Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da su se lideri Tajlanda i Kambodže saglasili da okončaju granična neprijateljstva i vrate na prekid vatre kojem je on posredovao ranije ove godine.
Tramp je na mreži Trut soušal /Truth Social/ napisao da je jutros telefonski razgovarao sa premijerom Tajlanda Anutinom Čarnvirakulom i premijerom Kambodže Hunom Manetom, u vezi sa ponovnim rasplamsavanjem njihovog dugotrajnog rata. &nbsp;
- Saglasili su se da prestanu sa svakom pucnjavom, sa dejstvom već od večeras, i da se vrate originalnom mirovnom sporazumu. Obje zemlje su spremne za mir i nastavak trgovine sa SAD - rekao je Tramp, prenosi agencija Rojters.
Premijeri Kambodže i Tajlanda potpisali su mirovni sporazum 26. novembra uz prisustvo Trampa na samitu Saveza država jugoistočne Azije u Kuala Lumpuru.&nbsp;
Nakon nešto više od mjesec, 7. decembra, vojni sukobi su nastavljeni na tajlandsko-kambodžanskoj granici.
Granični spor datira još od demarkacija iz kolonijalnog doba. U središtu sukoba je stogodišnji hram, UNESCO-ov lokalitet svjetske baštine od 2008. godine, posvećen hinduističkom bogu Šivi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Tajland i Kambodža pristali na prekid vatre

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prijevremenih izbora u februaru, prenio je Rojters (Reuters).
Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu".
Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rješavanje sukoba sa Kambodžom.
Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih.
Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma donijeta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade.
Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smijenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije.
Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana.
Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmjene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Tajland i Kambodža danas su međusobno optužile jedna drugu za napade na civile duž granice, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da će uputiti telefonski poziv kako bi zaustavio borbe i spasio primirje kojim je, prema njegovim riječima, posredovao u julu.
Dvije države jugoistočne Azije optužuju jedna drugu za sukobe koji su počeli u ponedjeljak i i dalje su u sporu kada je riječ o diplomatskom rješenju graničnih tenzija koje tinjaju već mjesecima.
Ministar vanjskih poslova Tajlanda izjavio je u utorak u intervjuu da ne vidi prostor za pregovore, dodajući da situacija nije pogodna za posredovanje treće strane, dok je visoki savjetnik premijera Kambodže Huna Maneta rekao Reutersu da je njegova zemlja „spremna za razgovore u svakom trenutku“.
Govoreći na mitingu u Pensilvaniji sinoć, Tramp je nabrojao više ratova za koje tvrdi da je pomogao da se zaustave, uključujući sukobe između Pakistana i Indije, kao i Izraela i Irana, prije nego što se osvrnuo na novi konflikt u jugoistočnoj Aziji.
- Ne volim da ovo kažem, zove se Kambodža - Tajland i ponovo je počelo danas, a sjutra ću morati da uputim jedan telefonski poziv. Ko još može da kaže da će jednim pozivom zaustaviti rat između dviju veoma moćnih zemalja, Tajlanda i Kambodže? - rekao je Tramp.
Upitan o mogućnosti da Tramp ponovo posreduje, portparol kambodžanske vlade Pen Bona izjavio je da stav Pnom Pena ostaje isti - da želi isključivo mir. Portparol tajlandske vlade rekao je da ne zna da li je premijer razgovarao sa Trampom, jer se nalazio u parlamentu.

Tramp najavio da će telefonskim pozivom pokušati da zaustavi obnovljene borbe između Tajlanda i Kambodže

Borbe između Tajlanda i Kambodže u sporu oko granice, nastavljene su noćas i jutros. Kambodža je saopštila da su još dva civila ubijena u noćašnjim artiljerijskim napadima taljandskih snaga, čime je ukupan broj poginulih na toj strani porastao na sedam.
Prema ministarstvu odbrane Kambodže tajlandske snage pucale su na graničnu provinciju Banteaj Meančej noćas poslije ponoći, kada je poginulo dvoje civila.
Četiri kambodžandska civila poginula su u tajlandskim napadima juče, rekao je ministar informisanja Pnom Pena Net Feaktra, prenosi BiBiSi (BBC).
Tajlandska vojska optužila je Kambodžu da koristi sisteme višecijevnih bacača raketa, dronove koji bacaju bombe protiv tajlandskih vojnika, a neke rakete su prema izvještajima pogodile i civilne oblasti.
Vojska je saopštila i da je uspostavljeno 492 privremenih skloništa u četiri granične tajlandske provincije gdje je smješteno 125.838 ljudi.
Tajlandska javnost je pozvana da se uzdržava od objavljivanja fotografija, videa i informacija oko kretanja trupa ili vojnih operacija da bi se obezbijedilo osoblje na liniji fronta i očuvala efikasnost operacija.
- Oblast druge armije će nastaviti da koristi sve potrebne mjere da osigura nacionalnu bezbjednost i zaštitu tajlandskog suvereniteta do pune mjere - saopštila je tajlandska vojska.
Bivši kambodžanski premijer Hun Sen rekao je da su kambodžanske snage uzvratile na tajlandske napade sinoć i jutros, te dodao da su bili "strpljivi više od 24 sata da bi poštovali primirje".
- Naše snage moraju da se bore na svim tačkama na kojima je neprijatelj napao - rekao je Hun Sen na Fejsbuku.
Obje strane krive jedna drugu za sukobe kojim je prekršeno krhko primirje postignuto uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trampa u julu.
Tramp je tada tvrdio da se radi o istorijskom dostignuću okončanja graničnog sukoba, a Kambodža je predložila Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovog udjela u tom dogovoru.
Tajland i Kambodža osporavaju teritorijalni suverenitet duž njihove kopnene granice duge 800 kilometara više od jednog vijeka.
Američki predsjednik pozvao je Tajland i Kambodžu da "potpuno poštuju" primirje postignuto u julu.
- Predsjednik Tramp posvećen je nastavku prekida nasilja i očekuje vlade Kambodže i Tajlandda u potpunsti da poštuju svoju posvećenost za okončanje sukoba - rekao je jedan zvaničnik koji nije želio da mu se navede ime, prenosi BiBiSi (BBC).
U julu granični spor između dvije zemlje star vijek dramatično je eskalirao kada je Kambodža ispalila raketa u Tajland, a Tajland uzvratio vazdušnim udarima. Nekoliko dana kasnije obje zemlje su se se dogovorile o "momentanom i bezuslovnom" prekidu vatre kada je Tramp zaprijetio da će prekinuti sve pregovore o smanjenju američkih carina ako se ne dogovore da prekinu borbe.
U oktobru dvije zemlje su potpisale sporazum o primirju, a Tramp je tvrdio da je postignut istorijski dogovor o okončanju sukoba.

Nastavljene borbe između Tajlanda i Kambodže u sporu oko granice

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je potonuo brod koji je prevozio oko 90 migranata kod morske granice između Malezije i Tajlanda, objavila je danas malezijska policija, navodeći da traže još dva nestala broda.
Nesreća se dogodila u blizini tajlandskog ostrva Tarutao, sjeverno od Langkavija, malezijskog turističkog područja.
Šef regionalne policije Adzli Abu Shah rekao je lokalnim medijima da se brod navodno prevrnuo prije tri dana,prenosi Hina.&nbsp;
On je rekao da prvi rezultati istrage ukazuju na to da se skupina od 300 ilegalnih migranata iz Burme prvo ukrcala na veliki brod koji ih je odveo blizu Malezije, a kako su se približavali granici naređeno im je da se podijele u tri manja broda, od kojih je svaki prevozio &nbsp;oko100 ljudi.
- Za sada je pronađeno je 11 osoba, uključujući jedno tijelo - rekao je šef pomorske uprave savezne države Kedah Romli Mustafa upozorivši da bi se na moru mogle pronaći i druge žrtve.&nbsp;
Malezija prihvata hiljade migranata koji dolaze iz siromašnijih azijskih zemalja, od kojih su mnogi bez papira i rade u građevinarstvu ili poljoprivredi, a takvi prelasci često su opasni i završavali su brodolomom.

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Čelnici Tajlanda i Kambodže potpisali su u nedjelju prošireni sporazum o prekidu vatre pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je sletio u Maleziju na samit ASEAN-a i kako bi postigao niz ključnih ekonomskih dogovora na marginama.
Premijer Tajlanda Anutin Čarnvirakul i njegov kambodžanski kolega Hun Manet potpisali su sporazum o prekidu vatre ispred znaka na kojem je pisalo „Osiguravanje mira“, koji se zasniva na primirju potpisanom prije tri mjeseca.
- Ovaj sporazum, ako se u potpunosti sprovede, obezbijediće temelje za trajni mir, ali što je još važnije, započeće proces popravljanja naših odnosa. Naše pogranične zajednice podijeljene su sukobom, a nevini civili pretrpjeli su ogromne gubitke - kazao je Hun Manet.
Tramp je u julu pomogao da se okonča petodnevni sukob tako što je pozvao tadašnje lidere dviju zemalja i apelovao na njih da prekinu neprijateljstva ili rizikuju da njihovi trgovinski pregovori sa Vašingtonom budu obustavljeni.
- Sjedinjene Države će imati snažnu trgovinu i saradnju, mnoge transakcije, sa obje nacije, sve dok žive u miru - izjavio je Tramp.
Dvije strane međusobno se optužuju za eskalaciju napada raketama i teškim naoružanjem, u kojima je poginulo najmanje 48 ljudi i privremeno raseljeno, prema procjenama, oko 300.000 osoba — u njihovim najtežim sukobima u novijoj istoriji.
Anutin je zamalo propustio potpisivanje nakon smrti kraljice majke Sirikit u petak, ali je kasnije odlučio da doleti na ceremoniju.
Kazao je da će obje strane ukloniti „teško naoružanje iz pograničnih oblasti kako bi obezbijedile bezbjednost našeg naroda“ i da će Tajland osloboditi 18 zarobljenih kambodžanskih vojnika.
Po dolasku u Maleziju, Trampa su na međunarodnom aerodromu u Kuala Lumpuru dočekali premijer Anvar Ibrahim i grupa ceremonijalnih igrača.
Tramp se zaustavio na crvenom tepihu i zaigrao sa izvođačima, zatim je jednom rukom podigao američku zastavu, a drugom malezijsku, nakon čega je ušao u svoju limuzinu da bi sa Anvarom krenuo u grad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqIDpCi54E5Y&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tajland i Kambodža potpisali primirje: Novi proces popravljanja odnosa

Bivša kraljica Tajlanda Sirikit, majka sadašnjeg kralja Vajiralongkorna i supruga najdugovječnijeg monarha u zemlji, preminula je kasno u petak u 93. godini, saopštila je kraljevska palača.
Kraljevska porodica je u Tajlandu veoma poštovana, mnogi ih smatraju polubožanskim ličnostima, a mediji ih prikazuju u pozitivnom svjetlu, dok se njihovi portreti ukrašeni zlatom nalaze u javnim prostorima i privatnim domovima širom zemlje.
- To je veliki gubitak za naciju - rekao je premijer Anutin Čarnvirakul u subotu, dodajući da će odgoditi svoj odlazak na vikend-samit lidera jugoistočne Azije u Maleziji.
Tokom 66 godina braka s kraljem Pumiponom Adunjadet, Sirikit je stekla reputaciju modne ikone i brižne majke nacije — neki zapadni mediji su je prikazivali na naslovnicama časopisa i upoređivali s bivšom američkom prvom damom Džeki Kenedi.
Sirikit je "bolovala od više bolesti" dok je bila hospitalizovana od 2019. godine, uključujući infekciju krvi ovog mjeseca, navodi se u saopštenju palate.
- Zdravstveno stanje njenog veličanstva pogoršalo se do petka i preminula je... u bolnici Chulalongkorn u 93. godini - dodaje se.
Kralj Vajiralongkorn je odredio članove kraljevske porodice da započnu jednogodišnji period žalosti, saopštila je palata.
Iako kraljevska porodica i dalje uživa veliko poštovanje većine Tajlanđana, suočila se s neviđenim javnim protivljenjem tokom uličnih protesta 2020. godine.
Desetine hiljada mladih demonstranata izašlo je na ulice zahtijevajući sveobuhvatne političke reforme, uključujući promjene u monarhiji – javni izazov statusu kraljevske porodice koji nikada prije nije viđen u Tajlandu.
Iako ustav Tajlanda stavlja monarhiju iznad politike, Sirikit je privukla pažnju javnosti kada je 2008. prisustvovala sahrani jednog rojalističkog demonstranta.
Kada je kralj Pumipon preminuo, Tajland je proglasio jednogodišnju žalost.
Vlasti su naredile da se zastave spušte na pola koplja na 30 dana, zabranile vjenčanja i koncerte, te naložile građanima da nose crninu.
Tijelo bivše kraljice Sirikit biće izloženo u palati Dusit Thorne u glavnom gradu Bangkoku, saopštila je kraljevska palata.

Preminula bivša kraljica Tajlanda Sirikit

Više hiljada demonstranata se danas okupilo u tajlandskoj prijestonici Bangkoku zahtijevajući ostavku sudski suspendovane premijerke Paetongtarn Šinavatre i kako bi izrazili podršku vojsci nakon graničnih sukoba sa susjednom Kambodžom.
Okupljeni su izrazili podršku vojsci, pjevali patriotske pjesme i slušali govore u kojima su osuđivani Paetongtarn i njen otac, milijarder i bivši premijer Taksin Šinavatra koji je zbačen u vojnom puču 2006. godine nakon čega je dugo bio u izgnanstvu i postao državljanin Crne Gore.
Neki optužuju Paetongtarn da je dozvolila eskalaciju sukoba zbog bliskih veza sa kambodžanskim liderom Hun Senom. Sud je suspendovao premijerku prošlog mjeseca nakon što je Hun Sen objavio telefonski razgovor u kojem ga je nazvala "ujakom" i kritikovala tajlandskog generala, što je razljutilo mnoge.
Najnoviji sukobi su okončani 29. jula krhkim primirjem, postignutim uz posredovanje Malezije.
Današnji protest su organizovali konzervativna grupa poznata kao Žute košulje, dugogodišnji neprijatelji Paetongtarnovog oca Taksina.
Mitinzi Žutih košulja su takođe pomogli u svrgavanju demokratski izabrane vlade Taksinove sestre, Jinglak Šinavatre, u državnom udaru 2014. godine.
Vojska u Tajlandu igra veoma uticajnu ulogu u politici zemlje i izvela je 13 uspješnih pučeva otkako je Tajland postao ustavna monarhija 1932. godine.

Demonstranti na Tajlandu traže ostavku premijerke nakon sukoba sa Kambodžom

Tajland je odbio posredničke napore u okončanju sukoba sa Kambodžom, insistirajući da Phnom Penh prekine napade i da se situacija riješi isključivo bilateralnim razgovorima, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova ove zemlje.
Već drugi dan traje razmjena vatre na više lokacija duž sada zatvorene granice između Tajlanda i Kambodže, a poginulo je najmanje 16 osoba, većinom tajlanđanskih civila. Ovo je jedna od najžešćih borbi između jugoistočnih susjeda u više od decenije.
Sjedinjene Države, Kina i Malezija, koja trenutno predsjedava regionalnim blokom ASEAN, ponudile su da olakšaju dijalog, ali Bangkok traži bilateralno rješenje sukoba, rekao je portparol tajlandskog Ministarstva vanjskih poslova Nikorndej Balankura za Rojters.
- Mislim da nam još ne treba posredovanje treće zemlje - rekao je Nikorndej.
Kambodža i Tajland se međusobno optužuju za započinjanje sukoba koji je u jednom danu eskalirao sa lakog pješačkog naoružanja u teško graantiranje duž granice čiji se suverenitet osporava više od jednog vijeka.
-vOstajemo pri stavu da je bilateralni mehanizam najbolji izlaz, ovo je sukob između dvije zemlje - kazao je Nikorndej, dodajući da kambodžanska strana najprije mora zaustaviti nasilje duž granice.
Kambodžanska Vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Premijer Hun Manet zatražio je ranije od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da sazove sjednicu, osuđujući, kako je rekao, "neisprovociranu i unaprijed planiranu vojnu agresiju" Tajlanda.
Sjednica Savjeta će biti održana danas iza zatvorenih vrata.
Borbe su izbile dan nakon što je Tajland povukao svog ambasadora iz Phnom Penha i protjerao kambodžanskog izaslanika, kao odgovor na eksplozije nagaznih mina u kojima su ranjeni tajlandski vojnici.
Tajlandske vlasti tvrde da je mine nedavno postavila Kambodža, što Phnom Penh odbacuje kao neosnovano.

Tajland odbija međunarodno posredovanja u okončanju sukoba sa Kambodžom

Iako je učinjen pomak u odnosu na ranije rješenje, pa su sada specijalni dodatak dobili svi zaposleni, a ne samo oni koji poslove obavljaju u određenim dijelovima zatvora, nejednakosti, i to velike, i dalje postoje. Naime, prema odluci Vlade, dio službenika dobio je uvećanje za 25 odsto, a ostali 10 odsto. Nezadovoljni takvim rješenjem, dio radnika koji su dobili uvećanje od 10 odsto obratio se redakciji "Dana", tvrdeći da su diskriminisani. Ističu da ne obavljaju ništa lakše poslove u odnosu na kolege sa većim "nagradama". Najveće benefite po ovoj odluci dobili su direktor zatvora i njegov pomoćnik – čak 45 odsto.
Sporna odluka Vlade usvojena je na sjednici održanoj u srijedu, a stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu. Službenici zatvora koji su dobili specijalni dodatak u iznosu od 10 odsto dosad nijesu imali taj benefit, dok su oni koji su sada dobili 25 odsto prethodno primali dodatak na zaradu od 10 odsto. Predsjednik Sindikata zatvorskih službenika Milan Ilibašić smatra da je ovom odlukom, uprkos nezadovoljstvu određenog broja zaposlenih, napravljen pomak.
– Tačno je da je odlukom predviđeno da direktor i pomoćnici direktora imaju po 45 odsto dodatka, jedan dio službenika 25 odsto i jedan dio po 10 odsto specijalnog dodatka. Specijalni dodatak u iznosu od 15 odsto dosad je imao dio službenika – kazao je Ilibašić za "Dan".
Bjelopoljcima i službencima u Zatvoru za kratke kazne manje nagrade
Specijalni dodatak u visini od 25 odsto dobili su zaposleni u Sektoru za bezbjednost: Odsjek za kontrolu i nadzor, Grupa za interventne situacije: stariji nadzornik zatvorske policije I klase i Odsjek sprovodničkog obezbjeđenja. Isti benefit dat je i zaposlenima u Zatvoru za duge kazne, i u tu grupu spadaju glavni zatvorski inspektor; Odsjek obezbjeđenja – zapovjednik zatvorske policije; Odsjek obezbjeđenja i Grupa za obezbjeđenje zatvorenika u zatvorenom odjeljenju, maloljetnika i zatvorenica. Glavni zatvorski inspektor, zapovjednik zatvorske policije, Grupa obezbjeđenja pritvorenika, Odsjek obezbjeđenja i Grupa obezbjeđenja pritvorenica Istražnog zatvora u Podgorici takođe su dobili nagrade od 25 odsto.
Niže specijalne dodatke od 10 odsto dobili su službenici Zatvora u Bijelom Polju, ali i oni u Spužu koji rade u zatvoru za kratke kazne, pojedinci iz obezbjeđenja F paviljona i poluotvorenog odjeljenja, Odsjek za tretman, kao i zaposleni u Sektoru za zdravstvenu zaštitu, Sektoru za stručnu obuku i rad zatvorenika, Odsjeku za radioničku proizvodnju, održavanje i transport.
Zaposlenima je, kako nezvanično saznajemo, pojašnjeno da oni iz određenih sektora zatvora dobijaju manji dodatak u odnosu na kolege koje rade sa pritvorenicima koji se dovode u vezu sa organizovanim kriminalom. Ipak, to objašnjenje, kako kažu, nije prihvatljivo jer se pritvorenici, pa i pripadnici kriminalnih grupa, zbog prebukiranosti u zatvoru, razmještaju i po ostalim sektorima, pa su za rad s njima zaduženi i oni službenici koji su dobili manji dodatak. Ukazali su nam i da direktor i pomoćnik, koji su dobili najveći specijalni dodatak (što niko ne spori), nijesu u direktnom kontaktu sa zatvorenicima kao komandiri.
Ilibašić pojašnjava da je u UIKS-u vrlo mali broj službenika koji nemaju kontakt sa osobama okrivljenim zbog organizovanog kriminala.
– Zbog toga imamo i dio kolega koji su predali tužbe zbog toga što nemaju specijalni dodatak. Dosta kolega je tražilo i dobilo pozitivno mišljenje iz kancelarije ombudsmana da na tim radnim mjestima treba da imaju specijalni dodatak. Zbog toga je i donesena ova odluka, da bi se negdje ispravila nepravda. Znam da javnosti sad kada čuju da direktor i njegovi pomoćnici imaju dodatak od 45 odsto to zvuči previše, ali direktor je taj dodatak imao i prije donošenja ove odluke, dok pomoćnici nijesu.
Načelnik imao veću platu od pomoćnika direktora
Povećanje plata kojim se došlo u situaciju da načelnik ima veću zaradu od pomoćnika direktora zatvora takođe je bilo nepravedno. Složićemo se svi da je odgovornost pomoćnika direktora mnogo veća. Kada je u prošlosti načelniku istražnog zatvora bačena bomba na kuću, tada je bilo operativnih podataka da je planirano da se bomba baci i na kuću pomoćnika direktora. Sve odluke vezane oko suzbijanja djelovanja članova organizovanog kriminala u UIKS-u donose upravo direktor i pomoćnici direktora, tako da je, uzimajući u obzir sve navedeno, bilo osnova da se i njima da ovaj dodatak, ističe Ilibašić.
Kada su povećane plate, za šta se Sindikat izborio u saradnji sa upravom UIKS-a i Ministarstvom pravde, nije bilo povišice za pomoćnike direktora i direktora, već samo za službenike. A to je povećanje koeficijenata u iznosu od 20 odsto početkom 2022. godine i ostvarivanje dodatka na platu u iznosu od 20 odsto. Tako da smo došli u situaciju da nam načelnici organizacionih jedinica imaju koeficijent za obračun zarade 12,97, a pomoćnik direktora 13,83. S tim što je načelnik na ovaj koeficijent imao još i dodatak na platu u iznosu od 20 odsto, a pomoćnik direktora to nije imao – objasnio je Ilibašić.

Dio zaposlenih u UIKS-u nezadovoljan dodatkom na zaradu: Manje plate jer ne "rade" s kriminalcima

Nakon što je Termoelektrana Pljevlja još 2020. godine potrošila dozvoljenih 20.000 sati rada prema „opt-out“ mehanizmu Direktive o velikim ložištima, Crna Gora se već gotovo tri godine nalazi u prekršaju obaveza preuzetih iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Tokom tog perioda TE Pljevlja je nastavila sa radom bez potpunog usklađivanja sa standardima zaštite životne sredine koji se primjenjuju na postrojenja ove vrste, izjavili su iz NVO Eko-tim.&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju, Ministarski savjet Energetske zajednice će 18. decembra razmatrati nacrt odluke u predmetu ECS-15/21, "čime će se utvrditi zvaničan stav o neusklađenosti Crne Gore i odrediti dalji koraci na koje će institucije biti obavezane".
- Crna Gora, kao i druge države članice Energetske zajednice, u prethodnim godinama imala je izazova u ispunjavanju obaveza iz Ugovora. Kako mehanizmi sankcionisanja nijesu uvijek bili dovoljno podsticajni da obezbijede pravovremeno usklađivanje, važno je da se kroz odluke koje sada slijede ojača povjerenje u čitav postupak - da budu jasnije obaveze država i da se propisi dosljednije primjenjuju, kako bi svi akteri imali jasne i predvidive uslove za djelovanje - &nbsp;ističe Diana Milev Čavor, koordinatorka programa za klimu i energiju u NVO Eko-tim.
U međuvremenu, dodaju, sprovedena je ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, a postrojenje se trenutno nalazi u probnom režimu rada. U narednom periodu biće neophodno pratiti da li će modernizovana TE ispuniti propisane standarde emisija zagađujućih materija u vazduh, kako bi se obezbijedila dugoročna usklađenost sa evropskim i domaćim regulativama, piše u saopštenju.&nbsp;
- Očekujemo da odluka Ministarskog savjeta doprinese jasnijem usmjeravanju daljih obaveza i ravnopravnijoj primjeni pravila u okviru Energetske zajednice. Vjerujemo da će predstojeći period, uz probni rad rekonstruisanog postrojenja, dati jasniju sliku o tome da li TE Pljevlja može ostvariti potrebne standarde emisija i obezbijediti održivi rad u skladu sa propisima - zaključuje Milev Čavor.

Eko-tim: Očekujemo odluku Ministarskog savjeta Energetske zajednice za TE Pljevlja

Repertoar posljednjeg dana Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, koji se održava u Podgorici, u Crnogorskoj kinoteci, donosi dva upečatljiva ostvarenja koja se bave ratnim traumama, izbjeglištvom, ličnom borbom i pitanjem opstanka u uslovima koji ispituju granice ljudske izdržljivosti – saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.
“Prvi film, “2000 metara do Andrejevke”, vizuelno efektno i duboko emotivno vodi publiku na liniju fronta u ratu u Ukrajini, gdje se granica između života i smrti mjeri metrima, a ne kilometrima. Kroz izvršenje jedne vojne misije: prolazak kroz dva kilometra šume kako bi se od ruskih snaga oslobodilo strateški važno selo Andrejevka, ovaj dokumentarac donosi prizore rata kakvi se rijetko viđaju u svjetskim medijima. &nbsp;Novinar koji prati ovu operaciju svjedoči razaranju, strahu i neizvjesnosti, ali i pitanjima o cijeni koju plaćaju oni najbliži frontu. Film ne nudi herojsku mitologiju rata, već prikazuje njegovu ogoljenu stvarnost. Projekcija počinje u 18 časova”, navodi se u saopštenju.
Autor filma je Mstislav Černov, ukrajinski fotoreporter, ratni dopisnik i dokumentarista, poznat po hrabrom i etički dosljednom radu u najopasnijim ratnim zonama. Film „2000 metara do Andrejevke“ dobitnik je brojnih priznanja, uključujući nagradu za režiju na festivalu Sundance, a ujedno je i ukrajinski kandidat za nagradu Oskar.
“Program se nastavlja filmom “U nepoznatoj zemlji”, snažnom i mračnom pričom o izbjeglištvu, očaju i granicama do kojih ljudi dolaze kada im je budućnost svedena na čekanje bez izlaza. Čatila i Reda su palestinske izbjeglice koje žive u Atini, na margini društva, zarobljene u svakodnevici bez perspektive. Njihova jedina nada je bijeg i prikupljanje novca za lažne pasoše i novi početak. Međutim, kada Reda, zarobljen u sopstvenoj zavisnost, izgubi sav teško zarađeni novac, njihova krhka ravnoteža se ruši. Projekcija filma počinje u 20 časova”, nastavak je saopštenja.
Autor filma je Mahdi Fleifel je palestinsko-danski reditelj čiji je rad duboko ukorijenjen u lična iskustva izbjeglištva i života u dijaspori. Međunarodno je prepoznat po filmovima koji se bave identitetom, migracijama i životima ljudi zarobljenih između granica i sistema. Film „U nepoznatoj zemlji“ imao je svjetsku premijeru na Kanskom festivalu i dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada.
“Kroz ova dva filma, UBRZAJ filmskim svjetlom izvodi iz mraka priče i ljude koje su društvo, politika i rigidni sistemi gurnuli na margine, otvarajući prostor za empatiju, razumijevanje i promišljanje”, saopštili su organizatori.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz finansijsku podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
“Partneri UBRZAJ festivala su Beldocs i Human Rights Film Network (HRFN). Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolis, Compania de Vinos i PG taksija. Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizija Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena. Ulaz na sve projekcije je besplatan”, zaključak je saopštenja.

Posljednji dan UBRZAJ festivala u znaku ratnih trauma i borbe za dostojanstvo

Nacionalno udruženje proizvođača ribe već nekoliko mjeseci ukazuje na probleme sa kojima se suočavaju, a za Radio Crne Gore predsjednik tog udruženja Marko Kise ističe da samo žele da imaju ista prava i uslove za posao kao i kolege u Uniji. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler pozvao je ribare na sastanak 19. decembra.
Iako se očekuje da poglavlje 13, ribarstvo, prema najavama Vlade, bude zatvoreno 16. decembra, ribare to ne raduje. Jer, kako je za Radio Crne Gore kazao predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, Marko Kise, nisu riješeni brojni problemi u toj oblasti.
Na to su ukazali i ambasadoru EU, Johanu Satleru, koji im je zakazao sastanak za 19. decembar.
“Da će dobiti predstavnike Ministarstva poljoprivrede na jedan razgovor, da mi kod njega kao ono ko đaci odgovaraju pred komisijom, a neko sa strane pospata da li to sve utiče u dobrom putu”, kazao je Kise.
Kise navodi neke od brojnih problema ribara u Crnoj Gori.
“Mi nemamo dovoljno ribara. Ovde u Kumboru je relativno dobar vez, pa po logici crnogorskog mentaliteta ne bih se trebao buniti, jer meni je dobro. Ali najviše se bunim zato što moje kolege nemaju ovako dobar vez i moraju stajati na plužačama, na nezaštićenim mjestima. Niko ne vjeruje u Crnu Goru. U Boki nemamo gdje da vežemo brodove ni barke, nemamo prvi iskret ribe, imamo velike poreze, i tražimo da se smanji PDV na uvoz novih i polovnih brodova”, kazao je Kise.
Kise ukazuje i na problem smanjenja ribe zbog kako tvrdi kruzera u Boki koji plaše ribu, pa se izlov u velikoj mjeri smanjio. O svojim problemima ribari su pisali brojnim evropskim, ali i domaćim adresama, premijeru Milojku Spajiću i ministrima, ali, kaže Kise, odgovora do danas nema.
Stavove Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, kaže Kise, podržava većina ribara u zemlji, osim onih iz Ulcinja, gdje je planirana gradnja luke od 20 miliona eura.
“A mi nemamo gdje vezati brodove. 20 miliona, pa može se četiri, pet ribarskih luka napraviti na pravim mjestima, gdje ne trebaju velike investicije”, kazao je Kise.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je na više lokacija postavilo aparate za vaganje ribe, ledomate i vođenje elektronske evidencije ulova ribe, Kise ukazuje da to ne odgovara potrebama ribara.
Ribari su spremni za sastanak 19.decembragdje će tražiti rješenje svojih problema.
“Ako 16. zatvorimo poglavlje 13, onda Evropska unija pokazuje da joj nije stalo kako će živjeti ljudi u prostoru koji treba da posatne dio njihove zajednice. Ako mi zatvaramo poglavlje 13. a ne riješimo problem ribara, čemu će nam onda Evropska unija”, rekao je Kise.
Kise se poručuje da ribari žele ulazak naše zemlje u EU što prije, ali i da u isto vrijeme njihov položaj bude jednak kolegama u Uniji.

Ribari žele ulazak Crne Gore u EU što prije

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: tajland