U slučaju da predsjednik SAD Donald Tramp uvede tarife zemljama Evropske unije koje se protive američkom preuzimanju Grenlanda, francuski predsjednik Emanuel Makron zatražiće aktiviranje instrumenta EU protiv prinude, javlja danas „Figaro”.
Neimenovani bliski Makronov saradnik rekao je da američke tarifne prijetnje „dovode u pitanje validnost sporazuma“ o carinskim tarifama koji su SAD i EU zaključile prošlog jula, objavio je pariski list.
Instrument koji Makron namjerava da upotrebi omogućava, između ostalog, zamrzavanje pristupa evropskim tržištima javnih nabavki ili blokiranje određenih investicija.
Za sprovođenje instrumenta potrebno je odobrenje većine zemalja članica EU.
Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih tarifa Njemačkoj, Francuskoj i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog neslaganje oko američkog preuzimanja Grenlanda.
- Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države - napisao je Tramp u objavi.
Najavio je da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i da će ostati na snazi „dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda“.
Makron je rekao da su prijetnje SAD neprihvatljive.
- Nikakvo zastrašivanje ili prijetnje ne mogu uticati na nas. Prijetnje carinama su neprihvatljive - rekao je Makron na mreži X.
Francuski predsjednik je naglasio da će Evropljani odgovoriti jedinstveno i koordinisano kako bi osigurali poštovanje evropskog suvereniteta.
Makron je takođe podsjetio da je Francuska, u ime suvereniteta i nezavisnosti svog naroda, odlučila da se pridruži vojnoj vježbi koju je Danska organizovala na Grenlandu.
- Stojimo iza ove odluke. To je i zato što je bezbjednost na Arktiku i na granicama naše Evrope u pitanju - rekao je Makron. 
Ranije danas, Njemačko udruženje mašinskog inženjerstva (VDMA) pozvalo je Evropsku komisiju da razmotri korišćenje antiprisilnog instrumenta ako Tramp uvede najavljene tarife.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ako Tramp uvede tarife, Makron će aktivirati instrument EU protiv prinude

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.
Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.
Makron je poslije zvanične posjete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug.
- Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu- rekao je Macron po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.
Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.
Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.
- To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište- kazao je Macron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.
Tokom posjete Kini, Macron je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.
&nbsp;- Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu- poručio je Macron.
On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.
U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata.
Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

Makron zaprijetio tarifama Kini ako ne smanji trgovinski deficit sa EU

Posljednji teretni brodovi koji prevoze kinesku robu, zapakovanu prije 9. aprila koja je bez nedavno uvedenih carina predsjednika SAD-a Donalda Trampa, pristižu u američke luke.
Međutim, sljedeće sedmice se očekuje da će se stvari promijeniti u vezi s uvozom iz Kine.
Teret na brodovima iz Kine koji je utovaren nakon 9. aprila nosiće sa sobom carine od 145 odsto koje je Tramp uveo na robu iz te zemlje prošlog mjeseca. Sljedeće sedmice ta roba će stići, ali će biti manje brodova na moru i prevoziće manje tereta. Za mnoge uvoznike sada je postalo preskupo poslovati s Kinom.
U luci Šangaj u Kini najveći teretni brodovi stoje neaktivni. Brodske kompanije su počele koristiti manje brodove za prevoz tereta kako potražnja opada. Takođe, plovidbe iz Kine u SAD pale su za 60 odsto u aprilu, prema Fleksportu, logističkom i špediterskom brokeru.
Amerikanci se oslanjaju na Kinu za hiljade proizvoda, sve od televizora do dječijih kolica. Američke kompanije uvoze više igračaka, odjeće i obuće iz Kine nego bilo koja druga zemlja, prema podacima Komisije za međunarodnu trgovinu Sjedinjenih Američkih Država.
S manjim brojem teretnih brodova koji se očekuju u američkim lukama, lokalne ekonomije će patiti.
Većina uvoznika će morati izabrati da li će nastaviti prodavati proizvode iz Kine po više nego dvostruko većim cijenama ili potpuno prestati. Za potrošače to znači da će neke proizvode biti teško pronaći ili će možda biti preskupi za kupovinu.
Očekuje se da će uvoz u SAD tokom druge polovine 2025. godine pasti za najmanje 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok će pad iz Kine biti još veći za 75 odsto do 80 odsto.
Ako se pad ne nadomjesti uvozom robe iz drugih zemalja, doći će do ozbiljnog poremećaja u lancu nabavke zbog čega će cijene proizvoda nastaviti rasti, što će dovesti i do rasta inflacije, upozoravaju u SAD-u.

1250x600

Posljednji kineski brodovi s robom bez Trampovih carina pristižu u SAD, uvoznici strahuju od onog što slijedi

Boingov avion namijenjen kineskoj avio-kompaniji Ksiamen erlajns vratio se iz Pekinga u Sijetl, kao prva žrtva bilateralnih carina koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
To je bio prvi od nekoliko aviona 737 Maks koji su čekali u Boingovom centru u Žoušanu na završne radove i isporuku kineskom prevozniku, prenosi SiEnEn (CNN).
Tramp je ovog mjeseca podigao osnovnu carinu na uvoz iz Kine na 145 odsto, na šta je Peking odgovorio carinom od 125 odsto na američku robu. Zbog toga bi kineska avio-kompanija koja nabavlja Boingove avione bila opterećena dodatnim velikim nametom, s obzirom da novi 737 Maks košta oko 55 miliona dolara.
Povratak Boingovog najprodavanijeg modela najnoviji je znak poremećaja u isporuci novih aviona, zbog ukidanja decenijama starog bescarinskog statusa avio industrije.
Konfuzija oko promjene carinskih stopa mogla bi da spriječi mnoge isporuke aviona, jer neki izvršni direktori avio-kompanija najavljuju da će prije odložiti nabavku, nego plaćati carine.

Prva žrtva bilateralnih carina: Kinezi vratili Boing

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je najavio da carine koje je Amerika uvela na robu koja dolazi iz Kine više neće rasti, a dodao je i da će ići u drugom pravcu, odnosno smanjenju iznosa.
- Ne želim da povećavam procenat jer u jednom trenutku ljudi prestaju da kupuju - bio je komentar američkog predsjednika.
Dodao je i da još nije odlučio koji će biti naredni korak u ovom kontekstu.
- Možda ne želim da povećavam i možda neću ići do tog nivoa. Možda ću sada krenuti u suprotnom pravcu i smanjiti carinu jer ljudi žele da kupuju, a to ne rade trenutno - rekao je Tramp.
Govorio je i o tome da mu se javio predsjednik Kine Si Đinping da raspravljaju o ovoj situaciji. Ipak, nije govorio o detaljima njihovih razgovora.
Američki predsjednik je s trgovinskim odnosima između Vašingtona i Pekinga povezao i situaciju s TikTokom, aplikacijom koja bi mogla biti zabranjena u SAD-u ako ga kineski vlasnik, firma Bajtdens (ByteDance), ne odluči prodati.
- Imamo dogovor na stolu za prodaju TikToka, ali ga mora odobriti Kina, pa ćemo to odložiti dok se ova situacija ne razriješi - rekao je on.
Podsjetimo, trenutno su na snazi carine na kinesku robu koja se uvozi u SAD u iznosu od 145 odsto. S druge strane, američka roba koja se uvozi u Kinu predmet je carine od 125 odsto.&nbsp;

Tramp najavio kraj trgovinskog rata s Kinom: Ljudi će prestati da kupuju

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa odobrila je izuzeća od visokih recipročnih tarifa za pametne telefone, računare i određenu drugu elektroniku koja se uglavnom uvozi iz Kine, čime je pružila veliko olakšanje tehnološkim kompanijama poput Epla (Apple) koje zavise od uvoznih proizvoda.
U obavještenju poslatom špediterima, američka Carinska i granična služba objavila je listu tarifnih kodova izuzetih iz uvoznih dažbina, sa retroaktivnim dejstvom od 5. aprila u 00:01 po istočnoameričkom vremenu.
Lista sadrži 20 kategorija proizvoda, uključujući i širi kod 8471 koji pokriva sve računare, laptopove, disk drajvove i uređaje za automatsku obradu podataka. Takođe su uključeni poluprovodnici, oprema, memorijski čipovi i ravni panel displeji.
U obavještenju nema objašnjenja za ovaj potez, ali kasno noćno izuzeće donosi dobrodošlo olakšanje velikim tehnološkim firmama kao što su Apple, Dell i mnogi drugi uvoznici.
Trampova odluka takođe izuzima navedenu elektroniku iz njegovih „osnovnih“ tarifa od 10 odsto na robu iz većine zemalja osim Kine, čime se smanjuju troškovi uvoza poluprovodnika iz Tajvana i iPhone uređaja proizvedenih u Indiji.
Na pitanje novinara u subotu, dok je bio u avionu Air Force One, o razlozima za ova izuzeća i planovima u vezi sa poluprovodnicima, Tramp je rekao da će odgovor dati u ponedjeljak.&nbsp;
- Bićemo vrlo konkretni u ponedjeljak… Kao zemlja, uzimamo mnogo novca, mnogo novca – kazao je Tramp.
Analitičar firme Wedbush Securities, Den Ajvs, nazvao je ovu najavu „najoptimističnijom viješću koju smo mogli čuti ovog vikenda“.
- Još uvijek postoji očigledna nesigurnost i nestabilnost u vezi sa pregovorima sa Kinom... ali velike tehnološke firme poput Apple-a, Nvidia-e, Microsofta i šira IT industrija mogu ovog vikenda konačno da odahnu - rekao je Ajvs.
Mnogi izvršni direktori tehnoloških kompanija dali su podršku Trampu za njegov drugi mandat, prisustvujući njegovoj inauguraciji 20. januara u Vašingtonu i proslavljajući s njim nakon toga. Izvršni direktor Apple-a, Tim Kuk, bio je domaćin balu uoči inauguracije i posjetio je Trampa u njegovoj kući na Floridi.
Kada su u pitanju uvozi iz Kine, izuzeće se odnosi isključivo na Trampove recipročne tarife, koje su ove nedjelje porasle na 125 posto, prema riječima jednog zvaničnika Bijele kuće. Trampove ranije tarife od 20 odsto na sve kineske uvoze, koje je povezao sa američkom fentanil krizom, ostaju na snazi.
Zvaničnik je dodao da će Tramp uskoro pokrenuti novu trgovinsku istragu u vezi sa nacionalnom bezbjednošću, kada su u pitanju poluprovodnici, što bi moglo dovesti do novih tarifa.
Portparolka Bijele kuće, Karolin Levit, izjavila je da je Tramp jasno stavio do znanja da Sjedinjene Države ne mogu da se oslanjaju na Kinu za proizvodnju ključnih tehnologija kao što su poluprovodnici, čipovi, pametni telefoni i laptopovi.
Ona je rekla da, po Trampovom nalogu, velike tehnološke firme, uključujući Apple, kao i proizvođači čipova Nvidia i Taiwan Semiconductor „ubrzano rade na prebacivanju proizvodnje u SAD što je prije moguće“.
<h2>BOLNE TARIFE</h2>
Izuzeća ukazuju na sve veće razumijevanje unutar Trampove administracije koliko bi tarife mogle negativno uticati na potrošače već iscrpljene inflacijom.
Čak i sa sniženom tarifom od 54 odsto na kineske proizvode, analitičari su predviđali da bi cijena vrhunskog iPhone-a mogla porasti sa 1.599 na 2.300 dolara. Sa tarifom od 125 posto, ekonomisti i analitičari tvrde da bi trgovina između SAD i Kine mogla praktično da stane.
Prema podacima američkog Zavoda za statistiku, pametni telefoni su bili najveći američki uvoz iz Kine u 2024. godini, u vrijednosti od 41,7 milijardi dolara, dok su laptopovi iz kineske proizvodnje bili drugi, sa 33,1 milijardu dolara.
Apple je nedavno unajmio teretne letove da prebaci 600 tona iPhone uređaja, ili čak 1,5 miliona komada, iz Indije u SAD, nakon što je povećao proizvodnju u toj zemlji u pokušaju da izbjegne Trampove tarife, izvijestio je Rojters u petak.
Tramp je prošle godine kampanju za povratak u Bijelu kuću bazirao uglavnom na obećanju da će oboriti cijene, nakon inflacije koja je narušila ekonomsku reputaciju bivšeg predsjednika Džoa Bajdena i njegovih demokratskih saveznika.
Međutim, Tramp je takođe obećao da će uvesti tarife koje su postale centralni dio njegove ekonomske agende, odbacujući uznemirenje na finansijskim tržištima i rast cijena kao neophodnu žrtvu za prestrojavanje svjetskog trgovinskog poretka prema njegovoj viziji.
Njegove takozvane „recipročne tarife“ izazvale su strah od recesije u SAD i kritike nekih republikanaca koji ne žele da izgube kontrolu nad Kongresom na narednim međuizborima, dok su ih demokrate žestoko napale.
Tramp je prošle nedjelje odložio povećanje tarifa za 57 trgovinskih partnera i Evropsku uniju, ostavljajući većinu zemalja na 10 odsto dok pokušavaju da pregovaraju o trgovinskim sporazumima sa Vašingtonom.
Predsjednik SAD, koji ovaj vikend provodi u svojoj rezidenciji na Floridi, rekao je novinarima u petak da je zadovoljan visokim tarifama za Kinu, ali da ima dobar odnos sa predsjednikom Si Đinpingom i vjeruje da će iz njihovog trgovinskog sukoba proizaći nešto pozitivno.
Finansijska tržišta su u petak ponovo bila u haosu, jer je Kina uzvratila Trampovim najnovijim povećanjem tarifa na američke proizvode, podižući ih na 125 posto, čime je dodatno povećana napetost u trgovinskom ratu koji prijeti da poremeti globalne lance snabdijevanja.
Američke berze su završile nestabilnu nedjelju u plusu, ali je zlato, kao sigurno utočište, dostiglo rekordnu vrijednost tokom trgovanja, dok su referentni desetogodišnji državni obveznički prinosi zabilježili najveći nedjeljni rast od 2001. godine, zajedno sa padom dolara, što ukazuje na manjak povjerenja u američku ekonomiju.

Tramp iz tarifa na uvoz izuzeo telefone, računare i drugu elektoniku

Najnovija runda američkih trgovinskih tarifa, najavljena u srijedu, oduzeće još više snage svjetskoj ekonomiji, koja se jedva oporavila od postpandemijskog inflatornog skoka, pritisnuta rekordnim dugom i uznemirena geopolitičkim sukobima.
U zavisnosti od toga kako predsjednik Donald Tramp i lideri drugih zemalja sada budu postupali, ovo bi takođe moglo ostati upamćeno kao prelomni trenutak za globalizovani sistem, koji je do sada uzimao zdravo za gotovo snagu i pouzdanost Amerike.
- Trampove tarife nose rizik uništenja globalnog poretka slobodne trgovine, čiji je predvodnik od Drugog svjetskog rata bila upravo Sjedinjene Američke Države - rekao je Takahide Kiuči, glavni ekonomista u Nomura Research Institutu.
Međutim, u narednim mjesecima će prevladati jednostavan efekat rasta cijena – i time smanjenja potražnje – uzrokovan novim nametima na hiljade roba koje kupuju i prodaju potrošači i preduzeća širom svijeta.
- Vidim ovo kao odvođenje američke i globalne ekonomije ka lošijim performansama, većoj neizvjesnosti i potencijalno nečemu što bismo mogli nazvati globalnom recesijom - rekao je Antonio Fatas, makroekonomista sa poslovne škole INSEAD u Francuskoj.
Govoreći u ružičnjaku Bijele kuće, Tramp je rekao da će uvesti osnovnu tarifu od 10% na sav uvoz i pokazao grafikon sa višim carinama na neke od najvećih trgovinskih partnera SAD, uključujući 34% na Kinu i 20% na Evropsku uniju.
Tarifa od 25% na automobile i auto-dijelove potvrđena je ranije. Tramp je rekao da će tarife vratiti strateški vitalne proizvodne kapacitete u Sjedinjene Države.
Pod novim globalnim nametima koje je Tramp uveo, američka prosječna carinska stopa na sav uvoz skočila je na 22% – nivo posljednji put viđen oko 1910. godine – sa samo 2,5% u 2024, rekao je Olu Sonola, šef ekonomskih istraživanja za SAD u Fitch Ratings.
- Ovo mijenja pravila igre, ne samo za američku ekonomiju, već i za globalnu. Mnoge zemlje će vjerovatno završiti u recesiji - rekao je Sonola.
Izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva rekla je na Rojtersovom događaju ove sedmice da za sad ne vidi globalnu recesiju. Dodala je da MMF uskoro očekuje malu korekciju naniže svoje prognoze globalnog rasta od 3,3% za 2025. godinu.
Međutim, uticaj na nacionalne ekonomije biće vrlo različit, s obzirom na spektar tarifa koje variraju od 10% za Britaniju do 49% za Kambodžu.
Ako rezultat bude širi trgovinski rat, to bi imalo još veće posljedice za proizvođače poput Kine, koja bi morala da traži nova tržišta suočena sa slabom domaćom potrošnjom.
- Azijske ekonomije biće pogođene jače od većine drugih američkim recipročnim tarifama. Ne samo da azijske ekonomije imaju više carine od mnogih drugih, već su i mnogo zavisnije od američke potražnje za robom - rekao je Marcel Thieliant, direktor za Azijsko-pacifički region u Capital Economics.
Ako tarife gurnu same SAD u recesiju, to će ozbiljno pogoditi zemlje u razvoju, čija je sudbina blisko povezana sa sudbinom najveće svjetske ekonomije.
Akcije su potonule, a investitori su pojačano tražili sigurnost u obveznicama, zlatu i japanskom jenu u četvrtak, zbog pojačanih ekonomskih briga.
<h2>„Obrnuti svijet“</h2>
Lančani efekti na centralne banke i vlade takođe bi mogli biti veliki.
Raspad lanca snabdijevanja, koji je godinama držao cijene pod kontrolom, mogao bi dovesti do svijeta u kojem inflacija teži da bude „viša“ od 2%, što centralne banke trenutno smatraju upravljivim ciljem.
To bi zakomplikovalo odluke za Banku Japana, koja bi se mogla suočiti s pritiskom da suzbije inflaciju dodatnim povećanjem kamatnih stopa, baš dok njeni glavni ekonomski rivali planiraju sniženja, i dok njen izvoz trpi udar zbog američkih tarifa.
Ali, malo je toga što zemlje mogu učiniti osim ublažavanja ekonomskih posljedica i traženja izuzeća od Vašingtona. Izvoznici automobila &nbsp;- Japan i Južna Koreja - pogođeni recipročnim tarifama od 24%, odnosno 25%, već su najavili hitne mjere za podršku pogođenim preduzećima.
Iako su saveznici SAD, obje zemlje su bile označene od Trampa kao najgori prestupnici u nepoštenim trgovinskim praksama.
Japanski ministar trgovine upozorio je da američke tarife mogu prekršiti pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), ali je samo rekao da će Tokio razmotriti „razne opcije“ odgovora.&nbsp;
- S obzirom na jake bezbjednosne veze sa Sjedinjenim Državama, Japan nema nikakve karte za igru kako bi dobio ustupke - rekao je Kiuči iz Nomure.
Australijski premijer kritikovao je tarife kao nešto što „nije čin prijatelja“, ali je odbacio recipročnu reakciju.
Slaba ekonomska aktivnost ostaviće neke vlade u još većem problemu pri otplati rekordnog svjetskog duga od 318 triliona dolara i pronalaženju sredstava za budžetske prioritete poput odbrane, klimatskih mjera i socijalne zaštite.
A šta ako tarife ne reultiraju Trampovim ciljem - privatnim investicijama u američku industriju, s obzirom na to da se SAD već suočava sa nedostatkom radne snage i skoro punom zaposlenošću?
Neki analitičari smatraju da će pokušati druge metode smanjenja američkog trgovinskog deficita – na primjer, traženjem od drugih zemalja da podrže prilagođavanje deviznih kurseva kako bi američki izvoznici imali koristi.
- Nastavićemo da ga viđamo kako predlaže potencijalno još rizičnije načine za suočavanje sa kontinuiranim slabljenjem snage dolara - rekla je Freja Beamiš, glavna ekonomistkinja investicione firme TS Lombard.
Takvi potezi mogli bi ugroziti privilegovani status dolara kao svjetske rezervne valute – iako malo ko predviđa takav ishod, jer trenutno nema realne alternative dolaru.
Ipak, predsjednica Evropske centralne banke Kristina Lagard rekla je u srijedu na događaju u Irskoj da Evropa mora djelovati odmah i ubrzati ekonomske reforme kako bi opstala u onome što je nazvala „obrnutim svijetom“.
- Svi su imali koristi od hegemonije SAD, koja je bila posvećena multilateralnom, pravilima vođenom poretku - rekla je o posthladnoratovskom periodu niske inflacije i rastuće trgovine.
- Danas se suočavamo sa zatvaranjem, fragmentacijom i neizvjesnošću – kazala je ona.

Trampove tarife dodatno će opteretiti posrnulu svjetsku ekonomiju

Značajan broj predškolskih i školskih ustanova u Danilovgradu nema adekvatne uslove za učenike sa invaliditetom.
Kako se navodi u Lokalnom akcionom planu za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za 2026-2027. godinu, pristupačnost lica sa invaliditetom u vaspitno obrazovnim objekatima je djelimično obezbijeđena.
– Centralni objekat JPU "Irena Radović" ima prilagođen prilaz osobama sa invaliditetom, dok ostale vaspitne jedinice to ne posjeduju. Nedostaju adekvatne prostorije za obavljanje individualnih tretmana stručnih saradnika – psihologa i logopeda. OŠ "Vuko Jovović" posjeduje rampu pri ulasku u zgradu, toalet namijenjen učenicima sa invaliditetom, ali škola ne posjeduje lift što otežava kretanje učenika sa teškim tjelesnim smetnjama i teškoćama u kretanju. Područna odjeljenja ne posjeduju uslove za učenike sa invaliditetom. U OŠ "Njegoš" u Spužu postoji označeno parking mjesto za osobe sa invaliditetom, rampa pri ulasku u zgradu, vrata i hodnici su dovoljno široki, ima poseban toalet za osobe sa invaliditetom i lift u školi.
<h2>Planiraju formiranje jedinstvene komisije za vještačenje invaliditeta</h2>
Analiza podataka Centra za socijalni rad pokazuje da lica sa invaliditetom u Danilovgradu i dalje nemaju dovoljno razvijenu mrežu usluga koja bi omogućila punu socijalnu inkluziju. Te je u toku 2026. godine planirano formiranje jedinstvene komisije za vještačenje invaliditeta, što predstavlja priliku za unapređenje evidencije i jasnije definisanje broja i strukture lica sa invaliditetom.
– Misija Lokalnog akcionog plana je unapređenje položaja lica sa invaliditetom i stvaranje ambijenta za jednakost svih građana, bez diskriminacije, a vizija je da zajednica bude mjesto u kojoj se poštuju prava lica sa invaliditetom, u kojoj su oni ravnopravno uključeni u sve sfere društvenog života, bez prepreka i diskriminacije – navodi se u dokumentu.
Područna odjeljenja ne posjeduju uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata. OŠ "Blažo Mraković" u Zagaraču ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekta. OŠ "Milosav Koljenšić" na Slapu sa područnim odjeljenjima ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata. Umjetnička škola za muziku i balet "Vasa Pavić", područna jedinica Danilovgrad smještena je u prostorijama JU Radio Danilovgrad, na prvom spratu ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata, dok u Gimnaziji "Petar I Petrović Njegoš" postoji rampa pri ulazu u zgradu. U školi ne postoji lift. Kabineti na prvom spratu su prilagođeni osobama sa invaliditetom, dok kabineti na drugom spratu nijesu. Svakako da treba unaprijediti uslove u vrtiću i školama, te u narednom periodu aktivnosti usmjeriti na poboljšanje pristupačnosti objekata učenicima sa invaliditetom – piše u dokumentu.

Inkluzija u školama i vrtićima u Danilovgradu još nedostižna

Premijera predstave „Krevet od lišća“ biće organizovana u petak, 30. januara, u sali DODEST, u 20 sati, saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".&nbsp;
Kako se navodi, nova predstava dramaturškinje i rediteljke Sandre Vujović, nastala po motivima istoimenog teksta savremene autorke Katarine Nikolić, donosi suptilnu, emotivno snažnu i slojevitu scensku priču o savremenom čovjeku i njegovoj unutrašnjoj tišini u eri otuđenosti, dubokih ličnih preispitivanja, otkrivanja raznih identitetskih slojeva ličnosti, vještačke inteligencije, sve manje pametnih ljudi i sve više pametnih stvari.
- Predstava istražuje emotivnu usamljenost savremenog urbanog čovjeka, pitanje nevidljivosti unutar funkcionalnih odnosa i suptilne lomove identiteta u prostoru koji je tehnološki savršen, ali emocionalno prazan - ističe rediteljka Sandra Vujović.
U predstavi igraju Milica Kekić, Mirjana Spaić i Đorđije Tatić. Muziku potpisuje Irena Popović Dragović. Za scenski prostor zaduženi su Zorica Baković i Boris Vukezić, a za vizuelni identitet, kostim, fotografiju i grafički dizajn Danica Janković.
Kkao se pojašnjava, "Krevet od lišća“ je intimna, poetična i emotivno precizna pozorišna forma koja otvara prostor ljubavi, ranjivosti i prepoznavanja, ali upućuje i poziv publici da se suoči sa sopstvenim odsustvima, potrebama i neizgovorenim osjećanjima.
Projekat „Krevet od lišća“ realizuje se u koprodukciji Bunt Scene, Pigmalion d.o.o. i KIC-a „Budo Tomović“, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kao i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorice.
Reprizno izvođenje biće organizovano u ponedjeljak, 2. februara, u sali DODEST, u 19 sati.
- Ulaznice se po cijeni od 7 eura mogu kupiti online putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (9-20h), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237 - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Premijera predstave „Krevet od lišća“ u petak, u KIC-u

Bivši američki predsjednik Džo Bajden oglasio se povodom posljednjih dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama i brutalnih ubistava koja su sproveli pripadnici imigracijske službe ICE.
U njegovom prvom oglašavanju o ovom problemu, Bajden je rekao kako sve ono što se desilo u Mineapolisu izdaje najosnovnije vrijednosti Amerikanaca.
- Mi nismo nacija koja puca u svoje građane na ulici. Mi nismo nacija koja dozvoljava da naši građani budu brutalno zlostavljani zbog ostvarivanja svojih ustavnih prava. Mi nismo nacija koja gazi Četvrti amandman i toleriše terorisanje naših susjeda - rekao je Bajden.
Poručio je i kako nasilju nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Narod Minesote je ostao čvrst - pomažući članovima zajednice u nezamislivim okolnostima, govoreći protiv nepravde kada je vide i pozivajući našu vladu na odgovornost pred narodom. Stanovnici Minesote su nas sve podsjetili šta znači biti Amerikanac i dovoljno su patili od ruke ove administracije. Nasilje i teror nemaju mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada naša vlastita vlada cilja američke građane - naveo je bivši predsjednik.
Na kraju svog obraćanja Bajden je rekao kako je došlo vrijeme za akciju.
- Nijedna osoba ne može uništiti ono za šta se Amerika zalaže i u šta vjeruje, čak ni predsjednik, ako mi, cijela Amerika, ustanemo i progovorimo. Znamo ko smo. Vrijeme je da pokažemo svijetu. Što je još važnije, vrijeme je da pokažemo sebi. Sada, pravda zahtijeva potpunu, pravednu i transparentnu istragu o smrti dvojice Amerikanaca koji su izgubili živote u gradu koji su nazivali domom. Džil i ja šaljemo snagu porodicama i zajednicama koje vole Aleksa Pretija i Rene Gud dok svi oplakujemo njihovu besmislenu smrt - zaključio je Bajden.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoeBiden%2Fstatus%2F2016177515845283911%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016177515845283911%7Ctwgr%5E7109c8703005ea78a77d6cd043460c350207997f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bajden scene iz SAD-a opisao kao teror: "Vrijeme je da svijetu pokažemo ko smo"

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Tag: tarife