U Tbilisiju se nastavlja sukob između proevropskih gruzijskih demonstranata i bezbjednosnih snaga usred optužbi za prekomjernu upotrebu sile od policije koje su izazvale međunarodnu osudu, uključujući i grupu uticajnih američkih zakonodavaca.
Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.
Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage bezbjednosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.
Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedjelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.
Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je Ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.
Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a Ben Kardin, Rodžer Viker i Džon Korin objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od Vlade.
- Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije - izjavila su trojica senatora.
- Ovo nije ponašanje Vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda - navodi se u saopštenju.
Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage bezbjednosti primijenile protiv njih.
- Udarali su nas po glavi - rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvaršeišvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
- Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro - rekao je Jvaršeišvili.
Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži Iks (X) da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi zvaničnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 odsto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Fejsbuku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Vašingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".
Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.
- Nijedna od povreda nije opasna po život - dodalo je ministarstvo u saopštenju.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nemiri u Gruziji: Policija optužena za brutalnost nad demonstrantima

Policija je u ponedjeljak ponovo krenula da rastjeruje na hiljade demonstranata u Tbilisiju pošto je više od 200 osoba privedeno prethodne četiri noći protesta zbog planova Vlade da obustavi pregovore o pridruživanju s Evropskom unijom do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da otjera demonstrante od zgrade parlamenta, gdje se okupljaju svake noći od 28. novembra kada je vladajuća partija Gruzijski san objavila odluku o pauziranju pregovor s EU.
Demonstranti su nastavili protest uprkos oblaku suzavca na ulice u ranim satima u utorak po gruzijskom vremenu.
Policija u Tbilisiju koristila je sličnu taktiku prethodne noći da spriječi protest blizu parlamenta i uhapsila desetine ljudi. Novinari RSE-a rekli su da je policija uhapsila i pretukla nekoliko demonstranata pošto su se razišli oko dva sata u noći između nedjelje i ponedjeljka.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su 224 demonstranta privedena zbog prekršajnih prijava, a tri zbog krivičnih. Pored toga, tri policajca su hospitalizovana, a 113 drugih je potrebno liječenje, saopštilo je ministarstvo u ponedjeljak.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili navela je na mreži Iks (X) da su mnogi od uhapšenih demonstranata imali povrede po glavi i licu. Neki ljudi su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
- To je sve samo ne revolucija. Ovo je ogroman, rekla bih, nacionalni pokret koji se zaista proširio na cijelu zemlju, geografski i socijalno, obuhvatajući sve segmente stanovništva - rekla je Zurabišvili u intervjuu za Rojters.
Specijalne snage koje nose maske u noći između ponedjeljka i utorka dio su "nasilne represije nad demonstrantima", rekla je za SiEnEn (CNN), nazvavši to "korak dalje... protiv slobode izražavanja".
Vlada sprovodi politiku pokušavajući da ograniči izražavanje gruzijskog naroda da ne ide ka Rusiji, rekla je ona.
Takva reakcija je, kako je rekla predsjednica Gruzije, uslijedila poslije "nečuvene odluke" premijera Iraklija Kobahidzea o pregovorima o članstvu u EU.
Kobahidze je upozorio opoziciju da će "svako kršenje zakona biti dočekano uz punom strogoćom zakona".
Političari koji se "kriju u svojim kancelarijama i žrtvuju članove svojih nasilnih grupa" takođe neće izbjeći "tešku kaznu", rekao je on.
Kobahidze je ranije rekao da Zurabišvili mora da ode s funkcije na kraju svog mandata kasnije ovog mjeseca. Njegovo saopštenje uslijedilo je uprkos njenom obećanju da će ostati na funkciji "dok predsjednik ne bude legitimno izabran" pošto Gruzijski san, koji vlada zemljom više od jedne decenije, tvrdi da je pobijedio na nedavnim parlamentarnim izborima.
Zurabišvili i opozicija tvrde da su izbori pokradeni i odbijaju da priznaju novi parlament, koji je prošle nedjelje zakazao posredne izbore za novog predsjednika za 14. decembar uprkos pravnim izazovima.
- Nema legitimnog parlament, pa stoga nelegitimni parlament ne može da bira novog predsjednika - rekla je Zurabišvili prošle nedjelje.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u EU i težnja za ulazak u EU je propisana gruzijskim Ustavom.
Međutim, usvajanje pod vladavinom Gruzijskog sna, kako kažu Zurabišvili i drugi kritičari, "ruskog zakona" za ograničavanje rada nevladinih organizacija i medije koji se finansiraju iz inostranstva, a i kontroverznog zakona o pravima LGBT osoba, kao i javnih napada Kobahidzea i drugih zvaničnika na Zapad izazvali su strahovanja da sadašnja Vlada vodi zemlju nazad u rusku orbitu.

Policija ponovo rastjeruje demonstrante u Tbilisiju

Nekoliko hiljada proevropskih demonstranata okupilo se u nekoliko gradova u Gruziji, četvrti dan zaredom, protestujući protiv Vlade koja je odbacila zahtjev opozicije za organizovanje novih parlamentarnih izbora.
Ta bivša sovjetska republika je u previranju od parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, na kojima je pobijedila vladajuća partija Gruzijski san. Međutim, opozicija je osudila izborne nepravilnosti i bojkotuje rad novog saziva parlamenta.
Nove izbore traže opozicione stranke, kao i predsjednica Salome Zurabišvili, koja je raskinula veze sa Vladom, i rekla da će odbiti da se odrekne svog mandata do novih parlamentarnih izbora.
Ulične demonstracije, koje su okupile hiljade demonstranata tri noći zaredom, pokrenute su odlukom Vlade da odloži ambicije zemlje da se pridruži Evropskoj uniji do 2028. godine.
Te skupove u Tbilisiju i drugim gradovima policija je rastjerala vodenim topovima i suzavcem i uhapsila više od 150 osoba. Desetine policajaca povrijeđeno je od bacanja kamenica i petardi demonstranata.

U Gruziji nastavljeni antivladini protesti, četvrti dan zaredom

Hiljade pristalica opozicije okupilo se danas ispred parlamenta Gruzije u Tbilisiju, i to je drugi ponedjeljak uzastopce da protestuju zbog rezultata parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, koje smatraju nelegitimnim i lažiranim, uz pomoć Rusije, a u korist vladajuće stranke - Gruzijski san.
Demonstranti su mahali zastavama Gruzije i Evropske unije, i traže nove parlamentarne izbore – ovog puta pod međunarodnim nadzorom – kao i istragu zbog navodnih izbornih nepravilnosti.
Vođe opozicije kažu de će bojkotovati zasijedanje parlamenta i redovno održavati demonstracije dok se njihovim zahtjevima ne izađe u susret.
Protesti su prošli pod budnim okom policije za razbijanje demonstranata, što odražava tinjajuće političke tenzije u Gruziji, južnokavkaskoj zemlji i bivšoj sovjetskoj republici, koja ima 3,7 miliona stanovnika a nalazi se između Rusije i Turske.
Centralna izborna komisija saopštila je da je vladajuća stranka Gruzijski san osvojila oko 54 odsto glasova. Njeni lideri odbacuju tvrdnje opozicije da su rezultati izbora lažirani.
Predsjednica države Salome Zurabišvili odbacuje zvanične rezultate i smatra da je Gruzija žrtva ruskog pritiska kako se ne bi pridružila Evropskoj uniji.
Zurabišvili, čija je ustavna pozicija mahom ceremonijalna, pozvala je SAD i Evropsku uniju da podrže demonstracije.
Zvaničnici u Vašingtonu i Briselu zatražili su punu istragu u vezi sa izborima, a Kremlj tvrdi da se nije miješao u njih.
Državno tužilaštvo Gruzije pokrenulo je istragu u vezi sa izborima, ali opozicija tvrdi da ta istraga ne može biti nezavisna, jer je vodi državni tužilac kojeg je postavio parlament, pod kontrolom Gruzijskog sna.
Gruzija je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali je njen status suspendovan jer je vladajuća stranka, uprkos ogromnim protestima ljetos, progurala zakon o stranom miješanju koji veoma liči na ruski zakon o stranim agentima, a cilj mu je suzbijanje stranog finansiranja organizacija civilnog društva.
Gruzijski san je na vlasti od 2012. godine, a stranku je osnovao Bidžina Ivanišvili, tajnoviti milijarder koji je bogatstvo stekao u Rusiji.
Opozicija je optužuje da postaje autoritarna i okrenuta Moskvi.
Rusija je 2008. godine pobijedila u kratkom ratu protiv Gruzije, koja je pokušala vojno da povrati svoje dvije, tada defakto nezavisne regije sa ruskim stanovništvom. Poslije pobede u ratu, Rusija je priznala nezavisnost tih oblasti – Abhazije i Južne Osetije – i pojačala vojno prisustvo u njima.

Ponovo masovni protesti u Tbilisiju zbog rezultata parlamentarnih izbora

Desetine hiljada proevropskih orijentisanih Gruzijaca izašle su u nedjelju u Tbilisiju na skup protiv vladajuće partije Gruzijski san uoči parlamentarnih izbora koji će vjerovatno odlučiti o budućnosti južnokavkazske države.
Opozicione grupe su upozorile da bi pobjeda na izborima 26. oktobra Gruzijskog sna – stranke optužena da je prijateljski nastrojen prema Rusiji – mogla da ugrozi demokratiju i nadu za eventualno članstvo u Evropskoj uniji, za šta zabrinutost izražena u mnogim zapadnim zemljama, prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
Prozapadna predsjednica Salome Zurabišvili, koja se razišla sa vladom predvođenom Gruzijskim snom, podržala je opoziciju i rekla na konferenciji za novinare da će se pridružiti skupovima kako bi pomogla da se "pokaže volja naroda za slobodom, nezavisnošću i evropskom budućnošću".
Marš opozicije počeo je u 17 sati po lokalnom vremenu sa pet lokacija u prijestonici, uključujući trgove Heroja i Republike. Organizatori su rekli da će se učesnici okupiti na Trgu slobode uveče na koncertu.
Neki članovi vladajuće stranke pokušali su da odvrate ljude da prisustvuju skupu, tvrdeći da to nije bio proevropski događaj, već događaj koji su organizovali LGBT aktivisti.
U nedavnom intervjuu za RSE, zatvoreni bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili upozorio je na strašne posljedice ako partija Gruzijski san pobijedi na parlamentarnim izborima.
- Očekujem provokacije u narednim danima, uključujući tokom izbora i u danima poslije - rekao je Sakašvili iz zatvora u pisanim odgovorima na pitanja koja je poslao Gruzijski servis RSE.
Gruzijski san je usvojio zakone koji ograničavaju aktivnost nevladinih organizacija i medija koji primaju finansiranje iz inostranstva i protiv, kako navodi, "LGBT propagande". Obećao je da će zabraniti sve glavne opozicione stranke ako pobijedi.
Gruzijski san je predstavio predstojeće izbore kao egzistencijalni izbor između rata i mira. U okviru kampanje je imao bilborde s crno-bijelom fotografijom ratom razorene Ukrajine pored slika u boji prosperitetne, mirne Gruzije.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pohvalio je vladu Gruzije upravo zbog poteza koji su uznemirili zapadne partnere Tbilisija, kao što su usvajanje zakona o "stranim agentima" i borba protiv "LGBT propagande".
Ti i drugi potezi naveli su Brisel i Vašington da preduzmu kaznene mjere.
EU je zamrznula pridruživanje Gruzije, dok je Vašington uveo sankcije nekim od najviših zvaničnika zemlje i pripremio poseban paket finansijskih sankcija protiv osnivača i još de fakto lidera Gruzijskog sna Bidzine Ivanišvilija.
Ivanišvili je takođe sugerisao da bi Gruzija trebalo da se izvini za rat sa Rusijom 2008. godine.
Zvaničnici Bijele kuće odbili su da se sastanu sa delegacijom Gruzije na posljednjoj Generalnoj skupštini UN i poništili su poziv gruzijskom premijeru Irakliju Kobahidzeu na prijem 25. septembra koji je priredio predsjednik Džo Bajden.
Te mjere su označile novu najnižu tačku u odnosima SAD i donedavno njihovog najlojalnijeg i najomiljenijeg saveznika na postsovjetskom prostoru.

Proevropski skup u Gruziji sedam dana uoči parlamentarnih izbora

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg nalazi se u Sjevernoj Makedoniji i najavila je da će se sjutra pridružiti protestnoj blokadi izgradnje male hidroelektrane na rijeci Došnica, na planini Kožuv.
- Nalazim se u Skoplju, gdje je makedonski parlament juče odbio da glasa za slanje humanitarne pomoći Gazi. Moramo pokazati solidarnost i uzvratiti. Pridružiću se diskusiji u društvenom centru 'Dunja' i blokadi rijeke Došnice- rekla je Tunberg u videu objavljenom na Instagramu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMiFIAwsNm2%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Greta Tunberg sjutra u Sjevernoj Makedoniji: Pridružiće se blokadi protiv izgradnje male hidroelektrane

Američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu večeras su odustali od pregovora o prekidu vatre u Gazi s palestinskom militantnom grupom Hamasom, dan nakon što su povukli svoje izaslanike s razgovora, prenosi Reuters.
Netanjahu je poručio da Izrael sada razmatra "alternativne" opcije za postizanje svojih ciljeva, a to su vraćanje talaca kući iz Gaze i okončanje vladavine Hamasa na toj teritoriji.
Tramp je rekao da Hamas ne želi da psotigne dogovor i da vjeruje da će vođe Hamasa sada biti "proganjani".
Ove izjave su uslijedile nakon izjava američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa da je Hamas kriv za zastoj u pregovorima o prekidu vatre u kojima posreduju Katar i Egipat.
Netanjahu je podržao Vitkofa i dodao da je Hamas prepreka dogovoru.

Tramp i Netanjahu odustali od pregovora sa Hamasom o prekidu vatre u pojasu Gaze

Jutarnju emisiju Ljetnjeg programa na Televiziji E otvoriće dr Daliborka Novićević, doktorica opšte prakse, sa kojom ćemo razgovarati o tome kako da uživamo i ostanemo zdravi na visokim temperaturama. &nbsp;
A o tome kako jesti pametno kada je vani preko 35 stepeni sve će nam reći nutricionistkinja Enisa Kujundžić.&nbsp;
Ovog jutra za nas kuva Marko Popović, a u goste nam dolazi i muzičar Ivan Bjeković.
Gledajte ljetnji jutarnji program od 08 do 10 sati na TV E.&nbsp;

Ljetnje jutro na TV E: Saznajte kako ostati zdrav i šta jesti kada je vani preko 35

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: tbilisi