<p>Crnogorska rukometašica <b>Tatjana Brnović </b>izabrana je za najboljeg pivota Evropskog prvenstva i uvrštena je u idealni timu šampionata.</p>
<p>Crna Gora je na tom takmičenju zauzela osmo mjesto, a Brnović je još jednom pokazala da je svjetska klasa!</p>
<p>Tim je izabran glasanjem navijača kroz aplikaciju Home of Handball, koje je privuklo gotovo 10.000 glasova.</p>
<p>Izbor je potvrdio i stručni panel koji čine osvajači EHF Lige šampiona<b> Andrea Lekić</b> i <b>Ana Gros</b>, stručnjak za trenere <b>Per Johanson </b>i dva predstavnika Evropske rukometne federacije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tatjana Brnović u idealnom timu EP

<p>Vozaču B.B. (75) koji je u utorak veče u Sutomoru, upravljajući vozilom u saobraćajnoj nesreći usmrtio dva pješaka, određena je mjera nadzora, te oduzeta vozačka dozvola.</p>
<p>Kako navode i Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, Budvaninu B.B.izrečeno je obavezno javljanje Odjeljenju bezbjednosti Bar svakog mjeseca.</p>
<p>- Nije predložen pritvor nego mjera nadzora, obzirom da je starije životne dobi", objasnili su iz tužilaštva - navodi Primorski.</p>

Budvaninu koji je u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru usmrtio dva pješaka određena mjera nadzora

<p>Državni tužilac Severne Makedonije<b> Ljupčo Kocevski</b> izjavio je danas da su 34 osobe i tri firme optužene za požar u diskoteci „Puls“ u Kočanima, u kojem su poginule 62 osobe, uključujući šestoro maloletnika, i oni se terete za teška krivična djela protiv javne bezbjendosti.</p>
<p>Među optuženima su vlasnici klubova, menadžeri, inspektori, gradonačelnici, pripadnici snaga bezbednosti i državni službenici, a zbog nedovoljnih dokaza, postupak se obustavlja za 11 osoba, među kojima su i dva bivša ministra, prenosi Nova Makedonija.</p>
<p>Kocevski je podsjetio da je u požaru 16. marta ove godine povređeno 211 osoba, od kojih 157 teže.</p>
<p>Optuženi su to krivično djelo napravili „svjesnim nepostupanjem prema propisima i tehničkim pravilima za zaštitu, a dio njih i sa direktnim opšte opasnim sredstvom i djelovanjem kojim je izazvan požar“.</p>
<p>Optuženi su vlasnici diskoteke i objekta u kojem se nalazila, članovi njihovih porodica, arhitekte, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori Direkcije za zaštitu, policajci, obezbjeđenje i nekoliko državnih službenika, među kojima i dva ministra.</p>
<p>Kako je rekao Kocevski, za 11 osoba, uključujući i dva ministra ekonomije, postupak je zaustavljen, za jednog je prekinut, a jedan osumnjičeni je ranije umro od posljedica požara.</p>
<p>U okviru istrage požara koje vodi posebno odjeljenje Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije, Kocevski je naglasio da je naređeno sprovođenje istražnog postupka protiv 13 policijskih službenika povezanih sa tim slučajem.</p>
<p>U istrazi požara u diskoteci „Puls“ bile su osumnjičene ukupno 74 osobe i tri firme, od kojih je njih 47 istraživalo Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 27 policajaca istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Severne Makedonije, podsjeća se.</p>

Državni tužilac Sjeverne Makedonije: 34 osobe i tri firme optužene za požar u diskoteci „Puls“ u Kočanima

<p>Dijalog između predstavnika malih i srednjih preduzeća, obrazovnih institucija i donosilaca odluka mora biti unaprijeđen, jer je kadrovski deficit jedna od najizraženijih barijera, a pitanje obrazovanja, razvoja i zadržavanja kadrova postaje ključno, ne samo kroz formalno obrazovanje, već i kroz dugoročno stručno usavršavanje i strateško planiranje.</p>
<p>To je poručeno na četvrtom panelu „Poslovni ambijent u Crnoj Gori iz perspektive malih i srednjih preduzeća“, u okviru konferencije „Transformacija i održivi razvoj SME sektora kroz finansijske i digitalne alate“, koju je organizovala Addiko banka AD Podgorica u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, a u partnerstvu sa kompanijom Mastercard.</p>
<p>Direktorica Sektor za udruženja u Privrednoj komori, <b>Slavica Pavlović, </b>predstavila je rezulate anktetnog istraživanja komore u kojem je učestvovao o poslovnom ambijentu za 2025. godinu, sprovedenog na reprezentativnom uzorku od 251 privrednog subjekta.</p>
<p>Ona je istakla da, iako se privrednici i donosioci odluka formalno „slušaju“, još uvijek se ne „čuje dovoljno glas privrede“.</p>
<p>- Dijalog između privrede, obrazovanja i donosilaca odluka mora biti bolji - ocijenila je Pavlović, podsjećajući da je 2019. godina poslužila kao referentna tačka u analizi.</p>
<p>Podsjetila je da je tada ambijent ocijenjen kao umjereno povoljan, dok su rezultati iz 2023. i 2024. godine pokazali pogoršanje, što je, kako navodi, posljedica pandemije, inflacije, pravne i političke nestabilnosti, kao i čestih administrativnih promjena.</p>
<p>- Kao ključne biznis barijere, privrednici već godinama izdvajaju neadekvatna zakonska rješenja i njihovu nepravilnu primjenu. Zakonima ne nedostaje samo sadržaj, već i način na koji se pripremaju, bez dovoljno učešća privrede - istakla je Pavlović, podsjećajući da u Privrednoj komori konstantno apeluju da se predstavnici privrede uključe već u ranoj fazi izrade propisa.</p>
<p>Ukazala je da su u segmentu pristupa finansijama, rezultati i dalje zabrinjavajući, navodeći da gotovo 50 odsto privrednika ocjenjuje kamatne stope za investicione kredite kao visoke</p>
<p>Pavlović je izrazila nadu da će formiranje kreditno-garantnog fonda pomoći prvenstveno mikro i malim preduzećima da lakše dođu do sredstava.</p>
<p>- Potrebni su i alternativni izvori finansiranja za startapove i nova preduzeća, kako bismo podstakli industrijsku proizvodnju, a ne ostali isključivo oslonjeni na turizam i trgovinu - smatra Pavlović.</p>
<p>Ukazala je i na problem sive ekonomije i nelojalne konkurencije, ističući da su inspekcijske službe često nedovoljno efikasne, kao i da bi trebalo više da djeluju preventivno i edukativno.</p>
<p>- Kada je u pitanju radna snaga, privreda se suočava i sa kvantitativnim i sa kvalitativnim nedostatkom. Najveći izazovi prisutni su u sektorima turizma, građevinarstva i poljoprivrede -rekla je Pavlović.</p>
<p>Smatra da se kvalitativni nedostaci pokušavaju adresirati kroz saradnju sa Ministarstvom prosvjete i uvođenjem obrazovnih profila koji odgovaraju potrebama tržišta..</p>
<p>Vlasnik PDG doo<b> Srđa Đuranović, </b>smatra da svaka branša može za sebe identifikovati određene barijere u poslovanju.</p>
<p>- Međutim, ono što bih posebno istakao, jeste činjenica da poslujemo na veoma malom tržištu Crne Gore. Ako posmatramo preduzeća kroz kategorizaciju na mikro, mala, srednja i velika, Crna Gora bi se na globalnoj skali vjerovatno našla među najmanjim tržištima. Samim tim, takva veličina nameće specifične barijere koje ograničavaju razvoj - rekao je Đuranović.</p>
<p>Ocijenio je da je jedna od najizraženijih barijera kadrovski deficit.</p>
<p>- Svi naši biznisi počivaju na kadrovima. Bez njih, biznisi ne postoje. Zato pitanje kadrova, njihovog obrazovanja, razvoja i zadržavanja, postaje ključno. To nije samo pitanje formalnog obrazovanja, već i dugoročnog stručnog usavršavanja i planiranja. Potrebno je strateško kadrovsko planiranje najmanje na period od tri do pet godina. Ad hoc rješenja treba izbjegavati, jer država u tom segmentu ne može mnogo pomoći - rekao je Đuranović.  </p>
<p>On smatra da država može značajno doprinijeti kad je u pitanju olakšavanje uvoza radne snage iz inostranstva, navodeći da to postaje nužnost.</p>
<p>- Ovaj izazov nije izolovan problem Crne Gore. Manjak kadrova, posebno u zdravstvu, gdje sam profesionalno angažovan, globalni je izazov. Gubitak stručnog kadra odlaskom iz države predstavlja nepovratan gubitak. Puno je skuplje i teže vratiti ih nazad nego ulagati u njihovo zadržavanje. Najveći benefit koji možemo ostaviti društvu, bilo kroz privatni ili javni sektor, jeste očuvanje i razvoj domaćih kadrova - poručio je Đuranović.</p>
<p>Govoreći o ulozi države, Đuranović je ukazao na važnost regulatornog okvira i njegovog uticaja na efikasnost poslovanja.</p>
<p>- Država propisuje pravila igre, a na nama je da svoje poslovanje prilagodimo tim pravilima i stvaramo dodatnu vrijednost. Nažalost, problemi poput saobraćajnih gužvi, nedostatka parkinga i neefikasne administracije, i dalje direktno utiču na svakodnevno poslovanje. Ipak, ključ leži u digitalizaciji, izbacivanju papira i ubrzanju protoka informacija. No, digitalizacija mora biti sistemska. Ako jedna institucija napreduje, a druga i dalje traži potvrde u papirnom obliku, gubimo dragocjeno vrijeme i efikasnost nam opada - istakao je Đuranović.</p>
<p>Upoređujući Crnu Goru sa regionom, Đuranović smatra da država postaje neefikasnija u odnosu na susjedne države  koje se brže kreću.</p>
<p>- To može imati ozbiljne posljedice po našu konkurentnost. Idealni uslovi za poslovanje ne postoje nigdje, ali ne možemo zanemariti činjenicu da određeni napredak postoji. Ako pogledamo razliku između 2005. i 2020. godine, napredak je očigledan. I to moramo priznati - rekao je Đuranović.</p>
<p>Finansijska direktorica Autoremont Osmanagić doo i finansijska savjetnica Osmanagić doo <b>Alema-Lela Kaluđerović </b>kazala je da u Crnoj Gori nema zanatske škole koja bi obrazovala kadar specijalizovan za autoindustriju.</p>
<p>Ocijenila je i da, uprkos sve bržem tehnološkom razvoju u autoindustriji, kroz automatizaciju i elektronizaciju, domaće obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada:</p>
<p>- Vozila se prave od sve čvršćih materijala, zahtjevi su veći i stručnjaci će nam itekako trebati. Postoji velika neusaglašenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta - smatra Kaluđerović.</p>
<p>Ukazala je da u Crnoj Gori imamlo veliki odliv radne snage, pogotovo iz privatnog sektora u državni, „i to čim se promijeni politička struktura“.</p>
<p>- Mnogi mladi ljudi odlaze u inostranstvo jer očekuju bolje uslove, stabilnija primanja i bolju perspektivu - navela je Kaluđrerović.</p>
<p>Smatra da država mora nešto uraditi da se taj kadar zadrži ovdje.</p>
<p>Govoreći o poreskim i administrativnim obavezama, Kaluđerović je ukazala da problem nastajekada su propisi toliko komplikovani da ih je teško primijeniti:</p>
<p>- Kada želite da ispunite zakonsku obavezu, a ne znate kako, jer vam niko ne daje konkretne odgovore, dolazite u začarani krug. Birokratija je i dalje spora i često neefikasna. Dobili biste odgovor koji je nekompetentan, i onda ne znate šta da radite dalje - navela je Kaluđerović.</p>
<p>Direktorica sektora za poslovanje sa privredom i malim i srednjim preduzećima Addiko banke<b> Aleksandra Mitrović </b>kazala je da prvi izazov u procesu odobravanja kredita predstavlja nedostatak transparentnosti finansijskih izvještaja kod mikro i dijela malih kompanija.</p>
<p>- Na terenu često zatičemo podatke koji ne odgovaraju onima prikazanim na papiru. Prihodi se ne prikazuju u potpunosti, dok se troškovi prikazuju uvećano, što narušava ukupnu sliku boniteta preduzeća - objasnila je Mitrović.</p>
<p>Posebno je ukazala na značaj razlike u ocjeni rizika između start-up kompanija i firmi sa dugogodišnjim poslovanjem.</p>
<p>- Industrijska pripadnost, odnos sa bankom, kao i sveobuhvatna istorija klijenta u bankarskom sistemu igraju ključnu ulogu. Još uvijek je rašireno mišljenje da je klijent koji plati do 30. dana u potpunosti uredan, iako tri kašnjenja u roku od godinu dana već nose oznaku povećanog rizika -rekla je Mitrović.</p>
<p>Ukazala je da Addiko banka, prepoznata kao specijalista za gotovinske kredite za fizička lica i finansiranje malih i srednjih preduzeća, nudi digitalizovane procese koji značajno olakšavaju klijentima pristup kreditima.</p>
<p>- Putem našeg digitalnog fonda omogućavamo odobravanje kredita bez potrebe za finansijskom dokumentacijom, isključivo na osnovu saglasnosti klijenta za pristup kreditnom birou - navela je Mitrović.</p>
<p>Istakla je da im je cilj da omoguće klijentima da sve više usluga mogu realizovati bez dolaska u poslovnice – putem elektronskog potpisa, mobilnog bankarstva, digitalnih garancija i identifikacije na daljinu.</p>
<p>- Elektronska garancija je dobar primjer: klijent više neće morati dolaziti po dokument, već će se sve realizovati putem digitalne platforme - pojasnila je Mitrović.</p>

Dijalog između predstavnika malih i srednjih preduzeća, obrazovnih institucija i donosilaca odluka mora biti unaprijeđen

<p>Na panel diskusiji „Finansijska pismenost i poreska politika kao temelji rasta MSP sektora” u sklopu Addiko SMEvolution konferencije za mala i srednja preduzeća, izvršni direktor UNIQA životnog osiguranja <b>Boris Đurović</b>, dao je uvide u tržište i mogućnosti osiguranja za mala i srednja preduzeća, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Đurović ističe da osiguranje, iako često percipirano kao trošak ili administrativna prepreka, zapravo predstavlja važan mehanizam zaštite i stabilnosti za mala i srednja preduzeća:</p>
<p>- Nažalost, među malim i srednjim preduzećima osiguranje se još uvijek često vidi kao trošak, a rjeđe kao benefit ili oblik sigurnosti. Ipak, njegova uloga u očuvanju poslovanja može biti višestruka – od zaštite imovine i zaliha, preko odgovornosti, pa do brige o zaposlenima - kazao je Đurović.&nbsp;</p>
<p>Đurović navodi primjer iz regiona, gdje je u jednom slučaju isplaćena šteta u iznosu većem od 80 miliona eura, što pokazuje ozbiljnost posljedica neosiguranih rizika:</p>
<p>- Mala i srednja preduzeća su izložena različitim rizicima – od prirodnih nepogoda, požara i zemljotresa, do krađa i šteta na zalihama. Nastanak takvog rizika može ozbiljno ugroziti poslovanje, pa čak i dovesti do potpunog uništenja. Kupovinom pokrića rizika i osiguranja mala i srednja preduzeća se mogu osigurati od takvih neželjenih slučajeva - istakao je on.&nbsp;</p>
<p>Osiguranje ne pruža samo imovinsku zaštitu – ono takođe obuhvata zaštitu od odgovornosti prema trećim licima, osiguranje zaposlenih (npr. dobrovoljno zdravstveno osiguranje), jačanje kredibiliteta preduzeća pred bankama i partnerima.</p>
<p>- Banke lakše odobravaju kredite firmama koje su adekvatno osigurane, a klijenti i partneri pokazuju više povjerenja prema onima koji imaju određeni stepen zaštite. Takođe, poslodavci koji nude određene vrste osiguranja zaposlenima – najčešće dobrovoljno zdravstveno osiguranje – postaju atraktivniji na tržištu rada, što je posebno važno u uslovima konkurencije za kvalitetnu radnu snagu, objašnjava Đurović.</p>
<p>Tržište osiguranja, kako se dodaje, u segmentu MSP još uvijek je u fazi razvoja. Iako se bilježi porast interesovanja za osiguranje zaposlenih, naročito u posljednje dvije godine, dominantna su i dalje obavezna osiguranja – ona koja su zakonom propisana.</p>
<p>- Mala i srednja preduzeća uglavnom se odlučuju za osiguranja koja su zakonska obaveza. Dobrovoljna osiguranja se rjeđe ugovaraju, posebno kod firmi koje su tek na početku svog razvoja. Međutim, kako preduzeća rastu i stabilizuju se, otvara se prostor za dodatnu zaštitu - navodi Đurović.</p>
<p>Đurović naglašava da izbor osiguranja zavisi od djelatnosti i specifičnosti svakog preduzeća. Ne postoji univerzalno rješenje – potrebna je individualna procjena rizika i prilagođavanje ponude konkretnim potrebama poslovanja. Tom prilikom se osvrće na to da izazovi ne leže isključivo na strani malih i srednjih preduzeća, već i unutar same osiguravajuće industrije:</p>
<p>- Moram da uputim i kritiku našoj branši – mnogi proizvodi koje nudimo i dalje su tradicionalni, složeni i puni rizika i odstupanja, koja su za mala i srednja preduzeća često nerazumljiva, pa i nepotrebna. Naša je odgovornost da razvijemo jednostavne, jasne i relevantne proizvode i učinimo ih zaista dostupnim ovom važnom segmentu privrede. To je put kojim treba da idemo u budućnosti - istkao je on.&nbsp;</p>
<p>Ova poruka, kako se navodi, podsjeća na važnost dvosmjernog pristupa – osiguranje mora biti prilagođeno stvarnim potrebama MSP sektora, uz istovremeno podizanje njihove svesti o vrijednosti zaštite koju osiguranje pruža.</p>
<p>- UNIQA osiguranje je imalo čast da bude sponzor i partner konferencije Addiko SMEvolution, posvećene malim i srednjim preduzećima. Ova konferencija okupila je ključne aktere MSP sektora, predstavnike finansijskih institucija i stručnjake iz različitih oblasti, sa ciljem razmjene znanja, iskustava i inovativnih pristupa poslovanju u savremenom okruženju. UNIQA osiguranje je kroz svoje prisustvo i učešće u diskusijama istakla važnost osiguranja kao alata za stabilnost i dugoročan razvoj malih i srednjih preduzeća - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Đurović: Poslodavci koji nude određene vrste osiguranja zaposlenima atraktivniji su na tržištu rada

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: tatjana-brnovic

Tatjana Brnović u idealnom timu EP

Budvaninu koji je u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru usmrtio dva pješaka određena mjera nadzora

Državni tužilac Sjeverne Makedonije: 34 osobe i tri firme optužene za požar u diskoteci „Puls“ u Kočanima

Dijalog između predstavnika malih i srednjih preduzeća, obrazovnih institucija i donosilaca odluka mora biti unaprijeđen

Đurović: Poslodavci koji nude određene vrste osiguranja zaposlenima atraktivniji su na tržištu rada

PRATITE TVe UŽIVO