Iz tivatskog Evropskog saveza upitali su tamošnju gradsku vlast ko radi na plaži Belane, poručujući čelnicima te opštine da će nastaviti da traže odgovore na ovo, po građane Tivta, važno pitanje.
- Dok nas tri ključna subjekta tivatske vlasti, koalicija “Narod pobjeđuje”, “Demokratski front” i “Krtoljska lista” “zabavljaju” međusobnim optužbama ko je od njih više kriv što nakon pet godina njihovog “harmoničnog” i “stabilnog” upravljanja upisujemo jednu prinudnu upravu, dva privremena finansiranja (sjajan učinak zaista) i priličan broj sekretara sekretarijata, šefova službi i službenika koji su napustili Opštinu bježeći od sudjelovanja u nečasnim radnjama, na plaži Belane se gradi još jedan, poslužićemo se rječnikom predsjednika Komnenovića, “parametar” koji govori o kakvoj se vlasti radi- &nbsp;poručili su iz Evropskog saveza Tivat.
Naime, kako pojašnjavaju, u okviru projekta izgradnje šetališta na Belanima, tog tivatskog Skadra na Bojani, na samoj plaži se gradi objekat za koji nije najjasnije ko ga gradi, ko je investitor, ko je izvođač radova i koja mu je buduća namjena. Radi se o dijelu obale na kojem je u junu ove godine održan građanski protest u cilju njenog očuvanja kao javnog i slobodnog obalnog prostora, a na kojem je učestvovao i dobar dio predstavnika gradske vlasti i opozicije.
Živjeli su, kažu, u uvjerenju da je investitor Opština Tivat.
- Nezvanično i putem društvenih mreža smo zatim doznali da je investitor JP Morsko dobro, da je dobar dio tog objekta predviđen za budući restoran, a manji dio tek za tuševe i higijenski čvor. Ipak, JP Morsko dobro tvrdi da nije investitor te da je Opština Tivat izdala urbanističko-tehničke uslove, sprovela postupak javne nabavke, zaključila ugovor o izvođenju radova i ugovorila stručni nadzor nad izvođenjem radova. Iz ovog Javnog preduzeća upućuju da je sva pitanja u vezi sa realizacijom projekta ipak potrebno uputiti Opštini Tivat- poručili su iz Evropskog saveza-
Zato, imajući u vidu činjenicu da ispred ovog objekta ne postoji tabla za građenje objekata sa zakonom propisanim informacijama, koriste priliku da predsjedniku Opštine, gdinu. Komnenoviću, predsjedniku Skupštine Opštine, gdinu. Markoviću i potpredsjedniku Opštine, gdinu. Briniću upute sljedeća vrlo kratka i jasna pitanja.
- Neka odgovori ko god želi od njih trojice, nama je sasvim svejedno ko će. Ko je investitor objekta koji se gradi na plaži Belane? Ko je izvođač radova? Za koje namjene se objekat gradi? Ko će biti upisan kao vlasnik objekta?- postavili su iz ES pitanja tivatskoj vlasti,
Naglašavaju da neće biti toliko naivni da im eventualno “prebacivanje loptica” između Opštine Tivat i JP Morsko dobro i moguće smišljeno zamajavanje građanki i građana Tivta nemuštim odgovorima skrene fokus sa ove teme, kako bi se objekat na kraju izgradio, postao “svršen posao kojem mane nema” u ko zna čijem vlasništvu.&nbsp;
- Tu školu i tu vrstu trikova smo sa aktuelnom tivatskom i državnom vlašću dobro izučili- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

ES pita tivatsku vlast: Ko gradi na plaži Belane?

Svečana ceremonija dodjele priznanja najboljim i najuspješnijim sportistima i nacionalnim &nbsp;selekcijama Crne Gore za 2025. godinu, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta, &nbsp;održana je danas u Vili Gorica, a na osnovu odluke Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta, u konkurenciji od 15 kandidata i kandidatkinja, priznanje za najbolju sportistkinju Crne Gore u 2025. godini dodijeljeno je tekvondistkinji Andrei Berišaj. Istovremeno, Upravni odbor COK-a potvrdio je i &nbsp;odluku Komisije za izbor najboljih mladih sportista i nacionalnih selekcija, koja je proglasila &nbsp;dobitnike u ostalim kategorijama.
Uz Berišaj, ovogodišnju sportistkinju godine, na svečanosti su nagrađeni i drugi istaknuti sportisti i sportistkinje. Ženska seniorska rukometna reprezentacija Crne Gore, proglašena je najboljom ženskom nacionalnom selekcijom i to po 14. puta, dok je seniorska vaterpolo reprezentacija osvojila priznanje za najbolju mušku nacionalnu selekciju.
Priznanja za najbolju mladu sportistkinju dobila je rukometašica Budućnosti i kadetske reprezentacije Martina Knežević, koja je na ljetošnjem Evropskom prvenstvu za kadetkinje u Podgorici sa malim lavicama osvojila bronzu i bila proglašena za najbolju rukometašicu šampionata.
Priznanja za najbolje mlade sportiste dobili vaterpolisti Strahinja Gojković - najbolji vaterpolista Evropskog juniorskog prvenstva, na kojem su naše „ajkulice“ zagrizle zlatne medalje i bokser Matija Roganović, juniorski prvak Evrope i najbolji bokser nedavnog šampionata u Njemačkoj
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović istakao je da ostvareni rezultati nose i dodatnu odgovornost, naglašavajući potrebu za dugoročnim i sistemskim pristupom razvoju sporta.
- Ovakvi rezultati nas dodatno obavezuju da ostanemo čvrsti u opredjeljenju da sportisti i sportistkinje uvijek budu u centru našeg djelovanja. Naša je odgovornost da uspjehe ne posmatramo samo kao povod za slavlje, već kao obavezu da gradimo snažniji, pravedniji i održiviji sportski sistem, u kojem će svaki talenat imati priliku da ostvari svoj puni potencijal i dostojno predstavlja Crnu Goru na međunarodnoj sportskoj sceni. To podrazumijeva sistemsku podršku, jasne kriterijume, ulaganje u znanje, zdravlje i sigurnost sportista, kao i brigu o njihovom razvoju tokom i nakon sportske karijere- kazao je Simonović.
Ovogodišnja dodjela priznanja bila je i prilika da se ukaže na važnost uloge države u stvaranju stabilnog sportskog okvira. Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić poručio je da je unapređenje uslova za sportiste jedan od prioriteta resora kojim rukovodi.
- Ministarstvo sporta i mladih predano radi na unapređenju uslova za vaše bezbrižnije sportsko i ljudsko napredovanje. &nbsp;Država je izuzetno posvećena našoj mladosti, vašem napretku, vašim sportskim zanimanjima i &nbsp;rezultatima, pa vam i danas odavde mogu poručiti da ćemo maksimalnim zalaganjem stvarati uslove, a vas pozivam da svojim zalaganjem te uslove opravdate i u budućnosti na još impresivniji &nbsp;način reprezentujete sebe, matični klub i državu- poručio je ministar.
Predsjednik Jakov Milatović u svom govoru obratio se crnogorskim sportistkinjama i sportistima naglašavajući da „događaji poput ovog su više od obične ceremonije, oni su izraz zahvalnosti i &nbsp;poštovanja prema onima koji su u 2025. godini postigli najveće uspjehe. Istovremeno, oni su snažna poruka mladima da je sport škola života, temelj zdravog odrastanja i prostor u kojem se stiču radna etika, odgovornost i timski duh.’’.
- Uspjeh crnogorskih sportista nije samo razlog za slavlje, već obaveza države i sistema da im &nbsp;obezbijedi sigurnost, kontinuitet i pravedne uslove. Sport se ne gradi na emociji jednog trenutka, već na odgovornosti prema generacijama koje dolaze- dodatno je istakao Simonović.
Crnogorski olimpijski komitet podsjetio je da su svi laureati izabrani u skladu sa jasno definisanim kriterijumima i pravilnikom, uz vrednovanje isključivo rezultata ostvarenih na zvaničnim međunarodnim takmičenjima, sa posebnim akcentom na olimpijske sportove.
Ove godine, Crnogorski olimpijski komitet po 17. put bira najbolje među najboljima. Do sada, značajno priznanje sportiste/sportistkinje godine dobijali su takmičari iz sedam sportova: džudoa, rukometa, vaterpola, karatea, boksa, atletike i jedrenja. Ove godine, trofejna paleta jeproširine za još jedan sport i to tekvodno zahvaljujući Andrei Berišaj koja je nedavno ostvarila sjajan uspjeh i osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu

Najbolja sportistkinja Andrea Berišaj, ''lavice'' najbolja nacionalna selekcija

Delegacija Fondacije „Sula Radov“ danas je sa predjednikom UO Fondacije prof. dr Miomirom Jovanovićem i prof. dr Vesnom Rubežić, prof. dr Branislavom Radulovićem, Ilijom Radulovićem, Sanjom Radulović i Bobanom Radulovićem posjetili su JU OŠ „Boško Radulović“ u Komanima.
Oni su za sve učenike ove škole, pred prestojeće novogodišnje praznike, obezbjedili poklon paketiće u saradnji sa Adriatic bankom ad Podgorica.&nbsp;
Za potrebe školske biblioteke uručene su knjige posvećene Suli Radovom i istoriji Crne Gore, kao i određeni broj knjiga domaćih i svjetski poznatih autora.
Kako je saopšteno iz Fondacije „Sula Radov“, veći broj članova Fondacije opredjelio je i novčane priloge u cilju uspješnog održavanja i organizacije Dana škole, koji se obilježava 25. decembra.

Fondacija „Sula Radov“ obezbjedila poklon paketiće za učenike OŠ „Boško Radulović“ u Komanima

Pet osoba, među kojima dvoje djece, povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi na putu Andrijevica - Berane - potvrđeno je našem portalu u Operativno-komunikacionom centru Uprave policije.
Oni su, kako nam je saopšteno, zatražili medicinsku pomoć u beranskoj bolnici. U OKC-u nijesu imali detalje o stepenu povreda.
Saobraćajna nezgoda se, kako je precizirano, desila u 12.38 sati između dva automobila.
Sudeći prema fotografijama objavljenim u vajber grupi Patrola CG, jedan automobil je od siline udara završio na krovu.

Pet osoba povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi na putu Andrijevica - Berane

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: tivatsk-vlast

ES pita tivatsku vlast: Ko gradi na plaži Belane?

Najbolja sportistkinja Andrea Berišaj, ''lavice'' najbolja nacionalna selekcija

Fondacija „Sula Radov“ obezbjedila poklon paketiće za učenike OŠ „Boško Radulović“ u Komanima

Pet osoba povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi na putu Andrijevica - Berane

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

PRATITE TVe UŽIVO