Tajland i Kambodža danas su međusobno optužile jedna drugu za napade na civile duž granice, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da će uputiti telefonski poziv kako bi zaustavio borbe i spasio primirje kojim je, prema njegovim riječima, posredovao u julu.
Dvije države jugoistočne Azije optužuju jedna drugu za sukobe koji su počeli u ponedjeljak i i dalje su u sporu kada je riječ o diplomatskom rješenju graničnih tenzija koje tinjaju već mjesecima.
Ministar vanjskih poslova Tajlanda izjavio je u utorak u intervjuu da ne vidi prostor za pregovore, dodajući da situacija nije pogodna za posredovanje treće strane, dok je visoki savjetnik premijera Kambodže Huna Maneta rekao Reutersu da je njegova zemlja „spremna za razgovore u svakom trenutku“.
Govoreći na mitingu u Pensilvaniji sinoć, Tramp je nabrojao više ratova za koje tvrdi da je pomogao da se zaustave, uključujući sukobe između Pakistana i Indije, kao i Izraela i Irana, prije nego što se osvrnuo na novi konflikt u jugoistočnoj Aziji.
- Ne volim da ovo kažem, zove se Kambodža - Tajland i ponovo je počelo danas, a sjutra ću morati da uputim jedan telefonski poziv. Ko još može da kaže da će jednim pozivom zaustaviti rat između dviju veoma moćnih zemalja, Tajlanda i Kambodže? - rekao je Tramp.
Upitan o mogućnosti da Tramp ponovo posreduje, portparol kambodžanske vlade Pen Bona izjavio je da stav Pnom Pena ostaje isti - da želi isključivo mir. Portparol tajlandske vlade rekao je da ne zna da li je premijer razgovarao sa Trampom, jer se nalazio u parlamentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp najavio da će telefonskim pozivom pokušati da zaustavi obnovljene borbe između Tajlanda i Kambodže

Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da zadrže zamah u svojim odnosima i da nastave da se kreću u pravom smjeru, zasnovanom na jednakosti, poštovanju i međusobnoj koristi, prenijela je danas Kineska medijska grupa (CMG).
Si je to u ponedjeljak izjavio tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Kineski predsjednik je napomenuo da je prošlog mjeseca imao uspješan susret sa Trampom u Busanu, gde su postigli mnoge važne zajedničke dogovore.
- Ponovo smo usmjerili kurs džinovskog broda kinesko-američkih odnosa i dali mu veći zamah za stabilnu plovidbu napred, šaljući pozitivnu poruku svijetu - rekao je Si.
- Kinesko-američki odnosi su od tada generalno zadržali stabilan i pozitivan napredak, što pozdravljaju obije zemlje i međunarodna zajednica - naveo je Si.
On je ukazao da se ponovo potvrdila činjenica da "saradnja Kine i SAD-a doprinosi objema stranama, a da im konfrontacija šteti", što je dokazano iskustvom.
- Dvije strane treba da prošire listu saradnje i skrate listu problema, kako bi se postigao veći napredak, stvorio novi prostor za saradnju i donijelo više koristi narodima obe zemlje i svijeta - rekao je kineski predsjednik.
Si je naglasio principijelni stav Kine o pitanju Tajvana, istakavši da je povratak Tajvana Kini sastavni dio poslijeratnog međunarodnog poretka.
On je podsjetio da su se Kina i SAD borile rame uz rame protiv fašizma i militarizma.
- Trenutno je još važnije da dvije strane zajedno zaštite pobedu u Drugom svjetskom ratu - poručio je kineski predsjednik.
Predsjednik Tramp je rekao da je predsjednik Si veliki lider.
Tramp je dodao da je uživao u susretu sa Sijem u Busanu i da se u potpunosti složio sa njegovim komentarima o odnosima dvije zemlje.
Dodao je da obije strane sprovode sve dogovore koje su dvojica lidera postigla u Busanu.
Tramp je naglasio da je Kina igrala važnu ulogu u pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Takođe je podvukao da SAD razumiju važnost pitanja Tajvana za Kinu.
Dva predsjednika su razmijenili mišljenja i o ukrajinskoj krizi. Si je ponovio da Kina podržava sve napore koji doprinose miru. On je izrazio nadu da će sve strane što prije smanjiti nesuglasice i postići pravedan i dugotrajan mirovni sporazum radi rješavanja krize.

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je imao veoma dobar razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom o svim važnim pitanjima bilateralne saradnje, među kojima su i postizanje gasnog aranžmana prije 31. maja i pitanje američkih sankcija NIS-u, kao i da je potvrđen predstojeći susret 9. maja u Moskvi.
Vučić je rekao da su razgovarali i o svim važnim političkim pitanjima, "pokušaju obojene revolucije u Srbiji, situaciji u regionu i svemu što se dešava u Republici Srpskoj".
- Upravo sam završio razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Vladimirovičem Putinom, imali smo dobar, sadržajan i usudio bih se da kažem odličan razgovor o svim važnim bilateralnim pitanjima naše saradnje. Govorili smo o političkoj saradnji i o tome kako je neophodno da međuvladine komisije nastave da rade na oporavku naše trgovinske razmene i daljem unapređenju ekonomske saradnje - rekao je Vučić u video izjavi objavljenoj na Instagramu nakon telefonskog razgovora sa Putinom.
Predsjednik Srbije je prenio da su razgovarali o saradnji sa ruskim željeznicama, kako prije 31. maja sklopiti gasni aranžman i na koji način riješiti pitanje NIS-a, imajući u vidu američke sankcije koje su nametnute protiv tog preduzeća.
Vučić je naveo da je sa Putinom razgovarao i o svim važnim političkim pitanjima, a da je jedno od ključnih pitanja bila i situacija u regionu.
- Prenio sam mu poruku predsjednika Republike Srpske i predsjednik Putin, moram da kažem, dobro razumije situaciju u regionu, da on vidi pokušaje i poteze visokog predstavnika u BiH i sa samo jednim ciljem ih razumije, a to je da se sruši Milorad Dodik. Ruska Federacija uvijek je pružala podršku i Dejtonskom mirovnom sporazumu i naravno Republici Srpskoj - rekao je Vučić.
Vučić je prenio i stav Rusije koji se odnosi na političku situaciju u Srbiji. Prema riječima Vučića, Moskva je ponovila svoju podršku, kako je rekao, "legalno i legitimno izabranim organima vlasti u Srbiji".
Vučić je potvrdio i posjetu Rusiji 9. maja i dodao da će na čelu srpske delegacije biti početkom maja na proslavi 80. godišnjice pobjede nad fašizmom i da će sa ponosom predstavljati Srbiju na Crvenom trgu.

Vučić nakon telefonskog razgovora sa Putinom: Predsjednik Rusije dobro razumije situaciju u regionu

Nakon što je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola u posljednjem trenutku otkazala susret sa predsjednikom crnogorske Skupštine Andrijom Mandićem, u njenoj agendi današnjih aktivnosti našao se telefonski razgovor sa čelnikom crnogorskog parlamenta. Mandić i Mecola trebalo je da se sastanu jutros u devet sati, tokom posjete predsjednika crnogorskog parlamenta EP, ali umjesto toga obaviće telefonski razgovor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212101244_c414be6d9d163f3a996e3c8d9afd4c797d09ccde82324c5104afb3174877afb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212101244_c414be6d9d163f3a996e3c8d9afd4c797d09ccde82324c5104afb3174877afb3" data-rendition-name="original" width="315" height="584" loading="lazy" alt="agenda"> </figure>  Savjetnica za medije Mandića, Gordana Đuračić, juče je u saopštenju tvrdila da je sastanak sa predsjednicom Evropskog parlamenta otkazan zbog "hitnih privatnih razloga gospođe Metsola". - Predsjednik Mandić ima potpuno razumijevanje za razloge koji su nam saopšteni – zaključuje se u saopštenju. Standard je juče objavio da je Metsola otkazala sastanak zbog negodovanja velikog broja evropskih parlamentaraca, koji smatraju da Andrija Mandić nije EU partner, kao i zbog činjenice da ga je Hrvatska, zemlja članica EU, proglasila za personu non grata.

Umjesto susreta telefonski razgovor Mandića i Metsole

Na gradilištu predviđenom za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu jutros je zabilježena mirna situacija. Iako je mehanizacija prisutna na parceli, u jutarnjim satima nijesu izvođeni građevinski radovi.
Podsjećamo, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je u petak da radovi na postrojenju u Botunu neće biti obustavljeni, kao ni da će spalionica mulja biti izmještena na drugu lokaciju.
Mujović je to kazao nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem i predstavnicima građana koji se protive izgradnji kolektora, a koji su zahtijevali moratorijum na gradnju i najavili nove pregovore sa Vladom.
Asanović je tom prilikom poručio da se protesti i blokade privremeno obustavljaju do donošenja nove odluke.
Mještani Botuna i predstavnici Opštine Zeta očekuju da naredne sedmice započnu pregovore sa Vladom i gradonačelnikom Podgorice o mogućoj obustavi gradnje postrojenja.

Iz vazduha snimljeno gradilište u Botunu: Mehanizacija na terenu, radovi jutros miruju

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković uputila je pismo Vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, u kojem je podsjetila na istorijsku i kanonsku autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), ističući da je njeno ukidanje izvršeno nekanonski i pod političkim pritiskom početkom 20. vijeka.
Pismo je upućeno povodom nedavnih medijskih navoda o mogućem priznanju CPC od strane Vaseljenske patrijaršije, koje su iz Fanara demantovane. Crnogorski forum navodi da se ovim obraćanjem želi sagledati cjelokupan slučaj u skladu sa istorijskim činjenicama, kanonima Pravoslavne crkve i međunarodnim pravnim principima.
U pismu se podsjeća da je autokefalnost CPC potvrđena brojnim dokumentima iz 18. i 19. vijeka, uključujući:
– Ruski diptiht iz 1711. godine, u kojem je CPC prvi put zvanično upisana kao autokefalna crkva 
 – Atinsku sintagmu iz 1855. godine, gdje je navedena među autokefalnim crkvama 19. vijeka 
 – Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, koji izričito potvrđuje autokefalnost crnogorske crkve 
 – Ustav Svetog sinoda CPC iz 1903. godine
Takođe se navodi da su crnogorski mitropoliti redovno učestvovali u vaseljenskim crkvenim raspravama, što je bila praksa rezervisana isključivo za autokefalne crkve.
Posebno se ukazuje na encikliku Vaseljenskog patrijarha Joakima III iz 1902. godine, u kojoj se Crnogorska pravoslavna crkva pominje među autokefalnim crkvama, kao i na pismo iz 1910. godine u kojem se patrijarh obraća mitropolitu Mitrofanu Banu kao poglavaru „svete Crnogorske crkve“.
Crnogorski forum navodi da je ukidanje autokefalnosti CPC u periodu od 1918. do 1922. godine izvršeno bez zakonitog crkvenog sabora, bez tomosa i bez saglasnosti episkopata, te da je riječ o nekanonskom postupku sprovedenom pod političkim pritiskom.
U pismu se analizira i Tomos Vaseljenske patrijaršije iz 1922. godine, kojim je priznato ujedinjenje pravoslavnih crkava u Kraljevini SHS, a u kojem se Crnogorska pravoslavna crkva izričito navodi kao jedna od autokefalnih crkava koje su ušle u sastav ujedinjene Srpske pravoslavne crkve.
Prema ocjeni Crnogorskog foruma, taj dokument potvrđuje da je CPC u trenutku ujedinjenja imala status autokefalne crkve, te da Tomos ne poništava njenu istorijsku nezavisnost, već je regulisao stanje u specifičnom političkom kontekstu tog vremena.
U završnoj kanonsko-pravnoj analizi navodi se da:
– princip teritorijalnosti zabranjuje trajno širenje crkvene jurisdikcije izvan kanonskih granica 
 – politički pritisak ne može poništiti kanonsku autokefalnost 
 – CPC ne traži novo osnivanje crkve, već obnovu ranije postojeće autokefalnosti
Crnogorski forum smatra da bi obnova autokefalnosti CPC predstavljala povratak zakonitom kanonskom stanju i ispravljanje istorijske nepravde, u skladu sa vaseljenskim kanonima.
Pismo je potpisala predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Optužnice protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažnije su za izgradnju povjerenja javnosti i napredak države u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije, ocijenila je ekspertkinja za tu oblast iz Hrvatske, Nataša Novaković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je iskustvo Hrvatske u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) pokazalo da borba protiv korupcije predstavlja jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih segmenata cjelokupnog procesa.
Prema riječima Novaković, Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava bilo je posebno zahtjevni i tražilo je od Hrvatske dubinske, strukturne i dugoročne reforme, a ne samo formalno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.
“Najveći izazov u području borbe protiv korupcije bio je prelaz s normativnog pristupa na dokazivanje stvarnih rezultata u praksi“, kazala je Novaković.
Kako je istakla, Evropska komisija (EK) nije vrjednovala isključivo donošenje zakona i strategija, već njihovu učinkovitu primjenu, mjerljive učinke i konkretne sudske ishode, posebno u slučajevima visoke korupcije.
“Ključno je bilo jačanje institucionalnog okvira i operativne nezavisnosti tijela zaduženih za suzbijanje korupcije“, kazala je Novaković.
Ona je pojasnila da je posebna pažnja posvećena jačanju Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK), unapređenju rada policije i državnog tužilaštva, razvoju specijalizovanih istražnih kapaciteta i osiguravanju njihove pune profesionalne i političke nezavisnosti.
“Istovremeno su sprovedene opsežne reforme zakonodavnog okvira, uključujući unaprjeđenje kaznenog zakonodavstva, jačanje sistema sprječavanja sukoba interesa, uređenje finansiranja političkih aktivnosti, kao i povećanje transparentnosti u području javne nabavke i upravljanja javnim sredstvima“, navela je Novaković.
Kako je kazala, poseban naglasak stavljen je na preventivne mehanizme, digitalizaciju postupaka i smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje.
Novaković je naglasila da se od Hrvatske, posebno u okviru Poglavlja 23, zahtijevalo uspostavljanje cjelovitog, učinkovitog i nezavisnog sistema za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
“EK je ovo područje smatrala ključnim dijelom preventivne borbe protiv korupcije, s posebnim naglaskom na politički nivo vlasti“, rekla je Novaković.
Kako je istakla, najvažniji zahtjev bio je dokazati rezultate u praksi, a ne samo institucionalne reforme.
To je, prema riječima Novaković, značilo podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera, pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije, vidljiv statistički napredak i kontinuirani rad bez obzira na političke promjene.
“EK je izričito naglašavala da politička poruka mora biti da niko nije iznad zakona“, kazala je Novaković, dodajući da je to značilo da kazneno gonjene mora obuhvatati i najviše nivoe vlasti, ne smije biti političkih izuzetaka i da se slučajevi moraju voditi nezavisno od političke pripadnosti.
Na pitanje koliko je situacija u Crnoj Gori danas slična Hrvatskoj i koje ključne izazove prepoznaje kada je u pitanju borba protiv korupcije, Novaković je kazala da je iskustvo Hrvatske pokazalo da ne postoji jedinstven i univerzalan „uspješan recept“ u borbi protiv korupcije.
“Borba protiv korupcije nije jednokratan zadatak koji završava ulaskom u EU, već dugoročan i kontinuiran proces. Upravo održivost reformi nakon zaključenja pregovora predstavlja najveći izazov s kojim se i Hrvatska u nekim područjima još uvijek bori”, navela je Novaković.
Ipak, kako je dodala, može se izdvojiti nekoliko ključnih elemenata uspjeha – jasna i trajna politička volja, nezavisne i profesionalne institucije, snažni mehanizmi odgovornosti, transparentnost rada javne vlasti, učinkovito pravosuđe i aktivna uloga civilnog društva i medija.
Ona smatra da je Crna Gora u ipak nešto lošijoj, ali prilično sličnoj poziciji u odnosu na onu u kojoj se nalazila Hrvatska.
Novaković je, kao ključne izazove u Crnoj Gori, izdvojila ograničen broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju, politički uticaj na pravosuđe i upravu, nedovoljnu finansijsku istragu kaznenih djela, visoke rizike u javnim nabavkama i ograničene kapacitete Agencije za sprječavanje korupcije.
Komentarišući kritike sa kojima se Crna Gora godinama suočava zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, Novaković je kazala da Crna Gora treba što prije da napravi radikalne pozitivne pomake.
“Jer na žalost (ili sreću) zahtjevi EU neće nestati, što se prije to shvati i krene u stvarne reforme, ne samo normativne, to ćete prije krenuti dalje“, kazala je Novaković.
Za to, kako tvrdi, treba imati političke hrabrosti i biti spreman snositi posljedice.
Novaković je kazala da je bitno da Crna Gora sve te reforme ne napravi samo zbog ulaska u EU, već radi vlastitog razvoja.
“Bez toga nema naprijed. Bez stvarnog napretka u gore navedenim područjima Crna Gora može još godinama biti u ovoj nezavidnoj situaciji“, naglasila je Novaković.
Ona smatra da je politička volja odlučujući faktor u borbi protiv korupcije.
“Morate pogledati i u svojim redovima postoji li korupcija, što nikada nije lako“, rekla je Novaković.
Osim toga, kako je navela, svaka velika reforma može dovesti do gubitka izbora, jer „uvijek dirate u nečija prava ako sprovodite reformu“.
“Da ne kažem koliko novca možete nekome izbiti iz džepa s anti-koruptivnim mjerama“, navela je Novaković.
Ipak, kako je naglasila, upravo to se traži – odlučno i jasno protiv korupcije.
Ona je kazala da je teško odgovoriti da li u Crnoj Gori ima stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, dodajući da je činjenica da se neke reforme sprovode i da se pokušava gurati naprijed.
“Ali to mora biti beskompromisno i efikasno, sa jasnom statistikom“, rekla je Novaković.
Upitana koliko su sudski procesi i presude protiv visokih funkcionera važni za izgradnju povjerenja javnosti i kredibilitet države pred EU, Novaković je kazala da su podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažniji za izgradnju povjerenja.
“Javnost ne procjenjuje sudstvo i vladavinu prava prema nevažnim, malim sudskim postupcima, javnost traži da zakon bude jednak za sve i da se konačno i „nedodirljivi“ kazne. Bez toga nema ni povjerenja u institucije, niti napretka u pregovorima“, poručila je Novaković.
Kako je dodala, to što dolazi do spektakularnih hapšenja ništa ne znači ako se ne oduzme imovinska korist, ako osoba ne završi sa pravosnažnom presudom.
Komentarišući navode o „zarobljenim institucijama“ u Crnoj Gori, Novaković je kazala da je najgore što se jednom društvu može desiti upravo to da su institucije politički zarobljene.
Ona je kazala da je to bila boljka i u GRECO izvještajima za Hrvatsku, podsjećajući da se često pominje da bi izbor sudija trebalo mijenjati tako da bude nezavisniji od politike.
Novaković je pojasnila da je EU od Hrvatske tražila jačanje samostalnosti USKOK-a unutar Državnog tužilaštva, jasnije zakonsko definisanje njegove nadležnosti, ali i osiguravanje zaštite od političkog uticaja.
“Jedan od ključnih zahtjeva EK bio je osnivanje posebnog, institucionalno i operativno nezavisnog tijela zaduženog za sprovođenje zakona o sprječavanju sukoba interesa“, navela je Novaković.
Na pitanje o antimafija zakonu čije donošenje traže pojedini akteri u Crnoj Gori, Novaković je naglasila značaj pitanja porijekla imovine, dodajući da bi podržala donošenje takvog zakona sa ozbiljnim posljedicama.
“Svaki zakon može biti mrtvo slovo na papiru, ali u svakom slučaju donošenje zakona bar daje šansu da se stvarno neka velika promjena desi. Bez dobrih zakona šanse su nikakve“, navela je Novaković.
Na pitanje šta bi danas bio najrealniji i najkonkretniji pokazatelj da Crna Gora zaista napreduje u borbi protiv korupcije, Novaković je kazala da su to sudske presude i kontinuiran rad na promjeni političke kulture.
“Izbor profesionalnih, a ne podobnih na važne funkcije. Na kraju, sve zavisi od ljudi kojima date moć upravljanja“, kazala je Novaković.

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

U novom izdanju emisije "Vikend popodne" na Televiziji E gledaoce očekuje raznovrstan i aktuelan program.
Sa političkim analitičarem razgovaramo o tome kako zapaljivi diskurs političara u Crnoj Gori i svijetu utiče na odnose među građanima i oblikuje svakodnevnu komunikaciju u društvu.
U emisiji gostuje i crnogorski muzičar, učesnik nedavnog Montesonga, koji govori o značaju muzike u svom životu, izvorima inspiracije i ulozi muzičkih takmičenja u afirmaciji mladih autora.
U trećem segmentu otvaramo temu advokatske profesije i izazova sa kojima se pravnici suočavaju u crnogorskom društvenom kontekstu.
Za kraj, u opuštenoj atmosferi, sa Sandrom Manojlović pripremamo jednostavno tradicionalno crnogorsko jelo.
Vikend popodne gledajte kao i svakog vikenda, od 17sati na Televiziji E.

Tag: telefonski-razgovor

Tramp najavio da će telefonskim pozivom pokušati da zaustavi obnovljene borbe između Tajlanda i Kambodže

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Vučić nakon telefonskog razgovora sa Putinom: Predsjednik Rusije dobro razumije situaciju u regionu

Umjesto susreta telefonski razgovor Mandića i Metsole

Iz vazduha snimljeno gradilište u Botunu: Mehanizacija na terenu, radovi jutros miruju

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

"Vikend popodne" : Od političkog govora do muzike i tradicionalne kuhinje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: telefonski-razgovor

Tramp najavio da će telefonskim pozivom pokušati da zaustavi obnovljene borbe između Tajlanda i Kambodže

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Vučić nakon telefonskog razgovora sa Putinom: Predsjednik Rusije dobro razumije situaciju u regionu

Umjesto susreta telefonski razgovor Mandića i Metsole

Iz vazduha snimljeno gradilište u Botunu: Mehanizacija na terenu, radovi jutros miruju

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

"Vikend popodne" : Od političkog govora do muzike i tradicionalne kuhinje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru