Eagle Hills otvara Tbilisi Prezentacioni Centar, predstavljajući megaprojekte u Gruziji vrijedne 6,5 milijardi USD: Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina. Mohamed Alabbar: „Ljepota Gruzije zaslužuje razvojne projekte koji poštuju njene pejzaže, osnažuju njen narod i grade prosperitet koji traje. To je nasljeđe koje želimo da ostavimo.“&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_b27ed98d385fea65f73ebb5f93d2a122345105364567bcea13f08c2c293dd17a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021171028_b27ed98d385fea65f73ebb5f93d2a122345105364567bcea13f08c2c293dd17a" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Kao jedan od vodećih svjetskih investitora multifunkcionalnih destinacija, Eagle Hills donosi svoje međunarodno iskustvo u Gruziju, jačajući povjerenje u sve dinamičniji investicioni ambijent zemlje.&nbsp; Označavajući novo poglavlje u svom razvoju, Eagle Hills je svečano otvorio svoj novi Prezentacioni Centar u srcu Tbilisija, dodatno učvršćujući svoje prisustvo i dugoročnu posvećenost održivom razvoju širom Gruzije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_9b28db50ff7bc645f73bf8a1ab958c31d2c46e95a7bf3403655933364c6e2c8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021171028_9b28db50ff7bc645f73bf8a1ab958c31d2c46e95a7bf3403655933364c6e2c8a" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Svečano otvaranje, kojem su prisustvovali Nj.E. Irakli Kobahidze, premijer Gruzije, Nj.E. Mariam Kvrivišvili, ministarka ekonomije i održivog razvoja Gruzije, i gospodin Mohamed Alabbar, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills Properties, predstavlja važnu prekretnicu u partnerstvu između Eagle Hillsa i Vlade Gruzije – saradnju zasnovanu na uzajamnom povjerenju i zajedničkoj posvećenosti oblikovanju budućnosti nacije kroz svjetski prepoznate, održive destinacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_99b9ed8162d6a0b805b9b40a431960d72d8907b08676b386cb7dbd78892e22f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021171028_99b9ed8162d6a0b805b9b40a431960d72d8907b08676b386cb7dbd78892e22f5" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Smješten u srcu Tbilisija, među njegovim istorijskim šarmom i modernim duhom, Prezentacioni Centar stoji kao svjedočanstvo napretka – prostor u kojem se dizajn, inovacija i zajednica spajaju. Više od samog prostora, on predstavlja interaktivnu izložbu dva ključna projekta kompanije Eagle Hills: Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_4ef8a4424000e0c12920c14324af5a0a74dafcccf53fd00d416bd9747f054bc4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021171028_4ef8a4424000e0c12920c14324af5a0a74dafcccf53fd00d416bd9747f054bc4" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Posjetiocima pruža detaljan uvid u njihovu veličinu, dizajn i viziju. Kroz prikaze i prezentacije, Centar naglašava kako ove destinacije odražavaju prirodnu ljepotu Gruzije, njeno kulturno bogatstvo i vitalnost, nudeći pogled u naredno poglavlje održivog razvoja zemlje. Mohamed Alabbar: „Otvaranje našeg Prezentacionog Centra u Tbilisiju označava početak zajedničkog putovanja s Gruzijom. Naša vizija je da značajno doprinesemo razvoju zemlje – stvaranjem radnih mjesta, privlačenjem investicija i predstavljanjem ogromnog potencijala Gruzije svijetu. Velika nam je čast što sarađujemo s Vladom Gruzije u cilju podsticanja održivog napretka, inovacija i prosperiteta za generacije koje dolaze.“&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_e81aa8bc022ad8e09eef45e8ac76b66d3da4eff35b8d23a3a4f8f7a948b4ba82.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021171028_e81aa8bc022ad8e09eef45e8ac76b66d3da4eff35b8d23a3a4f8f7a948b4ba82" data-rendition-name="original" width="6000" height="3376" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Projekti Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina zajedno predstavljaju jedinstven pravac razvoja Gruzije – spajajući ekonomski rast i ekološku odgovornost, savremeni razvoj i kulturno nasljeđe.&nbsp; S planiranim ulaganjima većim od 6,5 milijardi USD, ove destinacije će značajno doprinijeti BDP-u Gruzije, privući više od 350.000 posjetilaca godišnje, podstaći lokalne industrije, donijeti više od 10 milijardi USD stranih direktnih investicija i otvoriti preko 30.000 radnih mjesta u oblastima građevinarstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_ae85b57639f546e7c934800a994a4cb30eb2c8408d36fee50ac20b6182c1ad8b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021171028_ae85b57639f546e7c934800a994a4cb30eb2c8408d36fee50ac20b6182c1ad8b" data-rendition-name="original" width="3500" height="2333" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Oba projekta se rukovode uvjerenjem Eagle Hillsa da pravi napredak mora poštovati i ljude i prostor. U Tbilisiju i Batumiju ta se posvećenost ogleda kroz energetski efikasnu infrastrukturu, pametne sisteme, zelene mreže mobilnosti i zaštitu životne sredine, s posebnim fokusom na očuvanje prirodnih staništa i migratornih ptica duž crnomorske obale u Batumiju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_acf14e39ebda79e4baad0ab5e8a7de963fdfdabaa520bad45fbc29f75d95d5e9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021171028_acf14e39ebda79e4baad0ab5e8a7de963fdfdabaa520bad45fbc29f75d95d5e9" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Zapanjujući pejzaži i duboko ukorijenjene tradicije Gruzije služe kao inspiracija i odgovornost. Projekti su osmišljeni kao nastavak tog pejzaža, unapređujući njegovu ljepotu i stvarajući dugoročnu društvenu i ekonomsku vrijednost. &nbsp;Zajedno se savršeno uklapaju u nacionalnu strategiju razvoja Gruzije – unapređujući održivi turizam, podstičući odgovorno korišćenje zemljišta i doprinoseći dugoročnom razvoju zemlje. Smješten na obalama glavnog grada Gruzije, Tbilisi Waterfront predstavlja jedinstven riječni razvoj koji odražava karakter i prirodni šarm grada. Prostire se na 590 hektara, uključujući 170 hektara parkova i zelenih površina, redefinišući urbani život kroz inovativnu multifunkcionalnu zajednicu u kojoj arhitektura i priroda postoje u harmoniji. Master plan predviđa luksuzne rezidencije, butik prodavnice, ugostiteljske objekte i savremeni wellness i spa centar, povezane prostranim zelenim površinama, pješačkim stazama i rekreativnim zonama.&nbsp; Dizajniran da ojača poziciju Tbilisija kao prosperitetne i prijatne prijestonice, projekat postavlja novi standard održivih stambenih zajednica u regionu.&nbsp; Zasnovan na principima održivosti i ravnoteže, Tbilisi Waterfront podstiče povezanost – s prirodom, pokretom i međusobno. Pješačke avenije, biciklističke staze, zeleni koridori i svjetski wellness centar promovišu dobrobit zajednice.&nbsp; Duž očaravajuće obale Batumija, Gonio Yachts &amp; Marina se razvija kao vizionarska destinacija površine 260 hektara. Dizajniran kao ekskluzivna marina zajednica, projekat harmonično spaja luksuz i održivost, stvarajući utočište za život na moru.&nbsp; Sidrište projekta čini marina svjetske klase, uz brendirane rezidencije, luksuzne i butik hotele, trgovačke bulevare i parkovske površine inspirisane pomorskim nasljeđem Gruzije.&nbsp; Dizajn naglašava otvorene vizure, šetališta i prostore za odmor koji slave život uz more. Razvijen s ekološki odgovornim pristupom, Gonio Yachts &amp; Marina poštuje netaknutu obalu Batumija kroz energetski efikasan dizajn, odgovorno upravljanje obalom i zaštitu biodiverziteta.&nbsp; Destinacija povećava turističku privlačnost regiona, istovremeno čuvajući njegovo prirodno nasljeđe, pozicionirajući Batumi kao vodeći centar za jahting, odmor i luksuzni život. Tbilisi Prezentacioni Centar predstavlja središte ovog iskustva, prikazujući kako projekti Eagle Hillsa redefinišu održivi život, dinamične životne zajednice i život uz more.

PROMO SADRŽAJ

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Eagle Hills otvara Tbilisi Prezentacioni Centar

Gruzijski premijer Irakli Kobahidze u nedjelju je ponovio da će "oštro odgovoriti" opoziciji nakon protesta povodom lokalnih izbora dan ranije. Demonstranti su pokušali da provale u predsjedničku palatu, ali ih je policija spriječila.
- Nekoliko ljudi je već uhapšeno, prije svega organizatori pokušaja rušenja vlade. Niko neće proći nekažnjeno - rekao je premijer novinarima, prenio je AFP.
On je i u subotu rekao da će osujetiti revolucionarne ciljeve onih koji pozivaju na proteste, uz ocjenu da su ciljevi opozicije osuđeni na neuspjeh.
U Gruziji su u subotu održani lokalni izbori, koje je opozicija namjeravala da iskoristi za mobilizaciju stanovništva na ulicama, rizikujući da se suoči sa novim talasom represije i hapšenja.
Lokalne izbore bojkotovalo je nekoliko opozicionih stranaka, uključujući Ujedinjeni nacionalni pokret (UNP) bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija, koji je i sam pozvao svoje pristalice da izađu na ulice.
Ali za vladajuću stranku Gruzijski san, koju kontroliše milijarder Bidzina Ivanišvili, glasanje predstavlja prvi izborni test od političke krize koju su izazvali parlamentarni izbori u oktobru 2024. godine, na kojima je on pobijedio, podsjeća AFP.
Te parlamentarne izbore, čije je rezultate opozicija proglasila namještenim, pratili su mjeseci žestoko potiskivanih protesta u ovoj kavkaskoj zemlji između Turske i Rusije, čija je vlada optužena da se približila Moskvi nizom represivnih zakona.
Oko 60 ljudi - opozicioni lideri, novinari i obični aktivisti, uhapšeno je tokom prošle godine, prema podacima nevladinih organizacija za ljudska prava, koje smatraju da ovi lokalni izbori predstavljaju više od pukog obnavljanja lokalnih izabranih zvaničnika.

Portal ETV

Premijer Gruzije ponovio da će opozicija dobiti oštar odgovor i da niko neće proći nekažnjeno

U Tbilisiju se nastavlja sukob između proevropskih gruzijskih demonstranata i bezbjednosnih snaga usred optužbi za prekomjernu upotrebu sile od policije koje su izazvale međunarodnu osudu, uključujući i grupu uticajnih američkih zakonodavaca.
Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.
Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage bezbjednosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.
Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedjelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.
Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je Ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.
Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a Ben Kardin, Rodžer Viker i Džon Korin objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od Vlade.
- Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije - izjavila su trojica senatora.
- Ovo nije ponašanje Vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda - navodi se u saopštenju.
Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage bezbjednosti primijenile protiv njih.
- Udarali su nas po glavi - rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvaršeišvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
- Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro - rekao je Jvaršeišvili.
Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži Iks (X) da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi zvaničnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 odsto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Fejsbuku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Vašingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".
Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.
- Nijedna od povreda nije opasna po život - dodalo je ministarstvo u saopštenju.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.

Nemiri u Gruziji: Policija optužena za brutalnost nad demonstrantima

Policija je u ponedjeljak ponovo krenula da rastjeruje na hiljade demonstranata u Tbilisiju pošto je više od 200 osoba privedeno prethodne četiri noći protesta zbog planova Vlade da obustavi pregovore o pridruživanju s Evropskom unijom do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da otjera demonstrante od zgrade parlamenta, gdje se okupljaju svake noći od 28. novembra kada je vladajuća partija Gruzijski san objavila odluku o pauziranju pregovor s EU.
Demonstranti su nastavili protest uprkos oblaku suzavca na ulice u ranim satima u utorak po gruzijskom vremenu.
Policija u Tbilisiju koristila je sličnu taktiku prethodne noći da spriječi protest blizu parlamenta i uhapsila desetine ljudi. Novinari RSE-a rekli su da je policija uhapsila i pretukla nekoliko demonstranata pošto su se razišli oko dva sata u noći između nedjelje i ponedjeljka.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su 224 demonstranta privedena zbog prekršajnih prijava, a tri zbog krivičnih. Pored toga, tri policajca su hospitalizovana, a 113 drugih je potrebno liječenje, saopštilo je ministarstvo u ponedjeljak.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili navela je na mreži Iks (X) da su mnogi od uhapšenih demonstranata imali povrede po glavi i licu. Neki ljudi su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
- To je sve samo ne revolucija. Ovo je ogroman, rekla bih, nacionalni pokret koji se zaista proširio na cijelu zemlju, geografski i socijalno, obuhvatajući sve segmente stanovništva - rekla je Zurabišvili u intervjuu za Rojters.
Specijalne snage koje nose maske u noći između ponedjeljka i utorka dio su "nasilne represije nad demonstrantima", rekla je za SiEnEn (CNN), nazvavši to "korak dalje... protiv slobode izražavanja".
Vlada sprovodi politiku pokušavajući da ograniči izražavanje gruzijskog naroda da ne ide ka Rusiji, rekla je ona.
Takva reakcija je, kako je rekla predsjednica Gruzije, uslijedila poslije "nečuvene odluke" premijera Iraklija Kobahidzea o pregovorima o članstvu u EU.
Kobahidze je upozorio opoziciju da će "svako kršenje zakona biti dočekano uz punom strogoćom zakona".
Političari koji se "kriju u svojim kancelarijama i žrtvuju članove svojih nasilnih grupa" takođe neće izbjeći "tešku kaznu", rekao je on.
Kobahidze je ranije rekao da Zurabišvili mora da ode s funkcije na kraju svog mandata kasnije ovog mjeseca. Njegovo saopštenje uslijedilo je uprkos njenom obećanju da će ostati na funkciji "dok predsjednik ne bude legitimno izabran" pošto Gruzijski san, koji vlada zemljom više od jedne decenije, tvrdi da je pobijedio na nedavnim parlamentarnim izborima.
Zurabišvili i opozicija tvrde da su izbori pokradeni i odbijaju da priznaju novi parlament, koji je prošle nedjelje zakazao posredne izbore za novog predsjednika za 14. decembar uprkos pravnim izazovima.
- Nema legitimnog parlament, pa stoga nelegitimni parlament ne može da bira novog predsjednika - rekla je Zurabišvili prošle nedjelje.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u EU i težnja za ulazak u EU je propisana gruzijskim Ustavom.
Međutim, usvajanje pod vladavinom Gruzijskog sna, kako kažu Zurabišvili i drugi kritičari, "ruskog zakona" za ograničavanje rada nevladinih organizacija i medije koji se finansiraju iz inostranstva, a i kontroverznog zakona o pravima LGBT osoba, kao i javnih napada Kobahidzea i drugih zvaničnika na Zapad izazvali su strahovanja da sadašnja Vlada vodi zemlju nazad u rusku orbitu.

Policija ponovo rastjeruje demonstrante u Tbilisiju

Nekoliko hiljada proevropskih demonstranata okupilo se u nekoliko gradova u Gruziji, četvrti dan zaredom, protestujući protiv Vlade koja je odbacila zahtjev opozicije za organizovanje novih parlamentarnih izbora.
Ta bivša sovjetska republika je u previranju od parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, na kojima je pobijedila vladajuća partija Gruzijski san. Međutim, opozicija je osudila izborne nepravilnosti i bojkotuje rad novog saziva parlamenta.
Nove izbore traže opozicione stranke, kao i predsjednica Salome Zurabišvili, koja je raskinula veze sa Vladom, i rekla da će odbiti da se odrekne svog mandata do novih parlamentarnih izbora.
Ulične demonstracije, koje su okupile hiljade demonstranata tri noći zaredom, pokrenute su odlukom Vlade da odloži ambicije zemlje da se pridruži Evropskoj uniji do 2028. godine.
Te skupove u Tbilisiju i drugim gradovima policija je rastjerala vodenim topovima i suzavcem i uhapsila više od 150 osoba. Desetine policajaca povrijeđeno je od bacanja kamenica i petardi demonstranata.

U Gruziji nastavljeni antivladini protesti, četvrti dan zaredom

Hiljade pristalica opozicije okupilo se danas ispred parlamenta Gruzije u Tbilisiju, i to je drugi ponedjeljak uzastopce da protestuju zbog rezultata parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, koje smatraju nelegitimnim i lažiranim, uz pomoć Rusije, a u korist vladajuće stranke - Gruzijski san.
Demonstranti su mahali zastavama Gruzije i Evropske unije, i traže nove parlamentarne izbore – ovog puta pod međunarodnim nadzorom – kao i istragu zbog navodnih izbornih nepravilnosti.
Vođe opozicije kažu de će bojkotovati zasijedanje parlamenta i redovno održavati demonstracije dok se njihovim zahtjevima ne izađe u susret.
Protesti su prošli pod budnim okom policije za razbijanje demonstranata, što odražava tinjajuće političke tenzije u Gruziji, južnokavkaskoj zemlji i bivšoj sovjetskoj republici, koja ima 3,7 miliona stanovnika a nalazi se između Rusije i Turske.
Centralna izborna komisija saopštila je da je vladajuća stranka Gruzijski san osvojila oko 54 odsto glasova. Njeni lideri odbacuju tvrdnje opozicije da su rezultati izbora lažirani.
Predsjednica države Salome Zurabišvili odbacuje zvanične rezultate i smatra da je Gruzija žrtva ruskog pritiska kako se ne bi pridružila Evropskoj uniji.
Zurabišvili, čija je ustavna pozicija mahom ceremonijalna, pozvala je SAD i Evropsku uniju da podrže demonstracije.
Zvaničnici u Vašingtonu i Briselu zatražili su punu istragu u vezi sa izborima, a Kremlj tvrdi da se nije miješao u njih.
Državno tužilaštvo Gruzije pokrenulo je istragu u vezi sa izborima, ali opozicija tvrdi da ta istraga ne može biti nezavisna, jer je vodi državni tužilac kojeg je postavio parlament, pod kontrolom Gruzijskog sna.
Gruzija je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali je njen status suspendovan jer je vladajuća stranka, uprkos ogromnim protestima ljetos, progurala zakon o stranom miješanju koji veoma liči na ruski zakon o stranim agentima, a cilj mu je suzbijanje stranog finansiranja organizacija civilnog društva.
Gruzijski san je na vlasti od 2012. godine, a stranku je osnovao Bidžina Ivanišvili, tajnoviti milijarder koji je bogatstvo stekao u Rusiji.
Opozicija je optužuje da postaje autoritarna i okrenuta Moskvi.
Rusija je 2008. godine pobijedila u kratkom ratu protiv Gruzije, koja je pokušala vojno da povrati svoje dvije, tada defakto nezavisne regije sa ruskim stanovništvom. Poslije pobede u ratu, Rusija je priznala nezavisnost tih oblasti – Abhazije i Južne Osetije – i pojačala vojno prisustvo u njima.

Ponovo masovni protesti u Tbilisiju zbog rezultata parlamentarnih izbora

Desetine hiljada proevropskih orijentisanih Gruzijaca izašle su u nedjelju u Tbilisiju na skup protiv vladajuće partije Gruzijski san uoči parlamentarnih izbora koji će vjerovatno odlučiti o budućnosti južnokavkazske države.
Opozicione grupe su upozorile da bi pobjeda na izborima 26. oktobra Gruzijskog sna – stranke optužena da je prijateljski nastrojen prema Rusiji – mogla da ugrozi demokratiju i nadu za eventualno članstvo u Evropskoj uniji, za šta zabrinutost izražena u mnogim zapadnim zemljama, prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
Prozapadna predsjednica Salome Zurabišvili, koja se razišla sa vladom predvođenom Gruzijskim snom, podržala je opoziciju i rekla na konferenciji za novinare da će se pridružiti skupovima kako bi pomogla da se "pokaže volja naroda za slobodom, nezavisnošću i evropskom budućnošću".
Marš opozicije počeo je u 17 sati po lokalnom vremenu sa pet lokacija u prijestonici, uključujući trgove Heroja i Republike. Organizatori su rekli da će se učesnici okupiti na Trgu slobode uveče na koncertu.
Neki članovi vladajuće stranke pokušali su da odvrate ljude da prisustvuju skupu, tvrdeći da to nije bio proevropski događaj, već događaj koji su organizovali LGBT aktivisti.
U nedavnom intervjuu za RSE, zatvoreni bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili upozorio je na strašne posljedice ako partija Gruzijski san pobijedi na parlamentarnim izborima.
- Očekujem provokacije u narednim danima, uključujući tokom izbora i u danima poslije - rekao je Sakašvili iz zatvora u pisanim odgovorima na pitanja koja je poslao Gruzijski servis RSE.
Gruzijski san je usvojio zakone koji ograničavaju aktivnost nevladinih organizacija i medija koji primaju finansiranje iz inostranstva i protiv, kako navodi, "LGBT propagande". Obećao je da će zabraniti sve glavne opozicione stranke ako pobijedi.
Gruzijski san je predstavio predstojeće izbore kao egzistencijalni izbor između rata i mira. U okviru kampanje je imao bilborde s crno-bijelom fotografijom ratom razorene Ukrajine pored slika u boji prosperitetne, mirne Gruzije.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pohvalio je vladu Gruzije upravo zbog poteza koji su uznemirili zapadne partnere Tbilisija, kao što su usvajanje zakona o "stranim agentima" i borba protiv "LGBT propagande".
Ti i drugi potezi naveli su Brisel i Vašington da preduzmu kaznene mjere.
EU je zamrznula pridruživanje Gruzije, dok je Vašington uveo sankcije nekim od najviših zvaničnika zemlje i pripremio poseban paket finansijskih sankcija protiv osnivača i još de fakto lidera Gruzijskog sna Bidzine Ivanišvilija.
Ivanišvili je takođe sugerisao da bi Gruzija trebalo da se izvini za rat sa Rusijom 2008. godine.
Zvaničnici Bijele kuće odbili su da se sastanu sa delegacijom Gruzije na posljednjoj Generalnoj skupštini UN i poništili su poziv gruzijskom premijeru Irakliju Kobahidzeu na prijem 25. septembra koji je priredio predsjednik Džo Bajden.
Te mjere su označile novu najnižu tačku u odnosima SAD i donedavno njihovog najlojalnijeg i najomiljenijeg saveznika na postsovjetskom prostoru.

Proevropski skup u Gruziji sedam dana uoči parlamentarnih izbora

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: tbilisi