Sa dubokom tugom i iskrenim saosjećanjem primili smo vijest o tragičnom požaru u domu za penzionere u Tuzli, u kojem je život izgubilo više osoba - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fzasto-su-osobe-s-demencijom-i-teskim-oblicima-karcinoma-bile-smjestene-na-visokim-spratovima-doma-penzionera-u-tuzli&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ova vijest duboko je, ukazuje on, potresla sve građane Crne Gore, jer nas je zadesila nesreća koja je odnijela živote naših komšija, prijatelja i ljudi sa kojima nas vežu neraskidive veze bliskosti, historije i zajedničkih vrijednosti.
- U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, izražavam najiskrenije saučešće porodicama stradalih. U ovim teškim trenucima dijelimo vašu bol i tugu, uz želju da pronađete snagu da izdržite bol gubitka najmilijih. Povrijeđenima u ovoj tragediji želimo što brži i potpuni oporavak - poručio je Nurković.
Ovakvi trenuci nas, kaže on, podsjećaju koliko je život dragocjen i koliko su solidarnost, ljudskost i zajedništvo važni u suočavanju s tragedijama. 
- Crna Gora stoji uz Bosnu i Hercegovinu, uz narod koji je kroz mnoge iskušenja pokazao dostojanstvo, snagu i plemenitost. Neka mir pronađu duše nastradalih, a njihovim porodicama i narodu Bosne i Hercegovine neka Bog podari utjehu i snagu da prevaziđu ovaj teški trenutak - zaključio je Nurković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nurković: Crna Gora je uz Bosnu i Hercegovinu, dijelimo bol naših komšija i prijatelja

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća porodici smrti pjevača Halida Bešlić.
- Iskreno me rastužilo saznanje o smrti vašeg dragog supruga, roditelja, djeda i brata Halida Bešlića. Njegovim odlaskom muzička scena BiH i ex-Yu ostala je bez jednog od posljednjih, najvećih umjetnika koji je svojim stvaralaštvom plijenio poštovanje i ljubav milionskog auditorijuma - piše u telegramu Đukanovića.
Halid je, kako je kazao, bio i mnogo više od toga.
- Imao sam zadovoljstvo da ga upoznam i da u više navrata uživam u živoj interpretaciji njegovog muzičkog savršenstva. A to su uvijek bile prilike i neposredan, ljudski kontakt. Halid je prije svega bio dobar i iskren čovjek i prijatelj. Prava rijetkost u ovom nevremenu koje živimo posljednjih nekoliko decenija - istakao je Đukanović.
Zato je rastanak s njim, kako kaže, izazvao takvu bujicu najljepših emocija.
- Poštovanje i divljenje na kakvo smo gotovo potpuno zaboravili i duboki žal zbog svijesti da odlazi jedan od posljednjih koga smo bez ostatka voljeli i u Sarajevu i u Podgorici i u Zagrebu i u Beogradu i u Skoplju i u Prištini... - navedeno je u telegramu Đukanovića.

Đukanović: Muzička scena BiH i ex-Yu ostala jbez jednog od posljednjih, najvećih umjetnika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oglasio se na mreži X povodom smrti glumca Momčila Moma Pićurića, navodeći da je Crna Gora je izgubila istinskog umjetnika i plemenitog čovjeka.
- S tugom sam primio vijest o odlasku Momčila Moma Pićurića, istaknutog crnogorskog pozorišnog, filmskog i televizijskog glumca. &nbsp;Njegova brojna glumačka ostvarenja ostavila su dubok trag u kulturnom životu Crne Gore, a ja ću ga posebno pamtiti po nedavnoj ulozi Lesa u filmu "Živi i zdravi", u kojoj je, spojivši humor i tugu, još jednom pokazao da je istinski majstor glume sa sposobnošću da svedenim izrazom dosegne najdublje slojeve čovjekove prirode - naveo je Milatović.
On je istakao da je Momo Pićurić nosio u sebi jedinstven sklad topline, snage i jednostavnosti koja ga je učinila voljenim i među publikom i među kolegama.&nbsp;
- Njegovim odlaskom, Crna Gora je izgubila istinskog umjetnika i plemenitog čovjeka. U ime građana Crne Gore i u svoje lično ime, upućujem izraze najdubljeg saučešća porodici Pićurić, prijateljima, kolegama i svim poštovaocima njegovog rada - kazao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1933113025281556527%3Ft%3DTdJFeJFHsYRbRbUwllV9MA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Crna Gora ostala bez istinskog umjetnika i plemenitog čovjeka

Nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešča porodici povodom smrti književnika i profesora Filipa Davida.
- Poštovana porodice David, sa iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti vašeg supruga i roditelja Filipa Davida, velikog književnika, uvaženog profesora i intelektualca, borca za mir i pravednije društvo; prije svega velikog čovjeka koga sam izuzetno cijenio - naveo je Đukanović u telegramu saučešća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fpreminuo-knjizevnik-i-profesor-filip-david&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Đukanović je istakao da je David svojim književnim djelom trajno obogatio ne samo srpsku kulturu, nego i kulturnu riznicu svih jugoslovenskih naroda.
- Bio je sinonim čestitosti, humanosti, poštenja i građanske hrabrosti; istaknuti pripadnik velike četvorke jugoslovenskog "bratstva pisaca", koji su, u vrijeme našeg istorijskog i civilizacijskog sunovrata, svojim djelima, društvenim i intelektualnim angažmanom ukazivali na važnost etike i lične hrabrosti, istovremeno ulivajući nadu mladim generacijama da je drugačiji svijet moguć - naveo je on.
Đukanović je kazao da je su u Crnoj Gori posebno cijenili snažnu podršku Filipa Davida demokratskim promjenama u našoj zemlji i opredjeljenju za upravo one evropske vrijednosti za koje se cio svoj život borio.
- Uz veliko poštovanje za književno i ljudsko djelo Filipa Davida, molim vas da primite izraze mog najdubljeg saučešća - zaključeno je u telegramju Đukanovića.

Đukanović: Crna Gora posebno cijeni podršku Filipa Davida demokratskim promjenama i opredjeljenju za evropske vrijednosti

Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević uputio je premijeru Milojku Spajiću telegram saučešća povodom stravične tragedije na Cetinju u kojoj je, prema informacijama policije, ubijeno 12 osoba, četiri su povrijeđene, a napadač Aco Martinović izvršio samoubistvo.
- Poštovani predsedniče Vlade, poštovani Milojko, primi iskreno saučešće naroda i Vlade Srbije povodom tragičnog događaja na Cetinju. Molimo se gospodu Bogu da se povrijeđeni, ranjeni, oporave, prežive, a ubijenima da podari rajsko naselje. Želim Crnoj Gori i njenom narodu da u duhu zajedništva prođe kroz ove teške i tužne dane - navodi se u telegramu Vučevića.

Vučević izrazio saučešće Spajiću: Crna Gora i njen narodu da u duhu zajedništva prođe kroz ove teške i tužne dane

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović sa četiri medalje, tri lična rekorda i nagradom za treću najbolju juniorku po IPC bodovima, završila je nastup na šestom &nbsp;Međunarodnom plaraplivačkog festivalu u Zagrebu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Odličan nastup imali su i ostali članovi podgoričkog kluba Mako Đurđa Borović (S14) i Ognjen Rončević (S14), koji su postigli &nbsp;značajan napredak, veliki broj ličnih rekorda i visoke plasmane u svojim klasama.
- Dedivanović je u konkurenciji juniorki, u kategoriji S9, sa ličnim rekordom pobijedila na 100 metara leđno, kao drugoplasirana završila je na 100 delfin i &nbsp;50 delfin sa ličnim rekordom. Bila je trećeplasirana na 100 slobodno, a svoj najbolji rezultat isplivala je i na 50 slobodno, što je bilo dovoljno za peto mjesto - precizirano je u saopštenju.
Trener Danijela Bulatović navela je da je Iskra ostvarila nekoliko vrhunskih rezultata, uključujući pobjedu na 100 metara leđno i tri lična rekorda.&nbsp;
- Osvojila je treće mjesto među najboljim juniorkama takmičenja - nagradu koja se dodjeljuje plivačicama sa najvećim zbirom IPC bodova iz četiri discipline u kategoriji Junior - kazala je Bulatović.
Rončević je u konkurenciji juniora, kategoriji S14, bio četvrti na 50 leđno (lični rekord) i 100 leđno, šesti na 200 slobodno, a 11. na 50 i 100 metara (lični rekord).
- Ognjen je zabilježio dva lična rekorda potvrđujući veliki napredak u kontinuitetu - navela je Bulatović.
U istoj kategoriji, u konkurenciji mladih, Borović je bila treća na &nbsp;100 prsno, kao petoplasirana završila je na 50 leđno (lični rekord), 100 leđno (lični rekord) i 50 prsno, dok je uz lični rekord kao šesta završila trku na 50 metara slobodno.
- Đurđa je nastupila izuzetno sigurno, ostvarivši tri lična rekorda i bronzu u disciplini 100 m prsno - rekla je Bulatović.
Ona je naglasila da je u Zagrebu bilo izvanredno takmičenje za malu ekipu plivačkog kluba Mako.
- Plivači su pokazali veliku zrelost, borbenost i pravi takmičarski duh. Ponosna sam na njih što iz svakog starta izvuku maksimum i što se na svakom međunarodnom takmičenju vidi njihov napredak. Zagreb je bio odlična završnica i veliki motiv za naredna takmičenja - zaključila je Bulatović.
Festival u Zagrebu okupio je plivače iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Luksemburga, Norveške, Estonije i Crne Gore.

Dedivanović sa tri lična rekorda do priznanja za treću najbolju juniorku festivala

Londonska policija saopštila je danas da je na aerodromu Hitrou došlo do incidenta u kojem je grupa muškaraca prskala biber sprejom ženu u liftu na parkingu jednog terminala, koju su potom i opljačkali, te povrijedila još 20 osoba koje su zadesile u liftu i okolini.
Do napada je došlo u liftu parkinga Terminala 3, a efekti spreja zahvatili su i druge osobe u liftu i okolini, rekao je policijski komandant Piter Stivens, prenosi Skaj njuz.
Policija je pozvana u 8.11 sati po lokalnom vremenu, a naoružani službenici uhapsili su 31-godišnjeg muškarca pod sumnjom za napad, devet minuta nakon prijave.
On je i dalje u pritvoru, dok istraga i dalje traje sa ciljem pronalaska drugih osumnjičenih. Londonska Hitna pomoć zbrinula je 21 osobu, uključujući i trogodišnju djevojčicu kojoj je pružena pomoć na terenu.
Pet osoba je prebačeno u bolnicu, a njihove povrede nisu opasne po život. Saobraćaj u okolini bio je poremećen, ali je Nacionalna željeznica saopštila da su linije javnog prevoza ponovo otvorene nakon policijske intervencije.
Na terenu su bili i vatrogasci.

Incident na londonskom aerodromu: Poprskali biber sprejom ženu u liftu, pa povrijedili još 20 osoba

Pariski noćni klub Badabum (Badaboum) veoma popularan kod mladih od ovog vikenda je uveo veče bez alkoloha "Sober club", prenijeli su francuski mediji.
Večeri bez alkohola postaju trend u Parizu u noćnim klubova, ali se takve večeri više organizuju nedjeljom poslije podne ili radnim danom kasno poslije podne.
Ovo je prvi da u Parizu subota uveče bude veče skroz bez alkohola u Badabumu.
Veče je organizovao didžej Maksim Miska (Maxime Musqua) koji je rekao da bi večeri bez alkohola trebalo da postanu norma.
Miska je rekao da ne treba čekati ponoć da počne dejstvo alkohola i da posjetioci budu više raspoloženi da igraju, dodajući da se lijepo raspoloženje za zabavu može postići i bez konzumiranja alkohola.
Uprava noćnog kluba je navela da je važno organizovati takve večeri pošto sve više ljudi preispituje svoje navike konzumiranja alkohola. Francuska je poznata po svojim vinima i konjaku.

Diskoteka u Parizu predstavila "klub trijeznih"

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije na Zapadnom Balkanu otvorili su prostor za novu generaciju građanskog otpora, a zamah protesta, koji su u velikoj mjeri inspirisani kontinuiranom mobilizacijom u Srbiji, mogao bi poslužiti kao katalizator za promjenu trenda demokratskog povlačenja - nalazi su iz <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/29/gradjanska-mobilizacija-kao-odgovor-na-institucionalni-deficit/">studije "Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit".</a>
Ovo istraživanje njemačke Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da pokreti mladih u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori počinju da daju drugačije, neočekivane odgovore na urušavanje institucija i demokratije.
Autori publikacije su, kako je precizirano u saopštenju, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu dr Dušan Spasojević i nezavisna istraživačica iz Skoplja dr Irena Cvetković.
&nbsp;Studija analizira tri reprezentativna talasa mobilizacije - studentske proteste i građanski bunt u Srbiji nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, obnovljene studentske plenume u Sjevernoj Makedoniji i crnogorski pokret „Kamo śutra“.&nbsp;
- Iako različiti po formi i zahtjevima, svi ovi pokreti pokazuju odbacivanje apatije, autoritarizma i servirane manipulacije. Zajednička im je demokratska artikulacija i insistiranje na institucionalnoj odgovornosti, dostojanstvu i budućnosti utemeljenoj u demokratskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
<h2>Crna Gora: „Kamo śutra“ probudio protestnu kulturu</h2>
&nbsp;Iako kratkog trajanja, pokret „Kamo śutra“ snažno je uticao na javni diskurs u Crnoj Gori. Studenti su, podsjećaju u CGO, reagovali na institucionalne propuste - od prikrivanja seksualnog uznemiravanja u gimnaziji do masovnih ubistava na Cetinju - otvarajući pitanja odgovornosti, bezbjednosti, obrazovanja i mentalnog zdravlja Djelovao je decentralizovano i bez partijskog okvira, kombinujući protestne šetnje sa simboličkim akcijama.
&nbsp;- Pokret je „probudio uspavanu protestnu kulturu“ pokazujući da mladi nijesu pasivni već spremni da traže drugačiju budućnost. To je važno u kontekstu netransparentnih političkih procesa, partijskog manevrisanja bez principa i urušavanja institucija, što mnoge građane, naročito mlade, navodi da preispituju sopstveni društveni potencijal i pravac zemlje. Studija daje osvrt na period od 2020. godine, ukazujući na sve dublju krizu upravljanja obilježenu polarizacijom, instrumentalizacijom religijskog identiteta i padom standarda vladavine prava - piše u studiji.
Raznovrsna podrška profesora, civilnog društva i profesionalnih udruženja pojačala je uticaj pokreta, ali i zamaglila granicu između studentskog aktivizma i šire građanske mobilizacije, dok su neprijateljska atmosfera, uključujući i odsustvo istinske podrške nekih od najuticajnijih medija, i politički pritisci dodatno otežavali njihovo djelovanje. Ipak, građanski otpor živi i van pokreta: od 5. februara 2025. do juče grupa građana Cetinja blokirala je raskrsnicu na Kruševom Ždrijelu, zahtijevajući institucionalnu odgovornost za dva masovna ubistva.
Uljarević navodi da „Kamo śutra?“ nije uspio da postigne neposredne političke promjene i prekinuo je aktivnosti, ali je istakao dublje strukturne prepreke za demokratsku transformaciju.&nbsp;
- Postao je prekretnica crnogorskog građanskog buđenja - simbol nade i dokaz da mladi, često potcijenjeni, mogu pokrenuti sadržajne promjene. Danas je podsjetnik da pritisak odozdo ima snagu, ali i da ga treba čuvati, širiti i zaštititi - zaključuje Uljarević.
<h2>&nbsp;Srbija: Studenti popunili politički vakum</h2>
&nbsp;Tragedija u Novom Sadu pokrenula je najveće studentske proteste u savremenoj Srbiji, koji su donijeli elemente direktne demokratije - otvorene plenume, distanciranje od partija i pozive građanima da se organizuju kroz lokalne zborove. Time su studenti, prema Spasojeviću „zauzeli prostor između režima i slabe opozicije i postali novi važan politički akter“.
&nbsp;- Pokret je brzo mobilisao veliki dio društva, artikulišući postojeće široko nezadovoljstvo, i uključujući srednjoškolce, univerzitete i brojne profesionalne grupe, a podrška je stigla i od opozicionih partija. Suprotno stereotipu o nezainsteresovanosti mladih za politiku, studenti su postali društveni i politički korektiv. Iako se njihovi zahtjevi poklapaju s evropskim vrijednostima, izbjegavali su otvorene pro-EU izjave. Kontroverze su se pojavile nakon skupa na Vidovdan, koji je imao izraženije nacionalne tonove, pa su pojedini akteri pokušali pokret predstaviti kao nacionalistički. Ipak, studija zaključuje da su takve ocjene pretjerane - ističu u CGO.
U maju su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore i najavili izlazak sa sopstvenom listom. Vlast je reagovala negativno, djelimično ispunjavajući zahtjeve i povremeno pribjegavajući nasilju, što je produbilo krizu.&nbsp;
- Nasilne epizode ukazuju na ulazak u novu fazu, a u takvim okolnostima je teško predvidjeti srednjoročne posljedice ovih protesta. Čini se da se pojavio novi akter sposoban da se uspješno suprotstavi dominantnom SNS-u, ali je neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se u narednim mjesecima raspišu vanredni izbori i dođe do promjene vlasti - navodi se u studiji.
&nbsp;Spasojević naglašava da su studenti uspjeli da inspirišu i mobilišu značajan dio srpskog društva.&nbsp;
- Suprotno uobičajenoj percepciji mladih kao nepolitičnih i isuviše individualističkih, protest je pokazao snažnu motivaciju i studenata i srednjoškolaca, što je bilo veoma važno u početnom širenju protesta - naglašava Spasojević.&nbsp;
<h2>Sjeverna Makedonija: tihi protesti protiv sistema</h2>
&nbsp;Okidač za mobilizaciju u Sjevernoj Maledoniji dogodio se krajem januara 2025. kada je Frosina Kulakova poginula u saobraćajnoj nesreći u Skoplju. Vozač, pod dejstvom alkohola i velikim prekoračenjem brzine, već je imao više krivičnih prijava i trebalo je da bude u pritvoru. Samo mjesec kasnije uslijedio je požar u Kočanima u kojem je stradalo 63 ljudi.&nbsp;
- Studenti su izašli su na ulice u vidu tihe, dostojanstvene pobune, usmjerene ne ka smjeni vlasti, već ka razotkrivanju dubokih sistemskih propusta. Iako fragmentirani, ovi protesti predstavljaju dio šireg regionalnog kontinuiteta frustracija i zahtjeva mladih za pravednijim i funkcionalnijim institucijama - navodi se u studiji.
Ipak, protesti u Sjevernoj Makedoniji ostali su razuđeni i sa ograničenim političkim efektom.&nbsp;
- Četiri ih ključne karakteristike izdvajaju: generacijska smjena u politici kroz pojavljivanje nove političke generacije sa drugačijim senzibilitetom; javna tuga kao pokretač, jer okupljanja nijesu bila glasna ni performativna, već tiha i obilježena tugom, bez jasnih zahtjeva ili očekivanja transformacije; pobuna protiv sistema, ne protiv vlasti, nezadovoljstvo nije imalo cilj da smijeni vladajuće, već da ukaže na sistem koji kontinuirano iznevjerava građane; ali i kraj neoliberalne političke logike, djelovanje se odvija u prostoru u kojem razočaranje sistemom postoji uporedo sa odbijanjem da se od njega odustane - istaknuto je u studiji.
&nbsp;Stoga, ovi protesti nijesu nastavak ranijih, već rani obrisi nečeg novog i još neimenovanog otpora koji proizilazi iz duboke iscrpljenosti institucionalnim neuspjehom.
&nbsp;Cvetković naglašava da ovo nijesu pokreti sa jasno definisanim zahtjevima ili harizmatičnim liderima.
- Već izrazi slomljenih očekivanja: spontani, afektivni otpori da se ćuti pred gubitkom, nemarom i institucionalnim neuspjehom, a odvijaju se u vremenu kada stari jezici transformacije više nijesu dovoljni, a novi još nijesu oblikovani - ističe Cvetković.
<h2>&nbsp;Zajednička nit regiona</h2>
&nbsp;Iako različiti, svi analizirani pokreti dijele tri ključne karakteristike: zahtjev za institucionalnom odgovornošću, odbijanje da se vlast monopolizuje nad budućnošću mladih, uz kreativne, nehijerarhijske oblike organizacije.&nbsp;
Autori zaključuju da se na Balkanu pojavljuje „nova generacija kritičkih građana koja balansira između očaja i odlučnosti, i koja sve manje pristaje na narativ da promjene nijesu moguće“.

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: telegram-saucesca