Tenderska komisija za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju narednih dana će održati novu sjednicu, na kojoj će se razmatrati da li bodovanje treba poništiti i kako dalje postupiti. Razlog za to je stav državne Komisije za koncesije da je zakonito dodjeljivanje nula bodova, što je ranije osporavano, pa se sada otvara pitanje opravdanosti drugog bodovanja tehničkih ponuda.
To je za “Vijesti” najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj.
Državna Komsija za koncesije je odlučujući po prigovoru drugorangirang ponuđača “Corporacion América Airports S.A” (CAAP) utvrdila da Tenderska komisija za davanje pod koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat mora ponovo da obrazloži rang-listu ponuđača, jer ta lista nema dovoljno jasno i valjano objašnjenje bodovanja, što otvara prostor za proizvoljnost i dovodi u pitanje transparentnost postupka.
- Naš cilj je da što prije završimo izvještaj sa svim instrukcijama i dopunama koje je naložila Komisija za koncesije i da ga uputimo nadležnom ministarstvu, jer je riječ o odluci od strateškog značaja za državu i ekonomiju- kazao je Đeljošaj
Prema rang-listi na prvom mjestu je južno-korejska kompanija “Incheon International Airport Corporation” (IIAC) sa dodijeljenih 96,18 bodova, a drugorangirani je luksemburško-američki konzorcijum “Corporacion América Airports S.A” (CAAP) sa dodijeljenih 65,15 bodova.
U rješenju Komsije u koje “Vijesti” imaju uvid navodi se da je CAAP istakao da rang-lista nema obrazloženje i pouku o pravnom lijeku i da mu nije izvršeno lično dostavljanje, da je došlo do nezakonitog ponovljenog bodovanja ponuda, da je IFC (Vladin konsultan u ovom poslu - Međunarodna finansijska korporacija) prekoračio ovlašćenja, da je narušena samostalnost članova komisije, da dodjeljivanje nula bodova nije zakonito i da je došlo do neselektivnog iznošenja povjerljivih informacija u javnost i uticaja Vlade Crne Gore na članove Tenderske komisije. CAAP je predložio, kako se navodi, da se rang-lista vrati uz nalog da se održi nova sjednica Tenderske komisije i potvrdi prvo vrednovanje kojim je rangiran kao prvi i jedini ponuđač.
- Sjednica Tenderske komisije biće zakazana u narednim danima. Naš cilj je da što prije završimo izvještaj sa svim instrukcijama i dopunama koje je naložila Komisija za koncesije i da ga uputimo nadležnom ministarstvu, jer je riječ o odluci od strateškog značaja za državu i ekonomiju- kazao je Đeljošaj.
“Vijesti” su pitale hoće li nova rang-lista ponuđača biti objavljena sa jasnim objašnjenjima bodova po svim kriterijumima.
- Apsolutno. Svaka nova rang-lista mora sadržati jasna i obrazložena pojašnjenja za svaki kriterijum bodovanja, kako bi proces bio maksimalno transparentan i u skladu sa zakonom. Nećemo se više oslanjati na konsultanta, iako ga plaćamo, već na naše mogućnosti i razmotrićemo angažovanje lokalnog stručnog konsultanta- istakao je potpredsjednik Vlade.
Komisija za koncesije je utvrdila da nije sporno da ponuda može biti ocijenjena sa 0 bodova, ali samo ako za to postoji jasno i obrazloženo uporište - poput neispunjavanja uslova iz javnog poziva ili drugog objektivnog razloga. Isto važi i za dodjelu maksimalnih 5 bodova - i tada je obavezno da se navede zbog čega je ponuđač u potpunosti ispunio tražene kriterijume.
Tenderska komisija je tehnički dio ponuda ocjenjivala dva puta i propustila Korejce u drugi krug u kome se ocjenjuje finansijski dio ponuda, tek nakon što je IFC intervenisao tvrdeći da nisu poštovana tenderska pravila o glasanju. Prilikom prvog bodovanja tehničkih ponuda IIAC je ostao “ispod crte” jer su neki članovi davali nula bodova. Đeljošaj je javno otužio IFC da rade za Korejce i tražio da potpišu izjavu kojom bi preuzeli odgovornost za pravno tumačenje, a što je IFC odbio da uradi.
Na pitanje “Vijesti” koji je njegov stav povodom ocjene Komisije za koncesije da nije sporno da ponuda može biti ocijenjena sa 0 bodova i da li može biti novog bodovanja i promjene u rang-listi, Đeljošaj je kazao: “Moje ranije izneseno stanovište, koje je sada potvrdila i Komisija za koncesije, jeste da je potpuno zakonito dodijeliti nula bodova kada ponuda ne ispunjava kriterijum”.
- To otklanja svaku dilemu. Nakon ovog mišljenja nije postojao pravni osnov za novo bodovanje, što dodatno dovodi u pitanje drugo bodovanje i da li ga treba poništiti odnosno kako postupiti, odlučiće tenderska komisija na narednim sjednicima. Iz djela odluke komisije za koncesije sam naveo u obrazloženju kada sam izdvojio mišljenje na konačnu usvojenu rang listu. Podsjetiću, jedini razlog ponavljanja bodovanja bio je upravo dodjeljivanje nula bodova. Zamislite apsurd stava IFC-a i nekoliko članica tenderske komisije, da se ne smije dodijeliti nula bodova ponuđaču koji, umjesto obaveznih 200 miliona investicija u dvije faze, ponudi 150 miliona. Ne da se smije, nego bi konsultant u tom slučaju morao da predloži da se takva ponuda uopšte ne razmatra, već odbaci kao neispravna- naglasio je potpredsjednik Vlade.
Komisija za koncesije je konstatovala da su neosnovani navodi iz prigovora CAAP-a koji se odnose na ponovljeno vrednovanje ponuda, jer je Tenderska komisija, nakon više sjednica u junu 2025, u konačnom jednoglasno odlučila da ponovi vrednovanje obje tehničke ponude u dijelu analize i bodovanja Plana razvoja avio dostupnosti i Ponude investicionog plana, nakon čega su oba ponuđača prešla prag od 80 bodova i kvalifikovala se za narednu fazu.
To što Tenderska komisija nije do kraja ispoštovala Zakon o koncesijama kako je ukazala državna Komisija za koncesije, Đeljošaj smatra da je odgovornost na onima koji su, koristeći nestručne i nezakonite argumente, vršili uticaj da se ponovi bodovanje, jer konsultant nije bio zadovoljan ishodom glasanja članova Tenderske komisije.
- Većina članova Tenderske komisije djelovala je pod tim savjetima i u uvjerenju da postupaju zakonito. Sada, kada je Komisija za koncesije dala jasno mišljenje, nema više dilema, obaveza je svih nas da u potpunosti ispoštujemo Zakon o koncesijama i da se oslonimo na sopstvena tumačenja, jer je savjetnik izgubio kredibilitet. Moguće je i da savjetnik promijeni kadrovski sastav, jer je očigledno da su njihovi stavovi bili iskonstruisani i da im cilj nije bilo poštovanje zakona, već neki drugi motivi.Podsjetiću javnost na neprimjereno javno pismo IFC-a gdje su prijetili izlaskom iz procesa akose ne bude pratilo njihovo mišljenje- istakao je Đeljošaj.
<h2>Važniji domaći pravni okvir nego mišljenje IFC-a</h2>
Đeljošaj je istakao da je potpuno bilo jasno da mišljenje IFC-a ima samo savjetodavni karakter.
- To je bilo potpuno jasno. IFC je bio angažovan kao savjetnik, ali njihovo mišljenje nije obavezujuće niti može zamijeniti domaći pravni okvir. Upravo zbog toga IFC nikada nije prihvatio odgovornost za pravna tumačenja koja sam tražio, jer su očigledno bili svjesni da savjetuju na način koji nije u skladu sa zakonom- kazao je.
U svom rješenju je državna Komsija za koncesije ocijenila neosnovanim navode prigovora koji se odnose na ulogu i pravno mišljenje IFC-a, jer ono ima samo savjetodavni i instruktivni karakter i nije obavezujuće za članove Tenderske komisije.
- IFC je tokom postupka djelovao u okviru ugovorenih obaveza, pružajući analize, preporuke i podršku u evaluaciji ponuda, ali bez prava formalnog odlučivanja. “Ipak, iz zapisnika proizilazi da su pojedini članovi komisije mijenjali bodove u skladu sa mišljenjem IFC-a, bez samostalne i obrazložene procjene, iako su bili dužni da koriste svoja stručna znanja i samostalno obrazlože ocjene- stav je Komsije.
Dalje se navodi da odgovornost za nepravilnosti, prema članu 26 Zakona o koncesijama, snose članovi Tenderske komisije, koji su imenovani kao stručnjaci i obavezni da daju vlastite, jasno obrazložene ocjene ponuda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj o tenderu za aerodrome: Razmatraćemo poništenje bodovanja ponuda

Predsjednik Tenderske komisije (TK) za davanje aerodroma u Podgorici i Tivtu pod koncesiju Nik Đeljošaj traži od konsultanata, IFC-a, koji su dio Svjetske banke, da potpišu i kod notara ovjere izjavu kojom preuzimaju punu materijalnu i pravnu odgovornost za sve moguće posljedice koje mogu nastati sprovođenjem njihovih pravnih tumačenja, kojima su uticali na tok tenderskog postupka. Naime, Tenderska komisija koja broji 13 članova je najprije ocijenila da tehnička ponuda Inčon internešenl airports korporejšn (IIAC) ne zadovoljava, te da ne mogu proći u drugi krug, ali je tu odluku promijenila nakon što su se u cijeli postupak uključili konsultanti iz IFC-a. Đeljošaj je u dopisu, do kojeg je Dan došao, eksplicitno tražio preuzimanje odgovornosti IFC-a za pravnu argumentaciju i moguće posljedice u vezi s ocjenom ponuda i minimalnim iznosom obavezne investicije. - U vezi s pravnim stavovima i tumačenjima koje je IFC dostavio tokom sprovođenja postupka ocjenjivanja tehničkih ponuda u okviru postupka koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, a koji se odnose na preispitivanje načina ocjenjivanja tehničkih ponuda, s fokusom na ocjenjivanje po kriterijumima koji se odnose na Plan razvoja avio dostupnosti i Investicioni plan i tumačenje da je ponuda ponuđača IIAC u skladu s uslovima poziva i pored toga što ne uključuje investiciju u iznosu od minimalno 200 miliona za dvije obavezne faze, smatramo neophodnim da IFC potpiše i kod notara ovjeri izjavu kojom preuzima punu materijalnu i pravnu odgovornost za sve moguće posljedice koje mogu nastati sprovođenjem navedenih pravnih tumačenja, potvrđuje da preuzima odgovornost za sve potencijalne troškove i gubitke koje bi država Crna Gora mogla pretrpjeti usljed primjene gore pomenutih pravnih tumačenja i potvrđuje da su pravni stavovi i sugestije IFC-a više puta iznijeti kao stručna mišljenja značajno usmjerila rad i djelovanje Tenderske komisije. Kako bi se obezbijedila pravna sigurnost postupka i zaštitio integritet rada Tenderske komisije, smatramo da je ovjerena izjava o odgovornosti IFC-a potrebna kao preduslov za nastavak postupka - napisao je Đeljošaj predstavnicima IFC-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250703090720_63da6f552f398fc7362d678f4741627add47a7af4cb760ef46b55ac3fdf27d06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250703090720_63da6f552f398fc7362d678f4741627add47a7af4cb760ef46b55ac3fdf27d06" data-rendition-name="original" width="1290" height="1521" loading="lazy" alt="sken"> <figcaption>Dopis IFC-u(Photo: Dan)</figcaption> </figure>  Ovaj dopis Đeljošaj je uputio u ponedjeljak 30. juna, a do sada, IFC nije odgovorio, tako da ostaje da se vidi šta će se po pitanju tenderskog postupka izdešavati do 9. jula. Do tog datuma Tenderska komisija treba da završi svoj dio posla, odnosno da rangira ponude IIAC-a i Korporasion Amerika airports (CAAP). Tenderska komisija je najprije ocijenila da ponuda Inčona ne ispunjava tehničke uslove, odnosno, nije dobila potreban broj bodova da prođe u drugi krug, za razliku od CAAP-a koji je dobio dovoljan broj bodova. Nakon toga, troje članova TK, savjetnica premijera i dvoje predstavnika Ministarstva finansija, su zaprijetili ostavkama, da bi se dan nakon toga oglasio i IFC kazavši da ne može da potvrdi odluku Tenderske komisije jer nije dobio valjana objašnjenja. Sve je rezultiralo sjednicom Vlade na kojoj je donesena odluka da se rok za donošenje odluke Tenderske komisije produži za 30 dana. Prvobitni rok bio je 9. jun, a prošle sedmice je produžen do 9. jula. Nakon što je rok produžen za mjesec, ponovo je zasijedala Tenderska komisija, koja je nastavila prethodno prekinutu sjednicu i ponovo ocijenila ponude Inčona i CAAP-a. Nakon ponovnog ocjenjivanja, obje kompanije su imale više bodova, jer članovi nisu mogli da daju nula bodova za određene aspekte ponude. Ponovno bodovanje dovelo je do toga da je Inčon prošao u drugi krug. Nakon toga su otvorene finansijske ponude, gdje je Inčon ponudio 100 miliona i 35 odsto prihoda, dok je CAAP ponudio 101 milion i 17 odsto prihoda. Incijalne investicije CAAP-a veće su od investicija Inčona. CAAP se žalio Tenderskoj komisiji zbog takvog ishoda.

Đeljošaj pisao konsultantima iz Svjetske banke: Gurali ste Inčon, preuzmite odgovornost

Nakon velike medijske pompe i kontroverzi u proteklim danina, Tenderska komisija za vrednovanje ponuda za davanje aerodroma u koncesiju je nastavila danas rad u punom sastavu, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Prema saznanjima Portala ETV, danas su ponovo analizirane ponude. Vlada Crne Gore je u nedjelju na vanrednoj sjednici jednoglasno prihvatila prijedlog Tenderske komisije da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat produži za 30 dana.&nbsp;
Portal ETV ranije je tog dana objavio saznanje da je jedan od prijedloga na sjednici bio upravo to da se produži rad Tenderske komisije koja valorizuje ponude za crnogorske aerodrome. To je, kako smo ranije objavili, navedeno kao jedno od rješenja trenutne situacije.&nbsp;
Odlukom Vlade je predviđeno da Tenderska komisija, u saradnji sa IFC-jem, pribavi dodatna mišljenja, te da onda konačnu odluku dostavi Ministarstvu saobraćaja kako bi bila upućena Vladi na odlučivanje.

Miraš Dušević

Nakon halabuke, ponovo za stolom: Tenderska komisija za aerodrome radi, danas analizirali ponude

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je Specijalno državno tužilaštvo da bez odlaganja otvori istragu o radu Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, nakon javno izračenih sumnji u favorizovanje pojedinih učesnika na tenderu.
- Posljednjih nekoliko dana svjedočimo izjavama pojedinih članova Tenderske komisije koje idu u prilog sumnjama u netransparentnost i zakonitost kompletnog procesa, te kreiraju dovoljno osnova da nadležno tužilaštvo ispita okolnost koje su dovele do trenutne situacije - navodi se u saopštenju.
Iz MANS-a su naveli da u nedjelju održani politički sastanak lidera parlamentarne većine o radu Tenderske komisije dovoljno govori da se tenderski postupak za aerodrome vodi van zakonskog okvira kojim se uređuje ta oblast i da je podložan protivzakonitom uticaju i moguće korupciji.
- Smatramo da je kompletan postupak davanja koncesije teško kompromitovan, te da bi svaki nastavak rada komisije dodatno produbio sumnje u korupciju i kršenje zakona - rekli su iz MANS-a.
Zbog toga su, kako se dodaje, pozvali nadležno tužilaštvo da utvrdi da li je na strani tenderske komisije ili pojedinih članova Vlade bilo postupanja koji se mogu kvalifikovati kao krivična djela i bez odlaganja procesuira sve odgovorne.

1250x600

1084x550

MANS: SDT da istraži rad Tenderske komisije

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj dodijelio nula bodova korejskoj kompaniji "Incheon Airport Corporation" u postupku bodovanja Tenderske komisije za koncesije za Aerodrome Crne Gore, nezvanično saznaje portal "Dana".
&nbsp;
Ova informacija otkriva duboki jaz unutar Tenderske komisije i zaoštrava tihi sukob između premijera Milojka Spajića i Đeljošaja.
Dok se u javnosti raspravlja o narušavanju povjerljivosti koncesionog postupka, politička pozadina otkriva sve jasniji, iako prećutni, sukob između Spajića i Đeljošaja. Iako nema javnih optužbi, jasno je da se pozicije lome na ovom ključnom pitanju koje ima značajne implikacije na ugled i ekonomsku budućnost Crne Gore.
Informacije koje smo dobili iz više izvora, i onih bliskih potpredsjedniku crnogorske Vlade, ukazuju na to da je jedan član Tenderske komisije dao ocjenu „nula“ korejskoj kompaniji.&nbsp;
Izvori bliski kabinetu premijera potvrdili su da se radi o predsjedniku Komisije, Niku Đeljošaju. Zanimljivo je da ni drugi ponuđači nisu prošli bez kontroverzi, pa je tako i luksemburška kompanija dobila jednu „nulu“ od drugog člana Komisije.
Sve ovo ukazuje na duboke razlike u ocjenama unutar same Komisije. Prema saznanjima Dana dobijenim iz više izvora, u kabinetu premijera Spajića postoji snažno nezadovoljstvo razvojem situacije. Međutim, primjetan je i oprez, jer bi direktno suočavanje sa potpredsjednikom Vlade nosilo značajne političke i institucionalne rizike. Spekuliše se da su njih dvojica ranije imali bliske odnose i da „znaju previše jedan o drugome“, što dodatno komplikuje situaciju.
Dodatnu konfuziju unijela je i uloga Međunarodne finansijske korporacije (IFC), savjetnika u ovom postupku. Naime, IFC je u kratkom vremenskom periodu izvršio reviziju svoje procjene i promijenio bodove za dvije kompanije. U najmanje jednom slučaju, razlika u ocjeni iznosila je čak 20 bodova, u razmaku od svega nekoliko dana. Ovakva drastična promjena baca sjenku na kredibilitet čitavog procesa i ukazuje na moguće neprofesionalno vođenje savjetničkog dijela postupka.
Situacija dobija dodatnu težinu u kontekstu podsjećanja na predizbornu kampanju za lokalne izbore u Podgorici u martu prošle godine, kada je kandidat za gradonačelnika „Podgoričke liste", Andrej Milović, izrazio zabrinutost da bi izručenje Do Kvona moglo biti predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji.
- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome CG i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima - naveo je tada Milović u saopštenju medijima.
Milović je naglasio da se onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve preokrenulo. Prema njegovim riječima, izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu o tom slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera.&nbsp;
Izrazio je nadu da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (kroz istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, Jadransko-jonsku autocestu, LNG i sve ostalo) i da će uspjeti da „natjeraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora.
- U suprotnom, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja ovog slučaja &nbsp;istakao je tada Milović i dodao da se Spajićevo razotkrivanje dodatno vidi u odluci ministra pravde o izručivanju Do Kvona.
- Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. Stoga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore? – kazao je tada Milović.
Iako se čini da su karte još uvijek neraspoređene na stolu, jasno je da se iza kulisa odvija borba za kontrolu narativa, odgovornosti i, moguće, ishod samog tendera. Javnost s pravom očekuje da svi učesnici u ovom procesu budu odgovorni i transparentni, te da odluke koje donose budu vođene isključivo interesima države, a ne političkim manevrima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-optuzio-vladu-za-pritisak-na-tendersku-komisiju-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đeljošaj Spajićevom favoritu dao nula bodova

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera Milojka Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.
- Ako je tačna medijska informacija da je Vlada odložila sjednicu Tenderske komisije, to takođe predstavlja miješanje Vlade u nešto što nije njena nadležnost, jer ovu komisiju nije formirala Vlada već Ministarstvo saobraćaja - naveo je Mugoša u objavi na X-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je ukazao i na niz problema koji su, prema njegovim riječima, obilježili koncesioni proces – od povlačenja jednog od kandidata, najavljenih ostavki članova Komisije, mogućeg povlačenja Svjetske banke iz procesa, do pokušaja Vlade da opštinama oduzme procenat prihoda od koncesione naknade.
Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka (odustajanje jednog kanidata, najavu ostavki članova Temderske komisije, najavu izlaska konsultanta odnosno Svjetske banke iz procesa, uključujući i predlaganje pa povlačenje zakonske namjere Vlade da oduzme opštinama procenat prihoda od koncesione neknade)&nbsp;
- Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka je još jedan u nizu pokazatelja neozbiljnosti i neodgovrnosti Vlade i na „golim“ foteljaškim interesima skrojene parlamentarne većine – kazao je Mugoša.
Istakao je da je Crnoj Gori, u ovoj završnoj i najkompleksnijoj fazi EU integracija, hitno potrebna politička rekompozicija.
- Sve ostalo će voditi novim i novim pravno-političkim improvizacijama, partijskim ucjenama i trgovinama koje će značiti propuštanje nevjerovatne šanse koju imamo i obaveze koju dugujemo barem prema 80 odsto građana Crne Gore - da naša zemlja bude prva sljedeća članica EU – zaključio je Mugoša.

Mugoša optužio Vladu za pritisak na Tendersku komisiju za aerodrome

Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat je danas uz prisustvo ovlašćenih predstavnika dva ponuđača sprovela javno otvaranje ponuda za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore, saopštili su iz komisije.
- Komisija je konstatovala da su u roku naznačenom u javnom pozivu blagovremeno pristigle dvije ponude od ponuđača: Incheon International Airport Corporation i ponuđača Corporacion America Airports S.A- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Imajući u vidu navedeno, poručili su iz tenderske komisije, oni će u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda nadležnom ministarstvu dostaviti izvještaj o evaluaciji pristiglih ponuda na dalju nadležnost.

Pristigle dvije ponude za dodjelu koncesije za aerodrome, izvještaj o evaluaciji u roku od 30 dana

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović saopštio je da podnosi neopozivu ostavku u Tenderskoj komisiji za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat.
To je odlučio nakon jučerašnjeg sastanka te komisije.
- Ovakav potez motivisan je dubokim nezadovoljstvom zbog Vladinog amandmana na Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne uprave jer se, prema njegovim riječima, njome drastično umanjuje visina prihoda opština od koncesionih naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa, u prvom redu aerodroma, sa 70 na samo 20 odsto - istakao je on.
To je, smatra Komnenović, nepravda prema Tivtu.
- I kao predsjednik opštine koji je do sada učestvovao u samom procesu kao član Tenderske komisije za koncesiju aerodroma, davao doprinos u radu tog Vladinog tijela i pokušavao da odbrani interese grada - moram reagovati na ovu namjeru drastičnog smanjenja naknada, ali i na činjenicu da nije usvojen moj zahtjev da se promjeni sam Koncesioni akt. Zato podnosim neopozivu ostavku na članstvo u ovoj Komisiji - poručio je Komnenović dodajući da je za člana biran kao predstavnik Zajednice opština Crne Gore, te od Zajednice traži da imenuje drugog predstavnika.
On je pojasnio kako ponuđena koncesiona nadoknada, koja datira još iz 2018. godine, nije adekvatna.
- U proteklih sedam godina svjetska i regionalna ekonomija pretrpjele su ogromne promjene i svaki je građanin duboko svjestan toga. Vrijednost koncesije defnisana 2018. danas ne može biti mjerodavna. Takođe, stava sam da bi Opština Tivat trebalo da bude mnogo adekvatnije involvirana u cijeli proces. Nema Tivćanina koji ne podržava ideju o modernizaciji Aerodroma Tivat i poboljšanju uslova rada i funkcionisanja Aerodroma, pa je samim tim u interesu svih nas iznalaženje najboljeg rješenja - dodao je.
Komnenović se osvrnuo i na pitanje imovine.
- Zaboravlja se, a činjenica je da je tivatski Aerodrom svojevremeno gradila Opština Tivat i kompanija JAT, a ne država. Država je, istini za volju, obezbjedila eksproprijacionu nadoknadu za privatne vlasnike, što je i njena zakonska obaveza - naveo je on.
Pitao je i što je sa 50.000 kvadrata opštinske imovine.
- Gdje su u svemu ovome interesi Tivta? Mi u lokalnoj upravi se moramo boriti da od tog dijela grada napravimo novu šansu za dalji razvoj grada, a ne da na ovaj način trgujemo sa jednim od najznačajnijih privrednih resursa države - istakao je on.
Komnenović je poručio da Opština Tivat i on lično, ostaje i dalje otvoren za svaki vid saradnje sa Vladom i Vladinim organima, podržavajući ekonomske reforme, ali i primjere postupanja koji su otklon od prošlih politika. Pozvao je Vladu da odustane od ovog amandmana i na taj način omogući opštinama da prihode ostvaruju shodno postojećim zakonskim rješenjima.

Komnenovć: Podnosim ostavku u Tenderskoj komisiji za koncesiju aerodroma

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: tenderska-komisija-za-koncesiju-aerodroma