, planirao da ubije, saopštila je policija.</p>
<p>Osumnjičeni je bio obučen kao uniformisani policajac i vozio je vozilo koje je izgledalo identično policijskom SUV-u – sa svjetlima i sirenama, kazao je načelnik policije Mark Bruli.</p>
<p>Na konferenciji za medije, guverner Volz nazvao je ubistvo Melise Hortman i njenog supruga “političkim atentatom”.</p>

Poznat osumnjičeni za ubistvo američke političarke i njenog muža, kao i ranjavanje senatora i njegove supruge

<p>Ambasador Srbije u Izraelu Miroljub Petrović izjavio je da ambasada ne raspolaže saznanjima da među poginulima i povrijeđenima u napadu Irana na Izrael ima srpskih državljana.</p>
<p>Dodao je da se tom diplomatskom predstavništvu javilo četrdesetak državljana Srbije koji su se zatekli u Izraelu, prenosi Beta.</p>
<p>Imajući u vidu da je vazdušni prostor Izraela zatvoren i da se ne obavljaju do daljeg letovi ni u dolasku i u odlasku, svim državljanima Srbije, bez obzira na planirano vrijeme povratka, savjetuje se da ostanu u svojim mjestima boravka, da prate instrukcije nadležnih izraelskih organa i da na znak uzbune odu u najbliže sklonište, navodi se u saopštenju Petrovića, prenijeli su mediji.</p>
<p>Istakao je da je u takvim okolnostima važno sačuvati prisebnost i maksimalnu pažnju posvetiti ličnoj bezbjednosti, a u skladu sa razvojem bezbjednosne situacije će se preduzimati i druge mjere.</p>
<p>Još je naglasio da se na sajtu ministarstva spoljnih poslova Srbije nalaze konkretna uputstva namijenjena srpskim državljanima.</p>

Petrović: Nema informacija da u napadima Irana ima povrijeđenih ili poginulih srpskih državljana

<p>Slovenačka ministarka spoljnih poslova <b>Tanja Fajon </b>pozvala je danas na obnavljanje Šengenskog sistema u okviru Evropske unije.</p>
<p>Fajon je uoči ceremonije obilježavanja 40 godina od kada su Njemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg i Holandija prvi put potpisale Šengenski sporazum, rekla da danas Šengensku zonu čini 29 država, ali da trećina njih ima kontrole na unutrašnjim granicama, prenosi agencija STA.</p>
<p>Dodala je da Slovenija ostaje čvrst zagovornik Šengenskog sistema i otvorenih granica.</p>

Tanja Fajon pozvala na obnavljanje Šengenskog sistema u EU

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: tomas-vajs