Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović zakazao je za 20. oktobar kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Sjednica će početi u 11 sati u Plavoj sali.
Odbor je ranije prihvatio inicijative za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović.
Inicijativu za saslušanje Markovića i Novovića podnijeli su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić, a predsjednik Kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović naknadno je predložio i saslušanje Ane Perović Vojinović.
Specijalno državno tužilaštvo je zbog zastare odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i drugih osoba. Vrhovno državno tužilaštvo je ustvrdilo da je ta odluka pravilna i zakonita.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvdt-sdt-pravilno-i-zakonito-utvrdilo-zastaru-u-slucaju-telekom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Krivičnu prijavu je prije šest godina podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kontrolno saslušanje o odbacivanju krivične prijave u slučaju „Telekom“ 20. oktobra

Na današnjoj sjednici, Vlada Crne Gore je, na predlog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, odlučila da država, kao oštećena, preduzme gonjenje počinilaca krivičnih djela u slučaju privatizacije Telekoma Crne Gore, kao supsidijarni tužilac, na osnovu člana 59 Zakonika o krivičnom postupku. To je saopštio Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, zadužen je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao zakonski zastupnik Države Crne Gore, da preduzme radnje na planu preduzimanja gonjenja.&nbsp;
- Pravda ne smije zastarati, a država ne smije odustati. Telekom nije samo slučaj, već je to borba za budućnost, za čist sistem, zasnovan na vladavini prava i u koji vjeruje domaća i međunarodna javnost- kaže Koprivica.&nbsp;
Država kao supsidijarni tužilac, kaže, &nbsp;staje na stranu istine, a istina, tvrdi, ne zastarijeva.
- Utvrdiće se istina i o tome kako je prihvaćena ponuda koja odstupa od uslova iz tendera, kako su dijelom prihoda od prodaje državnih akcija doplaćeni manjinski akcionari, odnosno okrivljeni vlasnici fondova, a njihove akcije završile na kontu kupca državnog akcijskog kapitala, kako su i pod kojim uslovima sklapani konsultantski ugovori, da li su uopšte pružene konsultantske usluge i radnje po tim ugovorima, a koje su plaćene basnoslovnim svotama novca, te šta je istina i koje nepobitne činjenice proizlaze iz Sporazuma o odlaganju gonjenja protiv okrivljenih Strauba, Baloga i Morvaija, sklopljenog u Njujorku, u Sjedinjenim američkim državama- poručuje Koprivica.
Ovaj potez Vlade je, prema njegovim riječima, pouzdan dokaz da država nije pasivan posmatrač, već aktivan borac za pravdu i vladavinu prava, što je, podsjeća, uz evropske integracije i ekonomski napredak, jedan od osnovnih stubova politike Vlade Crne Gore.
- Bez obzira na prepreke, opstrukcije i ciljane zloupotrebe iz prošlosti, odgovornost za urušavanje državnog interesa mora biti uspostavljena, a počinioci krivičnih djela kojima je oštećena država i njena imovina moraju biti izvedeni pred lice pravde. Ovim pristupom država ne samo što prepoznaje zloupotrebe iz prošlosti, već pokazuje da je odlučna da ih otkloni i vodi proces do kraja, uspostavljajući vladavinu prava.Država, odnosno Vlada, kao oštećena strana, ovim koristi zakonsku mogućnost da traži pravdu i izbori se za istu, a pozdravljamo predlog Glavnog specijalnog tužioca da pokrene postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv ranijeg obrađivača ovog predmeta, izražavajući punu podršku aktuelnom VDT-u i GST-u, odnosno SDT-u u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije- zaključuje Koprivica. 
&nbsp;

Koprivica: Država će nastaviti gonjenje u slučaju Telekom

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i punomoćnika „Crnogorskog Telekoma“ i potvrdio presudu podgoričkog Višeg suda od 13. februara kojom su Miodrag Ivanović i Oleg Obradović oslobođeni od optužbi za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju pošto za to dokaza nije bilo.
- Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici i punomoćnik oštećenog pravnog lica „Crnogorski Telekom“AD Podgorica. Po ocjeni Apelacionog suda pravilan je zaključak prvostepenog suda da u postupku nije dokazana tvrdnja iz optužnice da su optuženi djelovali koordinisano i planirano postupajući pred Odborom direktora u cilju dovođenja članova istog u zabludu sa unaprijed razrađenim planom da privrednom društvu „Rawleight trading“ SA London pribave protivpravnu imovinsku korist na štetu „Telekoma“ i „Moneta“ - naveli su u Apelacionom sudu.
U prilog takvom zaključku, Viši sud je, po ocjeni Apelacionog, pravilno cijenio činjenicu da je biznis planom dostavljenim prilikom privatizacije „Telekoma“ jasno utvrđena strategija širenja „Magyar telekoma“ u zemlje regiona, da su u tom cilju za konsultantske usluge u budžetu bila opredijeljena sredstva, što i po ocjeni ovog suda jasno upućuje na zaključak da zaključenje spornog ugovora, njegovo izvršenje i plaćanje, nijesu bili plan optuženih, već upravo menadžmenta „Magyar telekoma“, dok su optuženi Ivanović i Obradović samo sprovodili strateške ciljeve većinskog vlasnika i postupali po njihovim nalozima.

Potvrđena oslobađajuća presuda Ivanoviću i Obradoviću u predmetu „Telekom“: Apelacioni sud odbio žalbe SDT-a i CT-a

Poslanički klub Pokret Evropa sad (PES) predao je u skupštinsku proceduru inicijativu za održavanje kontrolnog saslušanja vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića zbog odluke tužilaštva da odbaci krivičnu prijavu u slučaju predmeta „Telekom“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvdt-sdt-pravilno-i-zakonito-utvrdilo-zastaru-u-slucaju-telekom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Smatramo da je javnost ostala uskraćena za adekvatna objašnjenja o razlozima zbog kojih se odustalo od procesuiranja jedne od najvećih afera u novijoj istoriji Crne Gore, koja je svoj osuđujući sudski epilog dobila pred američkim pravosudnim organima, a o čemu su nam dostavljeni spisi još prije deset godina - naveli su u PES-u.
Odluka tužilaštva izazvala je, tvrde oni, ozbiljnu zabrinutost kod građana.
- Jer se radi o predmetu koji je godinama navođen kao primjer visoke korupcije koji je imao međunarodne dimenzije ali i jedan od predmeta koji se vezivao za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU - istakli su u PES-u.
Oni poručuju da borba protiv korupcije nema alternativu i da bez nepristrasnog i efikasnog tužilaštva nema ni vladavine prava ni evropske budućnosti Crne Gore.
- Upravo zato, očekujemo da će tužioci na kontrolnom saslušanju dati jasna i uvjerljiva obrazloženja, a Skupština Crne Gore dobiti priliku da preispita njihov rad u ovom predmetu - zaključili su u PES-u.

PES traži kontrolno saslušanje Markovića i Novovića zbog postupanja tužilaštva u slučaju „Telekom“

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) donijelo je pravilnu i zakonitu odluku s dovoljno jasnim razlozima za odbacivanje krivične prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i ostalih za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća “Telekom”.
To je, postupajući po prigovoru MANS-a na postupanje SDT-a, utvrdio državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović.
On je, prema saznanjima Vijesti, sličan odgovor otpravio i kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kojom rukovodi Bojana Ćirović.
Iz MANS-a su najavili da će podnijeti inicijativu Tužilačkom savjetu da preispita postupanje tužilaca u tom slučaju.
- Predmeti poput ovog pokazuju do koje mjere veting u pravosuđu nema alternativu - ocijenili su iz MANS-a.
Specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović krajem jula je odbacila krivičnu prijavu MANS-a iz marta 2019. protiv dvoje Đukanovića, ali i bivšeg predstavnika Telekoma Olega Obradovića, “Eurofonda” Veselina Barovića, preduzeća “Monte Adria” Damjana Hoste i “Mađar Telekoma” Tomaša Morvaia, navodeći da je zastara za dio krivičnih djela nastupila još prije 15, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri godine.
Bivši predsjednik je, nakon toga, za Pobjedu kazao da ne vjeruje da je zastara razlog odbacivanja prijave, već da je u pitanju nepostojanje krivičnog djela.

VDT ocijenilo da je SDT pravilno i zakonito utvrdilo zastaru u slučaju „Telekom“

Novi direktor United Grupe Sten Miler i direktor državnog Telekoma Srbija Vladimir Lučić razgovarali su o slabljenju televizije N1 i ostalih medija u okviru kompanije United Media, posljednjeg nezavisnog emitera u Srbiji, otkriva Projekat za istraživanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) pozivajući se na izvor upoznat sa internim razgovorima, ali i na fotografije i procurjele interne prepiske.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić suočava se već devet mjeseci sa masovnim protestima protiv korupcije i autoritarizma, pri čemu su demonstranti u više navrata dolazili u sukob sa policijom u opremi za razbijanje demonstracija i nasilnim provladinim grupama.
Međutim, većina srpskih medija izvještava u skladu sa narativom vlasti, prikazujući studente i druge demonstrante, kao i novinare, kao „teroriste“ koji navodno žele da destabilizuju zemlju.
Jedna medijska grupa izdvaja se od takve prakse. United Media, medijsko krilo kompanije United Grupe, holandskog telekomunikacionog i medijskog konglomerata, upravlja brojnim medijima u Srbiji, uključujući i njen najuticajniji kanal, N1. Televizija je direktno prenosila proteste, istraživala korupciju i davala prostor opozicionim glasovima.
Međutim, ta uređivačka nezavisnost sada je pod prijetnjom, piše OCCRP.
<h2>Najjasniji dokazi do sada da vlast pokušava da ućutka N1</h2>
Glasine da vlast pokušava da neutrališe N1, kao i još pet drugih medija u vlasništvu United Media u Srbiji, kruže među novinarima, opozicionim ličnostima i širom javnošću već neko vrijeme. Ali novi dokazi koje je pribavio OCCRP predstavljaju najjasniju potvrdu do sada da su Vučićevi saveznici u posljednjim mjesecima nastojali da ućutkaju ovu televiziju.
Prema izvoru upoznatom sa internim razgovorima, kao i na osnovu fotografija i procurjele interne prepiske koju je pregledao OCCRP, novi direktor United Grupe Sten Miler doletio je početkom mjeseca u Beograd da se sastane sa Vladimirom Lučićem, direktorom državnog Telekoma Srbije i bliskim Vučićevim saradnikom. Njih dvojica su se nedjelju dana kasnije ponovo čuli i razgovarali o Milerovim planovima za poslovanje United Grupe u Srbiji — uključujući i obećanje da će otpustiti Aleksandru Subotić, izvršnu direktorku United Media, koja je godinama održavala nezavisnost medija uprkos snažnim političkim i tržišnim pritiscima.
Miler je imenovan za direktora United Grupe u junu od strane njenog većinskog vlasnika, britanskog investicionog fonda BC Partners.
On je rekao Lučiću da zna da predsjednik Srbije nije zadovoljan što Subotić još nije otpuštena, kako je obećano, ali da mu je potrebno više vremena da je smijeni jer su prethodno neophodne i druge promjene, prema izvoru upoznatom sa sadržajem razgovora.
OCCRP nije vidio dokaze da je Vučić dao nalog Lučiću ili bilo kome drugom da izvrši promjene na N1. Ipak, komentari koje je Vučić dao u februaru ove godine u intervjuu za provladinu televiziju Pink sugerišu da je znao da predstoji smjena. Vučić je tada rekao da će pojedini zaposleni na N1 biti otpušteni u novembru.
Portparol predsjednika Srbije u kratkom odgovoru na pitanja OCCRP-a izjavio je da Vučić „nije uticao na uređivačku politiku medija, niti ga ona interesuje“.
U pisanom odgovoru OCCRP-u, direktor Telekoma Srbije Lučić negirao je da je sa Milerom razgovarao o smjeni Subotić.
- Mi se ne miješamo u kadrovske odluke drugih kompanija - rekao je Lučić, dodavši da su njegovi razgovori sa direktorom United Grupe bili o „tehničkim i regulatornim pitanjima [...] Ništa u vezi sa kadrovskim promjenama nije pomenuto.“
Svoj odnos sa predsjednikom Srbije opisao je kao „isključivo profesionalan i institucionalan, u skladu sa upravljanjem velikom nacionalnom infrastrukturnom kompanijom“.
Miler nije odgovorio na pitanja OCCRP-a. Portparol United Grupe, međutim, rekao je: „United Grup negira da sa bilo kim radi na kampanji čiji je cilj da "osakati" ili utiče na uređivačku nezavisnost televizije N1.“
Na pitanja o saznanjima novinara, Subotić, koja je na čelu United Media skoro 15 godina, izjavila je da je „neprihvatljivo da menadžer koga je imenovao investicioni fond BC Partners razgovara o njenoj smjeni sa direktorom konkurentske kompanije, posebno Telekomom Srbija.“
Ona je ocijenila da takvi razgovori pokazuju namjeru vlasti da oslabi medijske slobode u Srbiji. Subotić je naglasila da neće dozvoliti da politički ili ekonomski pritisci utiču na uređivačku politiku medija pod njenim rukovodstvom.
Portparol BC Partnersa, većinskog vlasnika United Grupe, izjavio je: „Nikada nije bilo, niti će ikada biti, neprimjerenog uticaja političkih pritisaka u bilo kojoj zemlji u kojoj investiramo ili poslujemo. Kompanija djeluje u najboljem interesu firme i svojih investitora. (…) United Media je uvijek garantovala i nastaviće da garantuje nezavisnost svog uređivačkog i novinarskog osoblja. To je već javno potvrđivano u više navrata.”
<h2>Nakon prodaje dijela imovine Telekomu uslijedile smjene u rukovodstvu</h2>
Britanski investicioni fond BC Partners kupio je većinski udio u United Grupi prije šest godina od njenog osnivača, srpskog biznismena Dragana Šolaka, ali nije počeo sa većim promjenama sve do februara ove godine, kada su BC Partners i United Grupa pristali da prodaju dio imovine United Grupe na Balkanu.
U aprilu 2025. United Grupa je prodala kompaniju SBB (Serbian Broadband), provajdera kablovske televizije i interneta, telekomunikacionom gigantu e&amp; PPF Telecom Grup, koji posluje u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi. Otprilike u isto vrijeme, Telekom Srbija kupio je NetTV Plus, Total TV i prava na regionalne sportske prenose od United Grupe u poslu vrijednom više od 650 miliona eura.
Kupovine Telekoma Srbije predstavljale su pobjedu u njegovom dugogodišnjem rivalstvu sa United Grupom. Lučić je godinama optuživao Šolaka da koristi državne resurse za razvoj svoje kompanije. Počevši od male firme u Kragujevcu, Šolak je izgradio United Grupu u međunarodni konglomerat.
Situacija se posljednjih godina dramatično promijenila. United Grupa se više puta žalila na nepovoljnu tržišnu klimu, tvrdeći da država onemogućava njegovo širenje i uskraćuje dozvole za ulazak u nove oblasti, poput razvoja 5G mreže.
Dok su BC Partners i United Grupa prodali dio balkanske imovine Telekomu Srbija, United Grupa je zadržala United Media, koja posjeduje N1, Novu S, TV Vijesti i druge medije u regionu. Ipak, ove prodaje su ubrzo bile praćene velikim kadrovskim promjenama u United Grupi, koje je nadgledao predsjednik BC Partnersa Nikos Statopulos. Šolak i tadašnja izvršna direktorka Viktorija Boklag naglo su smijenjeni, a Miler je u junu postavljen za izvršnog direktora.
Šolak je u međuvremenu pokrenuo pravne postupke protiv BC Partnersa, tužeći ih zbog bonusa od 200 miliona eura koji mu navodno duguju, i zvanično zatražio da Holandska privredna komora istraži ono što naziva „ozbiljnom krizom upravljanja“ u United Grupi. Takođe je ponudio da otkupi udeo BC Partnersa u United Grupi, ali je ponuda navodno odbijena.
Statopulos nije odgovorio na pitanja koja su mu upućena preko BC Partnersa i United Grupe.
<h2>Telekom u centru napora da se mediji dovedu pod uređivačku kontrolu blisku vlasti</h2>
Telekom Srbija je u posljednjih nekoliko godina bio u centru napora da se uticajni mediji u zemlji dovedu pod vlasništvo i uređivačku kontrolu blisku vlasti.
Pod rukovodstvom Lučića, koji je imenovan za direktora Telekoma Srbije 2020. godine, državna kompanija sprovodi agresivnu strategiju širenja.
Pored akvizicija od United Grupe, Telekom Srbija je kupio ili pokrenuo nekoliko televizijskih stanica, uključujući Euronews Srbija, Bloomberg Adria i Newsmax Balkans, a postao je i jedan od najvećih oglašivača u zemlji, posebno u provladinim novinama.
Ova kupovina nije bila jeftina: godišnji izvještaj za 2024. pokazuje da je Telekom Srbija opterećen sa više od tri milijarde eura duga, uglavnom nastalog uslijed finansiranja ovih akvizicija i povezanih ulaganja. Međutim, medijski analitičari smatraju da su takve akvizicije dobro poslužile vlasti, jer su koncentrisale veći broj medija pod vlasničke strukture naklonjene državi, ostavljajući zemlju sa gotovo bez ijednog zaista nezavisnog medija.
Sada, procurjeli mejlovi iz United Grupe pokazuju da se zaposleni plaše da bi njihovi mediji mogli biti sljedeći.
Regionalni menadžment i urednici izražavali su zabrinutost za uređivačku nezavisnost od kada su nastupile promjene na vrhu kompanije.
- Stalna neizvjesnost u vezi sa našim strateškim pravcem — uvećana glasinama o novim političkim dogovorima ili mogućem gašenju medija koji su više od decenije služili javnom interesu — duboko destabilizuje naše zaposlene - napisali su Subotić i drugi direktori u mejlu upućenom BC Partnersu.
Subotić je rekla da nikada nisu dobili suštinski odgovor.
BC Partners nije odgovorio na zahtjev za komentar povodom tvrdnji Aleksandre Subotić.
Na pitanje zašto su N1 i ostali mediji United Media važni i zašto je ona pod pritiskom, Subotić je istakla njihovu uređivačku nezavisnost. N1, rekla je, „predstavlja simbol javnog interesa — jedan od rijetkih kanala koji posluje nezavisno od političkih i ekonomskih centara moći.“
<h2>„Ne razumijem… ove pokušaje da me pritisnu“</h2>
Postoje i znaci turbulencija unutar poslovanja United Grup-a u Srbiji. Dana 20. avgusta, Bojana Mijailović, direktorka United Grup RS, naglo je smijenjena i zamijenjena Vladicom Tintorom, bivšim direktorom Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge Srbije. (United Grup RS se ne bavi upravljanjem medijima. Njena uloga je da zapošljava lokalno osoblje u Srbiji koje pruža profesionalne usluge, poput finansija, IT-ja, marketinga, u podršci poslovanju United Grup-a).
Tintor je stigao u beogradsku kancelariju United Grup RS kasno popodne, u pratnji advokata iz kancelarije Gečić — koja je ranije bila glavni pravni savjetnik Telekoma Srbije u poslovima sa ovom kompanijom — kako bi preuzeo kontrolu. Mijailović u tom trenutku nije bila prisutna. Primopredaja je bila toliko iznenadna da je Tintor navodno pozvao policiju nakon što mu obezbjeđenje zgrade, neobaviješteno o promjeni, u početku nije dozvolilo ulazak.
- Ne razumijem ovakvo ponašanje, niti ove pokušaje da se izvrši pritisak na mene i zaposlene United Grup-a u Srbiji - rekla je Mijailović za N1 nakon svoje smjene.
Ona je priznala da BC Partners ima pravo da je zamijeni, ali je dodala: „U civilizovanom svijetu, i u kompanijama sa pravilnim upravljanjem kakvo je United Grup imala do sada, nema razloga da se stvari rade tako grubo i iznenada.“
U pisanom odgovoru OCCRP-u, Tintor je rekao da je promena rukovodstva sprovedena u skladu sa politikom kompanije, najboljim praksama i zakonom.
<h2>Odakle BC Partners-u novac?</h2>
BC Partners je investicioni fond koji prikuplja sredstva od investitora radi akvizicija. Prema javno dostupnim dokumentima njegove savjetodavne kompanije, između 2011. i 2025. veliki dio kapitala poticao je iz američkih javnih penzionih fondova i lokalnih penzionih sistema, uključujući Kalifornijski penzioni fond za prosvjetne radnike i Njujorški gradski penzioni sistem.
Ove institucije nemaju nikakvu ulogu u upravljanju poslovima BC Partners-a, ali njihov kapital posredno finansira kompanije u koje fond ulaže.

OCCRP: Direktor Telekoma i izvršni direktor United Grupe u pregovorima o slabljenju N1 u Srbiji

Najava formiranja Anketnog odbora povodom slučaja Telekom jeftin je medijski spin i nastavak pokušaja da se PES i parlamentarna većina konsoliduju nakon debakla koji su doživjeli na posljednjoj sjednici u julu - ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović.
Ideja im za to, cijeni ona, očigledno fali.
- Pa pokušavaju da recikliraju inicijative koje su već realizovane prije skoro 15 godina kada je Anketni odbor povodom ove teme vodio sadašnji šef parlamentarne većine Andrija Mandić - istakla je Popović.
Ne bi bilo, cijeni ona, loše prije nego što i zvanično u PES-u lansiraju neku inicijativu da provjere podršku u svojim redovima.
- Jer su posljednja dešavanja u Skupštini jasno pokazala potpuni raspad sistema koji ova politička grupacija doživljava - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilatovicSonja%2Fstatus%2F1953149481287102649&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Popović: Najava formiranja Anketnog odbora zbog slučaja Telekom jeftin spin i pokušaj konsolidacije PES-a i većine nakon debakla

Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Uglješa Urošević kazao je da PES pokreće Anketni odbor, i poručio da je vrijeme da bivši predsjednik i premijer Crne Gore, Milo Đukanović, odgovara za ''Telekom''.
- Stručna i laička javnost Crne Gore je sa priličnim zaprepašćenjem dočekala vijest da je zastara razlog odbacivanja krivične prijave u slučaju ”Telekom” protiv Đukanovića i njegove sestre. Iako je isti slučaj pred nadležnim sudom u SAD dobio svoj epilog u vidu pravosnažne presude za korupciju, u Crnoj Gori je svjesno zatrpan u tužilačkoj fioci slojevima vremena i očiglednog nemara do potpune zastare- istakao je Urošević.
Kako je kazao, u svom karakterističnom maniru drske obmane, Đukanović činjenicu zastare interpretira kao ”nepostojanje krivičnog djela”.
- Simptomatično je što Đukanović abolira nadležne organe zbog nepostupanja, a optužuje Evropsku komisiju da je godinama finansijski stimulisala 'konstruisanje' prijava protiv njega i ostalih nosilaca funkcija u Crnoj Gori. Međutim, u nastavku izjave, suprotstavljajući se sam sebi, utvrđuje da je ipak došlo do zastare, ali da je ključni razlog za to pritisak, čega drugog do neizbježnog 'velikosrpskog nacionalizma', i to na uplašene tužioce- ukazuje Urošević.
Dodao je da nemaju namjeru da Đukanovića mire sa samim sobom niti da utvrđuju koji kraj njegove kontradiktorne izjave ima veću težinu.
- Međutim, kao odgovorna vlast, želimo i hoćemo da do kraja razjasnimo okolnosti pod kojima je tužba za korupciju u poslu privatizacije nacionalne telekomunikacione kompanije neslavno završila birokratskom notom o zastari- jasan je on.
Stoga će, poručuje Urošević, PES pokrenuti formiranje Anketnog odbora u cilju rasvjetljavanja svih bitnih činjenica u slučaju ”Telekom”, ali i drugim slučajevima privatizacija u Crnoj Gori, poput privatizacije “Nikšićke banke”, “Primorke”, “Metalca”…
- U okviru svog rada, Anketni odbor će od Ministra pravde zatražiti informacije o svim slučajevima spornih privatizacija za koje se ne vode procesi pred redovnim sudovima, kako bi se i njima detaljno pozabavio. Najmanje toliko dugujemo generacijama koje su gradile velika državna preduzeća, a koja su tokom prethodne tri decenije beskrupulozno 'pojeli' Đukanović i njegovi skakavci. Takvih primjera je nebrojeno, a upravo svrha i našeg političkog djelovanja je da se o takvim i sličnim nepočinstvima ne ćuti- zaključio je.

Urošević: PES pokreće formiranje Anketnog odbora, vrijeme da Đukanović odgovara za ''Telekom''

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da je u slučaju privatizacije crnogorskog Telekoma tokom posljednjih 20 godina sve rađeno na njegovu štetu, ističući da je nedavna odluka Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da odbaci krivičnu prijavu protiv njega i njegove sestre Ane Đukanović – donešena ne zbog zastare, već zbog, kako tvrdi, nepostojanja krivičnog djela.
Specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović odbacila je u julu prijavu koju je MANS podnio još 2019. godine protiv Đukanovića, njegove sestre i još nekoliko osoba, obrazlažući to zastarom postupka. Đukanović, međutim, osporava takvo tumačenje, tvrdeći da su razlozi dublji i političke prirode.
- Da li smatram da je zastara krivičnih djela suštinski razlog odbacivanja krivične prijave MANS-a stare šest godina? Naravno, ne vjerujem. Razlog za odbacivanje je nepostojanje krivičnog djela. A pokretanje istražnog postupka je politikantski iskonstruisala osoba koja je svojevremeno imala potpisan ugovor sa EK (Evropska komisija) &nbsp;koji je podsticao i veoma izdašno finansijski nagrađivao podnošenje krivičnih prijava protiv nosilaca javnih funkcija u Crnoj Gori - kazao je Đukanović za Pobjedu.
<h2>Politički pamflet ili dokazni materijal?</h2>
Đukanović je podsjetio da je predmet u vezi sa privatizacijom Telekoma otvoren još početkom 2000-ih, ali da su sve institucije - uključujući SDT - do danas postupale, kako tvrdi, isključivo na njegovu štetu. On odbacuje sugestije da je zastara uslijedila zbog protekcije.
- Sve što je u ovom predmetu urađeno tokom, ne samo šest, nego bezmalo 20 godina, rađeno je permanentno na moju štetu. Zaključno sa obrazloženjem da je krivična prijava protiv mene, moje sestre advokatice Ane Đukanović i još jednog broja građana odbačena zbog zastare – kazao je on.
Đukanović ističe da ključni navod iz prijave MANS-a - da je Vlada koju je predvodio neosnovano podstakla prodaju udjela manjinskih akcionara u Telekomu - nije predstavljao nezakonitu odluku, već ekonomski opravdan potez.
On je objasnio da su tada u Vladi, iz komunikacije sa novim većinskim vlasnikom, znali za njegovu zainteresovanost da uveća svoja vlasnička prava kupovinom udjela manjinskih akcionara i izračunali da bi to izvjesno značilo priliv od još 40 miliona eura u platni promet Crne Gore.&nbsp;
Đukanović navodi da su tu ideju prenijeli nekim od manjinskih akcionara sa kojima su imali kontakt.
- Shvatili smo da oni u tome vide svoj interes, ali da postoji rizik da taj dio posla izostane zbog, u suštini, minimalnog razlikovanja u cijeni između prodavaca i potencijalnog kupca. Vlada je, po meni, domaćinski odgovorno procijenila da od svog prihoda (114 miliona eura) odvoji potencijalno tri, suštinski, mislim da je potrošila manje od 2,5 miliona, da bi Crna Gora dobila dodatnih 40 miliona eura. Ukupno, naša država je time prihodovala ne 114, nego oko 150 miliona eura. Kako rekoh, to je da ja znam ključna tačka ‘moje odgovornosti’ na koju ukazuje krivična prijava MANS-a i koja je nakon šest godina odbačena zbog zastare – kazao je Đukanović
<h2>Strah, politika i međunarodni uticaji</h2>
U osvrtu na razloge zašto je predmet godinama bio neriješen, Đukanović tvrdi da ključni problemi leže u nedostatku profesionalnog i moralnog integriteta nosilaca državnih funkcija, ali i u strahu - kako od domaćih pritisaka, tako i od međunarodnih „mentora demokratije“.
- Bespogovorno presudan ‘argument’ moje krivice bila je izjava nekadašnje diplomatske predstavnice države, našeg važnog partnera. Koja nikad ne griješi i sa kojom se nije pametno konfrontirati. No, za nevolju jedan broj nas je imao priliku da pročita mišljenje američke komisije za berzansko poslovanje i da se osvjedoči da se njena ocjena o koruptivnosti privatizacionog aranžmana odnosila na privatizaciju Telekoma Makedonije, ne i Crne Gore – kazao je Đukanović.
On navodi i „strah od dijela javnosti“ i „strah od suočavanja sa velikosrpskim nacionalizmom“ kao faktore koji parališu institucije. Kritikovao je i ponašanje Evropske unije i velikih sila prema Balkanu, nazvavši ga „neokolonijalnim i bahatim“.
- Politika zasnovana na toj ideologiji koja prethodnih godina podržava rusku agresiju na Ukrajinu i koja u kontinuitetu, zaključno i ovih dana, bukvalno sve čini da pospješi novu veliku nesreću u Bosni… Džaba. Nema ponta u našoj vlasti da im se pošalje poruka da uzalud kojevitezaju i da naši državni organi efikasno i profesionalno rade svoj posao: optužuju ko je odgovoran, a odbacuju pamflete. Umjesto toga, kod nas zastarijeva. Da se niko ne naljuti – kazao je Đukanović.
On upozorava da će Crna Gora nastaviti da gubi suverenitet i povjerenje građana ukoliko se praksa institucionalne pasivnosti ne prekine. Upozorava i na potencijalne posljedice po državni budžet zbog sve češćih oslobađajućih presuda i naknada štete.
- Možda ćemo, zahvaljujući geopolitičkim razlozima jednog dana i ući u EU, ali izvjesno, svakog dana ćemo ovakvom praksom, ako je ne budemo mijenjali, sve manje bivati država koja odgovorno vrši svoje funkcije, prije svega, zaštite prava svakog svog građanina – zaključio je Đukanović.

Đukanović: Razlog za odbacivanje prijave nepostajanje krivičnog djela, zastara formalni povod

Email servis Crnogorskog Telekoma- WebMax je od juče van funkcije, saopšteno je iz ove kompanije.
- U koordinaciji sa partnerskim kompanijama intenzivno radimo na otklanjanju tehničkog problema, koji je nastao i pored realizovanih unapređenja u prethodnom periodu- navodi se u saopštenju.
Kako navode, korisnike će redovno informisati o statusu aktivnosti koje preduzimaju.
- Izvinjavamo se svim korisnicima zbog neprijatnosti, uz garanciju da smo maksimalno angažovani na tome da se problem riješi u najkraćem mogućem roku- piše u saopštenju.
Nakon stabilizacije sistema, piše u saopštenju, izvršiće detaljnu analizu incidenta kako bi otklonili mogućnost ponavljanja slične situacije u budućnosti.
Obavještavaju da su ažurirane informacije dostupne na profilima Crnogorskog Telekoma na društvenim mrežama, kao i na broju 1500.

Telekom se izvinjava korisnicima WebMax-a: Radimo na otklonu kvara

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: telekom