Palestinski pokret Hamas potvrdio je da će večeras predati posmrtne ostatke još dvojice izraelskih talaca u Pojasu Gaze, u skladu sa sporazumom o primirju između Hamasa i Izraela, javlja Anadolija.
Naoružano krilo pokreta, Brigade Al-Qassam, saopštilo je u kratkoj izjavi da će tijela biti predata u 22 sati po lokalnom vremenu (19 GMT).
Hamas je naglasio da je ispunio svoje obaveze u okviru sporazuma o primirju.
- Otpor se pridržavao onoga što je dogovoreno – isporučio je sve žive taoce koje je držao i sva tijela do kojih je mogao doći - navodi se u saopštenju grupe.
Dodaje se da su za pronalaženje i izvlačenje preostalih tijela potrebni značajni napori i specijalizovana oprema, te da Hamas "intenzivno radi na zatvaranju tog pitanja".
Prošle sedmice, američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su Izrael i Hamas postigli dogovor o prvoj fazi plana koji je predstavio 29. septembra, s ciljem uspostave primirja u Gazi, oslobađanja svih izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike i postepenog povlačenja izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze. Prva faza sporazuma stupila je na snagu u petak.
U okviru tog dogovora, Hamas je oslobodio 20 živih izraelskih talaca i predao tijela osam u zamjenu za skoro 2.000 palestinskih zatvorenika.
Druga faza plana predviđa uspostavljanje novog mehanizma vlasti u Gazi bez učešća Hamasa, formiranje multinacionalnih snaga i razoružanje pokreta Hamas.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hamas večeras predaje posmrtne ostatke još dvojice izraelskih talaca

Oružano krilo Hamasa, Brigade Al-Kasam, saopštilo je danas da je spremno da pozitivno odgovori na svaki zahtjev Crvenog krsta da se izraelskim taocima koje drži u Pojasu Gaze dostave hrana i ljekovi, pod uslovom da Izrael trajno otvori humanitarne koridore.
Portparol Brigada Al-Kasam Abu Obeida precizirao je da je uslov te grupe za pristup Crvenog krsta taocima otvaranje humanitarnih koridora "na normalan i trajan način" za protok hrane i lijekova svim Palestincima u svim dijelovima Pojasa Gaze i prekid svih oblika vazdušnih aktivnosti Izraela tokom isporuke paketa taocima, prenosi Tanjug.
- Brigade Al-Kasam ne izgladnjuju zatvorenike namjerno, ali oni jedu ono što jedu i naši borci i šira populacija i neće dobiti nikakve posebne privilegije dok u Gazi traje izgladnjivanje i opsada - rekao je on, prenosi Tajms of Izrael.
Ranije danas, Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) pozvao je da mu se omogući hitan pristup izraelskim taocima u Gazi, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanijahu zatražio od te organizacije da preduzme mjere kako bi se taocima obezbijedila hrana i medicinska pomoć.
Prethodno je premijer Izraela Benjamin Netanijahu zatražio od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta da odmah preduzme mjere kako bi se taocima koji se nalaze u Gazi obezbijedila hrana i medicinska pomoć.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Netanijahu je u razgovoru sa šefom regionalne delegacije Crvenog krsta Žilijenom Lerisonom, optužio Hamas da "širi laži o gladi", dok se, prema njegovim riječima, prava glad i brutalno fizičko i psihološko zlostavljanje sprovode nad izraelskim taocima.

Hamas nudi "nagodbu" Izraelu, ali pod uslovom

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu zatražio je od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) da osigura hranu i medicinsku pomoć izraelskim taocima koje u Pojasu Gaze drži Hamas, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, prenio je AFP.
U saopštenju izraelske vlade se dodaje da je Netanjahu razgovarao sa šefom delegacije MKCK za taj region. Netanjahu je ranije razgovarao s porodicama talaca, a povodom videa, koje od četvrtka objavljuju Hamas i islamski džihad na kojima se vide zarobljenici, izrazio je, navodi se, "zaprepašćenje".
Hamas je, nakon što je napao izraelska naselja u oktobru 2023. godine, za taoce uzeo 251 osobu, navodi AFP.
U izraelskom odgovoru ubijeno je više od 60.400 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze koje ne pravi razliku između civila i boraca, ali tvrdi da su žene i djeca više od polovine žrtava.
Ministarstvo funkcioniše pod Hamasovom upravom, ali ga UN i druge međunarodne organizacije smatraju najpouzdanijim izvorom podataka o žrtvama.

Netanjahu zatražio pomoć Crvenog krsta za izraelske taoce u Gazi

Broj izraelskih građana koji potpisuju peticije za povratak talaca iz Gaze, čak i ako to znači zaustavljanje rata protiv Palestinaca, narastao je na 128.000, dok je trenutno u opticaju skoro 50 različitih peticija, prenosi Anadolija.
Prema platformi "Restart Israel", koja objavljuje onlajn peticije dostupne izraelskoj javnosti, broj potpisnika u petak je dosegao 128.114, što je znatan porast u odnosu na 120.000 dan ranije.
Broj aktivnih peticija takođe je porastao, sa 43 u četvrtak na 47 u petak.
<h2>Većina potpisnika civili</h2>
Peticije dolaze iz različitih izvora, uključujući rezervne i penzionisane pripadnike izraelske vojske, kao i civilne grupe koje podržavaju vojsku. Ipak, većinu potpisnika čine civili.
Prema podacima, više od 11.000 rezervista i penzionisanih vojnika potpisalo je 20 peticija unutar različitih vojnih jedinica.
Prošle sedmice, premijer Benjamin Netanjahu optužio je potpisnike iz redova vojske za neposlušnost i zaprijetio im otkazima. Takođe je tvrdio da strane organizacije finansiraju pokušaje rušenja njegove vlade, koja je na vlasti od kraja 2022.
<h2>Pritisak desničarske koalicije</h2>
Pokret potpisivanja peticija uslijedio je nakon kolapsa prve faze dogovora o primirju i razmjeni talaca i zatvorenika, koji je započeo 19. januara uz posredovanje Katara i Egipta, te podršku SAD. Dok je Hamas ispunio obaveze iz sporazuma, Netanjahu je, pod pritiskom desničarske koalicije, odbio preći u drugu fazu. Izrael je obnovio vojne operacije 18. marta.
U izraelskim napadima na Gazu, ubijeno je više od 51.000 Palestinaca od oktobra 2023. godine, većinom žena i djece.
Međunarodni krivični sud u novembru je izdao naloge za hapšenje premijera Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se takođe suočava sa tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svojih akcija u toj enklavi.

Raste pritisak na Netanjahua: Peticiju za povratak talaca potpisalo više od 128.000 Izraelaca

Hamas je spreman da oslobodi sve preostale taoce u Pojasu Gaze, tokom druge faze primirja između palestinskog islamističkog pokreta i Izraela poslije 15 mjeseci rata, izjavio jezvaničnik tog pokreta.
- Obavijestili smo posrednike da je Hamas spreman da oslobodi sve taoce odjednom tokom druge faze sporazuma, a ne odvojeno kao tokom prve faze koja je trenutno u toku - rekao je zvaničnik Taher al Nunu za AFP.
On nije precizirao koliko se talaca uzetih tokom napada Hamasa 7. oktobra 2023. u Izraelu i dalje nalazi u Pojasu Gaze.
Tog dana je oteta ukupno 251 osoba. Sedamdesetoro je još u pritvoru u Gazi, od kojih je najmanje 35 umrlo, navodi izraelska vojska.
Tokom prve faze sporazuma o prekidu vatre, koja treba da se okonča 2. marta, oslobođeno je 19 izraelskih talaca u zamjenu za više od 1.100 palestinskih zatvorenika.
Tačno 16. dana poslije stupanja na snagu primirja 19. januara, odnosno početkom februara, trebalo je da počnu indirektni pregovori između Izraela i Hamasa, što se nije dogodilo.
Uslovi druge faze primirja, kojom bi se definitivno okončao rat i oslobodili svi taoci, moraju da budu zaključeni do 2. marta.
Zatim, ako druga faza prođe kako je planirano, treća i posljednja faza će se fokusirati na rekonstrukciju Gaze.

Hamas spreman da oslobodi sve preostale taoce u jednoj razmjeni tokom druge faze primirja

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obavijestio je ministre da će uslovi Izraela za drugu fazu pregovora o taocima uključivati razoružavanje Hamasa, zabranu prisustva te grupe u Gazi i sprečavanje Palestinskih vlasti da preuzmu upravljanje tom teritorijom nakon rata.
Netanijahu je takođe najavio da će biti održan odvojeni sastanak prije nego što izraelska delegacija otputuje u Dohu na pregovore. Delegaciju će predvoditi njegov sekretar i ministar strateških poslova Ron Dermer.
Nakon završetka prve faze sporazuma, 59 izraelskih talaca ostaje u zatočeništvu. Vjeruje se da je 24 njih još živo, dok su izraelske vlasti potvrdile smrt preostalih 35.
Izrael se priprema za mogući nastavak sukoba, sa velikim brojem trupa i vojne opreme raspoređenih duž granice sa Gazom.

Izrael traži razoružavanje Hamasa u pregovorima o taocima

Hamas je u subotu oslobodio trojicu izraelskih talaca, Jaira Horna, Saguiu Dekel-Čenua i Aleksandra Trufanova, a Izrael je počeo oslobađati oko 369 palestinskih zatvorenika i pritvorenika u zamjenu, nakon što su posrednici pomogli da se primirje ne uruši.
Troje Izraelaca su prvo izašli iz vozila Hamasa, a predaja je zvanično potvrđena potpisivanjem dokumenata na pozornici između predstavnika Hamasa i Crvenog krsta. Nakon što su obavljene formalnosti, taoci su prebačeni u vozila Crvenog krsta, koja su ih odvela prema izraelskoj vojsci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.4103%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fhamas-oslobodio-tri-izraelska-taoca&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vojska će ih preuzeti na drugoj lokaciji u Gazi i potom vratiti u Izrael, gdje će proći medicinski pregled.
Nedugo zatim, prvi autobus s oslobođenim palestinskim zatvorenicima i pritvorenicima napustio je izraelski zatvor Ofer na izraelski okupiranoj Zapadnoj obali, prikazano je u prenosu uživo. Autobus je stigao u Ramalu pred razdraganu gomilu, dok su neki mahali palestinskim zastavama.
Razmjena troje Izraelaca za 369 Palestinaca ublažila je strahove da bi sporazum o primirju mogao propasti prije kraja prve faze primirja koja traje 42 dana, a koja je na snazi od 19. januara.
Prije predaje, Horn, Dekel-Čen i Trufanov izašli su na binu u Kan Jounisu, gdje su im uručeni mikrofoni. Obratili su se mnoštvu koje se okupilo kako bi svjedočilo njihovom oslobađanju.
Na mjestu koje je postalo poznato kao Trg talaca u Tel Avivu zavladalo je oduševljenje kada su okupljeni građani vidjeli trenutak oslobađanja. Dok su gledali prenos predaje uživo, mnogi su podigli fotografije oslobođenih, izražavajući olakšanje i radost zbog njihovog povratka.
Zvanični trenutak predaje zabilježen je u 9:06, kada su predstavnici Hamasa i Crvenog krsta potpisali potrebne dokumente. Neposredno nakon toga, taoci su prevezeni prema izraelskoj vojsci, čime je završena još jedna faza oslobađanja u ovom višednevnom procesu.
Predaja talaca obavljena je neposredno prije isteka roka koji je Izrael postavio za oslobađanje zarobljenih državljana. Izraelske vlasti prethodno su jasno poručile kako će, u slučaju neispunjavanja dogovora, ponovno intenzivirati vojne operacije u Gazi.
Predaja trojice talaca dio je dogovorenog prekida vatre, koji bi mogao biti doveden u pitanje ako preostali taoci ne budu oslobođeni u dogovorenom vremenskom okviru.
Američki državni sekretar Marko Rubio trebalo bi da doputuje u Izrael kasno u subotu uoči očekivanih razgovora s Benjaminom Netanjahuom u nedjelju o primirju u Pojasu Gaze.
Hamas je kasno u petak saopštio da očekuje da će razgovori o drugoj fazi primirja početi početkom sljedeće nedelje.
Sljedeća faza ima za cilj da obezbijedi oslobađanje preostalih talaca i predstavi korake ka trajnijem okončanju rata.
U Hamasovom napadu 7. oktobra 2023. na Izrael, prema podacima te zemlje, ubijeno je 1.211 ljudi, uglavnom civila. Militanti su uzeli i 251 taoca, od kojih su 73 ostala u Gazi, uključujući najmanje 35 za koje izraelska vojska kaže da su mrtvi.
U izraelskim vojnim operacijama ubijeno je najmanje 48.239 ljudi u Pojasu Gaze, većinom civila, navodi ministarstvo zdravlja na toj teritoriji pod kontrolom Hamasa.

1250x600

1084x550

Izrael oslobađa palestinske zatvorenike, nakon što je Hamas oslobodio izraelske taoce u Gazi

​Tri taoca koji su bili zarobljeni u Gazi od 7. oktobra 2023. Hamas je danas oslobodio, a riječ je o Jairu Hornu, Saguiu Dekel-Čenu i Aleksandru Trufanovu.
Oni su pušteni danas na slobodu i predati Međunarodnom crvenom krstu na ceremoniji u Kan Junisu, u sklopu sporazuma o prekidu vatre Hamasa i Izraela.
Hamasovi ljudi su ih izveli izbijelog kombija i izveli na binu, pokazavši ih publici, nakon čega su se taoci obratili sa nekoliko riječi.
Svi su držali dokumente sa svojim slikama dok su kamere i mali dronovi koji su lebdjeli iznad snimali događaj. Jednom od njih je dato i nešto što je izgledalo kao pješčani sat.
Taoci su izgledali kao da su u dobrom fizičkom stanju. Njihovi prethodnici većinom su izgledali iscrpljeni i značajno mršaviji.
Ova primopredaja se razlikovala od prethodnih koje su izvršili i Hamas i Palestinski islamski džihad. Jedna od prethodnih bila je kritikovana zbog intenzivne atmosfere, posebno one koja je održana u blizini kuće Jahia Sinvara u Kan Junisu. Palestinske frakcije su ponovo odabrale ovu lokaciju kako bi pokušale pokazati da su koordinirane i drže kontrolu nad dobro organizovanom primopredajem.
Izraelske defanzivne snage (IDF) saopštile su da ih je Crveni krst obavijestio da im je Hamas predao taoce.
Crveni krst ih sada dovodi IDF-u i snagama Sin Bet unutar Gaze kako bi potom bili ispraćeni iz Pojasa, dodaje izraelska vojska.
U nastavku dana Izrael će u suprotnom pravcu poslati 369 zatvorenih Palestinaca. Mnogi od njih su bili osuđeni na doživotne zatvorske kazne, prenosi Avaz.

Hamas oslobodio tri izraelska taoca

Hamas je saopštio da će odložiti puštanje izraelskih talaca, ujedno optužujući Izrael da krši sporazum o prekidu vatre.
Bilo je planirano da Hamas predstojeće subote pusti još nekoliko talaca koje drži u zatočeništvu od 7. oktobra 2023. godine.
Abu Obeida, portparol brigada Kasam, naveo je u saopštenju da je "tokom protekle tri nedjelje, vođstvo otpora pratilo neprijateljsko kršenje i nepoštovanje uslova sporazuma, uključujući odlaganje povratka raseljenih u sjeverni pojas Gaze i gađanje granatiranjem i paljbom".
- Predaja cionističkih zatvorenika, koja je bila planirana iduće subote, 15. februara 2025. godine, odlaže se do daljeg i dok se okupator ne obaveže i nadoknadi za protekle nedjelje retroaktivno - naveo je Obeida.

Hamas odložio puštanje talaca

Hamas je danas oslobodio još tri izraelska taoca, a očekuje se da će tokom dana Izrael osloboditi 183 palestinska zatvorenika. 
 
Oslobađanje talaca i zarobljenika predviđeno je sporazumom o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, kojim je zaustavljen razorni rat u Pojasu Gaze. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, od početka primirja, Hamas je oslobodio 18 talaca, dok je Izrael oslobodio 383 zatvorenika. 
 
Hamas je danas oslobodio Ohada Ben Amia (56), Eli Sharabia (52) i Or Levia (34). 
 
Očekuje se da Izrael danas oslobodi 183 palestinska zatvorenika, uključujući 18 osoba koje služe doživotne kazne, 54 osoba koje služe duge kazne i 111 osoba koje su bile zarobljene u Pojasu Gaze tokom rata. 
 
Otprilike 33 taoca i 1,9 hiljada zatvorenika trebalo bi da bude oslobođeno do kraja prve faze primirja. 
 
Rat u Pojasu Gaze počeo je kada je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, zarobio 251 taoca i ubio oko 1,2 hiljade ljudi. 
 
Najmanje 47,5 hiljada Palestinaca ubijeno je u izraelskoj ofanzivi. 
 
Hamas je u petak optužio Izrael da je odgodio ulazak stotina kamiona s hranom i drugim humanitarnim potrepštinama dogovorenim u okviru sporazuma o primirju. 
 
Šef Hamasove kancelarije za medije u Gazi, Salama Maruf, rekao je na konferenciji za novinare u Gazi da je "humanitarna situacija i dalje katastrofalna zbog izraelske opstrukcije". 
 
On je kazao da je samo 8,5 hiljada, od očekivanih 12 hiljada, kamiona pomoći ušlo u Gazu otkako je primirje stupilo na snagu. 
 
Ta tvrdnja je u suprotnosti s navodima koordinatora Ujedinjenih nacija za humanitarna pitanja Toma Flečera koji je u četvrtak kazao da je deset hiljada kamiona s hranom, ljekovima i šatorima prešlo u Gazu od početka primirja.

Hamas oslobodio još tri taoca

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije za period od septembra do decembra u iznosu od 49.440 eura.
Za isplatu srednjoškolskih stipendija obezbijeđena su sredstva u iznosu 27.840 eura, dok su za isplatu stipendija za studente obezbijeđena sredstva u iznosu 21.600 eura. 
- Stipendija za studente iznosi 300 eura, a za srednjoškolce 60 eura. Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke (CKB) - navodi se u saopštenju.

Počela isplata stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije

Predstava “671-LOV”, prema tekstu i u režiji Hane Rastoder, biće izvedena večeras na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Sve ulaznice su rasprodate, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.
Predstava je, kako se navodi, inspirisana zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza.&nbsp;
- Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. Porodica se preko noći našla bez društvenog oslonca, u mraku bez odgovora na pitanja o sudbini njihovih otetih, usred cijepanja dotadašnje im domovine Jugoslavije - dodaje se.&nbsp;
Autorski tim predstave još čine: Ivanka Vana Prelević, koja je radila vajarske radove i scenografiju, Mia Đurović, kostimografkinja, Enes Tahirović, kompozitor, Nataša Milićević, asistentkinja režije i Danilo Milatović, izvršni producent.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i putem Viber kanala.
Repertoari nacionalnog teatra dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: Večeras predstava “671-LOV”

Nešto manje od 1000 osoba poginulo je, a gotovo milion je moralo napustiti svoje domove nakon višenedjeljnih poplava i klizišta na sjeveru ostrva Sumatra, prema podacima koje je danas objavila indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Nacionalna agencija za upravljanje katastrofama (BNPB) od četvrtka je zabilježila 961 smrtni slučaj, 234 nestale osobe i oko 5000 povrijeđenih širom ostrvskih pokrajina Aceh, Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra. Agencija je takođe saopštila da je oštećeno više od 156.000 domova. Ukupno 52 okruga i grada i dalje su teško pogođeni prirodnom nepogodom.
Ljudi traže utočište u privremenim skloništima
Suharyanto, čelnik BNPB-a, rekao je predsjedniku Prabovu Subiantu u nedjelju uveče da je 975.075 ljudi potražilo utočište u privremenim skloništima u sve tri pokrajine. Pokrajina Aceh je najteže pogođena i tamo je raseljeno više od 900.000 osoba, prema podacima BNPB-a.
Poplavne vode počele su da se povlače u brojnim priobalnim okruzima, ali velika područja u centralnom, planinskom dijelu i dalje su odsječena od ostatka svijeta. Predsjednik Prabovo posjetio je poplavama pogođena područja u pokrajini Aceh u nedjelju. Kasnije je predsjedavao vanrednim sastankom sa ministrima vlade, vojnim zapovjednicima i pokrajinskim zvaničnicima.
Sezona kiša u Indoneziji, koja je u pravilu najintenzivnija između novembra i aprila, često prouzrokuje velike poplave. Organizacije za zaštitu životne sredine i stručnjaci za upravljanje katastrofama godinama upozoravaju da su brza deforestacija, neregulisana izgradnja i narušeni riječni slivovi povećali rizik kojem su izložene zajednice na Sumatri.
Predviđa se da će narednih dana još obilnih padavina pogoditi pojedine dijelove ostrva.

Indonezija: U poplavama stradala 961 osoba, raseljeno gotovo milion ljudi

Oko stotinu dječaka koji su bili oteti iz katoličke škole u ​​centralnoj Nigeriji prošlog mjeseca, oslobođeno je, saopštile su danas nigerijske vlasti.
Načelnik policije države Niger Adamu Abdulahi Eleman i biskup Bulus Dauva Johana, koji je zadužen za školu kao lokalni vođa katoličke zajednice, rekli su za BBC da su dobili potvrdu o oslobađanju učenika.
Oni su potvrdili da ih je vladina Kancelarija savjetnika za nacionalnu bezbjednost obavijestila da će djeca od danas biti ponovo sa roditeljima.
Više od 250 učenika i 12 zaposlenih kidnapovano je iz katoličke škole "Sveta Marija" u Papiriju, što je posljednja u nizu masovnih otmica u Nigeriji.
Detalji o oslobađanju 100 školske djece ostaju nejasni, uključujući pitanje da li je to obezbijeđeno pregovorima ili silom, a nije poznato ni da li je otmičarima plaćen otkup.
Guverner susjedne države Nasarava, Abdulahi Sule, rekao je lokalnim medijima da je savezna vlada odigrala ključnu ulogu u oslobađanju đaka.
Škole i vjerski objekti u u sjevernoj i centralnoj Nigeriji su sve češće na meti otmičara.
Prošle nedjelje, naoružani otmičari su odveli najmanje 20 ljudi u dva odvojena napada - u novoosnovanoj crkvi u centralnoj državi Kogi i u pretežno muslimanskoj sjevernoj državi Sokoto, gdje su među otetima bile nevjesta i njene djeveruše.

Otmičari oslobodili 100 otetih đaka u Nigeriji

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: taoci