Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore održao je danas protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, zahtijevajući povećanje zarada za 15 odsto u odnosu na zaposlene u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Ukoliko nadležni ne reaguju, najavili su da će se ponovo okupiti za petnaest dana.
Medicinske sestre i tehničari poručili su da neće odustati od svojih zahtjeva i da se bore za dostojanstvo profesije koja, kako ističu, „nosi zdravstveni sistem na svojim leđima“.
- Nikada nismo tražili privilegije, već poštovanje. Obavljamo 70 odsto zdravstvenih usluga u državi, a primamo minimalnu zaradu. Naši koeficijenti nijesu mijenjani od 2021. godine. Upravo medicinske sestre i tehničari bili su na prvoj liniji borbe tokom pandemije, a danas se osjećamo zapostavljeno. Sramota je države koja se oslanja na nas, a okreće glavu kada tražimo poštovanje. Nazivaju nas herojima kada im treba, a kad dođe vrijeme da nas nagrade - ćute. Ovo nije luksuz, već potreba opstanka - poručila je medicinska sestra sa Infektivne klinike Milena Vlahović.
Ona je kazala da se Sindikat medicinskih sestara i tehničara tri puta obraćao ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i premijeru Milojku Spajiću, ali da do danas nisu dobili odgovor.
- Nadali smo se dijalogu i razumijevanju, ali nadležni nijesu našli za shodno ni da nam se obrate. Naš kadar se rasipa, jer mnogi odlaze u privatni sektor zbog boljih uslova i zarada - istakla je Vlahović.
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li ih dva postojeća sindikata podržavaju kao ranije, Vlahović je kazala da sada nemaju njihovu podršku. Ipak, apelovala je na predstavnike reprezentativnog sindikata da ne potpisuju Granski kolektivni ugovor ukoliko on ne predviđa povećanje plata za 15 odsto za medicinske sestre i tehničare.
- To je minimum koji nam pripada. Ovo nije borba samo medicinskih sestara i tehničara, već borba za sve radnike koji zarađuju svoj hljeb - poručila je Vlahović, naglasivši da će istrajati u svojim zahtjevima.
Podsjetimo, medicinske sestre i tehničari KCCG-a već su organizovali više okupljanja ispred Ministarstva zdravlja, a posljednje je održano 18. septembra ove godine, kada su prošetali od Kliničkog centra do Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Medicinske sestre i tehničari KCCG-a ponovo protestovali ispred Vlade: Novo okupljanje ako ne budu povećane zarade

Protest Sindikata zdravstva povodom, kako su kazali, zaštite dostojanstva medicinskih sestara i tehničara, biće održan danas u Podgorici.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pozvali su članstvo i građane da prisustvom na protestu podrže napore Sindikata zdravstva.
Iz USSCG su saopštili da je krajnje neprihvatljivo da medicinske sestre i tehničari, koji čine okosnicu zdravstvenog sistema i čiji rad zahtijeva visok stepen stručnosti i predanosti, bivaju godinama unazad zanemareni u pogledu uslova rada, bezbjednosti na radu i zarade.
- Iako se koeficijent složenosti poslova utvrđuje ne samo na osnovu školske spreme, odnosno kvalifikacije obrazovanja, već i na osnovu odgovornosti, složenosti poslova i uslova rada, osnovna zarada za tu profesiju iznosi najčešće ispod 600 eura (koliko iznosi najniža minimalna zarada kao zaštitna kategorija) - kaže se u saopštenju.
Kako su rekli iz USSCG, posebno zabrinjavajući podatak je da je koeficijent složenosti poslova za tu profesiju za oko deset odsto niži u odnosu na sve druge zaposlene sa istim nivoom kvalifikacije u Crnoj Gori.
- Medicinske sestre i tehničari zaslužuju posebnu pažnju donosilaca odluka i preduzimanje svih neophodnih mjera kojima bi se zaštitilo dostojanstvo njihove profesije i omogućio kvalitetan život, kao i osigurao njihov ostanak u zemlji i na radnim mjestima - navodi se u saopštenju.
Iz USSCG su istakli da svaki dalji gubitak tog dragocjenog kadra predstavlja ne samo gubitak za zdravstveni sistem, već cjelokupno društvo.
Oni su kazali da su uvjereni da će protest biti poslednji alarm donosiocima odluka da krajnje odgovorno pristupe iznalaženju rješenja i stvaranju uslova za ispravljanje višegodišnje nepravde prema statusu medicinskih sestara i tehničara.

Danas protest Sindikata zdravstva: Neprihvatljivo zanemarivanje medicinskih sestara i tehničara

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore predao je 1.030 potpisa sestara i tehničara premijeru Milojko Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tražeći povećanje zarada.
To je povrđeno Gradskom portalu. Njihov glavni njihov zahtjev je povećanje za 15 odsto od ostatka kolega iz zdravstvenog sistema.
Oni navode da Klinički centar obavlja oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i najopterećenija je zdravstvena ustanova u državi, a samim tim i medicinske sestre i tehničari koji rade u njoj.
- Sigurno znate, da se koeficijenti medicinskim sestrama i tehničarima nijesu mijenjali od decembra 2021 godine,da su promijenjeni kada ste Vi bili ministar finansija i da su za te skoro 4 godine porasli troškovi života kroz inflatorne udare - od osnovnih životnih namirnica, povećanja raznih usluga,cijena nekretnina,podstanarskih kirija…. Tako da se ukupni radni i životni ambijent medicinskih sestara i tehničara promijenio u mnogo lošijem smjeru - navodi se u pismu.
Podsjećaju da je u januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas debelo ispod toga i predstavlja najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori a koje ima ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost.
- Svako strukovno zanimanje proisteklo iz stručnih škola, od kuvara do keramičara,od konobara do električara,od frizera do limara, od poslastičara do automehaničara je višestruko bolje plaćeno i cijenjeno nego li zanimanje medicinske sestre i tehničara bez obzira da li imaju visoki ili srednji stepen stručne spreme! Ne mogu naši bijeli i čisti mantili da nam budu jedina satisfakcija i nagrada da radimo društveno odgovoran posao,satkan humanošću i empatijom prema bolesnim ljudima.Postoji i ono od čega se živi,stvara i oblikuje nečija sudbina,kvalitet i tempo života koji se nama urušava pred činjenicom da smo potcijenjeni i slabo plaćeni, naspram odgovornosti,stresa i količine posla koji savjesno obavljamo u javnom interesu - stoji u pismu.
Osim ovih, kako kažu, opštih činjenica koje se vrednuju u prilog povećanju zarada, postoje i druge, striktno relevantne i neupitne činjenice, zasnovane na jasnim radnim, profesionalnim i zašto ne reći i tržišnim principima koje Vi često potencirate.
- Ne postoji u državi javna ustanova, državna ili privatna firma u kojoj se novčanom ‚‚uravnilovkom‚‚ izjednačavaju zarade bez obzira na radni učinak! Nije ista plata i zarada, na primjer, zaposlenom u Voli trgovini koji radi u Budvi, Podgorici ili Rožajama! Nije ista zarada zaposlenom u Višem i Osnovnom sudu, zaposlenom na fakultetu i osnovnoj školi, već se uvijek mjeri i plaća radni učinak, kvalitet, odgovornost i složenost posla koji se obavlja. I glavna činjenica je, da radimo u jedinoj zdravstvenoj ustanovi tercijarnog tipa u Crnoj Gori koja osim toga obavlja i posao sekundarne zdravstvene zaštite za opštine Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Zeta i Tuzi - navodi se u pismu.
Od Vlade i premijera traže da se konačno dogode izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
- Tražimo da se povećaju koeficijenti i da se u tekstu GKU posebno definišu koeficijenti za Klinički centar Crne Gore a koji će biti veći za 15 odsto od ostatka naših dragih kolega i koleginica iz zdravstvenog sistema. Tražimo, kao što je definisano skoro potpisanim Granskim ugovorom za socijalnu djelatnost, gdje su u tekstu Ugovora posebno vrednovani koeficijenti naših koleginica i kolega iz JU Zavod Komanski most a koji su veći od medicinskih sestara iz drugih ustanova socijalne zaštite,čime se ipak vrednovao njihov specifični rad, obim i složenost posla, koji mi tražimo i za nas u Kliničkom centru - stoji u obraćanju premijeru.
U koliko kroz proces izmjena GKU, Ministarstvo i reprezentativni sindikati ne predvide posebno uvećane koeficijente za Klinički centar Crne Gore, traže od Vlade Crne Gore da Uredbom ili kroz skupštinsku proceduru predlože Izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, gdje bi se izmjenom i dopunom članova 17 ili 18 Zakona prepoznali kao subjekt (Klinički centar Crne Gore) od posebnog interesa za državu a članom 19 istog Zakona definisao procenat uvećanja od 15 odsto jer je istim članom Zakona predviđeno da maksimum uvećanja može biti u visini od čak 45 odsto.
- Ovi zahtjevi su minimum osnovnih vrijednosti radnih mjesta koje pokrivamo u Kliničkom centru, koji trebaju biti adekvatno nagrađeni i plaćeni, jer je posao prvenstveno medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru težak, pun stresa i odgovornosti, s velikim pritiskom i rizikom od profesionalne greške.Svakodnevna briga o ljudskom zdravlju i njega najtežih pacijenata koje ni najbliži srodnici ne mogu ili neće da zbrinu, zaslužuje da bude vrednovana na zadovoljavajući način u obostranom interesu pacijenata i države, koja garantuje adekvatnu,kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu svih njenih građana - naveli su oni.
Kažu da zbog slabo plaćenog posla svakodnevno prisustvuju odlasku iskusnih sestara i tehničara iz KCCG u privatne klinike i ambulante, za platu koja je dva ili tri puta veća od njihove plate. Timse, cijene oni, dodatno urušava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.
- Iskreno očekujemo Vašu ozbiljnost i želju da u narednih mjesec dana riješite naše opravdane zahtjeve,uradite konkretne korake i svojim odlukama povećate male zarade zaposlenih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore - navodi se u pismu.
Očekuju da ih pozovu na razgovor i da, kako su naveli, u direktnom kontaktu obrazlože sve činjenice i pomognu da zajednički riješe „očiglednu nebrigu i zapostavljenost medicinskih sestra i tehničara Kliničkog centra Crne Gore“.
- Bez rješenja našeg bolje plaćenog profesionalnog statusa, bićemo prinuđeni da organizujemo svakodnevne proteste medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra do ispunjenja naših opravdanih i životno važnih zahtjeva - upozoravaju iz Odbora medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore.

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Izvršna direktorica i glavna i odgovorna urednica portala Standard, Jasmina Muminović, jutros je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dala detaljan iskaz o prirodi poslovnog i građanskog odnosa sa pritvorenim biznismenom Aleksandrom Mijajlovićem, koji se u ovom predmetu tereti za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
Muminović je na saslušanju, koje je trajalo oko sat i po vremena, pred tužiocima Miroslavom Turkovićem i Ivanom Petrušić Vukašević saopštila da Mijajlović nije uticao na uređivačku politiku portala Standard, te detaljno objasnila prirodu, kako poslovnog, tako i građanskog odnosa sa njim, <a href="https://www.standard.co.me/drustvo/muminovic-u-sdt-u-mijajlovic-nije-uticao-na-uredjivacku-politiku-standarda-targetiranje-medija-je-proizvod-seme-pojedinih-politicara">prenosi ovaj medij</a>.
Kako je Muminović objasnila tužiocima, Mijajlović nije zahtijevao objavljivanje bilo kakvog sadržaja, a razmjena linkova i komentara dio je slobodne građanske komunikacije.
- Dio transkirpata koji je objavljen u naredbi za sprovođenje istrage sugeriše da će neki sadržaji biti objavljeni, ali to ne znači da isti nijesu prošli uredničku provjeru. Odgovori na takve poruke dio su moje lične i profesionalne kulture komuniciranja - pojasnila je Muminović.
Ona je tužiocima detaljno objasnila uređivačku politiku portala, te na koji se način provjeravaju dobijene informacije, bilo da su prethodno objavljene u drugim medijima ili da stižu u zvaničnoj ili nezvaničnoj formi.
Nadalje, Muminović je detaljno objasnila prirodu poslovnog odnosa sa agencijom čiji je Izvršni direktor Mijajlović, a koja se bavi zakupom oglasnog prostora. Za sve navedeno ona je tužiocima ponudila i dokaze u koje mogu da izvrše uvid.
Takođe je istakla da Mijajlović, kako se u dijelu javnosti spekulisalo, nije finansijer portala Standard i da ovaj medij nema finansijera, već je samoodrživ kroz prodaju oglasnog prostora desetinama kompanija, koje prepoznaju interes i ukazuju nam povjerenje.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard osvrnula se i na sadržaj naredbe za sprovođenje istrage, navodeći da je šema targetiranih urednika, pomenutih u naredbi crtana i nekoliko godina ranije od strane pojedinih političara, koji su se na taj način obračunavali sa kritičkim medijima.
- Ovakav tretman i pokušaj kriminalizacije i diskreditacije portala Standard od strane SDT-a nanio nam je reputacionu štetu, ali se nadamo da ćemo profesionalnim i predanim radom u javnom interesu, uz poštovanje novinarske etike, uspjeti da je saniramo - zaključila je Muminović.

Muminović u SDT-u: Mijajlović nije uticao na uređivačku politiku Standarda, targetiranje medija je proizvod šeme pojedinih političara

Crna Gora je spremna za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke, naročito u procesu izrade nove Strategije turizma, kojom će se definisati dalji pravci razvoja sektora - saopštila je ministarka turizma Simonida Kordić.
Ona je na sastanku sa timom Svjetske banke, koji su predvodili šef Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru, Kristofer Šeldon i regionalna direktorica za Zapadni Balkan, Šaoćing Ju, navela da je cilj razvijati Crnu Goru kao jedinstvenu i cjelovitu destinaciju, bez podjele na regione, sa akcentom na cjelogodišnju ponudu i razvoj novih turističkih proizvoda.
Iz resornog Ministarstva je saopšteno da je tokom sastanka razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje na planu uspostavljanja optimalnog modela upravljanja razvojem Crne Gore kao kvalitetne i konkurentne turističke destinacije.&nbsp;
Predstavnici Svjetske banke kazali su da su spremni da pruže podršku kroz učešće u izradi strateških dokumenata zasnovanih na sveobuhvatnim analizama, kao i kroz investiranje u prateću infrastrukturu neophodnu za kreiranje atraktivnog i održivog turističkog proizvoda.
Svjetska banka, kako je saopšteno, već sarađuje sa zemljama regiona, čime se stvaraju preduslovi za razvoj jedinstvene regionalne turističke ponude. Takav pristup je, kako je ocijenjeno, od posebnog značaja za ostvarivanje strateških ciljeva Crne Gore, budući da cjelogodišnji i diverzifikovani turistički proizvod doprinosi smanjenju sezonalnosti i otvara prostor za nova radna mjesta.
&nbsp;Na sastanku je saopšteno da je podrška u oblasti analize podataka od posebnog značaja, posebno imajući u vidu da turizam učestvuje sa više od 30 odsto u bruto domaćem proizvodu Crne Gore, te predstavlja jedan od ključnih stubova ukupnog ekonomskog razvoja.

Kordić: Spremni smo za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke

Da li je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović iz redova Demokrata? Ovo pitanje nametnulo se nakon što je poslanik Demokrata, Momčilo Leković, govoreći o slučaju Miloša Medenice za kojim još policija traga, saopštio da bi najlaše bilo okriviti Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića i "kazati da su Demokrate nesposobne". Podsjetimo, policija od juče traga za Milošem, sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora. Iako Šćepanović voli da kaže da nije politička ličnost, Leković ga je pripojio njihovom političkom subjektu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5" data-rendition-name="original" width="675" height="558" loading="lazy" alt="Momčilo Leković"> <figcaption>Momčilo Leković(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Inače sve više imamo prilike da vidimo djelovanje Šaranovića i Šćepanovića u duetu, pa je tako i ministar unutrašnjih poslova odgovarajući na najavljeni sastanak od strane premijera Milojka Spajića, odgovorio za obojicu. "Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke", naveo je Šaranović. Demokrate na svaki način pokušavaju da odbrane sektor kojim rukovode i da bjekstvo Miloša Medenice pripišu sudu, ali iz te institucije su jasno precizirali da je "obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana". "Jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 Krivičnog zakonika vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora", navodi se između ostalog u saopštenju Višeg suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-o-slucaju-medenica-obaveza-policije-da-sprijeci-bjekstvo-iz-stana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Leković pripojio Šćepanovića Demokratama

Vijetnam i Evropska unija u četvrtak su unaprijedili međusobne odnose na nivo sveobuhvatnog strateškog partnerstva, najviši diplomatski rang Vijetnama, dok obje strane prilagođavaju trgovinu zbog poremećaja u globalnim finansijama izazvanih pritiskom američkih carina.
Ovim unapređenjem EU je stavljena na isti diplomatski nivo kao Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija, a odluka je objavljena tokom posjete Hanoju predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košte.
- U trenutku kada je međunarodni poredak zasnovan na pravilima pod pritiskom sa više strana, moramo stajati rame uz rame kao pouzdani i predvidivi partneri - poručio je Košta, dodajući da je partnerstvo usmjereno na "razvoj sfera zajedničkog prosperiteta".
Košta je u vijetnamsku prijestonicu stigao nakon što su Indija i Evropska unija u utorak, poslije gotovo dvije decenije pregovora, postigle sporazum o slobodnoj trgovini.
Predsjednik Vijetnama Luong Cuong nazvao je odluku "istorijskom prekretnicom".
Objava dolazi manje od sedmicu nakon što je Komunistička partija Vijetnama ponovo izabrala generalnog sekretara To Lama za najvišeg lidera u zemlji, potvrđujući njegovu viziju ekonomskog rasta zasnovanog na agresivnim reformama.
Vijetnam je bio jedan od najvećih dobitnika globalizacije, izrastajući u ključni izvozni centar za elektroniku, tekstil i potrošačku robu, budući da su multinacionalne kompanije preusmjeravale proizvodnju iz Kine.
Takav izvozno orijentisani rast pomogao je podizanju dohotka i transformaciji ekonomije, ali je veliki i dugotrajan trgovinski suficit Vijetnama izazvao kritike, posebno iz SAD-a i sve više iz Evrope, gdje zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog pristupa tržištu.
Za EU ovaj sporazum jača pristup jednom od najbrže rastućih proizvodnih središta u Aziji i podržava napore na diversifikaciji lanaca snabdijevanja u vrijeme pojačanih trgovinskih tenzija.
Bilateralna trgovina u prvih 11 mjeseci 2025. dostigla je više od 66,8 milijardi dolara, što je porast od 6,6 odsto u odnosu na godinu ranije. EU je četvrti najveći trgovinski partner Vijetnama, treće najveće izvozno tržište i peti najveći izvor uvoza. Vijetnam je najveći trgovinski partner EU u jugoistočnoj Aziji.
Vijetnam želi da nastavi ekonomski rast i do 2045. postati bogata država, pa agresivno traži nova tržišta kako bi smanjio oslanjanje na SAD, koje su njegovo najveće izvozno odredište i apsorbiraju oko 30 odsto robe koju Vijetnam šalje u inostranstvo. Dvije strane su 2020. potpisale sporazum o slobodnoj trgovini.

Tag: tehnicari

Medicinske sestre i tehničari KCCG-a ponovo protestovali ispred Vlade: Novo okupljanje ako ne budu povećane zarade

Danas protest Sindikata zdravstva: Neprihvatljivo zanemarivanje medicinskih sestara i tehničara

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Muminović u SDT-u: Mijajlović nije uticao na uređivačku politiku Standarda, targetiranje medija je proizvod šeme pojedinih političara

Kordić: Spremni smo za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke

Leković pripojio Šćepanovića Demokratama

Vijetnam i EU podigli odnose na najviši nivo u momentu dok američke carine mijenjaju globalnu trgovinu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO