Nekoliko glavnih društvenih mreža u Avganistanu namjerno je ograničeno, saopštila je u srijedu organizacija za praćenje sajber bezbjednosti i interneta NetBloks (NetBlocks), potvrđujući izvještaje iz te zemlje pod talibanskom vlašću.
- Podaci pokazuju da su platforme društvenih mreža Instagram, Facebook i Snapchat sada ograničene kod više provajdera u Avganistanu. Incident je uslijedio nakon prekida telekomunikacija prošle sedmice i predstavlja najnoviju u nizu mjera internet cenzure koje su uveli talibani - navodi se u saopštenju NetBloksa.
Pojedini korisnici interneta u Avganistanu izjavili su za Radio Azadi (avganistanski servis RSE) da od utorka uveče ne mogu pristupiti društvenim mrežama bez korišćenja filtera ili VPN-a.
Vlada pod kontrolom talibana nije zvanično komentarisala ograničenja pristupa mrežama.
Avganistan je prošle sedmice gotovo 48 sati bio u haosu nakon što su vlasti obustavile telekomunikacije širom zemlje. Talibani su 29. septembra, bez ikakvog upozorenja, prekinuli pristup optičkom internetu i mobilnoj telefoniji, koja zavisi od iste infrastrukture. Pristup je vraćen 1. oktobra.
Taj potez izazvao je ozbiljan zastoj – poremetio je avio-saobraćaj, onemogućio bankarske i elektronske transakcije, kao i rad onlajn poslovanja i škola.
Talibani nisu naveli zvaničan razlog za svoju odluku, ali je obustava uslijedila nekoliko nedjelja nakon što je ta radikalna islamistička grupa blokirala pristup optičkom internetu u više provincija, navodno zbog „nemorala“.
Kritičari upozoravaju da je riječ o dijelu šire kampanje gušenja individualnih sloboda i slobodnog protoka informacija u Avganistanu.
Obustava komunikacija pogodila je obične građane, privatne kompanije i državne institucije, stvarajući brojne poteškoće hiljadama Avganistanaca koji žive u inostranstvu.
Internet je za mnoge avganistanske žene bio posljednja veza sa svijetom, nakon što su talibani 2022. godine zabranili ženama da rade i studiraju. Nestanak interneta, kako navode brojne aktivistkinje, izazvao je strah da gube i posljednju nadu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Talibani ograničili društvene mreže u Avganistanu

Najmanje 23 civila, uključujući sedam žena i četvoro djece, poginula su danas u bombardovanju udaljenog pograničnog regiona Pakistana u kojem se kriju pripadnici pakistanskih talibana, saopštili su policija i bezbjednosni izvori u toj zemlji.
Neimenovani lokalni policijski zvaničnik rekao je za Frans pres da su avioni "ciljali četiri kuće, koje su potpuno uništene", ne navodeći identitet počinilaca smrtonosnog napada.
Zvaničnik bezbjednosnih snaga sa sjedištem u Pešavaru rekao je da su najmanje 23 osobe poginule u području u kojem se nalaze desetine skrovišta pakistanskih talibana. Taj pokret je formiran radi borbe u Avganistanu i tvrdi da baštini istu ideologiju kao i avganistanski talibani.
Poslanik opozicije u parlamentu Pakistana Ikbal Afridi optužio je vojsku da je izvela noćni napad u sklopu antiterorističke operacije, dok se vlada i oružane snage nisu oglasile.
- Bombardovanje su izvršili avioni snaga bezbjednosti. U njihovom bombardovanju ubijene su 23 osobe - rekao je za AFP Afridi, koji u parlamentu predstavlja okrug u kojem je izveden udar.
Policijski službenik iz mjesta Tirah, u blizini pakistano-avganistanske granice, rekao je za AFP da je sedam žena i četvoro djece među 23 ubijena, ne precizirajući ko je izveo napad. Oko 2.000 ljudi je danas protestovalo u obližnjem mjestu zbog napada.
Pakistanski talibani su posljednjih mjeseci intenzivirali kampanju nasilja protiv snaga bezbjednosti u planinskim područjima uz granicu sa Avganistanom.

500x500

1250x600

1084x550

Najmanje 23 civila ubijena u Pakistanu u bombardovanju uporišta talibana

Jedanaesti septembar 2001. godine upisan je kao jedan od najznačajnijih i najkontroverznijih datuma u savremenoj istoriji. U pitanju nije bio samo napad na Sjedinjene Američke Države, već događaj koji je oblikovao globalnu politiku, sigurnosne paradigme i međunarodne odnose za naredne decenije. Taj dan, poznat širom svijeta jednostavno kao "11. septembar", kako piše Klix.ba, otvorio je eru borbe protiv terorizma, promijenio percepciju sigurnosti i redefinisao odnose moći u svijetu. <h2>Hronologija napada</h2> U ranim jutarnjim satima 11. septembra četiri putnička aviona američkih kompanija našla su se u fokusu do tada nezamislivog scenarija. Članovi ekstremističke grupe Al-Kaida, koju je predvodio Osama bin Laden, oteli su letove s ciljem da ih iskoriste kao oružje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00" data-rendition-name="original" width="936" height="643" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Trenutak kada je pogođena južna kula(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  <ul> <li>08:46 sati – Prvi avion, American Airlines let 11, udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku. U početku se mislilo da je riječ o avionskoj nesreći, no ubrzo je postalo jasno da je u pitanju napad.</li> <li>09:03 sati – Drugi avion, United Airlines let 175, udario je u južni toranj. U tom trenutku svijet je shvatio da se radi o koordiniranom terorističkom aktu.</li> <li>09:37 sati – Treći avion, American Airlines let 77, obrušio se na zgradu Pentagona u Vašingtonu, simbol američke vojne moći.</li> <li>10:03 sati – Četvrti avion, United Airlines let 93, srušio se na polje u Pensilvaniji nakon što su putnici pokušali savladati otmičare. Pretpostavlja se da je cilj bio Bijela kuća ili Kapitol.</li> </ul> U roku od manje od dva sata, dvije od tri najprepoznatljivije američke građevine bile su pogođene. Dvostruki tornjevi, simbol ekonomske moći Njujorka i globalnog kapitalizma, urušili su se u oblaku dima i prašine. Pentagon je bio oštećen, a planirana još veća katastrofa u Vašingtonu spriječena je hrabrošću putnika na letu 93. Ukupan broj žrtava bio je šokantan: gotovo 3.000 ljudi poginulo je, a više od 6.000 ranjeno. Među stradalima su bili građani više od 90 zemalja. <h2>Ko je stajao iza napada?</h2> Odgovornost za napade ubrzo je preuzela Al-Kaida, mreža militantnih islamista nastala krajem 1980-ih tokom rata u Afganistanu. Osama bin Laden, vođa organizacije, već je bio poznat američkim i međunarodnim sigurnosnim agencijama zbog prethodnih napada - uključujući bombaške eksplozije ambasada SAD-a u Keniji i Tanzaniji 1998. godine, te napad na američki razarač USS Cole 2000. u Jemenu. Otmičari su bili uglavnom državljani Saudijske Arabije, uz nekoliko iz Egipta, Libana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su prošli obuke letenja u SAD-u, te su detaljno planirali napade pod vođstvom Kalida Šeik Mohameda, ključnog arhitekte 11. septembra. <h2>Neposredne posljedice</h2> Reakcija Sjedinjenih Država bila je brza i snažna. Predsjednik Džordž Buš proglasio je "rat protiv terorizma", koncept koji je definisao globalne odnose u narednim godinama. Već u oktobru 2001. američke i savezničke snage započele su vojnu operaciju u Afganistanu s ciljem svrgavanja talibanskog režima koji je pružao utočište Al-Kaidi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson "> <figcaption>Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Avioindustrija je pretrpjela drastične promjene. Uvedeni su strogi pregledi putnika, zabrane unošenja određenih predmeta, kao i formiranje američke Agencije za sigurnost transporta (TSA). Američki Kongres usvojio je Patriot Act, koji je značajno proširio ovlasti sigurnosnih službi, uključujući nadzor komunikacija i pritvaranje osumnjičenih bez optužnice. Na globalnom planu, uvedene su nove procedure kontrole putnika, pojačana međunarodna saradnja obavještajnih službi i redefinisani standardi sigurnosti. <h2>Političke i vojne posljedice</h2> Rat u Afganistanu (2001) bio je direktna posljedica 11. septembra. On je trajao dvije decenije, čime je postao najduži američki rat u istoriji. Invazija na Irak 2003. godine takođe je opravdavana "ratom protiv terorizma", iako je kasnije utvrđeno da Sadam Husein nije bio povezan s 11. septembrom niti je posjedovao oružje za masovno uništenje, što je bila glavna teza američke administracije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Posljedice napada (Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Američka vanjska politika prešla je iz faze unipolarnog trijumfalizma 1990-ih u fazu konstantnog angažmana na Bliskom istoku, što je izazvalo brojne kontroverze i krize. Globalne promjene Jedanaesti septembar imao je dalekosežne posljedice koje se osjete i danas. SAD je učvrstio vojno prisustvo na Bliskom istoku i u Centralnoj Aziji, dok su globalne sile poput Rusije i Kine koristile fokusiranost Vašingtona na terorizam da učvrste svoje regionalne pozicije. U mnogim zapadnim društvima porasla je netrpeljivost prema muslimanima i imigrantima s Bliskog istoka. Medijski i politički diskurs oblikovan je kroz prizmu "borbe civilizacija", što je dodatno polariziralo javnosti. Umjesto da iskorijeni terorizam, "rat protiv terorizma" doprinio je stvaranju novih militantnih grupa. Iz ostataka Al-Kaide kasnije se izrodila tzv. Islamska država (ISIS).&nbsp; Od svakodnevnog putovanja avionom do korištenja interneta, promijenio se način na koji ljudi razmišljaju o privatnosti i sigurnosti. Nadzor je postao normaliziran, a debate o ravnoteži između sloboda i sigurnosti postale su stalna tema. Slike rušenja tornjeva Svjetskog trgovinskog centra postale su globalno prepoznatljiv simbol XXI vijeka. Televizijski prenosi uživo omogućili su da milioni ljudi širom svijeta prate događaje gotovo u realnom vremenu. To je dodatno pojačalo šok i osjećaj nesigurnosti. Mediji su oblikovali narativ o "napadu na slobodu i demokratiju", dok su kritičari kasnije ukazivali da su upravo uvedene mjere ograničenja prava pokazale paradoks reakcije na napade. <h2>Dugoročne posljedice</h2> Dvadeset i četiri godine nakon napada svijet još živi s posljedicama. Afganistan je prošao kroz američku invaziju, dugotrajan rat i konačno povratak talibana na vlast 2021. godine. Irak je prošao kroz invaziju, građanski rat i pojavu ISIS-a. Milioni ljudi u regionu iskusili su direktne posljedice "rata protiv terorizma". Za Sjedinjene Države, 11. septembar ostao je trauma koja je trajno preoblikovala politički sistem, ojačala ulogu sigurnosnog aparata i redefinisala percepciju vanjskog neprijatelja.&nbsp; Za međunarodnu zajednicu, to je bio trenutak nakon kojeg globalni poredak nikada više nije bio isti. Umjesto optimizma posthladnoratovske ere, zavladao je osjećaj stalne prijetnje i nesigurnosti koji traje sve do današnjih dana.

Dan kada je planeta stala: Kako je jedan dan u Njujorku promijenio pravila igre za cijeli svijet

Broj poginulih u zemljotresu, jačine šest stepeni prema Rihterovoj skali, koji je pogodio Avganistan, porastao je na 800. Humanitarna agencija UN-a navodi da preliminarni izvještaji ukazuju na to da je najmanje 800 ljudi poginulo u četiri provincije u Afganistanu. Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) navodi da se procjenjuje da je najmanje 2.000 ljudi povrijeđeno, od kojih se mnogi nalaze u udaljenim i planinskim područjima gdje nema pristupa spasilačkim ekipama. - Vjeruje se da je najmanje 12.000 ljudi direktno pogođeno zemljotresom, uključujući oštećene zgrade ili infrastrukturu - saopštila je OCHA. U oktobru 2023. godine, više od 2.000 ljudi je poginulo nakon snažnog zemljotresa jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je pogodio zapadni Afganistan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Afghanistan Earthquake"><figcaption>Povrijeđena osoba se nosi k vojnom helikopteru koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>  Katastrofa će dodatno opteretiti resurse talibanske administracije koja se već bori s krizama poput naglog pada strane pomoći i deportacija stotina hiljada Afganistanaca iz susjednih zemalja. Sharafat Zaman, glasnogovornik Ministarstva zdravstva u Kabulu, pozvao je na međunarodnu pomoć. - Potrebna nam je jer je ovdje mnogo ljudi izgubilo živote i domove - kazao je. Vojni spasilački timovi djeluju u cijeloj regiji, saopštiilo je ministarstvo odbrane, a 40 letova prevezlo je 420 ranjenih i mrtvih. Navodi se i da bi broj žrtava mogao porasti kako spasilački timovi pristupaju izolovanim područjima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="avganistan/zemljotres "><figcaption>Mještani se okupljaju oko vojnog helikoptera koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar, Afganistan(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>

Broj poginulih u zemljotresu u Avganistanu porastao na 800: Talibani zatražili međunarodnu pomoć

Talibani proslavljaju danas četvrtu godišnjicu povratka na vlast u Avganistanu, ojačani ruskim priznanjem vladi, i uz nadu da će to slijediti i druge zemlje.
Predviđene su parade u više gradova, kao i u centru Kabula, gdje će iz helikoptera biti izbacivano cvijeće i istaknute crno-bijele zastave Islamskog emirata Afganistana za Dan pobjede, koji obilježava ponovo zauzimanje glavnog grada 15. avgusta 2021. godine.
Već od sinoć talibani su se okupili na raskrsnici koja vodi do američke ambasade ispaljujući vatromet i mašući velikim zastavama, prenosi novinar Frans presa.
Vojna parada koja je održavana prethodnih godina na bazi Bagram, bivšeg centra zapadnih operacija protiv talibanske pobune tokom rata (2001-2021) neće biti organzovana danas. Proslave su otkazane, rekao je jedan talibanski zvaničnik za Frans pres koji nije želio da mu se navede ime.
Talibanska vlada je i dalje isključena iz međunarodne zajednice koja kritikuje mjere protiv slobode preduzete u ime ultrarigorozne interpretacije islamskog zakona i koje su prije svega usmjerene protiv žena.
Međunarodni krivični sud početkom jula izdao je naloge za hapšenje dvojice talibanskih lidera zbog progona Avganistanki kojima je zabranjeno pohađanje univerzeta, odlazak u sportske sale, ustanove za njegovanje ljepote, parkove, kao i brojna radna mjesta.
Ali talibanska vlada koja se bori da bude prihvaćena u međunarodnoj zajednici je upravo imala pobjedu sa ruskim priznanjem.
Pored toga Kabul održava bliske veze, čak i bez zvaničnog priznanja sa zemljama centralne Azije, Kinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima između ostalih.
Talibanska vlada objavila je da su održani razgovori u Kabulu sa norveškim, britanskim i američkim zvaničnicima.
Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija pozvali su danas međunarodnu zajednicu da ne normalizuje odnose sa talibanima i da odbace njihov "nasilni i autoritaran režim".
Oni su ocijenili da talibani sprovode vlast "bez legitimiteta" i pokazuju "flagrantan prezir za ljudska prava, jednakost i nediskriminaciju".

Talibani proslavljaju četvrtu godišnjicu na čelu Avganistana

Talibani su mučili i prijetili Avganistancima koji su prisilno vraćeni iz Irana i Pakistana, navodi se u danas objavljenom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Pakistan i Iran protjeruju milione Avganistanaca za koje kažu da ilegalno žive u njihovim zemljama.
Avganistanske vlasti su pozvale državljane da se vrate, obećavajući amnestiju za svakoga ko je otišao nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine.
Međutim grupe koje se zalažu za ljudska prava i Ujedinjene nacije su više puta upozoravale da su neki od onih koji se vraćaju u opasnosti od progona zbog pola, veza sa bivšom administracijom ili profesije.
U izvještaju misije UN u Avganistanu navodi se da su nad nekim ljudima ozbiljno kršena ljudska prava, uključujući mučenje, zlostavljanje, proizvoljno hapšenje i prijetnje talibana.
Drugi su se skrivali ili preselili iz straha od odmazde talibana.
Bivši zvaničnik avganistanske vlade rekao je misiji UN da je, nakon povratka u Avganistan 2023. godine, bio pritvoren i mučen štapovima i kablovima. Bio je davljen u vodi i podvrgnut lažnoj egzekuciji.
Jedna nebinarna osoba rekla je da je pretučena, uključujući i udarce pištoljem.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk rekao je da niko ne bi trebalo da bude vraćen u zemlju u kojoj se suočava sa rizikom od progona zbog svog identiteta ili lične istorije.
Žene i djevojčice su proganjane zbog pola, dodao je.
Talibani su uveli stroga ograničenja avganistanskim djevojčicama i ženama, kojima je ukinuto obrazovanje poslije šestog razreda, pravo na rad i pristup mnogim javnim prostorima.
Odgovarajući na izvještaj, talibanske vlasti su negirale zlostavljanje avganistanskih povratnika i odbacile navode o hapšenju, nasilju, zastrašivanju ili odmazdi zbog njihovog identiteta ili lične istorije.
Avganistancima koji se vraćaju iz susjednih zemalja obezbijeđene su olakšice vezane za dokumentaciju, prevoz, preseljenje i drugu pravnu podršku, rekli su, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova pruža "topao doček".

Ujedinjene nacije: Talibani su mučili Avganistance protjerane iz Pakistana i Irana

Talibanska policija za moral hapsila je muškarce i njihove brijače zbog frizura, a druge zbog propuštanja molitve u džamijama tokom ramazana, navodi se u izvještaju UN-a u četvrtak, šest mjeseci nakon što su zakoni koji regulišu ponašanje ljudi stupili na snagu. 
 
Ministarstvo poroka i vrline prošlog je avgusta objavilo zakone koji pokrivaju mnoge aspekte svakodnevnog života u Afganistanu, uključujući javni prevoz, muziku, brijanje i slavlja. Najznačajnije je da je ministarstvo izdalo zabranu ženama da govore i otkrivaju lice u javnosti. 
 
Istog mjeseca, visoki zvaničnik UN-a upozorio je da su zakoni "uznemirujuća vizija" budućnosti zemlje uz postojeća ograničenja zapošljavanja, obrazovanja i pravila odijevanja za žene i djevojke. 
 
Talibanski zvaničnici odbacili su zabrinutost UN-a oko zakona o moralu.
Izvještaje misije UN-a u Afganistanu od četvrtka kaže da se u prvih šest mjeseci provedbe zakona više od polovice pritvora odnosilo na "muškarce koji nemaju odgovarajuću dužinu brade ili frizuru ili na brijače koji su podrezivali ili šišali bradu suprotno propisima". 
 
U izvještaju se navodi da moralna policija redovito pritvara ljude samovoljno "bez odgovarajućeg postupka i pravne zaštite". 
 
Tokom za muslimane svetog mjeseca posta, ramazana, pomno se nadziralo prisustvo muškaraca obveznim zajedničkim molitvama, što je ponekad dovodilo do proizvoljnog pritvaranja onih koji se nisu pojavili, dodaje se u izvještaju. 
 
Misija UN-a saopštila je da su oba pola bila pogođena, osobito ljudi s malim preduzećima kao što su privatni obrazovni centri, brijači i frizeri, krojači i ugostitelji, što je dovelo do smanjenja ili potpunog gubitka prihoda i mogućnosti zapošljavanja. 
 
Izravni i neizravni društveno-ekonomski učinci sprovođenja zakona vjerovatno će pogoršati tešku gospodarsku situaciju u Afganistanu, navodi se. 
 
Studija Svjetske banke procjenjuje da bi vladina zabrana obrazovanja i rada mogla zemlju stajati više od 1,4 milijarde dolara godišnje.
Talibanski vođa Hibatulah Akundžada naglasio je primat islamskog zakona i ulogu Ministarstva poroka i vrline u reformi afganistanskog društva i njegovih ljudi. 
 
U poruci objavljenoj uoči vjerskog festivala Ramazanskog bajrama kojim se obilježava kraj Ramazana, Akundžada je rekao da je neophodno "uspostaviti društvo bez korupcije i kušnji, te spriječiti buduće generacije da postanu žrtve pogrešnih vjerovanja, štetnih praksi i lošeg morala". 
 
Više od 3.300 inspektora, većinom muškaraca, ima zadatak informirati ljude o zakonu i provoditi ga, navodi se u izvještaju. 
 
Niko iz Ministarstva poroka i vrline nije odmah bio dostupan za komentar o izvještaju.

UN: Talibani hapse muškarce zbog frizure ili preskakanja molitve

Američka državljanka Fej Hol izjavila je da ju je talibanska administracija oslobodila nakon što je prošlog meseca pritvorena u Avganistanu.
- Nikada nisam bila ponosnija što sam američka državljanka - rekla je Hol u video snimku koji je objavio predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp na platformi Truth Social.
- Hvala vam, gospodine predsedniče - dodala je.
Tramp joj je odgovorio: "Počastvovan sam vašim riječima".
Bivši specijalni predstavnik SAD za Avganistan Zalmaj Halilzad ranije je na platformi Iks objavio vijest o njenom oslobađanju.
Zvaničnik SAD rekao je da je Adam Boler, specijalni predsednički izaslanik za pitanja talaca sa katarskim zvaničnicima i drugim posrednicima pregovarao o njenom oslobađanju.
Hol je uhapšena u februaru zajedno sa britanskim parom, Barbom i Piterom Rejnolds.
Britanski mediji izvestili su da je par, koji je u sedamdesetim godinama, 18 godina sprovodio projekte u avganistanskim školama i odlučio da ostane u zemlji čak i nakon povratka Talibana na vlast 2021. godine.
Nije bilo pomena o sudbini ovog para, čija porodica apeluje na njihovo oslobađanje, izražavajući zabrinutost za njihovo zdravlje.
Izvor je ranije naveo da je Hol oslobođena 27. marta po sudskom nalogu i uz logističku podršku Katara.
Hol je primljena u katarsku ambasadu u Kabulu, gdje su medicinski pregledi potvrdili da je u dobrom zdravstvenom stanju, rekao je izvor.
Nekoliko američkih državljana i dalje se nalazi u pritvoru u Avganistanu.

Talibani oslobodili pritvorenu američku državljanku

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zatražio je naloge za hapšenje talibanskih vođa u Avganistanu, uključujući vrhovnog duhovnog vođu Hibatulu Ahundžadu, optužujući ih za zločine protiv čovječnosti zbog raširene diskriminacije žena i djevojčica.
U saopštenju kancelarije glavnog tužioca Karima Kana navodi se da dokazi prikupljeni u istrazi daju razumnu osnovu za vjerovanje da Ahundžada i Abdul Hakim Hakani, koji je bio na funkciji glavnog sudije od 2021. godine, snose krivičnu odgovornost za zločin protiv čovječnosti, progon na osnovu pola.
- Oni su krivično odgovorni za progon afganistanskih djevojčica i žena, kao i osoba za koje su talibani smatrali da nisu u skladu s njihovim ideološkim očekivanjima rodnog identiteta ili izražavanja, te osoba koje su talibani doživljavali kao saveznike djevojčica i žena - navodi se u saopštenju.
Kako je rekao tužilac, progon traje najmanje od 15. avgusta 2021. do danas, širom teritorije Afganistana i traje još uvijek, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istraga u Avganistanu jedna je od najdužih istraga koju su proveli tužioci MKS-a i opterećena je pravnim i praktičnim odgodama.
Početno preliminarno ispitivanje počelo je 2007. i tek je 2022. godine pokrenuta istraga punog obima.
Otkako su se avganistanski islamistički talibani vratili na vlast 2021., smanjili su ženska prava, ograničivši školovanje, rad i generalno nezavisnost u svakodnevnom životu.

Tužilac MKS-a zatražio naloge za hapšenje talibanskih vođa

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jusafzai pozvala je muslimanske lidere da ne "legitimizuju" Vladu koju predvode talibani u Avganistanu, te da umjesto toga "podignu glas" i "iskoriste (svoju) moć" protiv ograničavanja obrazovanja žena i djevojčica od strane militantne skupine.
- Nemojte ih legitimizovati - rekla je Jusafzai 12. januara, obraćajući se na samitu o obrazovanju djevojčica koji su predvodili muslimani u njenoj domovini, Pakistanu.
- Jednostavno rečeno, talibani ne vide žene kao ljudska bića. Oni svoje zločine prikrivaju kulturnim i vjerskim opravdanjem - rekla je Jusafzai, koja ima 27 godina, na skupu u Islamabadu.
Ovaj događaj predstavlja puni krug za Malalu Jusafzai, koju su 2012. upucali pakistanski talibani u sjeverozapadnoj dolini Svat jer se zalagala za obrazovanje djevojčica.
Oko 50 muslimanskih nacija poslalo je svoje predstavnike na događaj, ali su ga talibani iz Avganistana izbjegli, za koje aktivisti kažu da su među vodećim kršiteljima prava žena i djevojčica u svijetu.
Uoči okupljanja, Jusafzai je izjavila da će se fokusirati na Avganistan - koji je sada jedina nacija među 57 članica Organizacije islamske saradnje koja zabranjuje obrazovanje žena. Zabranu je osudila međunarodna zajednica i mnogi ljudi unutar Avganistana.
- Uzbuđena sam što ću se pridružiti muslimanskim liderima iz cijelog svijeta na kritičnoj konferenciji o obrazovanju djevojčica - napisala je na Iksu (X) uoči događaja.
Govoriće, kako dodaje, o zaštiti prava svih djevojčica da idu u školu i zbog čega vođe moraju pozvati talibane na odgovornost za njihove zločine nad avganistanskim ženama i djevojčicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMalala%2Fstatus%2F1877477238964191261%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1877477238964191261%7Ctwgr%5E1c3d172dd48bbc3f0f8eb085e7db04d5ca2a44ee%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Napad na Jusafzai, koja je postala meta zbog svoje kampanje za obrazovanje djevojčica, šokirao je Pakistan i izazvao međunarodni bijes.
Jusafzai, koja je tada imala 15 godina, preživjela je nakon mjeseci liječenja kod kuće i u inostranstvu te postala međunarodno poznata ličnost, osvojivši Nobelovu nagradu za mir 2014. godine.
Šefica Misije UN-a za pomoć u Avganistanu (UNAMA) Roza Otunbajeva pozvala je lidere islamskih zemalja da zaštite prava avganistanskih djevojčica.
- Zaista pozivam sve ove ministre…koji su došli iz cijelog svijeta, da ponude stipendije, da omoguće onlajn obrazovanje, da pruže sve vrste obrazovanja za njih. To je zadatak dana - rekla je tokom panel diskusije.
<h2>"Zločin protiv čovječnosti"</h2>
Otac Malale Jusafzai, Ziadin Jusafzai, kritikovao je muslimanske zemlje zbog onoga što je opisao kao "ili šutnju, saučesništvo ili izvinjavanje" prema ograničavanju prava avganistanskim ženama od strane talibana.
Ponavljajući osude Ujedinjenih naroda, koji su talibanski tretman žena označili kao "rodni aparthejd", Ziadin Jusafzai je za RSE rekao da bi "međunarodna zajednica, posebno muslimanske zemlje, (vladu u Kabulu) trebala nazvati režimom aparthejda".
Rekao je da je ograničavanje prava djevojčica i žena od strane talibanske administracije "zločin protiv čovječnosti".
Dana 11. januara, među učesnicima dvodnevne konferencije koja je okupila ministre i zvaničnike za obrazovanje iz desetina zemalja s muslimanskom većinom, uz podršku Muslimanske svjetske lige, nije bilo predstavnika talibana.
Visoki talibanski diplomata u Islamabadu rekao je za Radio Mašal Radija Slobodna Evropa da "do sada, Kabul nam nije rekao ništa o ovom događaju".
Pakistanski ministar obrazovanja Kalid Makbul Sidiki rekao je da niko iz avganistanske vlade nije bio na konferenciji, ali da su talibanski lideri formalno pozvani na događaj.
Talibanska vlada zabranila je obrazovanje tinejdžerkama ubrzo nakon povratka na vlast u augustu 2021. godine.
Od tada, islamistička grupa je nametnula drakonske zabrane na rad, obrazovanje i mobilnost žena, uprkos domaćem protivljenju i globalnom negodovanju.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif rekao je u svom uvodnom govoru da sprječavanje djevojčica da se obrazuju "znači uskraćivanje njihovog glasa" i ograničavanje njihovih izbora.
- Muslimanski svijet, uključujući Pakistan, suočava se sa značajnim izazovima u osiguravanju ravnopravnog pristupa obrazovanju za djevojčice - rekao je Šarif.
Saudijski klerik i generalni sekretar Muslimanske svjetske lige Muhamad al-Isa, koji je organizovao događaj zajedno s pakistanskom vladom, rekao je da se cijeli muslimanski svijet složio da je obrazovanje djevojčica važno.
- Griješe oni koji kažu da je obrazovanje djevojčica neislamsko - dodao je on.

Malala poziva muslimanske vođe da ne "legitimizuju" avganistanske talibane

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: talibani