Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u Evropsku uniju, saopštio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svjedoci smo kakav je odnos Rusije bio prema ulasku Crne Gore u NATO i pokušaju organizovanja državnog udara.&nbsp;
Kako dodaje Đuričković, za razliku od tog vremena, danas su optuženi za državni udar iz 2016. godine na vlasti, a dobar dio njihovih političkih istomišljenika i sljedbenika kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
- Na greškama se uči kažu i u Briselu, a pozicija Rusije u Crnoj Gori u značajnoj mjeri je ojačana u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom DF-a u sve grane vlasti i jačanjem njihovog političkog položaja i autoriteta - dodaje Đuričković.&nbsp;
Nešto povoljnija situacija je, kako je dodao, u odnosu na Srbiju, u kojoj se Vučić bavi sopstvenim problemima, a koja je tada poslužila kao poligon za pripreme i regrutaciju.&nbsp;
Ipak, ističe Đuričković, pozicija Rusije i u Srbiji je značajno ojačana u odnosu na 2016. godinu, a destabilizacija prilika u Crnoj Gori poslužila bi da se produži Vučićeva vladavina za još nekoliko godina.&nbsp;
- Sve ono što je 2016. godine spriječilo uspjeh državnog udara danas više gotovo da ne postoji. Još jedan akter, kojeg su i evropske rezolucije označile kao malignog ruskog igrača, Crkva Srbije, značajno je učvrstio svoj položaj u Crnoj Gori. Potpisivanjem tzv. “temeljnog ugovora” crkva je i formalno stavljena van domašaja zakona, što gotovo svakodnevno i pokazuje. U kontekstu priprema, postavljena su i dva mitropolita, čisto iz predostrožnosti, da ako jedan zakaže postoji rezervni koji može da uskoči. A „rezervni mitropolit“ Crkve Srbije već je počeo s pokaznim vježbama i držanjem militantnih govora - navodi Đuričković.&nbsp;
Ako je Rusija 2016. godine, prema njegovim riječima, pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slićno neće pokušati i prilikom ulaska Crne Gore u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija.
- Ideja EU da se protiv ruskog uticaja bori mehanizmom „probnog članstva“ dobra je kada je riječ o zaštiti spoljnjih granica EU i unutrašnjeg sistema EU, ali suštinski ostavlja zemlje kandidate da se same izbore za sopstvenu slobodu. Ukoliko je članstvo u NATO donijelo sigurnost u smislu vojne zaštite od trećih strana, EU bi morala znatno agilnije da nastupa na političkom terenu i da, pored teritorijalne nezavisnosti koju pruža NATO, obezbijedi i političku i ekonomsku nezavisnost u odnosu na „ruski svijet“ i njegove trojanske konje - istakao je Đuričković.&nbsp;
Sva tri politička eksperimenta u Crnoj Gori, vlade Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića, dodaje Đuričković, pokazala su se kao neuspješna. Izostanak jasnog političkog stava EU, koji bi podrazumijevao i konkretne mjere, nije doveo do suzbijanja ruskog uticaja, već naprotiv.&nbsp;
- Crvena linija iz 2020. godine, koja se odnosila na neprihvatanje DF-a u izvršnoj vlasti, danas djeluje zaboravljeno. Abazovićeva vlada pokazala se kao najveća prevara, dok je posljednji eksperiment, sa Spajićevom većinom, ruski uticaj prefinjeniji i na „steroidima“. Uticaj proruskih partija ne ogleda se samo u rukovodećim pozicijama koje zauzimaju, poput predsjednika parlamenta i ključnih funkcija u ekonomskom sektoru, već i u njihovoj sposobnosti da u potpunosti asimiluju politički bliske subjekte. To se najbolje vidi kroz rast njihove podrške na izborima, na uštrb koalicionih partnera, ali i kroz pad podrške članstvu Crne Gore u EU, uprkos bezrezervnoj podršci i optimizmu iz Brisela koji je bez presedana - ističe Đuričković.
Probno članstvo jeste, dodaje, kontramjera EU u odnosu na ruske aktivnosti i uticaj, ali ga možemo opisati i kao novu „crvenu liniju“ ili kao početak tihog priznanja da se protiv ruskih trojanskih konja ne može boriti samo pozitivnim mislima.
- Kada je riječ o Crnoj Gori, Brisel bi trebalo da bude mnogo više zabrinut zbog pada podrške članstvu u EU, koji se dešava ne zbog pomjeranja datuma prijema ili broja zatvorenih poglavlja, već zbog izostanka jasnog političkog stava i odbrane osnovnih evropskih vrijednosti i principa. Možda su prije Brisela toga postali svjesni ruski posrednici u Crnoj Gori, koji su u skladu s tim prilagodili taktiku, zadovoljavajući iluziju Brisela dovoljno, ali ne previše, barem do povoljnog trenutka. A da se taj trenutak približava, nije teško prepoznati. On se ogleda u možda najstresnijoj riječi za ruske trojanske konje u Crnoj Gori a to je &nbsp;„referendum“. Ruski igrači već su najavili tri referenduma u Crnoj Gori: prvi je najavio Milan Knežević (o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu), drugi Slaven Radunović (UNESCO i zabrana gradnje u Boki Kotorskoj), a treći Goran Danilović i tiče se direktno članstva u EU. Suštinski, svi ti referendumi predstavljaju sukob dva svijeta, EU i „ruskog svijeta“ - ističe Đuričković.&nbsp;
Kako je naglasio - ukoliko EU zaista posmatra prostor Zapadnog Balkana kao partnerski,države i građane kao istinske partnere, moraće promijeniti taktiku i povlačiti mnogo odlučnije i konkretnije političke poteze.
- Prije svega, treba bezuslovno i bez ustručavanja podržati sve istinski proevropske snage. Mogućnost za takav pristup nazire se i u nedavnom izvještaju, izjavama o probnom članstvu, kao i rokovima poput 2030. godine. Pored bespotrebno izgubljenog vremena, problem je i što se proces dezintegracije građanskog društva odvija brže od procesa evropskih integracija. To se vidi i po broju i tipu incidenata u svakodnevnom životu, kao i kroz konkretne trendove rasta političke snage proruskih partija. Baš kao što je najavljeno, 2026. godina mora biti godina krupnih političkih odluka, praćena tehničkim napretkom u evropskim integracijama. Ukoliko bi se nastavio trend tehničkog napredovanja bez propratnih političkih aktivnosti Brisela, odnos snaga i situacija u društvu, za dvije godine će ličiti na današnju u Srbiji. Preciznije, društvene vrijednosti biće srozane na nivo da će i podrška samoj ideji članstva u EU biti upitna - zaključio je Đuričković.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuričković: Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u EU

Opet Abazović reče da je takozvani Temeljni ugovor bio dobra stvar. Reče i ne odustade novopečeni kum dinastije Karađorđević. Staše iza toga i brojni glasači, članovi i funkcioneri URE. Ne odustaju ni oni.
Onaj drugi dio pokušava da abolira sebe i da se vrati među nas đe im je, ruku na srce, vazda i bilo mjesto, iako su ideološki u određenom momentu zastranili i pogriješili. Treba im oprostiti, ali me još uvijek čude oni koji ne odustaju. Valjda je teško na ''junačka'' pleća prihvatiti krivicu za ovaj jad u kojem se danas nalazi Crna Gora. Jer za četnike, početnike, popove, pljačke, jad i nesreću, Rusiju i Srbiju i sve ostalo kriva je jedino i isključivo partija pod imenom URA. Partija koja je zamalo namjestila da nam svima odzvoni ona potonja. Mada, ja odavno ne računam da ta partija više i postoji.
I realno, URA je jedan od glupljih projekata na crnogorskoj političkoj sceni. Teško da mi iko može objasniti kako to da u Crnoj Gori, među narodom koji obožava vlast i moć, partija od pet posto postane kompletan gospodar vlasti i uspije ne da poveća taj procenat, nego da postane stranka upitnog cenzusa. To je URA.
I to su ljudi koji ne odustaju od pogubne politike, iako ih je ta politika istopila. Mislim, nije da žalim, dugo vremena su sve moje molitve bila upućene ka tome da im ne ostane nijednoga glasa i da plate cijenu izdajstva. I glup potez 30. avgusta, jer je DPS trebalo razvlastiti na drugi način, koji je bio i jedini logičan, a koji bi učinio poraženima i klerofašiste i DPS koji bi naučio lekciju kako bi se očistio od pogubnih kadrova.
Međutim, Uraši su poražene četnike učinjeli pobjednicima i dozvolili im da uzlete, a posljedice toga vidimo i sada. Onda su poklekli kad se donosio revidirani Zakon o slobodi vjeroispovijesti kukavički bježeći ispred istorije. I naravno, kruna svega je tajno i kukavičko potpisivanje akta izdaje sa Crkvom Srbije. To je nama URA dala.
Danas, kad ta partija nema cenzus, još uvijek slušamo opravdanje i hvalospjeve njenog prepotentnog lidera. I uopšte ne vidimo pokušaje da se rukovodstvo i članstvo te partije, barem to što je u njoj ostalo, protiv toga s pobuni. Ovo nas navodi na mišljenje da isti stav dijele. 
I neka ih, prosto im bilo. Međutim, mora se jasno naglasiti da od Crnogoraca podršku ne mogu i neće imati. Iako, svako ko iz URE izađe, pokušava da se vrati onamo đe mu je prirodno mjesto i da abolira sam sebe. Bilo kako bilo, dok gođ Abazović tvrdi kako je učinio odličnu stvar gazeći Crnogorce i predajući njihove grobove okupatoru, sa njime i onime što on zastupa neće i ne smije biti nikakvog ni razgovora ni dogovora.
Ipak se nadam da će u Crnoj Gori biti istoričara i istraživača koji će jednoga dana pisati o sramnim događajima nakon 30. avgusta 2020. kojima je kumovala ova partijica. 
Isto tako, nadam se da će biti i politikologa, koji će imati savršenu temu za pisanje o tome kako se vodi pogubna politika i kako se zarad sopstvene mržnje i sujete dovodi u pitanje opstanak cijele države.

1250x600

1084x550

To je nama vaša URA dala

Demokratska partija socijalista je sve vezano za Temeljni ugovor pokušala da uradi veoma površno, misleći da će joj to proći kao mnogo puta do tada, a Vlada koja je sve to pokrenula bila je upravo ona Duška Markovića, zbog čega on ima veliku krivicu za potpisivanje tog dokumenta.&nbsp;
To je za Pobjedu kazao politički analitičar Srđan Vukadinović komentarišući jučerašnji intervju, koji je predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) i nekadašnji visoki funkcioner DPS-a dao našem listu, kao i reakcije koje su uslijedile.
Marković je naveo kako je lider GP URA Dritan Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, jer mu je to omogućio DPS.
- Dritan Abazović je tzv. Temeljni ugovor potpisao jer mu je to omogućio DPS, koji je podržao njegovu manjinsku vladu i u dogovoru sa GP URA, koji se odnosio i na Temeljni ugovor. Vjerujte mi da to znam – izjavio je nekadašnji prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost, ministar, a zatim i predsjednik Vlade u vrijeme vladavine DPS-a.
Na to je juče reagovala portparolka najjače opozicione stranke i poslanica u Skupštini Crne Gore Sonja Popović, navodeći kako je Marković „obmanuo javnost insinuirajući da je postojala neka vrsta zakulisnog dogovora sa Dritanom Abazovićem vezana za potpisivanje Temeljnog ugovora“.&nbsp;
- Najobičnija je laž da je DPS, čiji je i on u tom trenutku bio član, na bilo koji način pružio podršku ili omogućio Abazoviću da potpiše akt veleizdaje Crne Gore, kojim je otuđeno sakralno blago naše države – navela je ona, te dodala kako su slični komentari nedavno stigli i od funkcionera GP URA Filipa Adžića, te predsjednika Socijalističke narodne partije Vladimira Jokovića.
Ona je podsjetila kako je DPS tokom jedne cijele decenije „podržavao pokušaje raznih vlada da pravno urede odnos sa SPC u skladu sa Ustavom, zakonom i interesima Crne Gore“. Kako je dodala, upravo je DPS „kontinuirano upozoravao da bi 30-avgustovska parlamentarna većina mogla potpisati Temeljni ugovor“, a da bi sadržina tog dokumenta bila „suprotna državnim interesima“.&nbsp;
- Nakon formiranja vlade Abazovića i nakon saznanja da odluku o prihvatanju Temeljnog ugovora želi da donese na Vladi, jasno smo ga upozorili da će, zbog sramne i izdajničke sadržine Ugovora, izgubiti podršku koju je DPS manjinski pružao u Skupštini... Zbog svega toga smo odmah nakon potpisivanja Temeljnog ugovora uskratili podršku Vladi i istog dana podnijeli Skupštini inicijativu za izglasavanje njenog nepovjerenja, nakon čega smo obezbijedili i većinu za smjenu – precizirala je poslanica DPS-a.
Popović je podsjetila i na autorski tekst nekadašnjeg lidera partije Mila Ðukanovića u našem listu, koji je potpisivanje Temeljnog ugovora svojevremeno kvalifikovao kao „veleizdaju, najtežu poslije Podgoričke skupštine koja je svojim odlukama ukinula nezavisnu, međunarodno priznatu, državu Crnu Goru“.
Zbog svega navedenog, zaključuje Popović, Markoviću „ne priliči da se služi neistinama i manipulacijama kojima barata i najveći izdajnik u istoriji Crne Gore Dritan Abazović“, jer to nije vrijedno „par desetina glasova za koje vjeruje da će na ovaj način steći“.
Uslijedilo je odgovor Markovića za kojeg Popović „nervozno i netačno“ tumači njegove riječi iz intervjua Pobjedi.
- Rekao sam, i iza toga stojim, da je Dritan Abazović dobio priliku da potpiše Temeljni ugovor zahvaljujući manjinskoj podršci njegovoj vladi, koju je DPS obezbijedio, kao i sporazumu o toj podršci u kojem je, između ostalog, tretirano i pitanje Temeljnog ugovora. Nijesam rekao, niti tvrdim da je DPS podržao Temeljni ugovor. To nije tačno – dodao je on, te pozvao poslanicu stranke kojoj je nekada pripadao na „politički dijalog zasnovan na činjenicama i autonomnim političkim stavovima“.
Međutim, iz ugla sagovornika Pobjede Srđana Vukadinovića, DPS jeste najveći krivac za potpisivanje Temeljnog ugovora, ali i Marković, koji je u decembru 2019. godine pokrenuo cijelu priču, računajući da će, kako kaže, na tome dobiti izbore.&nbsp;
- To je bila njihova pogrešna procjena, a pokretanje takvog postupka je bila inicijalna kapisla i za litije i za sve ono što se poslije dešavalo. Zato DPS ne može izbrisati odgovornost za sve ono što je posljedica te priče, bez obzira ko je potpisao Temeljni ugovor – dodao je Vukadinović.
Prema njegovim riječima, sve je urađeno „veoma površno“.&nbsp;
- A Vlada koja je sve to pokrenula bila je upravo vlada Duška Markovića, koji je bio premijer do avgusta 2020. godine. Zato on ima veliku krivicu za potpisivanje tog dokumenta. Jer, sve što su napravili u DPS-u su vidjeli u avgustu 2020. godine. Upravo su pokretanje priče o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, a zatim i litije dovele do urušavanja DPS-a, njegovog silaska sa vlasti i stvaranja pogubne koalicije koja nema ni politički, ni moralni, ni ideološki, ni programski, ni bilo kakav zajednički imenitelj – kazao je Vukadinović za Pobjedu.&nbsp;
On je dalje naveo kako pomenuta aktuelna vladajuća koalicija ima „samo jedan zajednički imenitelj“, a to je da „pokušavaju da urade mnogo toga na štetu Crne Gore“.
Sagovornik našeg lista takođe je kazao kako je davanje manjinske podrške vladi Abazovića „ukazalo na slabost DPS-a“.&nbsp;
- Za pogubne posljedice Temeljnog ugovora odgovornost je i na Abazoviću, jer je bilo sasvim jasno da će GP URA potpisati takav dokument. Vjerovatno zbog toga što ga je „stegla“ služba bezbjednosti Srbije ili što su postojale nekakve druge obaveze koje su morali da završe. I tu ne treba puno ni misliti, niti vjerovati nekome drugome, jer je Vulin jasno rekao da je Abazović bio pod kontrolom BIA-e već dugo vremena prije toga – podsjetio je on.
Vukadinović takođe potcrtava ulogu Duška Markovića, ukazujući da je cijela priča o Temeljnom ugovoru pokrenuta upravo u vrijeme posljednje vlade DPS-a, na čijem je čelu od 2016. do 2020. godine bio današnji lider SEP-a.
- Zato i on kao premijer i njegova vlada imaju veliku odgovornost za takve nesmotrene i poteze koji nijesu bili dobro osmišljeni. I zato je došlo do razlaza između DPS-a i Markovića, odnosno Đukanovića i Markovića, koji je onda formirao svoju partiju. Danas vidimo da oni više ni ne komuniciraju, što znači da je u pitanju duboki sukob, koji nije samo politički. To upravo pokazuje da najveći sukobi nastaju između najboljih prijatelja – kazao je Vukadinović.&nbsp;
Dalje je naveo i kako su Marković i Đukanović, makar politički, bili najveći prijatelji.
- Sada imamo situaciju da DPS, na jednoj strani, pokušava da pravda cijeli taj proces vezano za Temeljni ugovor, iako su oni to potencirali. S druge strane, Marković pokušava da odagna odgovornost sa sebe kao premijera i njegove vlade u tom periodu, jer je upravo u njegovo vrijeme tako nešto pokrenuto. Potpisivanje je poslije bila čista formalnost. Mada, pitanje je da li bi sadašnja parlamentarna većina potpisala tako nešto. Vjerovatno bi, ali poslije mnogo razmišljanja i dogovaranja – prokomentarisao je Vukadinović.
On smatra i da DPS, u obliku u kojem je postojao prije nešto više od pet godina, ne smije nikog drugog da napada za potpisivanje Temeljnog ugovora, već mora da utvrdi svoj stepen odgovornosti.
- S druge strane, Marković mora isto da uradi sa svojom vladom, koju je vodio od 2016. do 2020. godine, za sve poteze koje je uradila i koji nijesu mnogo dobra donijeli Crnoj Gori. Sada vidimo da dojučerašnji politički saveznici bacaju trnje i kamenje jedni na druge, a pri tome ne iznose stvari onakve kakve su, odnosno neće da ih posmataju kritički i utvrde stepen svoje odgovornosti – zaključio je sagovornik Pobjede.&nbsp;
<h2>BIA „potpisala“ Temeljni ugovor</h2>
Sagovornik Pobjede Srđan Vukadinović posebno ističe bezbjednosnu pozadinu koja je značajno uticala na potpisivanje Temeljnog ugovora, a koja nema nikakve veze sa DPS-om.
- Nekadašnji šef srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i potpredsjednik Vlade te države Aleksandar Vulin je još davno kazao kako je Abazović veoma dugo radio pod uticajem srpske službe bezbjednosti. Zbog toga, prije treba „uperiti oštricu“ u tom pravcu, nego ka tome je li DPS dao podršku manjinskoj vladi – naveo je on.
Kaže da je u trenutku kada je DPS podržao Abazovića već bilo kasno.&nbsp;
- Ubrzo je potpisan i Temeljni ugovor kojim je mnogo štete nanijeto Crnoj Gori, jer je njeno sakralno blago prenijeto u ruke drugoga, makar papirološki. Naravno, ostaje pitanje kakvu pravnu snagu zaista ima taj dokument, jer ne mogu ugovor da potpisuju država i crkva druge države, već tome mora da prethodi sporazum između država. Uostalom, Temeljni ugovor nikada nije ratifikovan, iako su njegove posljedice velike – podsjetio je Vukadinović.

Vukadinović: Za potpisivanje Temeljnog ugovora odgovorna i vlada Duška Markovića

Predsjednik Stranke evropskog progresa, Duško Marković, reagovao je na izjave poslanice Sonje Popović, ističući da ona netačno tumači njegov stav u vezi sa potpisivanjem Temeljnog ugovora.
- Rekao sam, i iza toga stojim, da je Dritan Abazović dobio priliku da potpiše Temeljni ugovor zahvaljujući manjinskoj podršci njegovoj Vladi, koju je DPS obezbijedio, kao i sporazumu o toj podršci u kojem je, između ostalog, tretirano i pitanje Temeljnog ugovora. Nijesam rekao, niti tvrdim, da je DPS podržao Temeljni ugovor – to nije tačno“ - poručio je Marković.
On je poslanici Popović preporučio da pažljivije tumači izjave i pozvao na „pristojan i odgovoran politički dijalog zasnovan na činjenicama i autonomnim političkim stavovima, bez netačnih i paušalnih kvalifikacija“.

Marković: Nijesam rekao da je DPS podržao Temeljni ugovor – to nije tačno

Predsjednik Stranke evropskog progresa, Duško Marković, u svom jutrošnjem intervjuu za Pobjedu, obmanuo je javnost insinuirajući da je postojala neka vrsta zakulisnog dogovora sa Dritanom Abazovićem vezana za potpisivanje Temeljnog ugovora, kazala je portparolka DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Sonja Popović.&nbsp;
Prema njenim riječima, najobičnija je laž da je Demokratska partija socijalista – čiji je i on u tom trenutku bio član, na bilo koji način pružila podršku ili omogućila Abazoviću da potpiše akt veleizdaje Crne Gore kojim je otuđeno sakralno blago naše države.
- Zbog javnosti, a pogotovo imajući u vidu da su sličnim lažima nedavno manipulisali i Filip Adžić, kao i predsjednik SNP-a Vladimir Joković, podsjećamo javnost na nekoliko činjenica. &nbsp;Još od vremena Vlade Igora Lukšića, &nbsp;od kad datira politika uređenja institucionalnih odnosa sa vjerskim zajednicama, Demokratska partija socijalista je podržavala pokušaje raznih vlada da, tokom desetak godina, pravno urede odnos i sa SPC – u skladu sa Ustavom i zakonom, i interesima Crne Gore. Takođe, kontinuirano smo upozoravali da bi, nakon političkih promjena, 30-avgustovska parlamentarna većina mogla potpisati Temeljni ugovor, čija bi sadržina bila neminovno suprotna državnim interesima - dodala je Popović.&nbsp;
Kako tvrdi, nakon formiranja Vlade Dritana Abazovića i nakon saznanja da odluku o prihvatanju TU želi da donese na Vladi, jasno su ga upozorili da će, zbog sramne i izdajničke sadržine Ugovora, izgubiti podršku koju je DPS manjinski pružao u Skupštini Crne Gore.&nbsp;
- Pokušali smo da, i nakon ove odluke, formiramo ekspertski tim pravnika i istoričara, koji bi činili kompetentni ljudi sa državnog univerziteta i NVO sektora, kako bi nadležnim državnim organima dali stručnu recenziju, što je naknadno bilo obesmišljeno iz kabineta Premijera Abazovića. Zbog svega toga smo odmah nakon potpisivanja TU, uskratili podršku Vladi i istog dana podnijeli Skupštini Crne Gore inicijativu za izglasavanje njenog nepovejrenja, nakon čega smo obezbijedili i većinu u Parlamentu za smjenu - navodi u saopštenju poslanica DPS-a.&nbsp;
Finalno, kako je dodala, reagovanjem tadašnjeg predsjednika partije Mila Ðukanovića autorskim tekstom u dnevnom listu Pobjeda, potpisivanje TU okvalifikovali smo kao veleizdaju, najtežu poslije Podgoričke skupštine koja je svojim odlukama ukinula nezavisnu, međunarodno priznatu, državu Crnu Goru.
- Sve gore navedeno predstavlja kompletnu činjeničnu sliku o čitavom ovom slučaju, a gospodinu Markoviću ne priliči da se služi neistinama i manipulacijama kojima barata i najveći izdajnik u istoriji Crne Gore, Dritan Abazović. Nije to vrijedno par desetina glasova za koje vjeruje da će na ovaj način steći - zaključuje Popović.&nbsp;

Popović: Marković iznio neistine, laž da je Abazović u dogovoru sa DPS-om potpisao Temeljni ugovor

Temeljnim ugovorom i izmjenama Zakona o vjerskim zajednicama povrijeđena su prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika - ukazali su u Crnogorskom forumu (CF) i zatražili ukidanje diskriminatornih i neustavnih akata i da Ustavni sud utvrdi neustavnost ovog ugovora.
To su naveli u otvorenom pismu Ustavnom sudu, Skupštini i Vladi Crne Gore, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, Savjetu Evrope, Venecijanskoj komisiji (VK), Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i organizacijama za zaštitu ljudskih prava.
Oni, kako su naglasili, zahtijevaju i da Skupština i Vlada Crne Gore preduzmu odgovarajuće mjere radi ukidanja diskriminatornih i neustavnih akata i uspostavljanja poretka u skladu sa Ustavom i međunarodnim pravom, a zatražili su i da predsjednik Crne Gore &nbsp;preispita moguće kršenje ljudskih i vjerskih prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika.
Uz to, traže i da Savjet Evrope i Venecijanska komisija (VK) izvrše nadzor nad usklađenošću zakonodavstva i prakse Crne Gore sa evropskim standardima u oblasti ljudskih prava i slobode vjeroispovijesti i da međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda podrže inicijative koje vode očuvanju sekularnog, građanskog i ustavnog poretka u državi.&nbsp;
- Crnogorski forum apeluje i na sve navedene institucije i organizacije da reaguju u domenu svojih ovlašćenja, kako bi se obezbijedila zaštita ustavnog i demokratskog poretka Crne Gore - podvukli su oni.
<h2>FAVORIZOVANJE I NEZAKONITOST</h2>
U pismu su pojasnili da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti 2021. godine donijet po hitnom postupku, bez javne rasprave, bez uključenja civilnog društva i bez traženja mišljenja VK, iako je prethodni zakon iz 2019. godine bio u cijelosti usklađen sa preporukama te institucije.
- Na taj način je narušen demokratski i pravni legitimitet procesa; institucionalno favorizovana SPC, pripremljen pravni temelj za zaključenje Temeljnog ugovora pod privilegovanim uslovima - pojasnili su u CF.
Iz te NVO su ukazali i da je Temeljni ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović bez saglasnosti Skupštine, čime je prekršena nadležnost organa vlasti, mimo Ustava zaključen akt sa SPC koji nije međunarodni pravni entitet, ali i da je zaobiđena zakonska procedura koja propisuje da ugovor sa vjerskom zajednicom može biti potpisan samo ako je ta zajednica registrovana u Crnoj Gori, što SPC nije bila sve do neposredno pred potpisivanje ugovora.
&nbsp;- Temeljnim ugovorom i izmjenama Zakona o vjerskim zajednicama: povrijeđena su prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika, SPC je stavljena u institucionalno povlašten položaj; zanemaren je princip vjerske ravnopravnosti i sekularnosti države - istakli su u pismu.
Ustvrdili su da je na taj način država prekršila član 14. i 19. Ustava, koji garantuju jednakost i zabranu privilegija po osnovu vjere; derogirala sekularni karakter Crne Gore i izazvala osjećaj institucionalne diskriminacije kod velikog broja građana.
Oni su ocijenili i da postupanja tadašnje vlade i parlamentarne većine predstavlja direktno kršenje više odredbi Ustava, među kojima su članovi koji govore da je Crna Gora pravna država, da suverenitet pripada građanima, da je Ustav najviši pravni akt.
Prekršeni su i, kako su dodali, član 14 - Zabrana diskriminacije, član 16 - Sloboda vjere i jednakost vjerskih zajednica, član 19 - Nijednoj vjerskoj zajednici ne mogu se dati privilegije, član 145 - Supremat Ustava, kao i član 149 - Nadležnost Ustavnog suda da ocijeni ustavnost zakona i akata.
<h2>POVRIJEĐENE MEĐUNARODNE OBAVEZE</h2>
Iz Crnogorskog foruma su ukazali da su tim postupanjem povrijeđene i međunarodne obaveze Crne Gore i to Evropska konvencija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Evropska socijalna povelja.
Oni su istakli da predsjednik Crne Gore nije iskoristio svoje ovlašćenje da preispita akte koji su doveli do diskriminacije i narušavanja ustavnosti, kako ne bi došao u sukob s tadašnjom vlašću.&nbsp;
- Skupština Crne Gore je isključena iz procesa donošenja Temeljnog ugovora, čime je izvršna vlast prekoračila svoja ovlašćenja. Civilno društvo, ekspertska javnost i vjerske zajednice bili su potpuno isključeni iz procesa donošenja ključnih akata - naveli su u pismu.
Crnogorski forum je podnio inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora, kao i krivičnu prijavu protiv tadašnjeg premijera Dritana Abazovića zbog zloupotrebe službenog položaja pri zaključivanju ugovora.
- Zbog svega navedenog, NVO Crnogorski forum zahtijeva da Ustavni sud Crne Gore hitno odluči o podnijetoj inicijativi i utvrdi neustavnost Temeljnog ugovora, jer je donesen mimo ustavnih procedura i na štetu vjerske i građanske ravnopravnosti - naglasili su oni.

CF: Ustavni sud da utvrdi neustavnost Temeljnog ugovora, Skupština i Vlada preduzmu mjere, a Milatović preispita moguće kršenje prava CPC i njenih vjernika

U Crnoj Gori se već godinama ponavlja isti obrazac: kada se radi o veličanju ratnih zločinaca, policija i tužilaštvo se ponašaju kao da zakon važi samo uslovno. Najsvježiji primjer je slučaj iz Herceg Novog, gdje je na javnom skupu publika nosila transparente posvećene Pavlu Đurišiću i pjevala pjesme u njegovu čast. Umjesto krivičnih prijava, policija je podnijela samo - prekršajne - ukazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Problem je, kaže ona, u tome što zakon ne ostavlja prostor za ovakvu „blagu“ kvalifikaciju.
- Član 370. Krivičnog zakonika Crne Gore jasno kaže da je javno podsticanje na mržnju ili veličanje ratnih zločina krivično djelo, koje se sankcioniše zatvorskom kaznom. To zna i policija. Ako ipak odlučuje da postupa drugačije, to više nije stvar pravne nedoumice nego svjesne zloupotrebe - navela je Marković.
Slučaj iz Berana je, podvlači, još jasniji.
- Tamo je 8. avgusta 2025. podignut spomenik Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica koje su odgovorne za masakre civila u Drugom svjetskom ratu. Tek nakon velikog pritiska javnosti i naloga Ministarstva kulture spomenik je uklonjen, a tužilaštvo je otvorilo postupke protiv mitropolita Metodija i političkog aktiviste Vladislava Dajkovića. Ali istrage ni danas nijesu dobile epilog. Sve se vodi pod „izviđajem“, što je u crnogorskom pravosuđu često sinonim za odlaganje do zastare - istakla je Marković.
Dodatni problem je, podvlači predsjednica Crnogorskog foruma, što se tužilaštvo u svojim izjavama često poziva na Temeljni ugovor koji je potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović.
- Ali, pravna hijerarhija je jasna: takav ugovor je niži pravni akt i ne može biti stavljan iznad Ustava i zakona Crne Gore. On ne može derogirati krivične odredbe niti suspendovati obavezu države da procesuira krivična djela. Vrhovno državno tužilaštvo ima ustavnu obavezu da štiti pravni poredak i da strogo primjenjuje zakone države, bez obzira na političke dogovore i sporazume. Ako u Crnoj Gori svi moraju jednako odgovarati pred zakonom, onda to mora važiti i za lica koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i visokim svještenim licima - decidna je Marković.
A član 9 Ustava Crne Gore potvrđuje, ukazuje ona, da međunarodno pravo i ratifikovane konvencije imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
- A među njima su i konvencije koje obavezuju Crnu Goru da sankcioniše negiranje i veličanje ratnih zločina. Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi više puta je naglasio da se sloboda govora ne može koristiti kao izgovor za slavljenje zločinaca. Dakle, izgovora nema - samo političke volje - dodala je Marković.
Ovdje dolazimo, kako je rekla, do ključne tačke - odnosno da institucije u Crnoj Gori rade selektivno.
- Obični građani snose posljedice za sitne prekršaje, ali kada se radi o moćnim akterima iz politike i crkve, zakon se primjenjuje „fleksibilno“. Takva selektivna pravda znači zapravo - nikakva pravda - kazala je Marković.
Poruka koju država šalje je, cijeni ona, pogubna jer govori da se žrtve mogu ponovo ponižavati, a da se zločinci mogu pretvarati u heroje.
- Dokle god tužilaštvo i policija odbijaju da primijene sopstvene zakone i stavljaju političke ugovore iznad Ustava, Crna Gora neće moći govoriti o ozbiljnoj demokratiji i vladavini prava, već o sistemu u kojem je veličanje zločina društveno tolerisano, a pravda - suspendovana - zaključila je Marković.

Marković: Ustav je iznad Temeljnog ugovora, zašto Tužilaštvo ćuti?

Ponovo svjedočimo potezima institucija koji nam govore da one nijesu funkcionalne i da ne rade koordinisano. Prepiska između Tužilaštva i policije, i prepirka u vezi sa uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću upravo to pokazuju - ocijenio je advokat Veselin Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-tuziteljka-rekla-da-zbog-temeljnog-ugovora-nije-moguce-izdati-nalog&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u izjavi za Antenu M, podvukao da je nesporno da jedna od te dvije institucije ne govori istinu.
- Mislim da je u ovom slučaju to policija, jer mi nije logično da je mogla da odradi sve ono, odnosno da ne uradi sve što je trebalo u situacijama u vezi sa postavljanjem tog spomenika. U ovom konkretnom slučaju vidjelo se da je policija imala informacije da se događaj priprema, odnosno da se priprema izvršenje krivičnog djela. Policija je morala, čak i bez naloga tužilaštva - čak i da taj nalog nije postojao - da preduzme radnje kako bi spriječila to izvršenje, a kasnije i da oduzme predmet krivičnog djela. Umjesto toga, djelovala je kao svojevrsni asistent - decidan je Radulović.
Na kraju, dodaje, imamo ružnu komunikaciju između institucija i javno prepucavanje o tome ko govori istinu.
- To je ono što je generalno loše i što šalje vrlo lošu poruku javnosti - da nemamo sposobne institucije da obezbijede vladavinu prava. Čak i u ovakvom slučaju, koji nije komplikovan i ne tiče se nekog težeg krivičnog djela. Kako bi institucije postupile da je riječ o mnogo ozbiljnijem djelu? - pita advokat.
Ustav je, kaže Radulović, iznad Temeljnog ugovora - a njegove odredbe nijesu u skladu sa Ustavom.
- Odredbe Temeljnog ugovora - konkretno one koje onemogućavaju eventualno organima bezbjednosti da uđu u crkve ili vjerske objekte - nijesu u saglasnosti sa Ustavom. To sam govorio još kada je taj dokument potpisivao tadašnji premijer Dritan Abazović. Ali, opet ponavljam, to nije smetnja da se Ustav i zakoni Crne Gore primjenjuju, pod uslovom da imamo institucije. Sve, međutim, ukazuje da mi institucije koje su sposobne da primijene Ustav i zakon - nemamo - zaključio je Radulović.

Radulović: Ustav je iznad Temeljnog ugovora - samo nemamo sposobne institucije da ga primijene

Crnogorski forum je predao inicijativu za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora sa SPC.
- Zahtijevamo da Ustavni sud samoinicijativno pokrene proces u skladu sa svojim ustavnim obvezama i Zakonom o ustavnom sudu - kazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Ona je predala Vrhovnom državnom tužilaštvu i krivičnu priju protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića koji je i potpisao TU sa srpskim patrijarhom Porfirijem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1943645292366017018&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti TU i krivičnu prijavu protiv Abazovića

(S)avetnica i njen habibi Temeljni zaključili da Crna Gora nije na prodaju sem kada je oni izdaju.
Emisiju Na kraju dana možete pratiti radnim danima od 20 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D43fGsDAn0Bg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica i njen habibi Temeljni zaključili da CG nije na prodaju - sem kada je oni izdaju

Nakon šest dana u okviru kojih je održano šest rasprodanih izvođenja predstava velikog režisera Jagoša Markovića, četiri zanimljiva panela i okrugli sto, sinoć je spuštena zavjesa na prvo izdanje Međunarodnog festivala režije „Jagoš Marković“ izvođenjem predstave „Čarobnjak iz Oza", pred punim gledalištem u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, uz dječji smijeh i gromoglasne aplauze.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  Zadovoljstvo načinom na koji je protekao cjelokupni festival izrazila je direktorica JU Gradsko pozorište, Sandra Vujović.&nbsp; - Gotovo svake večeri tražilo se mnogo karata više od dostupnog broja, što nam govori da je festival i više nego uspio i da podgorička publika i te kako vapi za kvalitetnim sadržajima. Ovaj festival nije samo revijalan i nije samo omaž Jagošu Markoviću i retrospektiva njegovog stvaralaštva, već je i jedno davanja novog života tom velikom režiseru tako da ga sačuvamo od zaborava, da nastavimo sa njim da se družimo makar na ovaj način, da budemo dobri domaćini kao što je on i sam u svom privatnom životu bio, da Podgorica postane novo mjesto okupljanja struke i prije svega mjesto gdje će publika u kontinuitetu tokom trajanja festivala moći da uživa u najkvalitetnijim i najboljim predstavama i režijama sa međunarodne scene - kazala je direktorica.&nbsp; Ukazala je i na nesvakidašnji izazov sa kojim su se susreli tokom organizacije festivala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Najveći izazov je bio što su se karte rasprodale već prvog dana u roku od dva sata, a onda smo imali skoro 30 dana tokom kojih smo ljubazno morali da objašnjavamo ljudima da nema karata i da smo sve prodali. Voljeli bismo da je sala u KIC-u Budo Tomović bila dvostruko veća, jer i tada bi bila popunjena do posljednjeg mjesta - istakla je Vujović.&nbsp; Iako je prvo izdanje tek završeno, iz Gradskog pozorišta već najavljuju drugi Međunarodni festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković" koji će biti takmičarskog karaktera. Nekadašnja selektorka Sterijinog pozorja i stalna pozorišna kritičarka dnevnog lista Politika Ana Tasić biće selektorka na drugom Međunarodnom festivalu pozorišne režije ,,Jagoš Marković", u decembru naredne godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Osnivanje međunarodnog pozorišnog festivala režije "Jagoš Marković” u Podgorici važno je zbog uspostavljanja posebnog prostora afirmacije pozorišne režije koja, iako je možda najvažniji elemenat u savremenom pozorištu, do sada nije imala posebno osmišljen festival koji bi mapirao puteve i domete pozorišne režije. U vezi sa tim dosadašnjim nedostatkom, festival ima mogućnost da okupljanjem značajnih rediteljskih poetika na jednom mjestu, Podgoricu pozicionira kao pozorišni centar, prvo u regionalnom, a onda možda i u širem kulturnom prostoru. Naravno, to pozicioniranje je proces, ne može se odviti preko noći, potreban je kontinuitet, upornost i strpljenje, ali je prvi korak učinjen, temelji su postavljeni. Program festivala će ići putevima rediteljske vizije Jagoša Markovića u pogledu traganja za stvaraocima koji izlaze iz okvira očekivanog, školskog, mrtvačkog teatra, za poetikama koje imaju scensku autentičnost, koje se izdvajaju osobenošću izraza, djelotvornim susretima, magičnim spojevima riječi, vizuelne i muzičke poezije. Takođe će nastojati da ide njegovim stazama u pogledu izuzetne komunikacije sa publikom, predanog glumačkog rada, kao i snažne emotivnosti, senzualnosti igre, koji su bitno karakterisali Markovićev rad u teatru. To su moje ideje vodilje koje sigurno neće biti nimalo lako ostvariti, ali će se tim putem krenuti uz veliku posvećenost i principijelnost - saopštila je Tasić.&nbsp; Prvo izdanje festivala "Jagoš Marković" je sinoć simbolično završeno upravo produkcijom Gradskog pozorišta – predstavom „Čarobnjak iz Oza“. Izuzetna gluma cijelog ansambla praćena maštovitom scenografijom, raskošnim kostimima i specijalnim efektima u Podgorici je oživjela priču o Doroti i njenim prijateljima iz Oza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  U predstavi su igrali Kristina Obradović, Jelena Simić, Dejan Đonović, Božidar Zuber, Sanja Popović, Miloš Pejović, Vukan Pejović i Filip Đuretić. Tekst je, prema kultnom romanu L. Franka Bauma, napisala Aleksandra Glovacki, a režiju potpisuje Jagoš Marković koji je ovom predstavom pokazao svoju režisersku virtuoznost i kada je u pitanju dječje pozorište.&nbsp; Mnogobrojni mališani uživali su u svakom trenutku predstave, a svoje oduševljenje su pokazali gromoglasnim aplauzom na samom kraju.&nbsp; Ovo izvođenje „Čarobnjaka iz Oza“ posebno je bilo emotivno za glumicu Kristinu Obradović koja je briljirala u ulozi Doroti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Večeras sam odigrala Čarobnjaka iz Oza pod posebnom emocijom iz mnogo razloga, a jedan od važnijih jeste i taj da sam zajedno sa svojom ekipicom iz predstave intimno odlučila da je došlo vrijeme za smjenu generacija i da treba da prepustim srebrne cipelice za hod po putu od žute cigle nekoj novoj, mlađoj Doroti. Predstave prestaju da se igraju bez da mi imamo neki veliki uticaj na takve odluke uprava, ali ovo je Jagoševa predstava i nažalost više ne postoji mogućnost za sasvim novi let. Nisam samo izašla iz neke predstave, već ću sa ogromnim zadovoljstvom, srećom i emocijom biti u gledalištu da gledam neku novu Doroti - poručila je Obradović.&nbsp; Obradović se prisjetila i posebne saradnje koju je imala sa rediteljem Jagošem Markovićem.&nbsp; - To je neponovljiva radost. Čak i kada je bilo teško ili kada smo bili u ćorsokaku, to je toliko izazivalo potrebu da se nađe izlaz iz neke naoko bezizlazne situacije, ali čak ni tada ta radost stvaranja nije jenjavala - kazala je glumica.&nbsp; Glumica Jelena Simić je takođe podijelila svoje uspomene na saradnju sa Markovićem.&nbsp; - Čarobnjaka iz Oza smo radili prije 11 godina, a ja taman toliko i radim u Gradskom pozorištu. Meni je to bila druga predstava sa Jagošem, nakon predstave Lukrecija iliti Ždero, i slobodno mogu da kažem da onoliko koliko me moj profesor na Akademiji naučio glumačkoj igri, toliko me Jagoš naučio kako to izgleda u jednom pozorišnom procesu. Svaki proces koji mi je bio bez njega mi je bio na neki način drugačiji, jer sam vrlo dobro razumjela njegove sugestije, njegovu energiju i njegov toliko unikatan način da nama prenese ono što je suština našeg zadatka. Pamtim rad sa njim, zato što je sa njim uvijek bilo lako. Sve što ste vidjeli u okviru Čarobnjaka iz Oza je vrlo izazovno za igru, ali razumjeti šta Jagoš traži od nas je bilo baš lako - ispričala je Simić.&nbsp; Nakon uspješne realizacije festivala, za Gradsko pozorište slijede pripreme za useljenje u novu zgradu i za proslavu 75. rođendana ove institucije.

Vujović: Festival i više nego uspio, podgorička publika vapi za kvalitetnim sadržajima

U sudanskoj regiji Južni Kordofan u gradu Kalogi u napadu dronom pogođen je dječji vrtić, pri čemu je ubijeno najmanje 50 ljudi, od kojih 33 djece.
Za napad koji se navodno dogodio u četvrtak, medicinska organizacija Mreža sudanskih ljekara i sudanska vojska optužuju paravojne Snage za brzu podršku (RSF), s kojima se bore u građanskom ratu, piše BBC. Iz RSF-a nisu odmah komentarisali optužbe.
Izvještaj o napadu zasad nije bilo moguće nezavisno provjeriti, prenosi Dnevnik.hr.
Ministarstvo vanjskih poslova, koje je na strani vojske, tvrdi da je vrtić dvaput pogođen projektilima te da su napadnuti civili i medicinari koji su pritekli u pomoć.
S druge strane, RSF je optužio vojsku da je u petak dronom napala pijacu u regiji Darfur, gađajući skladište goriva na graničnom prelazu Adre s Čadom. Tvrde da se prelaz koristio za "dostavu pomoći i komercijalnih potrepština".
Prema Sudanskom ratnom monitoru, grupi istraživača koji prate sukob, taj napad je prouzrokovao civilne žrtve i značajnu štetu na pijaci. Vojska nije odmah komentarisala izvještaje iz Darfura.
Reagujući na izvještaje o napadu u Kalogiju, portparolUNICEF-a, UN-ove agencije za djecu, izjavio je: "Ubijanje djece u njihovoj školi stravično je kršenje dječjih prava”.
- Djeca nikada ne bi smjela da plaćaju cijenu sukoba - dodao je Šeldon Jet i pozvao "sve strane da odmah zaustave ove napade i omoguće siguran, neometan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je očajnički potrebna".
Sudan je razoren ratom od aprila 2023. godine, kada je izbila borba za vlast između dojučerašnjih saveznika - vojske i RSF-a. Regija Kordofan, smještena između glavnog grada Kartuma i Darfura, postala je prva linija u građanskom ratu.

Tragedija u Sudanu: Dron pogodio vrtić, najmanje 50 mrtvih

U vremenu kada se bezbjednost mjeri brzinom reakcije i pouzdanošću informacija, digitalna transformacija za MUP nije izbor, već nužan proces koji će omogućiti da postanemo istinski servis građana, zasnovan na brzini, dostupnosti i potpunoj bezbjednosti podataka, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Šaranović je predsjedavao prvim sastankom Koordinacionog tima za digitalnu transformaciju, tijela koje okuplja relevantne predstavnike organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.&nbsp; - Ovim sastankom zvanično je pokrenut proces koji će u naredne dvije godine u potpunosti promijeniti način na koji ministarstvo funkcioniše, kako interno, tako i prema građanima - saopšteno je iz MUP-a. Na sastanku je predstavljen Plan implementacije digitalne transformacije – strateški dokument koji detaljno opisuje metodologiju, faze i dinamiku modernizacije. U fokusu rada je stvaranje savremenijeg, efikasnijeg i transparentnijeg sistema koji svoje procese zasniva na digitalnim tehnologijama, sa ciljem postizanja pune spremnosti MUP-a za završnicu procesa EU integracije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101228_b6564e6eb2744a10b5c810982266bbe0b18d110b9e80c4911147d8808c8476a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207101228_b6564e6eb2744a10b5c810982266bbe0b18d110b9e80c4911147d8808c8476a5" data-rendition-name="original" width="4240" height="2832" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> </figure>  Digitalna transformacija, kako je naglašeno na satanku tima, prevazilazi puku digitalizaciju postojećih postupaka. Ona podrazumijeva, kako je rečeno, duboku promjenu modela rada, sa jasnim strateškim ciljem – da građani dobijaju brže, jednostavnije i sigurnije javne usluge. Šaranović je podvukao da uspjeh ovog procesa zavisi od jasne vizije, snažnog liderstva i spremnosti cijele organizacije da prihvati promjene. Istakao je da MUP mora biti institucija koja ne samo da reaguje na potrebe građana, već ih predviđa i kreira ambijent u kojem se bezbjednosne i administrativne usluge pružaju uz maksimalnu efikasnost i sigurnost. Digitalna transformacija, poručio je, predstavlja investiciju u budućnost crnogorske javne uprave. - Ovo je polazna tačka dugoročnih promjena koje će rezultirati pouzdanim, digitalno transformisanim sistemom, sposobnim da odgovori na savremene izazove i potrebe društva - naglašeno je u saopštenju MUP-a. Iz tog resora je poručeno da će se proces digitalne transformacije Ministarstva unutrašnjih poslova sprovoditi u naredne dvije godine, kroz tri faze u partnerstvu sa domaćim i međunarodnim partnerima.

Šaranović: Digitalna transformacija za MUP nije izbor, već nužan proces

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: temeljni-ugovor