Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Matica crnogorska organizovale su danas panel-diskusiju povodom 110 godina od stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove 1916. godine.
Panel-diskusija organizovana je u okviru aktivnosti Odjeljenja humanističkih nauka i Odjeljenja društvenih nauka CANU. Uvodnu riječ održao je akademik Zoran Rašović, koji je naveo da je ova panel-diskusija samo jedan od događaja kojima će CANU obilježiti 55 godina ustanove, kao i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Organizovanjem i ove panel-diskusije CANU potvrđuje svoju društvenu odgovornost kao naučna ustanova, dodaje on. Jer, stradanje crnogorskih dobrovoljaca kod Medove na Badnji dan 1916. godine je ne samo neobičan, već i istorijski važan događaj za Crnu Goru. Tada je kod albanske luke Medova, nakon udara u podvodnu minu, potonuo italijanski brod "Brindizi" koji je prevozio crnogorske dobrovoljce iz Sjeverne Amerike da bi se na poziv kralja Nikole priključili odbrani domovine. Tom prilikom poginulo je preko 390 crnogorskih dobrovoljaca i 12 članova američko-češke misije Crvenog krsta, kaže Rašović.
– Danas smo u Akademiji da odamo počast i da govorimo o onima koji su vođeni najčistijom patriotskom misli, krenuli ka svojoj otadžbini, ali su njihovi snovi i životi prekinuti na domak cilja. Badnji dan 1916. godine urezan je u istoriju Crne Gore kao dan neizmjerne tuge, ali i kao simbol krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma. Njihova žrtva nije bila samo vojnička, ona je bila duboko ljudska i civilizacijska - istakao je Rašović, dodajući da je pored stravičnih ljudskih žrtava, stradala i materijalna pomoć koju su prikupili - hrana i sanitetski materijal koji su nosili za Crnu Goru. U čast poginulih crnogorskih dobrovoljaca 1939. godine podignut je spomenik "Lovćenska vila" na Cetinju, remek-djelo vajara Rista Stijovića, podsjeća Rašović.
– Današnji događaj pokazaće svu veličinu onih koji nisu čekali poziv sudbine, već su joj požurili u susret - rekao je akademik.
Obraćajući se prisutnima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na početku je naveo da je u naš identitet duboko utkano i crnogorsko iseljeništvo, koje je sa sobom u svijet ponijelo i duboku i snažnu vezu sa domovinom. I ta veza, kaže Milatović, nije slabila ni u daljini, već naprotiv, često je postajala snažnija.
– Crna Gora ostajala je njihova kuća. A kuća nije samo mjesto. Kuća je osjećaj da, bez obzira koliko daleko otišli, znate gdje pripadate. Vođeni tim osjećajem crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike su se 1916. godine na poziv kralja Nikole, sa kraja svijeta u to vrijeme uputili nazad prema svojoj kući - rekao je Milatović, podsječajući da se baš ove godine navršava 110 godina od tog tragičnog događaja koji je duboko urezan u crnogorsku istoriju i naše pamćenje.
Milatović ističe da su život izgubili ljudi koji su za sobom ostavili sigurnost i krenuli nazad u domovinu da je brane kada je to i bilo najpotrebnije. Napominje i da se nad Crnom Gorom već tada nadvio i gubitak državnosti.
Po Milatoviću, u godini kada se obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju.
– Zato sam se i lično i institucionalno založio da inicijativa koja postoji već godinama, a to je da se u medovskom zalivu postavi spomen-ploča u znak sjećanja na stradale dobrovoljce u potpunosti ove godine i realizuje. Ova spomen-ploča biće otkrivena tokom moje predstojeće zvanične posjete Republici Albaniji - rekao je Milatović, navodeći da će na ploči stajati poruka da njihova žrtva obavezuje generacije da pamte i čuvaju vrijednosti zbog kojih su stradali.
– Stradanje crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom, ostalo je tada u sjeni te lomne istorijske tačke za našu državu. No, sjećanje na nju je preživjelo - navodi predsjednik Milatović..
Nakon obraćanja Milatovića i Rašovića uslijedila je panel-diskusija koju je moderirala prof. dr Vesna Kilibarda. Na panelu su govorili akademik Šerbo Rastoder, mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, doc. dr Dragutin Papović i prof. dr Ilir Čapuni.
Danas je u CANU otvorena i izložba posvećena ovom događaju, a koju su priredili članovi Matice crnogorske.

CANU i Matica crnogorska: Dobrovoljci stradali kod Medove simbol su krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma

Protiv firme “N.L.” d.o.o. iz Podgorice i izvršnog direktora I.Š. (52) pordnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju.
I.Š. se sumnjiči da, kao izvršni direktor "N.L.” d.o.o. Podgorica, kontinuirano od marta 2023. do sredine maja 2025. godine, nije podnosio PDV prijave, kao ni finsnsijske izvještaje za 2023. i 2024. godinu nadležnom organu Poreske uprave u cilju izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza.
- Na taj je način, po osnovu neprijavljenog PDV-a i utajenog poreza na dobit, pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 79.966 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz policije poručuju da će službenici Sektora za borbu protiv kriminala i u budućem periodu preduzimati kontinuirane aktivnosti na kontroli fizičkih i poslovanja pravnih lica i krivičnom procesuiranju onih koji vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana Crne Gore.

Izvršni direktor “N.L.” d.o.o. Podgorica osumnjičen za utaju 80.000 eura poreza

Centar za ženska prava (CŽP) saopštio je da podržava namjeru zakonodavca da novom normom o roditeljskom odsustvu podstakne ravnopravnije učešće očeva u brizi o djeci, ali je upozorio da postojeći sistem još nema dovoljno kapaciteta za punu primjenu predloženih rješenja.
Iz te nevladine organizacije navode da se za veće uključivanje očeva zalažu godinama, ali da podaci pokazuju da se društvene prakse i tržište rada sporo prilagođavaju promjenama. Roditeljsko odsustvo je 2023. godine koristilo 353 očeva, 2024. njih 426, a 2025. godine 423.
- Uvođenje neprenosivog dijela odsustva za oba roditelja važan je signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost- poručuju iz CŽP, ali ističu da podaci o stanju u predškolskom sistemu ukazuju da on još nije spreman za takvu promjenu.
U Crnoj Gori rade 55 predškolskih ustanova – 21 javna i 34 privatne – sa ukupno 25.932 upisane djece. U brojnim sredinama jasličke grupe su prebukirane i prelaze propisane standarde. Zakonom je predviđeno da u grupama za djecu do jedne godine bude najviše osam mališana, a za uzrast od jedne do dvije godine najviše 12, ali su u praksi grupe znatno brojnije. U javnosti su zabilježeni i primjeri grupa sa 50 do 80 djece.
Iz CŽP ukazuju i da ne postoje javno dostupni i precizni podaci o kapacitetima za djecu do tri godine, što dodatno otežava procjenu spremnosti sistema.
Pozivajući se na savremena istraživanja iz oblasti razvojne psihologije, navode da je prva godina života ključna za emocionalni i mentalni razvoj djeteta, te da stabilna i kontinuirana povezanost sa primarnim starateljem tokom prvih 12 mjeseci predstavlja osnov sigurne privrženosti i dugoročne emocionalne stabilnosti.
- U tom kontekstu, javne politike treba uskladiti sa naučnim nalazima koji naglašavaju značaj kontinuiteta roditeljske brige u prvoj godini života. Zemlje sa porodici prilagođenim politikama, poput plaćenog roditeljskog odsustva, dostupne i kvalitetne brige o djeci i fleksibilnih radnih aranžmana, dokazano smanjuju roditeljski stres i unapređuju dobrobit staratelja, posebno žena. Ove mjere imaju i pozitivne efekte na tržište rada – povećavaju zadržavanje zaposlenih, produktivnost i ukupnu stabilnost radnog okruženja (UNICEF, 2024)- navode iz organizacije.
Prema novom zakonskom rješenju, oba roditelja imala bi pravo na roditeljsko odsustvo u jednakim djelovima, uz 60 dana neprenosivog dijela za svakog. U praksi bi to značilo da bi roditelj koji primarno brine o djetetu, najčešće majka, imao deset mjeseci odsustva umjesto dosadašnjih dvanaest, dok bi preostala dva mjeseca mogao koristiti isključivo drugi roditelj. Ukoliko to pravo ne bi bilo iskorišćeno, porodica bi ostala bez tog perioda odsustva, navode u CŽP.
Smatraju da cilj većeg uključivanja očeva treba zadržati, ali da je neophodno obezbijediti uslove za održivu primjenu takvog rješenja.
Predlažu da roditeljsko odsustvo ostane 365 dana, uz dodatnih 60 dana neprenosivog dijela za drugog roditelja, kako bi se sačuvao postojeći nivo prava i istovremeno podstaklo uključivanje očeva. Takođe traže jasno mapiranje i javno objavljivanje kapaciteta jaslica, plan povećanja mjesta za djecu do tri godine, budžetska ulaganja u proširenje predškolskih kapaciteta, posebno u opštinama sa najvećim pritiskom na sistem, kao i dodatne podsticaje za očeve, uključujući zaštitu od diskriminacije na radu i poreske olakšice.
Predlažu i uvođenje godišnjeg izvještaja o primjeni zakona, koji bi obuhvatio broj korisnika, regionalne razlike i uticaj na tržište rada.
- Rodna ravnopravnost i veće uključivanje očeva u ranu brigu o djeci strateški su važni ciljevi. Međutim, njihova realizacija mora biti praćena jačanjem institucionalne infrastrukture i zaštitom interesa djece i roditelja. Odgovorna javna politika podrazumijeva da reforme budu istovremeno pravedne i primjenjive. Upravo zato smatramo da je neophodno uskladiti normativne ambicije sa realnim kapacitetima sistema- zaključuju u CŽP.

Centar za ženska prava: Odsustvo za oba roditelja signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost, ali reformu treba prilagoditi kapacitetima sistema

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je Osnovnom sudu u Podgorici podnijelo optužnicu protiv fizičkih lica D.A. i H.M., kao i pravnih lica „M.P.“D.O.O. Podgorica i „H.G.M.“D.O.O.Podgorica, zbog osnovane sumnje da su počinili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa i na taj način oštetili budžet Crne Gore za iznos od 240.194,54 eura, saopšteno je iz ODT-a.
- Okrivljeni, djelujući u ime pravnih lica, a u namjeri da izbjegnu plaćanje poreza i da za sebe i pravna lica ostvare imovinsku korist, nisu evidentirali izlazne fakture, niti ih iskazivali u poreskim prijavama, izbjegavajući potpuno plaćanje obaveze PDV-a, pa su na taj način oštetili budžet Crne Gore za iznos od 240.194,54 eura- navodi se u saopštenju.

Tag: teritorija-ukrajine

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

CANU i Matica crnogorska: Dobrovoljci stradali kod Medove simbol su krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma

Izvršni direktor “N.L.” d.o.o. Podgorica osumnjičen za utaju 80.000 eura poreza

Centar za ženska prava: Odsustvo za oba roditelja signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost, ali reformu treba prilagoditi kapacitetima sistema

ODT podnijelo optužnicu protiv dva pravna i dva fizička lica: Oštetili budžet za više od 240 hiljada eura

PRATITE TVe UŽIVO