Konsultantska kuća Fideliy consulting oglasila se povodom saopštenja Turističke organizacije Tivat u kojem se tvrdi da je finale internacionalne jedriličarske regate Ocean Race Europe 2025, privuklo veliki broj gostiju u taj grad.
- Komedijanju u državi nema kraja. Na sve strane vrca ozbiljno sprdanje sa zdravim razumom i ponekom cifrom, kojom se pokušava opravdati puki amaterizam koji prožima pore društva- istakli su iz Fidelity consultinga na Facebooku stranici.
Navode kako prema najnovijim podacima lokalne Turističke organizacije, u svim vidovima registrovanog smještaja u Tivtu je u nedjelju boravilo 5,67 hiljada gostiju, što je 19 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
- U prevodu - imamo 1.100 više gostiju u odnosu na prošlu godinu što za šest dana daje oko 7.000 dodatnih noćenja. Eee, ali smo ove godine imali događaj zvani Ocean race, pa se ovih dana javnost spinuje raznim saopštenjima kako bi se opravdalo petomilionsko sponzorstvo- kazali su iz Fidelity consultinga.
I sve ovo, kažu, ne bi bio problem da u analizi koja je urađena kako bi se opravdala sponzorska cifra od preko pet miliona eura, koliko je plaćeno za organizaciju ovog događaja, ne stoji sljedeće: "Takođe, imajući u vidu strukturu noćenja u Crnoj Gori pretpostavka je da će 70 odsto posjetilaca biti strani turisti što će generisati dodatnih 69.400 noćenja".
- Dakle, ekipa koja je radila procjenu broja noćenja stranih turista je PROMAŠILA broj noćenja 10 puta. Fun fact: ekipa je navela da su koristili konzervativne procjene kada su naveli da će biti dodatnih 69.400 noćenja. Istu su promašili 10 puta. Pametnome dosta, zar ne?- zaključili su iz Fidelity consultinga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Fidelity consulting o podacima TO Tivat: Spin kako bi se opravdalo petomilionsko sponzorstvo

Završena je sedmodnevna jedriličarska fešta u Boki Kotorskoj - finalni segment The Ocean Race Europe 2025 krunisan je današnjom zvaničnom ceremonijom dodjele nagrada, svečanim isplovljavanjem jedrilica iz zaliva i zatvaranjem Ocean Live Parka, a time su spuštena jedra na događaj koji je Tivat i Boku Kotorsku, od 15. do 21. septembra, pretvorio u regionalni centar jedrenja, inovacija i održivosti, kazali su organizatori događaja.
Oni su procijenili da je Ocean Live Park obišlo oko 100.000 posjetilaca za ove dane dok se finalna trka održavala u Boki uz bogat program.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić prisustvovao je završnoj ceremoniji i uručio trofej pobjedniku.
- Pokazali smo da je Crnoj Gori mjesto među najrazvijenijim zemljama Evropske unije, a kroz ovu manifestaciju bili smo dio odabranih, uz Njemačku, Englesku, Francusku, Portugal, Španiju, Italiju. Veliko nam je zadovoljstvo što smo bili domaćini u završnom činu ovogodišnjeg izdanja jedne od najprestižnijih regatnih trka, koja je održana pod motom 'Spajamo Evropu'! Naša država je potvrdila da, osim prirodne ljepote, ima i znanje i sposobnost da bude domaćin vrhunskog događaja koji je pratio čitav svijet. Vlada Crne Gore je ovaj događaj podržala jer očekuje višestruke benefite i za naš turistički sektor. Veliki broj turista koji su posjetili našu zemlju tokom regate potvrđuje da smo na pravom putu ka ispunjenju našeg strateškog cilja - produžetka sezone- poručio je Spajić.
Predsjednik The Ocean Race Ričard Brisijus zahvalio se svima koji su dali nemjerljiv doprinos u realizaciji cijelog finala.
- U ime porodice The Ocean Race mogu reći da smo ovdje došli ne samo da kažemo 'dobar dan', već da shvatimo da je ovo mjesto kojem se želimo vraćati, jer smo se svi zaljubili u Crnu Goru. Ovo je divan dio Evrope i čestitam cijeloj organizaciji i cijeloj zajednici Boke Kotorske na tako toploj i gostoljubivoj atmosferi. Zahvalni smo i čestitamo Vladi Crne Gore, predvođenoj premijerom, i svima koji su radili neumorno da se ovo ostvari, uključujući lokalne i globalne partnere. Stvorili ste nešto na što možete biti ponosni, a Crna Gora je nadahnula milione i milione ljudi širom svijeta. Imali smo niz prenosa uživo, 15 emisija sa brodova, 10 live programa u 16 zemalja, a juče je vjerovatno bio najgrandiozniji, dvosatni prenos uživo finalne regate Ocean Race Europe. Zajedno smo u Boku donijeli ne samo trku, već i svrhu, svrhu da zaštitimo okean i ujedinimo ljude širom svijeta, što je potrebnije nego ikad- rekao je Brisijus.
Za sedam dana, Ocean Live Park posjetilo je oko 100.000 ljudi, potvrđujući ogroman uspjeh sveobuhvatnog koncepta. Park je tokom sedmice pulsirao raznovrsnim i besplatnim programom za sve generacije - interaktivne radionice (navigacija, meteorologija, sigurnost), STEM i dječje zone, susreti sa posadama i uvid u opremu, prezentacije inovacija i održivih rješenja, izložbe o marinskoj biologiji i zaštiti mora, gastronomija Boke, scenski i muzički program, te regatne demonstracije na dohvat obale. Na zajedničkom prostoru TO Tivat, TO Herceg Novi, TO Kotor i NTO Crne Gore predstavljena je kompletna turističko-kulturna ponuda i nautička iskustva Boke.
Spektakl na vodi kakav Boka Kotorska ne pamti
U Final Scoring trci održanoj 20. septembra u akvatorijumu Boke, publika je gledala regatu vrhunskog intenziteta. Biotherm je u dramatičnom finišu preuzeo kontrolu i potvrdio zašto je pobjednik još od samog ulaska u naš zaliv, dok je Arkéa Paprec tim potvrdio drugo mjesto.
Finalnu trku uživo je prenosio Eurosport, TBT Sport, HBOmax, Discovery+ i nacionalni javni servis RTCG.
Zatvaranje i svečano isplovljavanje jedrilica
Zvanična ceremonija zatvaranja obilježena je emotivnim oproštajem od ekipa i svečanim isplovljavanjem IMOCA jedrilica iz Bokokotorskog zaliva. Flota je napustila Tivat uz ovacije publike, čime je simbolično zaključena jedna od najupečatljivijih sportskih i produkcijskih postavki u skorijoj istoriji Boke.
Završnica The Ocean Race Europe u Boki potvrdila je kapacitete Tivta i čitavog zaliva za organizaciju najvećih međunarodnih nautičkih manifestacija. Uz rekordan odziv, bogat edukativni, kulturni i zabavni program i snažnu promociju održivosti, Tivat je dodatno učvrstio poziciju među vodećim jedriličarskim destinacijama Mediterana.
Događaj je organizovan pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, Ministarstva pomorstva uz institucionalnu i partnersku podršku Opštine Tivat, Univerziteta Crne Gore i Porto Montenegra.

Jedriličarska regata završena: Ocean Live Park obišlo oko 100.000 posjetilaca

Finalna bodovna regata, održana u Boki Kotorskoj, bila je u skladu sa čitavim izdanjem The Ocean Race Europe - spektakularna! Biotherm je slavio, potvrđujući svoju nevjerovatnu dominaciju tokom cijelog ljeta- saopštili su organizatori ovog svjetski popularnog događaja.
- Završivši danas popodne kao drugi, Arkéa Paprec je učvrstio svoje drugo mjesto u generalnom plasmanu. Holcim-PRB zauzeo je treće mjesto, Team Malizia završio je kao četvrti, peti na ukupnoj listi je tim Allagrande Mapei Racing, na šestom mjestu je Canada Ocean Racing – Be Water Positive i na posljednjem tim Amaala- navodi se u saopštenju.
Kako ističu, od samog starta, Paprec Arkéa je preuzeo prednost na prvoj bovi, pa onda i na drugoj, diktirajući tempo na čelu regate. Iza njih, Holcim-PRB je izgubio priključak nakon neuspjelog manevra i morao je žestoko raditi da se vrati. Ono što je impresioniralo gledaoce je čitava flota poravnata između bova. Na Paprec Arkéi, Mariana Lobato je bila pozicionirana na pramcu kako bi posada bila što preciznija u manevrima. Nakon treće bove, lider je počeo da „leti“ i da se blago udaljava od Biotherma. Malo dalje, Allagrande Mapei Racing je djelovao kao da je malko u zaostatku iza Team Malizia.
- A na kraju – Biotherm pobjeđuje! U drugom krugu Biotherm je postepeno sustizao Paprec Arkéu do te mjere da ga je pretekao prolaskom s unutrašnje strane oko bove. Lider je, uz nevjerovatnu staloženost, preuzeo vođstvo i više ga nije ispuštao. Dok su se pozicije na čelu zadržale, poredak pozadi se uzdrmao. Holcim-PRB je, naime, pogriješio u jednom manevru što ih je natjeralo da dodatno pojačaju ritam- objasinili su tok dešavanja organizatori.
Poslije četiri pobjede u pet etapa i četiri bodovne kapije koje su prošli kao prvi još od Kila, tim Pola Mejla još jednom je prvi prešao ciljnu liniju, dodajući završnu, prestižnu pobjedu (55 poena).
- Toliko smo srećni. Dva mjeseca smo živjeli zajedno s ovim ciljem. Ova pobjeda je čisti bonus i sreća- rekao je na kraju Mejl.
Paprec Arkéa, sigurni vicešampion
Iza njih, Paprec Arkéa je brzo prošao kroz cilj. Drugi u Boki Kotorskoj i drugi tokom čitavog takmičenja još od prve etape, Žoan Rišom i njegov tim nagrađeni su za svoju konstantnost (40 bodova).
&nbsp;- Zaista fantastična regata, predivan je osjećaj pokazati potencijal brodova ovdje. Krenuli smo na dobar foil od samog starta, nisam to očekivao- rekao je Rišom uz šalu da “Biti drugi iza vanzemaljaca – nije loše!“
Rosalin Kuiper ispred tima Holcim-PRB nije krila razočaranje, rasplakala se po završetku trke. Oni su trku završili na trećem mjestu (38,5 bodova).
- Istina, nije to pozicija kojoj smo se nadali, ali mnogo smo radili. Kad vidim kroz šta smo sve prošli od starta, baš sam ponosna na svoj tim. Srećna sam kad vidim gdje smo sada, šta smo naučili i šta smo postigli- poručila je Kuiper.
Nakon njih, stigao je i Team Malizia. Posada Borisa Hermana iskoristila je priliku da ugrabi četvrto mjesto u generalnom poretku (27 bodova). Jer jedno od velikih iznenađenja ovog finala je nastup Canada Ocean Racing – Be Water Positive.&nbsp;
Skot Šer i njegov tim uspjeli su da uzmu peto mjesto. Sjajan rezultat koji je, kao posljedicu, Allagrande Mapei Racing (6. u trci) spustio na peto mjesto generalnog poretka. Team Amaala trku je završio kao sedmi.&nbsp;
- Tako se, uz osmijehe svih ovih mornara, pod blistavim suncem Boke Kotorske, završila ova nevjerovatna avantura širom Evrope- ponosni su organizatori.

The Ocean Race Europe u Boki Kotorskoj: Biotherm i zvanično pobijedio, tim Paprec Arkéa osvojio drugo mjesto

Ministar pomorstva Crne Gore, Filip Radulović, pridružio se manifestaciji The Ocean Race Europe 2025 u Đenovi, uoči očekivanog ulaska flote u Jadran i nastavka puta ka Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori, gdje će se od 15. do 21. septembra održati veliko finale trke.
Tokom zaustavljanja u Đenovi, posljednjeg prije završne etape ovog evropskog izazova dugog 4.500 nautičkih milja, Radulović je učestvovao na zvaničnoj ceremoniji primopredaje zastave između Italije i Crne Gore, gdje je razmijenio zastave sa gradonačelnicom Đenove Silviom Salis.
- Tokom posjete Ocean Live Parku, trkačkom selu u Porto Antiku koje je približilo navijače trci kroz izložbe o zdravlju okeana, dječje radionice, demonstracije na vodi i kulturne programe, ministar Radulović je učestvovao u vođenoj turi brodom na italijanskom timu IMOCA 60 Allagrande Mapei, sa skiperom Ambrođom Bečarijom, koji je nedavno pobijedio na etapi od Nice do Đenove. navodi se u saopštenju.
Radulović je, kako se dodaje, učestvovao u Paradi jedriličara, gdje se pridružio navijačima u proslavi timova dok su se upućivali ka pontonima.
Radulović je takođe učestvovao na visokom okruglom stolu „Ljudske performanse u ekstremnim uslovima“, gdje je sa svjetskim ekspertima iz oblasti sportske nauke i elitnog jedrenja razgovarao o strategijama u sportovima izdržljivosti.
Posjeta ministra Radulovića poklopila se sa objavom da je Milivoj Dukić iz Crne Gore zvanično imenovan za ambasadora finala The Ocean Race Europe 2025.
Flota IMOCA 60, jednokrilnih brodova sa hidrokrilima koji se često nazivaju „letećim čamcima“ zbog svoje nevjerovatne brzine, juče je isplovila iz Đenove ka Bokokotorskom zalivu, gdje će se održati finale The Ocean Race Europe 2025 u Tivtu, Kotoru i Herceg Novom.
Od 15. do 21. septembra, Crna Gora će biti u centru pažnje u svijetu offshore jedrenja i održivosti.

Radulović se pridružio regati The Ocean Race Europe 2025, Dukić ambasador finala trke u Tivtu

Crkva Srbije u Crnoj Gori sve je samo nije vjerska organizacija. Njen uticaj davno je prerastao okvire duhovnog djelovanja i postao gotovo ključan politički faktor koji aktivno oblikuje društvene procese, utiče na donošenje odluka i nameće identitetske obrasce suprotne sekularnom i građanskom karakteru države.
Iako je Ustavom jasno propisana odvojenost crkve i države, crkva Srbije uživa izuzetne materijalne i institucionalne privilegije – od prepisivanja vrijedne imovine i dodjele atraktivnih parcela do redovnog finansiranja iz javnih budžeta. Takav odnos vlasti prema jednoj vjerskoj organizaciji otvara pitanje političke zavisnosti države i stvarnog dometa njenog suvereniteta. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se djelovanje Crkve Srbije sve češće poklapa sa interesima van Crne Gore, dok se unutrašnje političke i društvene tenzije produbljuju kroz teme identiteta, obrazovanja i državnosti.&nbsp;
Pitanje statusa pravoslavne crkve u Crnoj Gori ponovo je dospjelo u fokus javnosti sredinom ovog mjeseca, kada je jedna od ruskih obavještajnih službi optužila Vaseljensku patrijaršiju da će, pod uticajem britanskih službi, priznati autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.&nbsp;
Kako bi se lakše snašli u moru suprotstavljenih mišljenja i tvrdnji o prošlosti i aktuelnom statusu pravoslavlja u Crnoj Gori, ali i bolje razumijeli moguće posljedice praktično ničim obuzdanog uticaja crkve Srbije te kako se to može odraziti na budućnost zemlje, <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/vukotic-crkva-srbije-djeluje-destruktivno-po-crnogorsko-drustvo-jedino-nesposobna-drzava-ne-moze-se-suprostaviti-ovim-pogubnim-namjerama">Portal Analitika razgovarao je sa istoričarem Vukotom Vukotićem</a>.
<h2>U Duklji dominantan uticaj imalo zapadno hrišćanstvo</h2>
Koliko daleko sežu i u kojoj mjeri su poznati korijeni pravoslavlja na teritoriji današnje Crne Gore?&nbsp;
VUKOTIĆ: Pravoslavlje na prostoru Crne Gore postoji od same Velike šizme, 1054. godine i razdvajanja Istočne i Zapadne crkve. Ipak, još od tog najranijeg perioda, ono je bilo stalno nametnuto i bilo prepoznato kao vjera okupatora, prvo Vizantije, a onda i Nemanjićke Raške.
Veliki broj latinofonog življa u Primorju i uticaj monaških redova iz Italije dali su prevagu zapadnom hrišćanstvu na ovim prostorima. Tek tokom vremena, pravoslavlje se polako utemeljilo u narodu.
Crkva Srbije i njoj bliski akteri iz crnogorske vlasti, temelj svog vjerskog i nacionalnog identiteta baziraju na periodu od nepuna dva vijeka vlasti Nemanjića srednjovjekovnom Zetom. Ovaj period ističu i kao vrijeme formiranja prvih pravoslavnih episkopija na teritoriji današnje Crne Gore. Koliko zaista znamo o ovom periodu i pravoslavnoj crkvi u to vrijeme?
VUKOTIĆ: Znamo dovoljno da možemo sa sigurnošću tvrditi da prve episkopije nijesu nastale u doba Nemanjića. Još u doba Vojislavljevića, u papskim bulama iz 1078. i 1089. godine pominju se odredbe koje upućuju da je tada bilo pravoslavnih eparhija u Crnoj Gori.
Zetska episkopija se formirala u manastiruVranjini, oko 1230. godine, kao dio Arhiepiskopije Žičke unutar Nemanjićke države. Međutim, to samo svjedoči da je bila državna vjera, a ne dominantno raspoloženje u narodu. Zapravo podatak da su Balšići, odmah po osamostaljenju Zete prihvatili katoličanstvo, govori o stvarnom stanju stvari na terenu.
Prve dvije crnogorske dinastije, Vojislavljevići i Balšići, bile su katoličke vjeroispovijesti. Kakav je bio status pravoslavlja u Duklji Vojislavljevića u 11. i 12. vijeku, tj. u Zeti Balšića nakon što su se sredinom 14. vijeka osamostalili od vlasti Nemanjića? Kada pravoslavlje postaje dominantna konfesija među stanovnicima srednjovjekovne Zete?
VUKOTIĆ: Već sam istakao da je u srednjevjekovnoj Duklji dominantan uticaj imalo zappadno hrišćanstvo. Ovo zbog toga što je ovom području bio snažan miks slovenskog i romanskog stanovništva i velikog uticaja iz Italije. Takođe, treba istaći da je prvu obnovu hrišćanstva nakon završetka procesa Velikih seoba, u Duklji izvršili monasi benediktinskog reda početkom IX vijeka.
Dugo vjekova oni su bili dominantni vjerski činilac na ovom prostoru i podigli su oko 12 manastira u Duklji. Zbog toga, i njihovog jakog uticaja u Zeti, i Balšići odmah po osamostaljenju uzimaju katoličanstvo.
Svakako bilo je tu dosta i političkih razloga, jer već u to doba Vizantija je bila dosta oslabljena, a Raška se bukvalno raspala. Tek od početka XV vijeka, uticajem Jelene Balšić, kćerke kneza Lazara Hrebeljanovića, ponovo se nameće pravoslavlje u Zeti.
<h2>Zetska episkopija nema nikakvog kontinuiteta sa episkopijom Nemanjića</h2>
Nakon propasti srednjevjekovne srpske države sredinom 15. vijeka, što se događa sa njenom pravoslavnom crkvom, posebno sa episkopijom u tadašnjoj Zeti? Da li se Mitropolija koju je Ivan Crnojević osnovao na Cetinju 1485. godine, smatrala nasljednicom pravoslavne episkopije iz vremena države Nemanjića ili je u pitanju bio početak novog crkvenog i državnog kontinuiteta?
VUKOTIĆ: Zajedno sa srpskom Despotovinom ukinuta je srpska patrijaršija, ionako nerugularno uspostavljena. Ipak, to ne znači da je bio i kraj pravoslavlja u Zeti. Dinastija Crnojevića imala je potrebu da stvori svoju crkvenu organizaciju. To se i desilo Vranjinskom poveljom 1455. godine, za vrijeme Stefanice Crnojevića.
Stvorena je Zetska episkopija, ponovo u manastiru Vranjini. Bila je to episkopija koja je odgovarala državi Crnojevića i bila je autokefalna u odnosu na bilo koje druge pravoslavne crkve. Ovo se vidi u činjenici da zetski mitropolit ne prihvata niti usvaja preporuke Vaseljenskog patrijarha. Tako da je sasvim jasno da nema nikakvog kontinuiteta sa episkopijom iz doba Nemanjića, jer je ta episkopija prestala da postoji nakon odlaska episkopa iz Manastira Sv. Mihaila na Prevlaci.
Nakon okupacije države Crnojevića, u kakvom je odnosu bila Cetinjska mitropolija sa pravoslavnim crkvama u Osmanskom carstvu?
VUKOTIĆ: Teško je govoriti o odnosu Crnogorske episkopije sa Vaseljenskom patrijaršijom nakon 1499. godine. Ono što je pouzdano jeste da je Crnogorska crkva nastavila da bude autokefalna i da se vladike biraju po volji naroda.
Vladike iz raznih plemena, tokom XVI i XVII vijeka imale su odnos sa osmanskim vlastima i znamo da je vladika Pahomije Komanski išao u Carigrad. Međutim, nema nikakvih dokaza da je Crnogorska crkva bila zavisna od Vaseljenske patrijaršije. Čak ni kad je Mehmed-paša Sokolović obnovio Pećku patrijaršiju, to nije imalo uticaja na Crnogorsku crkvu.
<h2>Pozivanje na srpstvo Petrovića samo pokazivanje nepoznavanja stvari toga doba</h2>
Mnoga crnogorska plemena u kojima je danas veoma jak kult Nemanjića, primila su pravoslavlje tek za vrijeme vlasti Osmanlija, tj. dugo nakon propasti srednjovjekovne Srbije. Možete li nam reći kako se pravoslavlje širilo među crnogorskim plemenima tokom osmanske vlasti i zašto je ova tema danas tabu u Crnoj Gori?&nbsp;
VUKOTIĆ: Što se tiče prostora Stare Crne Gore, na njenoj teritoriji je stalno djelovala Crnogorska crkva i pravoslavlje se nije dovodilo u pitanje tokom vjekova. Međutim, u brdskim plemenima stavr je bila značajno drugačija. Veliki broj njih je bio tokom XVI i XVII vijeka katoličke vjere.
Ma koliko se danas među njima gajila propaganda o nekom „čistom“ srpstvu i kultu sv. Save Nemanjića, to jednostavno nije utemeljeno u činjenicama. Tome najbolje svjedoči izvještaj barskog nadbiskupa Marina Bicija iz 1610. godine, koji izričito navodi da je u katoličku vjeru krstio stanovništvo Kuča, Pipera, Bratonožića, Bjelopavlića i drugih plemena.
U istom izvještaju stoji decidno da je krštavanje obavljeno do rijeke Zete, a da je odatle prema zapadu jurisdikcija „šizmatičkog“ episkopa sa Cetinja. Štaviše, Mlečani u XVII vijeku uspostavljaju funkciju guvernadura u Crnoj Gori, kao pravoslavnoj i u Kučima, kao katoličkom plemenu. Tek na kraju tog vijeka, vladika Ruvim III širi pravoslavlje i na Brda.
Brojni funkcioneri vlasti često zazivaju povratak tradicionalne iliti Crne Gore Petrovića, posebno insistirajući na srpskom identitetu mitropolita izove porodice. Na osnovu čega su crkveni poglavari iz ove porodice, od vladike Danila do vladike Njegoša, smatrali crnogorski narod dijelom srpstva? Da li su to bila narodna predanja ili neki drugi izvori?
VUKOTIĆ: Sasvim je apsurdno izvoditi teze da su vladike i gospodari Crne Gore bili išta drugo sem Crnogorci. To je proizvod propagande koja se širila za vrijeme Jugoslavije i na žalost još uvjek ima njenih poklonika. Pozivanje na srpstvo Petrovića je samo pokazivanje nepoznavanja stvari toga doba.
Srpstvo na koje se Petrovići referiraju odnosi se na crkveni položaj i naglašavanje nezavisnostiod Vaseljenske patrijaršije. Sa druge strane, Petrovići su vodili politiku, pod pritiskom Rusije, ujedinjenja balkanskih Slovena. U tom smislu, priča o srpstvu kao integralnom pojmu bila je uveliko iskorišćena za potrebe te politike.
Zašto se na srpskom porijeklu crnogorskog naroda insistiralo čak i za vrijeme vlasti Komunističke partije, uprkos naučnim dokazima o netačnosti te tvrdnje? Da li su takvi stavovi funkcionera Komunističke partije, uticali da ne pokrenu pitanje obnove autokefalije Crnogorske pravoslavne crkve, za razliku od njihovih kolega u Makedoniji?
VUKOTIĆ: Svakako da su uticali. Rukovodstvo Komunističke partije u Crnoj Gori kao da nije smjelo da se suprostavi uticaju Beograda. Posebno pogubno je bilo usvajanje ideje Milovana Đilasa o Crnogorcima kao „grani srpstva“. To je dosta zaustavilo procese stvaranja crnogorske samosvojnosti kao nacije, iako smo imali istorijsku priliku za to.
Za razliku od rukovodstva Makedonije koje je iskoristilo da stvori autokefalnu crkvu, crnogorsko je propuštilo da to uradi.
<h2>U obnovi autokofelnosti politika uvijek odlučujući faktor</h2>
Saopštenje ruske obavještajne službe o navodnoj namjeri Vaseljenske patrijaršije da dodijeli autokefalnost Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, izazvalo je malu buru u regionu. Uprkos brzom demantu Vaseljenske patrijaršije, brojni crnogorski suverenisti nadaju se da tamo gdje ima dima ima i vatre. Kako danas vidite projekat obnove Crnogorske pravoslavne crkve? Može li se nadoknaditi vrijeme izgubljeno od 2006. do 2020. godine?
VUKOTIĆ: Moramo shvatiti da je obnova crkvene autokefalnosti dugotrajan proces i da zavisi od mnogo faktora. Najvažniji faktor je da postoji država i da je ta Crkva za njenu teritoriju.
Ipak, politika je uvijek odlučujući faktor i Vaseljenska patrijaršija će uvijek vagati političke prilike i uskladiti svoje interese sa situacijom na terenu. Mi smo zaista izgubili dosta vremena, od 2006. godine, ali neke okolnosti nam i nijesu išle na ruku.
<h2>Suzbijanje djelovanja crkve Srbije primarni zadatak države</h2>
Da li se Crna Gora može uspostaviti kao iole stabilna i moderna država dok u Cetinjskom manastiru stoluje Joanikije Mićović koji ne priznaje pravo više od 40 odsto građane ove zemlje na crnogorsko nacionalno opredjeljenje?&nbsp;
VUKOTIĆ: Država je Ustavom odvojena od države i to joj daje snagu da se modernizuje i bira svoj put napretka. Ipak, Crkva ima veliku moć u društvu, u crnogorskom veću nego što bi trebalo, pa je zbog toga važan faktor u državi.
Kod nas u Crnoj Gori, Crkva Srbije postavlja se kao peta kolona u odnosu na državu i radi na njenom rušenju i to joj daje negativnu konotaciju u društvu. Samim tim, suzbijanje djelovanja Crkve Srbije je primarni zadatak države, jer to je način njenog opstanka. Nijedno društvo ne može opstati ukoliko stalno ima opstrukcije na svom putu.
Kratkim pregledom sajtova dvije sprske mitropolije u Crnoj Gori, jasno se na osnovu fotografija sa liturgija i drugih crkvenih okupljanja može zaključiti o velikoj popularnosti koju uživaju. Kako smatrate da će uticaj crkve Srbije uticati na razvoj crnogorskog društva u neposrednoj budućnosti, posebno s obzirom na nedavne najave Joanikija Mićovića o uvođenju vjeronauka u državnim školama?
VUKOTIĆ: Jačanje moći crkve nikada nije bilo blagotvorno za neko društvo. Nažalost, danas u svijetu vidimo retrogradne tendencije, koje ne prepoznaju ove opasnosti. Na tom talasu jašu i čelnici Crkve Srbije u Crnoj Gori.
Međutim, ovdje je posebno opasno, jer Crkva Srbije djeluje destruktivno po crnogorsko društvo i državu. Te inicijative, poput uvođenja vjeronauke u škole, suprotne su sekularnoj osnovi našega društva, a naročito su opasne jer se time ostavlja prostor za nesmetano indoktriniranje omladine. Jedino nesposobna država nije u stanju da se suprostavi ovim pogubnim namjerama.

Vukotić: Jedino se nesposobna država ne može se suprostaviti pogubnim namjerama Crkve Srbije

Svaka zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili seksualno eksplicitnog sadržaja može biti kažnjena i do pet godina zatvora, a ukoliko je to krivično djelo izvršeno prema djetetu počinilac može biti kažnjen od dvije do čak deset godina zatvora. Riječ je o tzv. osvetničkoj pornografiji, kako se u praksi i u javnom prostoru kolokvijalno naziva, odnosno krivičnom djelu koje je relativno skoro uvršteno u Krivični zakonik Crne Gore.
Slučaj Mirjane Pajković, doskorašnje direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda tipičan je primjer kršenja ovog zakona, ali i vapaj institucijama da se svaki oblik ovakvog nasilja i javnog targetiranja sankcioniše u skladu sa zakonskim odredbama, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/za-plasiranje-eksplicitnog-sadrzaja-prijeti-zatvorska-kazna-do-pet-godina">piše Pobjeda</a>.
Advokatica Maja Turković za Pobjedu pojašnjava da se granica kojom se ulazi u zonu krivične odgovornosti prelazi onog trenutka kada se intimni ili eksplicitni sadržaj učini javno dostupnim bez jasne i izričite saglasnosti osobe koja je na njemu.
- Od tog momenta pravo na privatnost dobija primat u odnosu na svako drugo pravo - naglašava advokatica Turković za Pobjedu.
Pajković je u petak podnijela ostavku na funkciju, navodeći da je riječ o ličnim razlozima. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona. 
Kako proizilazi iz prijave, ona sumnja da je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio, a o postojanju kompromitujućeg materijala indirektno govorio i u jednoj emisiji.
Na jednom od audio-snimaka koje je Pajković objavila javno, može se čuti kako Vukšić, navodno, prijeti kako „cijela Crna Gora ima da vidi“ kompromitujuće fotografije i snimke doskorašnje javne funkcionerke. 
Nije poznato hoće li ovaj slučaj dobiti i sudski epilog jer se Tužilaštvo još nije oglašavalo ovim povodom.
<h2>KAZNE </h2>
Advokatica Turković objašnjava da je ovo djelo propisano članom 175a Krivičnog zakonika Crne Gore te da je njime predviđeno da će se kaznom do dvije godine kazniti onaj ko učini dostupnim trećoj osobi video ili drugi snimak, fotografiju ili portret, audio-zapis ili spis sa seksualno eksplicitnim sadržajem, bez pristanka osobe na koju se kompromitujući sadržaj odnosi.
- Kaznom zatvora do dvije godine kazniće se i ko prijeti da će trećem licu učiniti dopstupnim ovakav materijal kao i onaj ko upotrebom računarskog sistema ili na drugi način izradi novi ili preinači postojeći materijal i kao takav ga upotrijebi ili ga učini dostupnim trećem licu. Kaznom zatvora do tri godine kazniće se ko ovakav materijal učini dostupnim velikom broju ljudi - istakla je Turković za Pobjedu.
Naglašava da ukoliko ovakvo krivično djelo učini službeno lice u vršenju službene dužnosti, onda govorimo o najtežem kvalifikovanom obliku za koji je propisana znatno stroža kaznu i to od tri mjeseca do četiri, odnosno pet godina zatvora.
Sa druge strane, ako je djelo učinjeno prema djetetu, počinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
- Ako djelo iz stava 1, 2, 3, 4 i 5 ovog člana o kojima sam prethodno govorila učini službeno lice u vršenju službene dužnosti, i to prema djetetu, kazniće se od dvije do čak deset godina zatvora - navela je advokatica.
<h2>ĆUTANJE TUŽILAŠTVA</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru više konkretnih pitanja u vezi sa slučajem Mirjane Pajković, ali odgovori do zaključenja ovog broja nijesu stigli.
List je zanimalo kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Sa druge strane, iz Agencije za nacionalnu bezbjednost na čijem se čelu Dejan Vukšić nalazio od decembra 2020. do maja 2022. godine, odbacuju svaku vezu sa, kako su kazali, „objavama privatnih prepiski i video-materijala“.
- Agencija odbacuje svaku vezu sa objavama privatnih prepiski, video i foto-materijala kojima se ugrožava privatnost građana. Agencija zakonito vrši poslove iz svoje nadležnosti i u potpunosti poštuje ustavom zagarantovana prava - saopštili su iz ove institucije za portal RTCG.
Iz ANB-a poručuju da privatne prepiske i sadržaji koji su predmet komentara nijesu predmet interesovanja Agencije te se kao takve ne mogu dovesti u vezu sa ANB-om.
<h2>NIŽU SE PORUKE PODRŠKE</h2>
Više nevladinih organizacija (NVO), poslanika i poslanica te javnih funkcionera u prethodnim danima pozvali su nadležne da ne budu nijeme na ovakav vid nasilja i narušavanja prava na privatnost i dostojanstvo, već da ažurno i adekvatno istraže slučaj te kazne počinioce.
Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Miloš Knežević pozvao je nadležne institucije da, bez odlaganja i po hitnom postupku, reaguju povodom slučaja Pajković i preduzmu sve zakonom propisane mjere radi zaštite prava na privatnost i dostojanstvo, kao i sprečavanja daljeg digitalnog nasilja.
- Kada sistem zakasni, digitalni linč se nastavlja i nakon što bura prođe, a žena ostaje ta koja nosi štetu, strah i stigmu. Dodatno, ovo šalje i zastrašujuću poruku društvu u kojem se preko noći postaje nezaštićena žrtva. CGO ukazuje da javni prostor ne smije postati mjesto na kojem se intima koristi kao sredstvo napada, ucjene ili disciplinovanja. Niko nema pravo da tuđu privatnost pretvara u javni spektakl. Javna radoznalost, senzacionalizam i „moralni“ uzusi ne mogu biti izgovor za ponižavanje i nasilje - kazao je, pored ostalog, Knežević.
Poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Bojana Pićan poručila je da nadležne institucije ne smiju da se povuku, da se izoluju niti da dozvole da sistem ostane nijem pred nasiljem koje se sprovodi pred očima javnosti. 
- Kontinuirano nipodaštavanje i targetiranje žena u Crnoj Gori zaslužuje najoštriju osudu. Ništa manje važno nije naglasiti da zloupotrebe dolaze i od strane žena, što dodatno potvrđuje potrebu da kao društvo postavimo jasne granice odgovornosti i poštovanja, bez selektivnosti. Mi koji obavljamo javne funkcije nosimo zeru odgovornosti više, ali to ne znači da gubimo pravo na privatnost. Privatni životi ostaju lična stvar svakog pojedinca, sve dok ne ugrožavaju prava drugih ili dodatno ne opterećuju građane - saopštila je Pićan.
Predsjednica Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP) Podgorica i predstavnica Evropskog saveza (ES) Danijela Brajović saopštila je da iznošenje u javnost intimnih snimaka, fotografija ili bilo kog drugog privatnog sadržaja, kao i prijetnje njihovim objavljivanjem, predstavlja teško kršenje zakona i brutalno nasilje nad dostojanstvom žene, muškarca.
- Takvi postupci su nedopustivi i moraju biti najstrože sankcionisani. Najoštrije osuđujemo sraman čin gospodina Vukšića koji je pribjegao ucjeni i pokušaju javnog linča, te dajemo punu i nedvosmislenu podršku gospođi Pajković - poručila je Brajović.

Za plasiranje eksplicitnog sadržaja prijeti zatvorska kazna do pet godina

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore danas će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Prevoznici danas blokiraju granice: Udar na markete i benzinske pumpe

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru susnježica ili snijeg.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana uglavnom suvo ili uz lokalno kratkotrajnu kišu.
Vjetar slab do umjeren promjenljiv, ujutru ponegdje pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura od jedan do 11 stepeni, najviša dnevna od dva do 15 stepeni.

Tag: the-ocean-race-europe-2025