Nekoliko glavnih društvenih mreža u Avganistanu namjerno je ograničeno, saopštila je u srijedu organizacija za praćenje sajber bezbjednosti i interneta NetBloks (NetBlocks), potvrđujući izvještaje iz te zemlje pod talibanskom vlašću.
- Podaci pokazuju da su platforme društvenih mreža Instagram, Facebook i Snapchat sada ograničene kod više provajdera u Avganistanu. Incident je uslijedio nakon prekida telekomunikacija prošle sedmice i predstavlja najnoviju u nizu mjera internet cenzure koje su uveli talibani - navodi se u saopštenju NetBloksa.
Pojedini korisnici interneta u Avganistanu izjavili su za Radio Azadi (avganistanski servis RSE) da od utorka uveče ne mogu pristupiti društvenim mrežama bez korišćenja filtera ili VPN-a.
Vlada pod kontrolom talibana nije zvanično komentarisala ograničenja pristupa mrežama.
Avganistan je prošle sedmice gotovo 48 sati bio u haosu nakon što su vlasti obustavile telekomunikacije širom zemlje. Talibani su 29. septembra, bez ikakvog upozorenja, prekinuli pristup optičkom internetu i mobilnoj telefoniji, koja zavisi od iste infrastrukture. Pristup je vraćen 1. oktobra.
Taj potez izazvao je ozbiljan zastoj – poremetio je avio-saobraćaj, onemogućio bankarske i elektronske transakcije, kao i rad onlajn poslovanja i škola.
Talibani nisu naveli zvaničan razlog za svoju odluku, ali je obustava uslijedila nekoliko nedjelja nakon što je ta radikalna islamistička grupa blokirala pristup optičkom internetu u više provincija, navodno zbog „nemorala“.
Kritičari upozoravaju da je riječ o dijelu šire kampanje gušenja individualnih sloboda i slobodnog protoka informacija u Avganistanu.
Obustava komunikacija pogodila je obične građane, privatne kompanije i državne institucije, stvarajući brojne poteškoće hiljadama Avganistanaca koji žive u inostranstvu.
Internet je za mnoge avganistanske žene bio posljednja veza sa svijetom, nakon što su talibani 2022. godine zabranili ženama da rade i studiraju. Nestanak interneta, kako navode brojne aktivistkinje, izazvao je strah da gube i posljednju nadu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Talibani ograničili društvene mreže u Avganistanu

Najmanje 23 civila, uključujući sedam žena i četvoro djece, poginula su danas u bombardovanju udaljenog pograničnog regiona Pakistana u kojem se kriju pripadnici pakistanskih talibana, saopštili su policija i bezbjednosni izvori u toj zemlji.
Neimenovani lokalni policijski zvaničnik rekao je za Frans pres da su avioni "ciljali četiri kuće, koje su potpuno uništene", ne navodeći identitet počinilaca smrtonosnog napada.
Zvaničnik bezbjednosnih snaga sa sjedištem u Pešavaru rekao je da su najmanje 23 osobe poginule u području u kojem se nalaze desetine skrovišta pakistanskih talibana. Taj pokret je formiran radi borbe u Avganistanu i tvrdi da baštini istu ideologiju kao i avganistanski talibani.
Poslanik opozicije u parlamentu Pakistana Ikbal Afridi optužio je vojsku da je izvela noćni napad u sklopu antiterorističke operacije, dok se vlada i oružane snage nisu oglasile.
- Bombardovanje su izvršili avioni snaga bezbjednosti. U njihovom bombardovanju ubijene su 23 osobe - rekao je za AFP Afridi, koji u parlamentu predstavlja okrug u kojem je izveden udar.
Policijski službenik iz mjesta Tirah, u blizini pakistano-avganistanske granice, rekao je za AFP da je sedam žena i četvoro djece među 23 ubijena, ne precizirajući ko je izveo napad. Oko 2.000 ljudi je danas protestovalo u obližnjem mjestu zbog napada.
Pakistanski talibani su posljednjih mjeseci intenzivirali kampanju nasilja protiv snaga bezbjednosti u planinskim područjima uz granicu sa Avganistanom.

500x500

1250x600

1084x550

Najmanje 23 civila ubijena u Pakistanu u bombardovanju uporišta talibana

Jedanaesti septembar 2001. godine upisan je kao jedan od najznačajnijih i najkontroverznijih datuma u savremenoj istoriji. U pitanju nije bio samo napad na Sjedinjene Američke Države, već događaj koji je oblikovao globalnu politiku, sigurnosne paradigme i međunarodne odnose za naredne decenije. Taj dan, poznat širom svijeta jednostavno kao "11. septembar", kako piše Klix.ba, otvorio je eru borbe protiv terorizma, promijenio percepciju sigurnosti i redefinisao odnose moći u svijetu. <h2>Hronologija napada</h2> U ranim jutarnjim satima 11. septembra četiri putnička aviona američkih kompanija našla su se u fokusu do tada nezamislivog scenarija. Članovi ekstremističke grupe Al-Kaida, koju je predvodio Osama bin Laden, oteli su letove s ciljem da ih iskoriste kao oružje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00" data-rendition-name="original" width="936" height="643" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Trenutak kada je pogođena južna kula(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  <ul> <li>08:46 sati – Prvi avion, American Airlines let 11, udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku. U početku se mislilo da je riječ o avionskoj nesreći, no ubrzo je postalo jasno da je u pitanju napad.</li> <li>09:03 sati – Drugi avion, United Airlines let 175, udario je u južni toranj. U tom trenutku svijet je shvatio da se radi o koordiniranom terorističkom aktu.</li> <li>09:37 sati – Treći avion, American Airlines let 77, obrušio se na zgradu Pentagona u Vašingtonu, simbol američke vojne moći.</li> <li>10:03 sati – Četvrti avion, United Airlines let 93, srušio se na polje u Pensilvaniji nakon što su putnici pokušali savladati otmičare. Pretpostavlja se da je cilj bio Bijela kuća ili Kapitol.</li> </ul> U roku od manje od dva sata, dvije od tri najprepoznatljivije američke građevine bile su pogođene. Dvostruki tornjevi, simbol ekonomske moći Njujorka i globalnog kapitalizma, urušili su se u oblaku dima i prašine. Pentagon je bio oštećen, a planirana još veća katastrofa u Vašingtonu spriječena je hrabrošću putnika na letu 93. Ukupan broj žrtava bio je šokantan: gotovo 3.000 ljudi poginulo je, a više od 6.000 ranjeno. Među stradalima su bili građani više od 90 zemalja. <h2>Ko je stajao iza napada?</h2> Odgovornost za napade ubrzo je preuzela Al-Kaida, mreža militantnih islamista nastala krajem 1980-ih tokom rata u Afganistanu. Osama bin Laden, vođa organizacije, već je bio poznat američkim i međunarodnim sigurnosnim agencijama zbog prethodnih napada - uključujući bombaške eksplozije ambasada SAD-a u Keniji i Tanzaniji 1998. godine, te napad na američki razarač USS Cole 2000. u Jemenu. Otmičari su bili uglavnom državljani Saudijske Arabije, uz nekoliko iz Egipta, Libana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su prošli obuke letenja u SAD-u, te su detaljno planirali napade pod vođstvom Kalida Šeik Mohameda, ključnog arhitekte 11. septembra. <h2>Neposredne posljedice</h2> Reakcija Sjedinjenih Država bila je brza i snažna. Predsjednik Džordž Buš proglasio je "rat protiv terorizma", koncept koji je definisao globalne odnose u narednim godinama. Već u oktobru 2001. američke i savezničke snage započele su vojnu operaciju u Afganistanu s ciljem svrgavanja talibanskog režima koji je pružao utočište Al-Kaidi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson "> <figcaption>Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Avioindustrija je pretrpjela drastične promjene. Uvedeni su strogi pregledi putnika, zabrane unošenja određenih predmeta, kao i formiranje američke Agencije za sigurnost transporta (TSA). Američki Kongres usvojio je Patriot Act, koji je značajno proširio ovlasti sigurnosnih službi, uključujući nadzor komunikacija i pritvaranje osumnjičenih bez optužnice. Na globalnom planu, uvedene su nove procedure kontrole putnika, pojačana međunarodna saradnja obavještajnih službi i redefinisani standardi sigurnosti. <h2>Političke i vojne posljedice</h2> Rat u Afganistanu (2001) bio je direktna posljedica 11. septembra. On je trajao dvije decenije, čime je postao najduži američki rat u istoriji. Invazija na Irak 2003. godine takođe je opravdavana "ratom protiv terorizma", iako je kasnije utvrđeno da Sadam Husein nije bio povezan s 11. septembrom niti je posjedovao oružje za masovno uništenje, što je bila glavna teza američke administracije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Posljedice napada (Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Američka vanjska politika prešla je iz faze unipolarnog trijumfalizma 1990-ih u fazu konstantnog angažmana na Bliskom istoku, što je izazvalo brojne kontroverze i krize. Globalne promjene Jedanaesti septembar imao je dalekosežne posljedice koje se osjete i danas. SAD je učvrstio vojno prisustvo na Bliskom istoku i u Centralnoj Aziji, dok su globalne sile poput Rusije i Kine koristile fokusiranost Vašingtona na terorizam da učvrste svoje regionalne pozicije. U mnogim zapadnim društvima porasla je netrpeljivost prema muslimanima i imigrantima s Bliskog istoka. Medijski i politički diskurs oblikovan je kroz prizmu "borbe civilizacija", što je dodatno polariziralo javnosti. Umjesto da iskorijeni terorizam, "rat protiv terorizma" doprinio je stvaranju novih militantnih grupa. Iz ostataka Al-Kaide kasnije se izrodila tzv. Islamska država (ISIS).&nbsp; Od svakodnevnog putovanja avionom do korištenja interneta, promijenio se način na koji ljudi razmišljaju o privatnosti i sigurnosti. Nadzor je postao normaliziran, a debate o ravnoteži između sloboda i sigurnosti postale su stalna tema. Slike rušenja tornjeva Svjetskog trgovinskog centra postale su globalno prepoznatljiv simbol XXI vijeka. Televizijski prenosi uživo omogućili su da milioni ljudi širom svijeta prate događaje gotovo u realnom vremenu. To je dodatno pojačalo šok i osjećaj nesigurnosti. Mediji su oblikovali narativ o "napadu na slobodu i demokratiju", dok su kritičari kasnije ukazivali da su upravo uvedene mjere ograničenja prava pokazale paradoks reakcije na napade. <h2>Dugoročne posljedice</h2> Dvadeset i četiri godine nakon napada svijet još živi s posljedicama. Afganistan je prošao kroz američku invaziju, dugotrajan rat i konačno povratak talibana na vlast 2021. godine. Irak je prošao kroz invaziju, građanski rat i pojavu ISIS-a. Milioni ljudi u regionu iskusili su direktne posljedice "rata protiv terorizma". Za Sjedinjene Države, 11. septembar ostao je trauma koja je trajno preoblikovala politički sistem, ojačala ulogu sigurnosnog aparata i redefinisala percepciju vanjskog neprijatelja.&nbsp; Za međunarodnu zajednicu, to je bio trenutak nakon kojeg globalni poredak nikada više nije bio isti. Umjesto optimizma posthladnoratovske ere, zavladao je osjećaj stalne prijetnje i nesigurnosti koji traje sve do današnjih dana.

Dan kada je planeta stala: Kako je jedan dan u Njujorku promijenio pravila igre za cijeli svijet

Broj poginulih u zemljotresu, jačine šest stepeni prema Rihterovoj skali, koji je pogodio Avganistan, porastao je na 800. Humanitarna agencija UN-a navodi da preliminarni izvještaji ukazuju na to da je najmanje 800 ljudi poginulo u četiri provincije u Afganistanu. Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) navodi da se procjenjuje da je najmanje 2.000 ljudi povrijeđeno, od kojih se mnogi nalaze u udaljenim i planinskim područjima gdje nema pristupa spasilačkim ekipama. - Vjeruje se da je najmanje 12.000 ljudi direktno pogođeno zemljotresom, uključujući oštećene zgrade ili infrastrukturu - saopštila je OCHA. U oktobru 2023. godine, više od 2.000 ljudi je poginulo nakon snažnog zemljotresa jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je pogodio zapadni Afganistan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Afghanistan Earthquake"><figcaption>Povrijeđena osoba se nosi k vojnom helikopteru koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>  Katastrofa će dodatno opteretiti resurse talibanske administracije koja se već bori s krizama poput naglog pada strane pomoći i deportacija stotina hiljada Afganistanaca iz susjednih zemalja. Sharafat Zaman, glasnogovornik Ministarstva zdravstva u Kabulu, pozvao je na međunarodnu pomoć. - Potrebna nam je jer je ovdje mnogo ljudi izgubilo živote i domove - kazao je. Vojni spasilački timovi djeluju u cijeloj regiji, saopštiilo je ministarstvo odbrane, a 40 letova prevezlo je 420 ranjenih i mrtvih. Navodi se i da bi broj žrtava mogao porasti kako spasilački timovi pristupaju izolovanim područjima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="avganistan/zemljotres "><figcaption>Mještani se okupljaju oko vojnog helikoptera koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar, Afganistan(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>

Broj poginulih u zemljotresu u Avganistanu porastao na 800: Talibani zatražili međunarodnu pomoć

Talibani proslavljaju danas četvrtu godišnjicu povratka na vlast u Avganistanu, ojačani ruskim priznanjem vladi, i uz nadu da će to slijediti i druge zemlje.
Predviđene su parade u više gradova, kao i u centru Kabula, gdje će iz helikoptera biti izbacivano cvijeće i istaknute crno-bijele zastave Islamskog emirata Afganistana za Dan pobjede, koji obilježava ponovo zauzimanje glavnog grada 15. avgusta 2021. godine.
Već od sinoć talibani su se okupili na raskrsnici koja vodi do američke ambasade ispaljujući vatromet i mašući velikim zastavama, prenosi novinar Frans presa.
Vojna parada koja je održavana prethodnih godina na bazi Bagram, bivšeg centra zapadnih operacija protiv talibanske pobune tokom rata (2001-2021) neće biti organzovana danas. Proslave su otkazane, rekao je jedan talibanski zvaničnik za Frans pres koji nije želio da mu se navede ime.
Talibanska vlada je i dalje isključena iz međunarodne zajednice koja kritikuje mjere protiv slobode preduzete u ime ultrarigorozne interpretacije islamskog zakona i koje su prije svega usmjerene protiv žena.
Međunarodni krivični sud početkom jula izdao je naloge za hapšenje dvojice talibanskih lidera zbog progona Avganistanki kojima je zabranjeno pohađanje univerzeta, odlazak u sportske sale, ustanove za njegovanje ljepote, parkove, kao i brojna radna mjesta.
Ali talibanska vlada koja se bori da bude prihvaćena u međunarodnoj zajednici je upravo imala pobjedu sa ruskim priznanjem.
Pored toga Kabul održava bliske veze, čak i bez zvaničnog priznanja sa zemljama centralne Azije, Kinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima između ostalih.
Talibanska vlada objavila je da su održani razgovori u Kabulu sa norveškim, britanskim i američkim zvaničnicima.
Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija pozvali su danas međunarodnu zajednicu da ne normalizuje odnose sa talibanima i da odbace njihov "nasilni i autoritaran režim".
Oni su ocijenili da talibani sprovode vlast "bez legitimiteta" i pokazuju "flagrantan prezir za ljudska prava, jednakost i nediskriminaciju".

Talibani proslavljaju četvrtu godišnjicu na čelu Avganistana

Talibani su mučili i prijetili Avganistancima koji su prisilno vraćeni iz Irana i Pakistana, navodi se u danas objavljenom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Pakistan i Iran protjeruju milione Avganistanaca za koje kažu da ilegalno žive u njihovim zemljama.
Avganistanske vlasti su pozvale državljane da se vrate, obećavajući amnestiju za svakoga ko je otišao nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine.
Međutim grupe koje se zalažu za ljudska prava i Ujedinjene nacije su više puta upozoravale da su neki od onih koji se vraćaju u opasnosti od progona zbog pola, veza sa bivšom administracijom ili profesije.
U izvještaju misije UN u Avganistanu navodi se da su nad nekim ljudima ozbiljno kršena ljudska prava, uključujući mučenje, zlostavljanje, proizvoljno hapšenje i prijetnje talibana.
Drugi su se skrivali ili preselili iz straha od odmazde talibana.
Bivši zvaničnik avganistanske vlade rekao je misiji UN da je, nakon povratka u Avganistan 2023. godine, bio pritvoren i mučen štapovima i kablovima. Bio je davljen u vodi i podvrgnut lažnoj egzekuciji.
Jedna nebinarna osoba rekla je da je pretučena, uključujući i udarce pištoljem.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk rekao je da niko ne bi trebalo da bude vraćen u zemlju u kojoj se suočava sa rizikom od progona zbog svog identiteta ili lične istorije.
Žene i djevojčice su proganjane zbog pola, dodao je.
Talibani su uveli stroga ograničenja avganistanskim djevojčicama i ženama, kojima je ukinuto obrazovanje poslije šestog razreda, pravo na rad i pristup mnogim javnim prostorima.
Odgovarajući na izvještaj, talibanske vlasti su negirale zlostavljanje avganistanskih povratnika i odbacile navode o hapšenju, nasilju, zastrašivanju ili odmazdi zbog njihovog identiteta ili lične istorije.
Avganistancima koji se vraćaju iz susjednih zemalja obezbijeđene su olakšice vezane za dokumentaciju, prevoz, preseljenje i drugu pravnu podršku, rekli su, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova pruža "topao doček".

Ujedinjene nacije: Talibani su mučili Avganistance protjerane iz Pakistana i Irana

Talibanska policija za moral hapsila je muškarce i njihove brijače zbog frizura, a druge zbog propuštanja molitve u džamijama tokom ramazana, navodi se u izvještaju UN-a u četvrtak, šest mjeseci nakon što su zakoni koji regulišu ponašanje ljudi stupili na snagu. 
 
Ministarstvo poroka i vrline prošlog je avgusta objavilo zakone koji pokrivaju mnoge aspekte svakodnevnog života u Afganistanu, uključujući javni prevoz, muziku, brijanje i slavlja. Najznačajnije je da je ministarstvo izdalo zabranu ženama da govore i otkrivaju lice u javnosti. 
 
Istog mjeseca, visoki zvaničnik UN-a upozorio je da su zakoni "uznemirujuća vizija" budućnosti zemlje uz postojeća ograničenja zapošljavanja, obrazovanja i pravila odijevanja za žene i djevojke. 
 
Talibanski zvaničnici odbacili su zabrinutost UN-a oko zakona o moralu.
Izvještaje misije UN-a u Afganistanu od četvrtka kaže da se u prvih šest mjeseci provedbe zakona više od polovice pritvora odnosilo na "muškarce koji nemaju odgovarajuću dužinu brade ili frizuru ili na brijače koji su podrezivali ili šišali bradu suprotno propisima". 
 
U izvještaju se navodi da moralna policija redovito pritvara ljude samovoljno "bez odgovarajućeg postupka i pravne zaštite". 
 
Tokom za muslimane svetog mjeseca posta, ramazana, pomno se nadziralo prisustvo muškaraca obveznim zajedničkim molitvama, što je ponekad dovodilo do proizvoljnog pritvaranja onih koji se nisu pojavili, dodaje se u izvještaju. 
 
Misija UN-a saopštila je da su oba pola bila pogođena, osobito ljudi s malim preduzećima kao što su privatni obrazovni centri, brijači i frizeri, krojači i ugostitelji, što je dovelo do smanjenja ili potpunog gubitka prihoda i mogućnosti zapošljavanja. 
 
Izravni i neizravni društveno-ekonomski učinci sprovođenja zakona vjerovatno će pogoršati tešku gospodarsku situaciju u Afganistanu, navodi se. 
 
Studija Svjetske banke procjenjuje da bi vladina zabrana obrazovanja i rada mogla zemlju stajati više od 1,4 milijarde dolara godišnje.
Talibanski vođa Hibatulah Akundžada naglasio je primat islamskog zakona i ulogu Ministarstva poroka i vrline u reformi afganistanskog društva i njegovih ljudi. 
 
U poruci objavljenoj uoči vjerskog festivala Ramazanskog bajrama kojim se obilježava kraj Ramazana, Akundžada je rekao da je neophodno "uspostaviti društvo bez korupcije i kušnji, te spriječiti buduće generacije da postanu žrtve pogrešnih vjerovanja, štetnih praksi i lošeg morala". 
 
Više od 3.300 inspektora, većinom muškaraca, ima zadatak informirati ljude o zakonu i provoditi ga, navodi se u izvještaju. 
 
Niko iz Ministarstva poroka i vrline nije odmah bio dostupan za komentar o izvještaju.

UN: Talibani hapse muškarce zbog frizure ili preskakanja molitve

Američka državljanka Fej Hol izjavila je da ju je talibanska administracija oslobodila nakon što je prošlog meseca pritvorena u Avganistanu.
- Nikada nisam bila ponosnija što sam američka državljanka - rekla je Hol u video snimku koji je objavio predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp na platformi Truth Social.
- Hvala vam, gospodine predsedniče - dodala je.
Tramp joj je odgovorio: "Počastvovan sam vašim riječima".
Bivši specijalni predstavnik SAD za Avganistan Zalmaj Halilzad ranije je na platformi Iks objavio vijest o njenom oslobađanju.
Zvaničnik SAD rekao je da je Adam Boler, specijalni predsednički izaslanik za pitanja talaca sa katarskim zvaničnicima i drugim posrednicima pregovarao o njenom oslobađanju.
Hol je uhapšena u februaru zajedno sa britanskim parom, Barbom i Piterom Rejnolds.
Britanski mediji izvestili su da je par, koji je u sedamdesetim godinama, 18 godina sprovodio projekte u avganistanskim školama i odlučio da ostane u zemlji čak i nakon povratka Talibana na vlast 2021. godine.
Nije bilo pomena o sudbini ovog para, čija porodica apeluje na njihovo oslobađanje, izražavajući zabrinutost za njihovo zdravlje.
Izvor je ranije naveo da je Hol oslobođena 27. marta po sudskom nalogu i uz logističku podršku Katara.
Hol je primljena u katarsku ambasadu u Kabulu, gdje su medicinski pregledi potvrdili da je u dobrom zdravstvenom stanju, rekao je izvor.
Nekoliko američkih državljana i dalje se nalazi u pritvoru u Avganistanu.

Talibani oslobodili pritvorenu američku državljanku

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zatražio je naloge za hapšenje talibanskih vođa u Avganistanu, uključujući vrhovnog duhovnog vođu Hibatulu Ahundžadu, optužujući ih za zločine protiv čovječnosti zbog raširene diskriminacije žena i djevojčica.
U saopštenju kancelarije glavnog tužioca Karima Kana navodi se da dokazi prikupljeni u istrazi daju razumnu osnovu za vjerovanje da Ahundžada i Abdul Hakim Hakani, koji je bio na funkciji glavnog sudije od 2021. godine, snose krivičnu odgovornost za zločin protiv čovječnosti, progon na osnovu pola.
- Oni su krivično odgovorni za progon afganistanskih djevojčica i žena, kao i osoba za koje su talibani smatrali da nisu u skladu s njihovim ideološkim očekivanjima rodnog identiteta ili izražavanja, te osoba koje su talibani doživljavali kao saveznike djevojčica i žena - navodi se u saopštenju.
Kako je rekao tužilac, progon traje najmanje od 15. avgusta 2021. do danas, širom teritorije Afganistana i traje još uvijek, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istraga u Avganistanu jedna je od najdužih istraga koju su proveli tužioci MKS-a i opterećena je pravnim i praktičnim odgodama.
Početno preliminarno ispitivanje počelo je 2007. i tek je 2022. godine pokrenuta istraga punog obima.
Otkako su se avganistanski islamistički talibani vratili na vlast 2021., smanjili su ženska prava, ograničivši školovanje, rad i generalno nezavisnost u svakodnevnom životu.

Tužilac MKS-a zatražio naloge za hapšenje talibanskih vođa

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jusafzai pozvala je muslimanske lidere da ne "legitimizuju" Vladu koju predvode talibani u Avganistanu, te da umjesto toga "podignu glas" i "iskoriste (svoju) moć" protiv ograničavanja obrazovanja žena i djevojčica od strane militantne skupine.
- Nemojte ih legitimizovati - rekla je Jusafzai 12. januara, obraćajući se na samitu o obrazovanju djevojčica koji su predvodili muslimani u njenoj domovini, Pakistanu.
- Jednostavno rečeno, talibani ne vide žene kao ljudska bića. Oni svoje zločine prikrivaju kulturnim i vjerskim opravdanjem - rekla je Jusafzai, koja ima 27 godina, na skupu u Islamabadu.
Ovaj događaj predstavlja puni krug za Malalu Jusafzai, koju su 2012. upucali pakistanski talibani u sjeverozapadnoj dolini Svat jer se zalagala za obrazovanje djevojčica.
Oko 50 muslimanskih nacija poslalo je svoje predstavnike na događaj, ali su ga talibani iz Avganistana izbjegli, za koje aktivisti kažu da su među vodećim kršiteljima prava žena i djevojčica u svijetu.
Uoči okupljanja, Jusafzai je izjavila da će se fokusirati na Avganistan - koji je sada jedina nacija među 57 članica Organizacije islamske saradnje koja zabranjuje obrazovanje žena. Zabranu je osudila međunarodna zajednica i mnogi ljudi unutar Avganistana.
- Uzbuđena sam što ću se pridružiti muslimanskim liderima iz cijelog svijeta na kritičnoj konferenciji o obrazovanju djevojčica - napisala je na Iksu (X) uoči događaja.
Govoriće, kako dodaje, o zaštiti prava svih djevojčica da idu u školu i zbog čega vođe moraju pozvati talibane na odgovornost za njihove zločine nad avganistanskim ženama i djevojčicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMalala%2Fstatus%2F1877477238964191261%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1877477238964191261%7Ctwgr%5E1c3d172dd48bbc3f0f8eb085e7db04d5ca2a44ee%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Napad na Jusafzai, koja je postala meta zbog svoje kampanje za obrazovanje djevojčica, šokirao je Pakistan i izazvao međunarodni bijes.
Jusafzai, koja je tada imala 15 godina, preživjela je nakon mjeseci liječenja kod kuće i u inostranstvu te postala međunarodno poznata ličnost, osvojivši Nobelovu nagradu za mir 2014. godine.
Šefica Misije UN-a za pomoć u Avganistanu (UNAMA) Roza Otunbajeva pozvala je lidere islamskih zemalja da zaštite prava avganistanskih djevojčica.
- Zaista pozivam sve ove ministre…koji su došli iz cijelog svijeta, da ponude stipendije, da omoguće onlajn obrazovanje, da pruže sve vrste obrazovanja za njih. To je zadatak dana - rekla je tokom panel diskusije.
<h2>"Zločin protiv čovječnosti"</h2>
Otac Malale Jusafzai, Ziadin Jusafzai, kritikovao je muslimanske zemlje zbog onoga što je opisao kao "ili šutnju, saučesništvo ili izvinjavanje" prema ograničavanju prava avganistanskim ženama od strane talibana.
Ponavljajući osude Ujedinjenih naroda, koji su talibanski tretman žena označili kao "rodni aparthejd", Ziadin Jusafzai je za RSE rekao da bi "međunarodna zajednica, posebno muslimanske zemlje, (vladu u Kabulu) trebala nazvati režimom aparthejda".
Rekao je da je ograničavanje prava djevojčica i žena od strane talibanske administracije "zločin protiv čovječnosti".
Dana 11. januara, među učesnicima dvodnevne konferencije koja je okupila ministre i zvaničnike za obrazovanje iz desetina zemalja s muslimanskom većinom, uz podršku Muslimanske svjetske lige, nije bilo predstavnika talibana.
Visoki talibanski diplomata u Islamabadu rekao je za Radio Mašal Radija Slobodna Evropa da "do sada, Kabul nam nije rekao ništa o ovom događaju".
Pakistanski ministar obrazovanja Kalid Makbul Sidiki rekao je da niko iz avganistanske vlade nije bio na konferenciji, ali da su talibanski lideri formalno pozvani na događaj.
Talibanska vlada zabranila je obrazovanje tinejdžerkama ubrzo nakon povratka na vlast u augustu 2021. godine.
Od tada, islamistička grupa je nametnula drakonske zabrane na rad, obrazovanje i mobilnost žena, uprkos domaćem protivljenju i globalnom negodovanju.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif rekao je u svom uvodnom govoru da sprječavanje djevojčica da se obrazuju "znači uskraćivanje njihovog glasa" i ograničavanje njihovih izbora.
- Muslimanski svijet, uključujući Pakistan, suočava se sa značajnim izazovima u osiguravanju ravnopravnog pristupa obrazovanju za djevojčice - rekao je Šarif.
Saudijski klerik i generalni sekretar Muslimanske svjetske lige Muhamad al-Isa, koji je organizovao događaj zajedno s pakistanskom vladom, rekao je da se cijeli muslimanski svijet složio da je obrazovanje djevojčica važno.
- Griješe oni koji kažu da je obrazovanje djevojčica neislamsko - dodao je on.

Malala poziva muslimanske vođe da ne "legitimizuju" avganistanske talibane

Oslobađajuća odluka u slučaju Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice - bivše predsjednice Vrhovnog suda, Steva Karanikća i Jovana Mikovića jedina je ispravna i zakonita - stav je njihovih advokata koji su u Višem sudu, pred vijećem sutkjnje Vesne Kovačević, iznijeli završne riječi. Tužilaštvo, prema njihovom stavu nije ponudilo nijedan dokaz za optužbe protiv njihovih branjenika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkyKz1cvfoi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
-Ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca. Svaki ekstrem je negacija pravde i udaljava ljude od pravde - kazao je jedan od branilaca Vesne Medenice, advokat Zdenko Tomanović. On je aludirao na zahtev tužioca Vukasa Radonjića da se Vesna Medenica i njen sin osude na po 20 godina zatvora jer bi to bilo dobro za Crnu Goru i Evropsku Uniju jer bi " na taj način bila poslata poruka da se kriminal ne isplati".
Tomanović je istakao da se u Evropu ne ide na način na koji se kosi sa Evropskom Unijom.
I njegov kolega advokat Zdravko Begović kazao je da je nedopustivo da se pravi primjer od pojedinca.
- Cilj izlaganja tužioca bio je da se stvori bauk, da se zapali sud i da SDT ima aibi mi smo učinili sve - kazao je Begović.
On je dodao da Evropska komisija ne traži po svaku cijenu da se neko osudi i da mu se izreče drakonska kazna.
Begović je naveo i da mu nije bio lako braniti bivši predjsenicu Vrhovnog suda kojoj su svi osim porodice okrenuli leđa.
I braioci Miloša Medenice, Steva Karanikića i Jovana Mikovića smatraju da SDT nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih branjenika.
- Koga je ubio Miloš Medenica da se traži 20 godina zatvora - pitao je Stefan Jovanović.
Sudsko vijeće napravilo je pauzu nakon koje će ostali advokati i optuženi iznijeti završne.

Odbrana Medenica: Oslobađajuća odluka jedino zakonita, ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca

Međunarodne trupe mogle bi biti raspoređene u Pojas Gaze već narednog mjeseca kako bi formirale stabilizacionu snagu ovlašćenu od UN-a, reklo je su Reuters dvoje američka zvaničnika, ali još uvijek nije jasno kako će palestinski militanti iz Hamasa biti razoružani.
Zvaničnici, koji su željeli da ostanu anonimni, naveli su da Međunarodna stabilizaciona snaga (ISF) neće ulaziti u sukobe sa Hamasom. Rekli su da je veliki broj zemalja izrazio interesovanje za doprinos, a američki zvaničnici trenutno rade na određivanju veličine ISF-a, sastava, smještaja, obuke i pravila angažovanja.
Američki general sa dvjema zvjezdicama se razmatra za vođu ISF-a, ali još nisu donesene konačne odluke, dodali su zvaničnici.
Raspoređivanje snaga je ključni dio naredne faze mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu. U prvoj fazi, krhko primirje u dvogodišnjem ratu počelo je 10. oktobra, a Hamas je oslobodio taoce dok je Izrael pustio pritvorene Palestince.
- Mnogo tihog planiranja se sada odvija iza kulisa za drugu fazu mirovnog dogovora - rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit novinarima. “Želimo da osiguramo trajni i dugoročan mir.”

SAD ciljaju na raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi početkom naredne godine, kažu američki zvaničnici

Kako je to već duže uobičajeno u susret praznicima, u Podgorici je danas sa radom počelo klizalište. Privremeni sadržaj nalazi se na jednom od poligona u okviru Sportsko-rekreativnog centra "Morača". Riječ je o lokaciji na kojoj se i ranije nalazilo klizalište. No, ove godine, posjetioci će na tom mjestu naići i na jednu novinu. U pitanju je ledeni tobogan, koji je prvi put dostupan Podgoričankama i Podgoričanima koji vole da se rekreiraju na ledu. Tobogan je namijenjen najmlađim posjetiocima. Tokom prvog dana, posjetilaca je bilo - dominiraju oni mlađi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Klizalište"> </figure>  Djeluje kako bi upravo naredna dva dana mogla proteći i uz lijepu posjetu - jer, osim što je vikend, u najavi je i sunčano vrijeme.

(FOTO) Podgorica: Otvoreno klizalište, posjetioce čeka i novitet u odnosu na prošle godine

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: talibani