Na Wall Streetu je u ponedjeljak Dow Jones indeks blago porastao, na novu rekordnu vrijednost, a ojačao je i S&amp;P 500, najviše zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora.
Dow Jones ojačao je neznatno na 50.135 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 0,47 odsto na 6.964 poena, a Nasdaq indeks 0,9 odsto na 23.238 bodova.
Pritom je najviše, u prosjeku 1,6 odsto, porastao tehnološki sektor. Tako je nastavljen oporavak tog sektora drugi trgovinski dan zaredom, nakon što su u prvom dijelu prošle sedmice cijene dionica nekih od najvećih tehnoloških kompanija oštro pale, prenosi Hrportfolio.
Donedavno je taj sektor snažno rastao nakon svake vijesti o većem ulaganju u razvoj vještačke inteligencije (AI), no sada se postavlja pitanje u kojoj će se mjeri ta ogromna ulaganja isplatiti i koje će kompanije bolje proći u žestokoj AI konkurenciji.
U ponedjeljak se oporavio i sektor proizvođača softvera, koji je već sedmicama pod pritiskom, jer bi brzi AI razvoj mogao izazvati poremećaje u toj industriji.
S&amp;P 500 indeks softverskog i uslužnog sektora porastao je gotovo tri odsto, najviše zahvaljujući skoku cijene dionice Oraclea od gotovo deset odsto.
Među najvećim dobitnicima bio je i rudarski sektor, koji je u prosjeku porastao 1,4 odsto, jer su se cijene zlata i srebra blago oporavile nakon prošlosedmičng oštrog pada.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 odsto na 10.386 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,19 odsto na 25.014 poena, a pariski CAC 0,6 odsto na 8.323 boda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tehnološki sektor podstakao rast indeksa

Dionice su ove sedmice na svjetskim berzama značajno pojeftinile, a pod najvećim pritiskom bio je tehnološki sektor, jer se ulagači plaše da su nakon snažnog rasta posljednjih mjeseci cijene u tom segmentu tržišta previsoke.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 1,2 odsto na 46.987 bodova, dok je S&amp;P 500 skliznuo 1,6 odsto na 6.728 poena, a Nasdaq tri odsto na 23.004 boda.
Pad indeksa najviše je posljedica strahovanja da su cijene dionica velikih tehnoloških kompanija došle do previsokih vrijednosti, pa su ulagači odlučili da povuku dio zarade s tržišta, prenosi Hina.
Već duže vrijeme cijene dionica tehnoloških kompanija snažno rastu, zahvaljujući euforiji u vezi sa razvojem vještačke inteligencije, pa je to glavni razlog rekordnih vrijednosti berzanskih indeksa.
Zbog toga neki analitičari upozoravaju da je tržište precijenjeno. Drugi, pak, smatraju da još ima prostora za dalji rast, jer i dalje ima volje za kupovinu.
- Pitanje visine cijena zabrinjava dugoročno, no tržište je i dalje optimistično. U utorak su cijene dionica pale između jedan i 1,5 odsto, no već narednog dana porasle su oko 0,8 odsto. To znači da su ulagači skloni kupovini dionica kada cijene padnu - objasnio je strateg u firmi Murphy &amp; Sylvest, Paul Nolte.
No, ima i onih koji smatraju da je tržište precijenjeno i da slijedi dalja korekcija cijena.
Na tržištu vlada nesigurnost i zbog toga što američke savezne službe i dalje ne rade, pa nema statističkih izvještaja o ekonomskim kretanjima.
Stoga ulagači prate manje obuhvatne izvještaje privatnih kompanija i instituta, koji ukazuju na slabljenje američkog tržišta rada i povećani broj otpuštanja, kako zbog smanjenja troškova, tako i uvođenja rješenja na osnovu vještačke inteligencije.
Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka.
Do sada je izvještaje objavilo više od 430 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 odsto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.
Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u trećem tromjesečju porasle 16,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su na početku sezone objava finansijskih izvještaja očekivali rast od 8,8 odsto.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,4 odsto na 9.682 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,6 odsto na 23.569 poena, a pariski CAC 2,1 odsto na 7.950 bodova.

Svjetske berze pale zbog pritiska na tehnološki sektor

Usvajanje novog granskog kolektivnog ugovora predstavlja značajan i odgovoran korak ka daljem jačanju i unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, ističući da država pokazuje jasnu opredijeljenost da kroz dijalog i sistemska rješenja osnaži položaj zaposlenih u zdravstvu.
Kako je naveo, granskim kolektivnim ugovorom obezbijeđeno je povećanje koeficijenata zarada srednjeg medicinskog kadra za 15 odsto, medicinskih sestara i tehničara sa visokim i višim obrazovanjem za 10 odsto, uz dodatak od pet odsto za rukovodeći kadar, što predstavlja najveće povećanje zarada do sada.
Šimun je kazao da ova odluka ima širi značaj od samog finansijskog aspekta, jer jasno odražava svijest da su zdravstveni radnici noseći stub sistema i da je ulaganje u njihov profesionalni i materijalni status preduslov za kvalitetnu, stabilnu i održivu zdravstvenu zaštitu, u interesu svih građana.

Šimun: Novi granski kolektivni ugovor najveće povećanje zarada u zdravstvu do sada

Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je danas da je „razumio molbu“ predsjednika države Aleksandra Vučića da funkcioneri te stranke javno ne govore o tome da li će biti premijer „dok ne dođe vrijeme“, odnosno dok se o tome, prije svega unutar stranke, ne razgovara.
- Za mene je to prirodno, ali kako god bude, naravno, njegova je odluka da li želi da se kandiduje, a onda je odluka naroda da li će takvu odluku podržati. U tom je kontekstu govorio Aleksandar (Vučić) juče. Vidjećemo kad dođe vrijeme, naša lista će biti mnogo mlađa, sa daleko obrazovanijim ljudima, sa jasnom politikom, nego što će biti blokaderska lista. Naša lista će kandidovati odgovorne ljude - rekao je Vučević za TV Pink.
Govoreći o dolasku Vučića u nedjelju u Novi Sad, gdje su se, kako je kazao Vučević, dogovorili da prije manifestacije „posvećene Krajišnicima“ odu negdje i „klopaju nešto što je tipično novosadsko“, naveo je da su otišli u prodavnicu sa sendvičima i dodao: „bilo je sve super, fantastično“.
- Oni (blokaderi) misle da mogu nekoga da spriječe da se kreće, da mi ne smijemo da idemo ulicama. Još na mnoga mjesta ćemo dolaziti i družiti se s ljudima - poručio je Vučević.

Vučević: Razumio sam molbu Vučića da se ne govori o premijeru

Kineski regulatori savjetovali su banke u zemlji da smanje ulaganja u američke državne obveznice, zbog rizika od prevelike koncentracije i mogućih fluktuacija tržišta.
&nbsp;Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
&nbsp;Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Nakon što je izraelska vlada odobrila opsežne promjene u registraciji zemljišta i civilnoj kontroli na okupiranoj Zapadnoj obali, što mnogi smatraju potezom koji vodi de facto aneksiji, stigla je reakcija iz Bijele kuće.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je u ponedjeljak da predsjednik Donald Tramp smatra stabilnu Zapadnu obalu ključnom za sigurnost Izraela i za američki cilj postizanja regionalnog mira.
Ova izjava dolazi u trenutku kada izraelski ministri ubrzano provode administrativne i pravne mjere koje kritičari opisuju kao de facto aneksiju palestinske teritorije.
— Stabilna Zapadna obala održava Izrael sigurnim i u skladu je s ciljem ove administracije da postigne mir u regiji — poručio je zvaničnik Bijele kuće. Izjava pokazuje sve veći jaz između Washingtona i putanje izraelske politike.
Izjava je uslijedila dan nakon što su izraelski ministar finansija Bezalel Smotrih i ministar odbrane Izrael Kac objavili nove mjere kojima se dodatno širi izraelska vlast na okupiranoj palestinskoj teritoriji. Te mjere olakšavaju izraelsko preuzimanje zemljišta za izgradnju naselja, što je prema međunarodnom pravu nezakonito, te prenose ključna administrativna ovlaštenja s Palestinske uprave na izraelske institucije.
Ovi potezi nadovezuju se na raniji obrazac. Izrael je 22. decembra 2025. godine odobrio izgradnju 19 novih naselja na Zapadnoj obali, izazvavši oštre međunarodne reakcije i dodatno produbivši zabrinutost oko održivosti rješenja o dvije države.
Najnovije odluke uključuju i prenos ovlaštenja za izdavanje građevinskih dozvola u Hebronu, najvećem gradu Zapadne obale, s Palestinske uprave na izraelske vlasti, kao i jačanje izraelske kontrole nad Rahelinim grobom kod Betlehema i Pećinom patrijarha u Hebronu, dvjema lokacijama koje godinama predstavljaju žarišta tenzija.
Washington se ovim stavom približio širokom međunarodnom frontu koji uključuje Evropu, arapski svijet i Ujedinjene nacije.
Osam zemalja s muslimanskom većinom — Egipat, Indonezija, Jordan, Pakistan, Katar, Saudijska Arabija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati — izdalo je zajedničku izjavu u kojoj osuđuju, kako su naveli, nezakonite izraelske odluke i mjere usmjerene na nametanje nezakonitog izraelskog suvereniteta nad palestinskom teritorijom.
Evropska unija ocijenila je potez kao još jedan korak u pogrešnom smjeru, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo pozvalo Izrael da odluku odmah povuče, upozoravajući da bi svaka jednostrana promjena geografskog ili demografskog sastava Palestine predstavljala kršenje međunarodnog prava.
Španija je upozorila da bi ove mjere mogle potaknuti novo nasilje u Gazi i ugroziti ionako krhke napore za prekid vatre i mirovni proces.

Izrael objavio nove mjere za širenje vlasti na Zapadnoj obali, iz Vašingtona stigao odgovor: Ništa od toga

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

KNEŽEVIĆ: Optužnica se ruši sopstvenim dokazima, na mojoj strani je istina

Novović bio zadovoljan radom Žižića na slučajevima Medenica i rasvjetljavanjem napada na Lakić

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation