Talibani su mučili i prijetili Avganistancima koji su prisilno vraćeni iz Irana i Pakistana, navodi se u danas objavljenom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Pakistan i Iran protjeruju milione Avganistanaca za koje kažu da ilegalno žive u njihovim zemljama.
Avganistanske vlasti su pozvale državljane da se vrate, obećavajući amnestiju za svakoga ko je otišao nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine.
Međutim grupe koje se zalažu za ljudska prava i Ujedinjene nacije su više puta upozoravale da su neki od onih koji se vraćaju u opasnosti od progona zbog pola, veza sa bivšom administracijom ili profesije.
U izvještaju misije UN u Avganistanu navodi se da su nad nekim ljudima ozbiljno kršena ljudska prava, uključujući mučenje, zlostavljanje, proizvoljno hapšenje i prijetnje talibana.
Drugi su se skrivali ili preselili iz straha od odmazde talibana.
Bivši zvaničnik avganistanske vlade rekao je misiji UN da je, nakon povratka u Avganistan 2023. godine, bio pritvoren i mučen štapovima i kablovima. Bio je davljen u vodi i podvrgnut lažnoj egzekuciji.
Jedna nebinarna osoba rekla je da je pretučena, uključujući i udarce pištoljem.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk rekao je da niko ne bi trebalo da bude vraćen u zemlju u kojoj se suočava sa rizikom od progona zbog svog identiteta ili lične istorije.
Žene i djevojčice su proganjane zbog pola, dodao je.
Talibani su uveli stroga ograničenja avganistanskim djevojčicama i ženama, kojima je ukinuto obrazovanje poslije šestog razreda, pravo na rad i pristup mnogim javnim prostorima.
Odgovarajući na izvještaj, talibanske vlasti su negirale zlostavljanje avganistanskih povratnika i odbacile navode o hapšenju, nasilju, zastrašivanju ili odmazdi zbog njihovog identiteta ili lične istorije.
Avganistancima koji se vraćaju iz susjednih zemalja obezbijeđene su olakšice vezane za dokumentaciju, prevoz, preseljenje i drugu pravnu podršku, rekli su, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova pruža "topao doček".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ujedinjene nacije: Talibani su mučili Avganistance protjerane iz Pakistana i Irana

Talibanska policija za moral hapsila je muškarce i njihove brijače zbog frizura, a druge zbog propuštanja molitve u džamijama tokom ramazana, navodi se u izvještaju UN-a u četvrtak, šest mjeseci nakon što su zakoni koji regulišu ponašanje ljudi stupili na snagu. 
 
Ministarstvo poroka i vrline prošlog je avgusta objavilo zakone koji pokrivaju mnoge aspekte svakodnevnog života u Afganistanu, uključujući javni prevoz, muziku, brijanje i slavlja. Najznačajnije je da je ministarstvo izdalo zabranu ženama da govore i otkrivaju lice u javnosti. 
 
Istog mjeseca, visoki zvaničnik UN-a upozorio je da su zakoni "uznemirujuća vizija" budućnosti zemlje uz postojeća ograničenja zapošljavanja, obrazovanja i pravila odijevanja za žene i djevojke. 
 
Talibanski zvaničnici odbacili su zabrinutost UN-a oko zakona o moralu.
Izvještaje misije UN-a u Afganistanu od četvrtka kaže da se u prvih šest mjeseci provedbe zakona više od polovice pritvora odnosilo na "muškarce koji nemaju odgovarajuću dužinu brade ili frizuru ili na brijače koji su podrezivali ili šišali bradu suprotno propisima". 
 
U izvještaju se navodi da moralna policija redovito pritvara ljude samovoljno "bez odgovarajućeg postupka i pravne zaštite". 
 
Tokom za muslimane svetog mjeseca posta, ramazana, pomno se nadziralo prisustvo muškaraca obveznim zajedničkim molitvama, što je ponekad dovodilo do proizvoljnog pritvaranja onih koji se nisu pojavili, dodaje se u izvještaju. 
 
Misija UN-a saopštila je da su oba pola bila pogođena, osobito ljudi s malim preduzećima kao što su privatni obrazovni centri, brijači i frizeri, krojači i ugostitelji, što je dovelo do smanjenja ili potpunog gubitka prihoda i mogućnosti zapošljavanja. 
 
Izravni i neizravni društveno-ekonomski učinci sprovođenja zakona vjerovatno će pogoršati tešku gospodarsku situaciju u Afganistanu, navodi se. 
 
Studija Svjetske banke procjenjuje da bi vladina zabrana obrazovanja i rada mogla zemlju stajati više od 1,4 milijarde dolara godišnje.
Talibanski vođa Hibatulah Akundžada naglasio je primat islamskog zakona i ulogu Ministarstva poroka i vrline u reformi afganistanskog društva i njegovih ljudi. 
 
U poruci objavljenoj uoči vjerskog festivala Ramazanskog bajrama kojim se obilježava kraj Ramazana, Akundžada je rekao da je neophodno "uspostaviti društvo bez korupcije i kušnji, te spriječiti buduće generacije da postanu žrtve pogrešnih vjerovanja, štetnih praksi i lošeg morala". 
 
Više od 3.300 inspektora, većinom muškaraca, ima zadatak informirati ljude o zakonu i provoditi ga, navodi se u izvještaju. 
 
Niko iz Ministarstva poroka i vrline nije odmah bio dostupan za komentar o izvještaju.

UN: Talibani hapse muškarce zbog frizure ili preskakanja molitve

Američka državljanka Fej Hol izjavila je da ju je talibanska administracija oslobodila nakon što je prošlog meseca pritvorena u Avganistanu.
- Nikada nisam bila ponosnija što sam američka državljanka - rekla je Hol u video snimku koji je objavio predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp na platformi Truth Social.
- Hvala vam, gospodine predsedniče - dodala je.
Tramp joj je odgovorio: "Počastvovan sam vašim riječima".
Bivši specijalni predstavnik SAD za Avganistan Zalmaj Halilzad ranije je na platformi Iks objavio vijest o njenom oslobađanju.
Zvaničnik SAD rekao je da je Adam Boler, specijalni predsednički izaslanik za pitanja talaca sa katarskim zvaničnicima i drugim posrednicima pregovarao o njenom oslobađanju.
Hol je uhapšena u februaru zajedno sa britanskim parom, Barbom i Piterom Rejnolds.
Britanski mediji izvestili su da je par, koji je u sedamdesetim godinama, 18 godina sprovodio projekte u avganistanskim školama i odlučio da ostane u zemlji čak i nakon povratka Talibana na vlast 2021. godine.
Nije bilo pomena o sudbini ovog para, čija porodica apeluje na njihovo oslobađanje, izražavajući zabrinutost za njihovo zdravlje.
Izvor je ranije naveo da je Hol oslobođena 27. marta po sudskom nalogu i uz logističku podršku Katara.
Hol je primljena u katarsku ambasadu u Kabulu, gdje su medicinski pregledi potvrdili da je u dobrom zdravstvenom stanju, rekao je izvor.
Nekoliko američkih državljana i dalje se nalazi u pritvoru u Avganistanu.

Talibani oslobodili pritvorenu američku državljanku

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zatražio je naloge za hapšenje talibanskih vođa u Avganistanu, uključujući vrhovnog duhovnog vođu Hibatulu Ahundžadu, optužujući ih za zločine protiv čovječnosti zbog raširene diskriminacije žena i djevojčica.
U saopštenju kancelarije glavnog tužioca Karima Kana navodi se da dokazi prikupljeni u istrazi daju razumnu osnovu za vjerovanje da Ahundžada i Abdul Hakim Hakani, koji je bio na funkciji glavnog sudije od 2021. godine, snose krivičnu odgovornost za zločin protiv čovječnosti, progon na osnovu pola.
- Oni su krivično odgovorni za progon afganistanskih djevojčica i žena, kao i osoba za koje su talibani smatrali da nisu u skladu s njihovim ideološkim očekivanjima rodnog identiteta ili izražavanja, te osoba koje su talibani doživljavali kao saveznike djevojčica i žena - navodi se u saopštenju.
Kako je rekao tužilac, progon traje najmanje od 15. avgusta 2021. do danas, širom teritorije Afganistana i traje još uvijek, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istraga u Avganistanu jedna je od najdužih istraga koju su proveli tužioci MKS-a i opterećena je pravnim i praktičnim odgodama.
Početno preliminarno ispitivanje počelo je 2007. i tek je 2022. godine pokrenuta istraga punog obima.
Otkako su se avganistanski islamistički talibani vratili na vlast 2021., smanjili su ženska prava, ograničivši školovanje, rad i generalno nezavisnost u svakodnevnom životu.

Tužilac MKS-a zatražio naloge za hapšenje talibanskih vođa

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jusafzai pozvala je muslimanske lidere da ne "legitimizuju" Vladu koju predvode talibani u Avganistanu, te da umjesto toga "podignu glas" i "iskoriste (svoju) moć" protiv ograničavanja obrazovanja žena i djevojčica od strane militantne skupine.
- Nemojte ih legitimizovati - rekla je Jusafzai 12. januara, obraćajući se na samitu o obrazovanju djevojčica koji su predvodili muslimani u njenoj domovini, Pakistanu.
- Jednostavno rečeno, talibani ne vide žene kao ljudska bića. Oni svoje zločine prikrivaju kulturnim i vjerskim opravdanjem - rekla je Jusafzai, koja ima 27 godina, na skupu u Islamabadu.
Ovaj događaj predstavlja puni krug za Malalu Jusafzai, koju su 2012. upucali pakistanski talibani u sjeverozapadnoj dolini Svat jer se zalagala za obrazovanje djevojčica.
Oko 50 muslimanskih nacija poslalo je svoje predstavnike na događaj, ali su ga talibani iz Avganistana izbjegli, za koje aktivisti kažu da su među vodećim kršiteljima prava žena i djevojčica u svijetu.
Uoči okupljanja, Jusafzai je izjavila da će se fokusirati na Avganistan - koji je sada jedina nacija među 57 članica Organizacije islamske saradnje koja zabranjuje obrazovanje žena. Zabranu je osudila međunarodna zajednica i mnogi ljudi unutar Avganistana.
- Uzbuđena sam što ću se pridružiti muslimanskim liderima iz cijelog svijeta na kritičnoj konferenciji o obrazovanju djevojčica - napisala je na Iksu (X) uoči događaja.
Govoriće, kako dodaje, o zaštiti prava svih djevojčica da idu u školu i zbog čega vođe moraju pozvati talibane na odgovornost za njihove zločine nad avganistanskim ženama i djevojčicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMalala%2Fstatus%2F1877477238964191261%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1877477238964191261%7Ctwgr%5E1c3d172dd48bbc3f0f8eb085e7db04d5ca2a44ee%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Napad na Jusafzai, koja je postala meta zbog svoje kampanje za obrazovanje djevojčica, šokirao je Pakistan i izazvao međunarodni bijes.
Jusafzai, koja je tada imala 15 godina, preživjela je nakon mjeseci liječenja kod kuće i u inostranstvu te postala međunarodno poznata ličnost, osvojivši Nobelovu nagradu za mir 2014. godine.
Šefica Misije UN-a za pomoć u Avganistanu (UNAMA) Roza Otunbajeva pozvala je lidere islamskih zemalja da zaštite prava avganistanskih djevojčica.
- Zaista pozivam sve ove ministre…koji su došli iz cijelog svijeta, da ponude stipendije, da omoguće onlajn obrazovanje, da pruže sve vrste obrazovanja za njih. To je zadatak dana - rekla je tokom panel diskusije.
<h2>"Zločin protiv čovječnosti"</h2>
Otac Malale Jusafzai, Ziadin Jusafzai, kritikovao je muslimanske zemlje zbog onoga što je opisao kao "ili šutnju, saučesništvo ili izvinjavanje" prema ograničavanju prava avganistanskim ženama od strane talibana.
Ponavljajući osude Ujedinjenih naroda, koji su talibanski tretman žena označili kao "rodni aparthejd", Ziadin Jusafzai je za RSE rekao da bi "međunarodna zajednica, posebno muslimanske zemlje, (vladu u Kabulu) trebala nazvati režimom aparthejda".
Rekao je da je ograničavanje prava djevojčica i žena od strane talibanske administracije "zločin protiv čovječnosti".
Dana 11. januara, među učesnicima dvodnevne konferencije koja je okupila ministre i zvaničnike za obrazovanje iz desetina zemalja s muslimanskom većinom, uz podršku Muslimanske svjetske lige, nije bilo predstavnika talibana.
Visoki talibanski diplomata u Islamabadu rekao je za Radio Mašal Radija Slobodna Evropa da "do sada, Kabul nam nije rekao ništa o ovom događaju".
Pakistanski ministar obrazovanja Kalid Makbul Sidiki rekao je da niko iz avganistanske vlade nije bio na konferenciji, ali da su talibanski lideri formalno pozvani na događaj.
Talibanska vlada zabranila je obrazovanje tinejdžerkama ubrzo nakon povratka na vlast u augustu 2021. godine.
Od tada, islamistička grupa je nametnula drakonske zabrane na rad, obrazovanje i mobilnost žena, uprkos domaćem protivljenju i globalnom negodovanju.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif rekao je u svom uvodnom govoru da sprječavanje djevojčica da se obrazuju "znači uskraćivanje njihovog glasa" i ograničavanje njihovih izbora.
- Muslimanski svijet, uključujući Pakistan, suočava se sa značajnim izazovima u osiguravanju ravnopravnog pristupa obrazovanju za djevojčice - rekao je Šarif.
Saudijski klerik i generalni sekretar Muslimanske svjetske lige Muhamad al-Isa, koji je organizovao događaj zajedno s pakistanskom vladom, rekao je da se cijeli muslimanski svijet složio da je obrazovanje djevojčica važno.
- Griješe oni koji kažu da je obrazovanje djevojčica neislamsko - dodao je on.

Malala poziva muslimanske vođe da ne "legitimizuju" avganistanske talibane

Vrhovni vođa talibana izdao je naredbu kojom se zabranjuje gradnja prozora u stambenim objektima koji gledaju na područja koja koriste Afganistanke, navodeći da postojeće treba blokirati.
Prema izjavi koju je u subotu objavio portparol talibanske vlade, nove zgrade ne bi smjele imati prozore kroz koje je moguće vidjeti "dvorište, kuhinju, susjedov bunar i druge prostore koje obično koriste žene".
- Vidjeti žene kako rade u kuhinjama, u dvorištima ili kako uzimaju vodu iz bunara može dovesti do neprimjerenih radnji - navodi se u dekretu koji je na mreži Iks (X) objavio portparol vlade Zabihulah Mudžahid, piše AFP.
Gradske vlasti i drugi relevantni odjeli će morati da nadziru gradilišta kako bi osigurali da nije moguće gledati u kuće susjeda.
U slučaju da takvi prozori postoje, vlasnicima će biti preporučeno da podignu zid ili blokiraju pogled "kako se ne bi smetalo susjedima", navodi se u dekretu.
Od povratka talibana na vlast u avgustu 2021. godine, prisustvo žena u javnom prostoru je sve manje, što je navelo Ujedinjene nacije da osude "rodni aparthejd" koji je uspostavila administracija.
Talibanske vlasti zabranile su obrazovanje za djevojčice i žene nakon osnovne škole, ograničile zapošljavanje i blokirale pristup parkovima i drugim javnim mjestima.
Nedavni zakon zabranjuje ženama da čak pjevaju ili recituju poeziju u javnosti uslijed stroge primjene islamskog zakona. Zakon im nalaže i da "prikrivaju" svoje glasove, a tijela pokrivaju kada su izvan kuće.
Neke lokalne radio i televizijske stanice su prestale da emituju ženske glasove.
Talibanska administracija tvrdi da islamski zakon "garantuje" prava muškaraca i žena u Afganistanu.

Vođa talibana zabranio prozore koji gledaju na mjesta gdje se nalaze žene

U vazdušnim napadima pakistanske vojske na istočni Avganistan poginulo je 46 osoba, uglavnom žena i djece, rekao je danas zvaničnik talibanske vlade.
Zamjenik portparola avganistanske Vlade rekao je da je šest osoba ranjeno u provinciji Paktika koja se graniči sa Pakistanom.
Portparol pakistanskih talibana tvrdi da je 50 osoba, uključujući 27 žena i djece, poginulo u napadima.
Stanovnici u okolini rekli su da je najmanje 13 osoba poginulo, a ranjeni su prevezeni u lokalnu bolnicu.
Pakistan nije komentarisao napade. Međutim, danas je pakistanska vojska saopštila da su snage bezbjednosti ubile 13 pobunjenika u operaciji u Južnom Vaziristanu, okrugu koji se nalazi duž istočne avganistanske provincije Paktika.
Ti napadi će vjerovatno dodatno povećati tenzije između dvije zemlje. Vladajuća talibanska vlada u Avganistanu osudila je napad i obećala odmazdu, rekavši da su većina žrtava izbjeglice iz regiona Vaziristan.
Pakistanski zvaničnici optužili su talibane da ne čine dovoljno u borbi protiv militantnih aktivnosti duž zajedničke granice, što avganistanska talibanska Vlada negira, tvrdnjom da nikome ne dozvoljava da izvrši napade na bilo koju zemlju.

U pakistanskim vazdušnim napadima 46 žrtava

U napadu bombaša samoubice u glavnom gradu Avganistana Kabulu je ubijen talibanski ministar za izbjeglice Halil Hakani, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Eksplozija se dogodila unutar ministarstva i ubila Hakanija, saopštili su zvaničnici.
On je najistaknutija žrtva nasilja u Avganistanu otkako su se talibani vratili na vlast prije tri godine. Još niko nije preuzeo odgovornost za eksploziju.
Halil Hakani je ujak Siradžudina Hakanija, vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova.

U napadu bombaša samoubice u Kabulu ubijen talibanski ministar za izbjeglice

Rusija će talibane uskoro skinuti sa svog spiska terorista, saopštila je talibanska vlada Avganistana prenoseći riječi današnjeg gosta u Kabulu, Sergeja Šojgua, nekadašnjeg ministra odbrane Rusije, sada sekretara Savjeta bezbjednosti.
Šojgu je sa nekoliko avganistanskih ministara iz redova talibana razgovarao o „jačanju političkih odnosa i ekonomske saradnje i načinima povećanja trgovine i ruskih investicija u Avganistanu“, navodi se u saopštenju talibanskih vlasti.
Posjete visokih stranih zvaničnika Avganistanu su rijetke jer nijedna zemlja svijeta nije priznala talibanske vlasti, na vlasti od avgusta 2021. godine.
Kada je u martu 145 ljudi ubijeno u koncertnoj dvorani u Moskvi u napadu pripadnika grupe „Islamska država u Horasanu (EI-K)“ što je regionalni ogranak džihadističke grupe prisutan u Avganistanu, ruske vlasti su saopštile da žele da sa svoje liste terorista uklone tamo vladajuće talibane.
- Talibani su svakako naši saveznici u borbi protiv terorizma - rekao je u julu otpravnik poslova Ambasade Rusije u Avganistanu Dmitrij Žirnov i dodao da talibani „rade na eliminaciji terorističkih grupa“.

Rusija uklanja talibane sa spiska terorista

Najmanje osam vojnika ubijeno je u napadu na sjeverozapadu Pakistana, saopštili su jutros tamošnji policijski zvaničnici.
Za napad, koji je bio sinoć, odgovornost su preuzeli pakistanski talibani.
Oteto je sedam pripadnika policije, a u razmjeni vatre ubijeno je devet napadača, rekao je obavještajni zvaničnik koji je zatražio da ostane anoniman.

Najmanje osam vojnika ubijeno u napadu talibana u Pakistanu

Podgorička policija uhapsila je S.L. (46) nakon što je u njegovom stanu pronađena puška koju je, kako se sumnja, držao nezakonito, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretres stana i drugih prostorija koje koristi osumnjičeni izvršen je na osnovu naredbe Osnovnog suda u Podgorici, koju su inicirali policijski službenici. Tokom pretresa, u spavaćoj sobi pronađen je i oduzet lovački karabin M48.
Po nalogu tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, S.L. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Građani se, kako podsjećaju iz policije, i dalje mogu uključiti u kampanju „Poštuj život, vrati oružje“ i dobrovoljno, bez pravnih posljedica, predati vatreno oružje, municiju i eksplozivne materije koje posjeduju.

Podgoričanin uhapšen zbog ilegalnog oružja

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. 
 
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih. 
 
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada. 
 
Takođe, novim rješenjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata. 
 
Izmjenama Opšteg zakona predviđeni su kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani. 
 
Novim zakonskim rješenjem definišu se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

Virpazar je i ove ljetnje sezone, ponovo, žrtva neodgovornog odnosa i nebrige od strane JP Nacionalnih parkova koji gazduju Skadarskim jezerom, a pod čijom ingerencijom je i Virpazar, kao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Baru, ocijenio je predsjednik Opštinskog odbora DPS u tom gradu Mladen Đuričić. &nbsp;
- Već godinama upozoravamo i apelujemo na nadležne u Nacionalnim parkovima da se pozabave rješavanjem cijelog dijapazona problema koji šalju lošu sliku iz Virpazara, ali očigledno bez ikakvog efekta. Nakon haosa sa privremenim objektima, javnim parkiralištima kojih je, nakon intervencije Nacionalnih parkova sve manje i manje, u odnosu na posljednje informacije koje su se mogle vidjeti u javnosti, a koje se odnose na angažovanje privatne agencije za obezbjeđenje od strane Nacionalnih parkova u Virpazaru, izražavamo zabrinutost zbog mogućeg narušavanja turističkog ambijenta i neugodnosti koje su doživjeli posjetioci u Virpazaru – kaže Đuričić.
Prema njegovim riječima, na sve to ukazuju i mještani Virpazara koji su, kako kaže, &nbsp;direktni svjedoci ovakvih ponašanja i koji godinama apeluju na brojne probleme, poput hroničnog manjka parking mjesta, na koje su Nacionalni parkovi ostali i gluvi i nijemi, jer im je jedina politika „naplati što možeš, pa okreni glavu“.
- Imajući u vidu da je riječ o prostoru od posebnog prirodnog i turističkog značaja, očekujemo od JP Nacionalni parkovi da sa posebnom pažnjom i jasno informiše javnost o aktivnostima koje sprovodi, naročito kada se radi o angažovanju trećih strana za poslove kontrole i obezbjeđenja. Dodatno su zabrinjavajući navodi da su zaposleni u agenciji neovlašćeno kontrolisali kretanje turista u Virpazaru na šta očekujemo odgovor i objašnjenje budući da se radi o vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje mogu ugroziti turistički imidž našeg grada – navodi Đuričić.
On podsjeća da su za nadzor nad zakonitošću rada i ponašanja na terenu nadležni inspekcijski organi, i da se u svim postupanjima mora poštovati zakonom utvrđena nadležnost i pravni okvir, i zabrinjavajuće je ukoliko to nekome nije jasno.
- Očekujemo odgovorno, transparentno i promptno objašnjenje od strane JP Nacionalni parkovi Crne Gore povodom ovih informacija kako se ne bi prouzrokovala dalja šteta turističkoj privredi i ugledu koji Bar pažljivo gradi godinama unazad – zaključio je Đuričić.

Đuričić: Virpazar ponovo žrtva neodgovornog odnosa i nebrige

Janko Ljumović, Marijana Camović-Veličković i Nikola Tatar izabrani su danas, na sjednici Skupštine, za članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG). 
 
 Podršku poslanika za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) nijesu dobili Dragoljub Vuković i Niko Martinović. 
 
 Evropska komisija je u nedavnom non-pejperu poručila da je hitno potrebno da Skupština imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se obezbijedilo njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost. 
 
 Za izbor Vukovića i Martinovića danas je glasalo 12 poslanika, nijedan nije bio protiv, ali su 44 parlamentarca bila uzdržana. 
 
 Vukovića su za članstvo u Savjetu AMU predložile nevladine organizacije iz oblasti medija, dok je Martinović bio kandidat Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. 
 
 Skupština je danas izabrala poslanika Građanskog pokreta URA Zorana Mikića za člana Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. 
 
 On je izabran i za člana Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce.

Izabrana tri člana Savjeta RTCG

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tag: talibani