Slučaj deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992. godine i dalje predstavlja jedno od najtežih nerazriješenih pitanja suočavanja Crne Gore s prošlošću. Dosadašnji sudski epilog, obilježen spornom pravnom kvalifikacijom, ostavio je otvorena pitanja odgovornosti i izostanak pune pravne i društvene satisfakcije za žrtve i njihove porodice“, poručeno je na trećem od sedam edukativnih vebinara, ovog puta o slučaju „Deportacija”, koje je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Policija Crne Gore je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, muslimanske vjeroispovjesti, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. Takođe, najmanje 33 osobe srpske nacionalnosti iz BiH su, takođe, uhapšene i izručene vojsci Srpske Republike (kasnije nazvana Republika Srpska) u cilju mobilizacije, a nije poznato da li je neko od njih stradao. - Dosadašnji epilog ovog slučaja može se ocijeniti kao krajnje neadekvatan i pravno problematičan - istakla je aktivistkinja Tamara Milaš, koja je vodila vebinar. Posebno je, kako je pojasnila, sporna pravna kvalifikacija događaja u postupku pred Višim sudom u Podgorici, gdje je sukob okarakterisan kao nemeđunarodni, što je imalo direktne implikacije na primjenu međunarodnog humanitarnog prava i krivičnopravnu odgovornost. - Takva kvalifikacija zanemaruje širi kontekst međunarodnog oružanog sukoba na teritoriji Bosne i Hercegovine u relevantnom periodu, kao i činjenicu da crnogorska policija nije imala status strane u oružanom sukobu u smislu međunarodnog humanitarnog prava. Policija je djelovala kao organ vlasti koji je lišio slobode civile i predao ih snagama koje su učestvovale u sukobu. Ovakav pristup suzio je prostor za utvrđivanje individualne krivične odgovornosti i doveo do oslobađajućih presuda, čime je izostala puna pravna i društvena satisfakcija za žrtve i njihove porodice - kazala je Milaš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150240_14141089fc7f409c76ede8170c1b2716c383268daf4e09ea3075cb678db9a48a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150240_14141089fc7f409c76ede8170c1b2716c383268daf4e09ea3075cb678db9a48a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Tamara Milaš"><figcaption>Tamara Milaš(Photo: CGO)</figcaption></figure>  Milaš je ocijenila da nije pokazana dosljedna i proaktivna spremnost institucija da se utvrde puna istina i odgovornost. - Iako su preduzeti određeni koraci, uključujući sudski postupak i naknadne isplate odštete porodicama žrtava u parničnim postupcima, izostala je odlučna krivičnopravna reakcija koja bi rasvijetlila sve okolnosti i eventualno utvrdila komandnu odgovornost. Takođe, nije sprovedena sveobuhvatna institucionalna analiza niti je otvoren širi društveni dijalog zasnovan na utvrđenim činjenicama - navela je Milaš. Ona je navela da efikasna i nepristrasna krivična istraga, uz mogućnost ponovnog preispitivanja pravne kvalifikacije djela u svjetlu međunarodnog prava i prakse međunarodnih sudova, predstavljaju ključne korake ka pravdi i pomirenju. - Krivična pravda je temelj svakog istinskog procesa tranzicione pravde, jer bez individualizacije odgovornosti nema ni pune rehabilitacije žrtava. Uz to, neophodno je sistemsko njegovanje kulture sjećanja, uključujući podizanje adekvatnog spomen-obilježja, institucionalno obilježavanje godišnjica, kao i uvrštavanje ove teme u obrazovne i javne politike - zaključila je Milaš. Učesnici su se osvrnuli i na postupak reparacija u crnogorskom zakonodavstvu, kojim je obuhvaćeno 66 porodica žrtava. - Neke žrtve nijesu pristale na poravnanje, već su nastavile postupke pred Osnovnim sudom u Podgorici, kao u slučaju Alena Bajrovića. Postoje i oni koji nijesu bili upoznati sa postupcima, jer u vrijeme njihovog pokretanja nijesu boravili u Crnoj Gori, pa su to pravo ostvarili naknadno - pojasnila je Milaš. Ovaj vebinar predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji „Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj “Deportacija”. Cilj serije vebinara je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zločinima, kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedočanstava i uloge institucija. Naredni vebinar vodiće pravnik Damir Suljević, 16. marta 2026. godine, a biće posvećen slučaju „Zmajević“. Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Slučaj "Deportacija" jedno od najtežih nerazriješenih pitanja suočavanja Crne Gore s prošlošću

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da pripadnici hrvatske vojske ni na koji način neće sarađivati s izraelskom vojskom i vojnom industrijom i pozvao vladu premijera Andreja Plenkovića da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume, piše Beta.
- Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u maju prošle godine zapovijedio sam prekid svake saradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu Hrvatske da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom - navodi se u pisanoj izjavi predsjednika države.
Izjava dolazi u vrijeme zvanične posjete potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Ivana Anušića Izraelu gdje će se sastati s predstavnicima kompanija izraelske odbrambene industrije i predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku saradnju, prenosi Danas.
- Kao vrhovni komandat OSRH ponovo ističem da OSRH neće ni ubuduće ni na koji način sarađivati s izraelskom vojskom. Kako bi se spriječila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaknuti: pripadnici OSRH neće učestvivati ni na koji način u sprovođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom - upozorio je Milanović.
On je ocijenio da bi takav dogovor, ugovor ili sporazum bio „neprovediv i štetan za Hrvatsku“.
Milanović, koji je dva puta pobijedio na predsjedničkim izborima kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vladu, koja je nadležna i odgovorna za nabavku vojne opreme i oružja, da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela.
- Odgovornost je predsjednika Vlade da na vrijeme reaguje i postupi u skladu s interesima Republike Hrvatske. A hrvatski su interesi saradnja sa saveznicima iz NATO-a i istovremeno jačanje kapaciteta hrvatske industrije za posredno ili direktno učešće u proizvodnji vojne opreme - &nbsp;istakao je Milanović u izjavi koju je prenijela pres služba predsjednika.
On je naveo i da je nedavno u telefonskom razgovoru direktno upozorio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je ujedno i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, da bi bilo kakav oblik vojne saradnje s Izraelom bio neprihvatljiv.
Milanović i Plenković dolaze iz različitih političkih opcija i imaju izrazito narušene međusobne odnose, pa se ne mogu dogovoriti gotovo ni o jednom pitanju.
Po Ustavu Hrvatske su predsjednik i premijer sukreatori spoljne i bezbjednosne politike s tim da je predsjednik vrhovni komandat oružanih snaga.

Milanović hrvatskoj vladi: Nema saradnje s izraelskom vojskom, obustavite dogovore

Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un ponovo je izabran na najvišu dužnost glavnog sekretara Radničke partije na devetom kongresu stranke, izvijestili su danas lokalni mediji.
Centralna korejska novinska agencija (KCNA) izjavila je da je Kim ponovo izabran za glavnog sekretara stranke "nepokolebljivom voljom i jednoglasnom željom" hiljada delegata četvrtog dana kongresa u nedjelju.
Prema pravilima stranke, kongres, koji se održava svake pete godine, bira glavnog sekretara koji će služiti kao najviši predstavnik i vođa stranke.
U izjavi stranka je pohvalila Kima za jačanje Sjeverne Koreje na svjetskoj sceni izgradnjom nuklearnih snaga, Kim je stvorio vojsku sposobnu za suočavanje s "bilo kojom prijetnjom agresije" i "bilo kojim oblikom rata".
U izjavi se takođe pripisuje njegovom vođstvu zasluge za "pouzdano garantovanje" budućnosti zemlje i "podsticanje ponosa i samopoštovanja" Sjevernokorejaca.
Takođe je pohvaljena vanjska politika gospodina Kima, za koju je rečeno da je podigla nacionalni ugled.
KCNA je izvijestila da je kongres usvojio revizije stranačkih pravila tokom nedjeljnog sastanka i izabrao novi centralni odbor.
Najznačajnija promjena na novoj listi centralnog odbora bilo je isključenje Čoe Rjong Haea, predsjednika stalnog odbora Vrhovne narodne skupštine.
Izostavljeni su i vojni maršali Pak Džong Čon i Ri Pjong Čol.
Državni mediji do sada nisu spomenuli nikakve komentare vođe Kima ili drugih visokih čelnika na kongresu koji se direktno odnose na kontinuirano napete odnose sa Sjedinjenim Državama i Južnom Korejom, navodi "MorningStarOnline".

Kim dobio novi mandat na čelu partije

U Velikoj sali Skupštine Opštine Ulcinj &nbsp;održana je konferencija za medije povodom završetka projekta procjene razvojnog statusa djece uzrasta od 0 do 6 godina u vrtićima na teritoriji Opština Ulcinj.
Projekat je realizovan u saradnji sa Terapeutskim centrom Heimerer, a obuhvatio je stručne procjene u predškolskim ustanovama: Vrtić „Solidarnost“, Vrtić „Winnie the Pooh“ i Vrtić „Xixëllonja“. Tokom trajanja projekta sprovedene su detaljne analize razvojnog statusa djece, s posebnim fokusom na rano prepoznavanje eventualnih poteškoća i pružanje adekvatnih smjernica za dalji rad.
Predstavnici Terapeutskog centra Heimerer predstavili su metodologiju korišćenu tokom procesa procjene, rezultate do kojih se došlo, kao i preporuke za naredne korake.
Posebno je istaknuto da je projekat imao preventivni karakter, sa ciljem ranog prepoznavanja mogućih poteškoća i pružanja stručne podrške roditeljima i vaspitačima, kako bi se omogućila pravovremena intervencija i povećale šanse za uspješan razvoj svakog djeteta.
Tokom konferencije naglašena je i važnost međuinstitucionalne saradnje, kao i aktivnog uključivanja roditelja i zaposlenih u vrtićima, što je ocijenjeno kao jedan od ključnih faktora uspješne realizacije projekta.
Konferenciji su prisustvovali predsjednik Opštine, Genci Nimanbegu, predstavnici Terapeutskog centra Heimerer Burim Bećiri, Bojan Radić i Ardita Zenulahu, kao i sekretarka za sport i mlade Enisa Martinović.
Nimanbegu je naglasio &nbsp;da projekat predstavlja važan korak ka izgradnji održivog sistema podrške ranom razvoju djece u opštini. Istakao je da su prve godine života ključne za razvoj govora, komunikacije, socijalnih i emocionalnih vještina, te da kvalitetna i pravovremena podrška može značajno uticati na kasniji uspjeh djece u obrazovnom sistemu.
Iz Opštine Ulcinj poručeno je da ova saradnja predstavlja primjer odgovornog i proaktivnog pristupa u oblasti socijalne i obrazovne politike, sa jasnim fokusom na dobrobit i budućnost djece. Na kraju konferencije istaknuto je da će slične inicijative biti nastavljene i u narednom periodu, sa ciljem da stručna podrška djeci i porodicama postane redovna praksa u opštini.

Opština Ulcinj: Završen projekat procjene razvojnog statusa djece predškolskog uzrasta

Evropski parlament je danas suspendovao trgovinski sporazum Evropske unije i SAD uz obrazloženje da su najnovija odluka američkog predsjednika Donalda Trampa i prethodna odluka američkog Vrhovnog suda dovele u pitanje pravnu valjanost sporazuma iz 2025. godine.
Vrhovni sud SAD poništio je 20. februara odluku kojom je Tramp početkom 2025. godine uveo visoke carine mnogim zemljama svijeta, uz obrazloženje da je pozivanjem na zakon o nacionalnoj vanrednoj situaciji prekoračio predsjednička ovlašćenja.
Tramp je istog dana najavio da uvodi dodatne carine od deset odsto na uvoz iz cijelog svijeta, a samo dan kasnije je to povećao na 15 odsto, i to izvršnom uredbom kojom je zaobišao Kongres.
Pregovarači Evropskog parlamenta zaduženi za taj dokument danas su ceo ugovor EU i SAD zamrzli sve dok situacija ne bude razjašnjena.
- Želimo da od SAD dobijemo jasna uvjeravanja da će se pridržavati sporazuma, jer je to odlučujući element - izjavio je šef Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta, nemački socijaldemokrata Bernd Lange.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i Tramp su u julu prošle godine u škotskom Ternberiju utanačili carinski i trgovinski sporazum.
Sporazumom iz Ternberija SAD su se obavezale na standardnu carinu od 15 odsto na većinu uvoza iz EU (smanjujući stope sa zaprećenih 30 odsto), dok je EU pristala da ukine carine na skoro svu američku industrijsku robu.
EU se obavezala da će kupiti od SAD goriva za približno 750 milijardi dolara i za 600 milijardi dolara vojne opreme tokom neodređenog perioda.
Bernd Lange rekao je danas da je odlukom Vrhovnog suda nestao ključni instrument koji su SAD koristile za postizanje i primjenu sporazuma iz Ternberija, saopštio je Evropski parlament.
- Odluka Vrhovnog suda SAD od 20. februara 2026. godine o (Trampovom) pozivanju na zakon o nacionalnoj vanrednoj situaciji (IEEPA) je jasna i nedvosmislena. Njene implikacije je nemoguće ignorisati, i nastaviti kao do sada nije opcija - &nbsp;rekao je Lange.
Njemački evroposlanik je rekao da Trampov novi predlog predviđa zamjenu IEEPA i da bi važio sumarno za sve zemlje, a da bi posljedica bilo povećanje carina koje bi premašilo ugovorenih 15 odsto, "što samo po sebi predstavlja jasno odstupanje od odredbi sporazuma iz Ternberija".
Zbog toga danas neće uslijediti prethodno zakazano glasanje u odboru, a izvjestitelji koji predstavljaju parlamentarnu većinu će sljedeće sedmice razmotriti situaciju, rekao je Lange.
Izvjestitelji su se saglasili da u sadašnjim okolnostima rad na implementaciji trgovinskog sporazuma EU-SAD bude zaustavljen sve dok u odnosima Unije i SAD "ponovo ne uspostave jasnoća, stabilnost i pravna sigurnost".
Evropska komisija već mjesecima radi na implementaciji sporazuma, ali njegova puna primjena zahtijeva zeleno svjetlo parlamenta EU i zemalja članica. Evroposlanici su već jednom, u jeku Trampovih pretenzija prema Grenlandu, privremeno suspendovali rad na realizaciji sporazuma.
Tramp je posle odluke Vrhovnog suda svoju novu odluku zasnovao na zakonu iz 1974. godine koji mu omogućava da pod određenim okolnostima do 150 dana bez odluke Kongresa uvede carine na robu iz uvoza. Stručnjaci već sada sumnjaju da su te okolnosti ispunjene. Za duže zadržavanje viših carina potreban mu je pristanak Kongresa.

Tag: tamara-milas

CGO: Slučaj "Deportacija" jedno od najtežih nerazriješenih pitanja suočavanja Crne Gore s prošlošću

Milanović hrvatskoj vladi: Nema saradnje s izraelskom vojskom, obustavite dogovore

Kim dobio novi mandat na čelu partije

Opština Ulcinj: Završen projekat procjene razvojnog statusa djece predškolskog uzrasta

Evropski parlament suspendovao trgovinski sporazum sa SAD

PRATITE TVe UŽIVO