Nepoznate osobe nedavno su devastirale tri table za umrlice na Prčanju, u blizini otvorenog bazena i kod Doma zdravlja u Dobroti.
Iz DOO Komunalno Kotor su kazali da će uskoro biti sanirane.
- Isporuka novih stakala, koja su nedavno polomljena na tri table za umrlice, se očekuje - saopštila je Radio Kotoru direktorka DOO “Komunalno Kotor” Miljana Đurišić. 
 
Inače, staklo table na Prčanju prethodno je bilo polomljeno i u avgustu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Polomljene table za umrlice na Prčanju, iz Komunalnog najavili sanaciju

Nadležni organi bjelopoljske opštine pokrenuli su postupak kod nadležnih u mjesnoj zajednici Pavino Polje, zbog table sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", koja je postavljena ispred kapije groblja u tom mjesnom centru.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović tražio je zvanično od predsjednika Savjeta MZ Pavino Polje, Slobodana Lekovića da ukloni tablu sa natpisom koji diskriminiše po nacionalnoj i vjerskoj osnovi ljude sahranjene na tom groblju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.1152%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
S obzirom na to da su mjesna groblja u nadležnosti mjesnih zajednica a ne opštinskih vlasti, Smolović je tražio da, umjesto sporne, bude postavljena tabla sa natpisom "Groblje Pavino Polje" ili sličnim, koji neće imati vjerske i nacionalne odrednice.
Nakon upita Antene M Ombudsman je formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje" na ulazu u groblje u Pavinom Polju.
- Budući da ćemo sprovesti ispitni postupak i donijeti Mišljenje, ne možemo odgovarati na pojedinačna pitanja ovim povodom, kako ne bismo prejudicirali ishod postupanja - saopšteno je Anteni M 17. septembra iz te Institucije, ali još nije objavljen ishod postupka.
Kako saznaje taj medij, mišljenje Ombudsmana može biti osnov za pokretanje i prekršajnog postupka protiv Savjeta MZ Pavino Polje.&nbsp;
Osim toga, opštinska komunalna inspekcija Bijelog Polja podnijela je krivičnu prijavu povodom mijenjanja saobraćajnih znakova na putu koji povezuje Bijelo Polje i Pljevlja.&nbsp;
O tom slučaju "pokrštavanja" toponima opširno je pisala Antena M i nakon naših tekstova uklonjene su table sa nazivima: Novo selo, Ninkovići, Vranštica... a vraćene oznake sa zvaničnim nazivima mjesta: Čokrlije, Muslići, Babajići.
Podsjećamo, za one koji slabije poznaju istoriju i geografiju, Vraneška dolina je do prije vijek bila kraj u kojem su živjeli ljudi islamske i hrišćanske vjere, a po popisu iz 1913. jasna većina bili su muslimani. Nakon 1924. i masakra u Šahovićima (današnje Tomaševo), Vraneška dolina gotovo je ostala bez "muhamedanaca".
Ramo Hasanbegović Sejdović bio je jedan od rijetkih ljudi islamske vjere koji se, nakon kratkog izbjeglištva, vratio da do smrti živi u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen.
Antena M je saznala i da Ramo nije jedini nepravoslavac sahranjen na groblju u Pavinom Polju.&nbsp;
Tokom izgradnje crkve, koja se nalazi unutar groblja, a građena je između dva svjetska rata, poginuo je i tu sahranjen Jozo Kukavica, Hrvat i katolik, koji je stradao kada je na njega pao dio građevine.
Na samom ulazu u pavinopoljsko groblje, u zajedničkoj grobnici počivaju partizani Vojo Lješnjak i Muho Dizdarević. Poginuli su zajedno u borbi protiv četnika, 1942. na padinama Lise, pa je pravedno bilo da dijele i grob, kad su dijelili ideale za koje su kao dvadesetogodišnjaci dali svoje živote.

610x380

500x500

1084x550

Krivična prijava zbog promjene tabli na putu BP-PV

U Vraneškoj dolini nepoznate osobe su nedavno postavile table pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja sa ćiriličnim napisima izmišljenih naziva mjesta. Nakon reakcije Opštine i policije, table su uklonjene i narednih dana biće postavljene nove, sa zvaničnim nazivima. Kako piše portal Antena M, već nedjeljama u tu redakciju stižu informacije da se u Vraneškoj dolini, valjda najljepšem dijelu bjelopoljske opštine, dešava nešto uznemirujuće i potencijalno opasno: pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?! Šta je intencija ove akcije nepoznatih kreatora novih toponima lako je zaključiti upoređivanjem zvaničnih, viševjekovnih naziva sela, sa novokomponoanim, ovogodišnjim.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070932_365609a9a1c6e91d87f2b67b366182e454d7d1bd0b026fc774618e623deabd8d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240912070932_365609a9a1c6e91d87f2b67b366182e454d7d1bd0b026fc774618e623deabd8d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="table sa lažnim nazivima mjesta"> </figure>  Tako su, prekonoć, Muslići, Babajići, Čokrlije... postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica! Nazivi su ispisani samo na ćirilici, valjda da bi se stranci koji prolaze tim putem lakše orijentisali. Za one koji slabije poznaju istoriju i geografiju, Vraneška dolina je do prije vijek bila kraj u kojem su živjeli ljudi islamske i hrišćanske vjere, a po popisu iz 1913. jasna većina bili su muslimani. Nakon 1924. i masakra u Šahovićima (današnje Tomaševo), Vraneška dolina gotovo je ostala bez "muhamedanaca".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070932_7f04be546e09e91776f1209182add1012cd1dfd97bb0f8497195f6c09df5bf34.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240912070932_7f04be546e09e91776f1209182add1012cd1dfd97bb0f8497195f6c09df5bf34" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="table sa lažnim nazivima mjesta"> </figure>  Ramo Hasanbegović Sejdović bio je jedan od rijetkih ljudi islamske vjere koji se, nakon kratkog izbjeglištva, vratio da do smrti živi u selu Mahala, pored Pavinog Polja. Kao svojevrstan raritet ali i slika potpuno drugačijih međuvjerskih odnosa u socijalsitičkoj Crnoj Gori, od onih u Kraljevini SHS, svjedoči podatak da je u cijelom kraju omiljeni Ramo sahranjen u pravoslavnom groblju u Pavinom Polju. Danas, i pored činjenice da na pavinopoljskom groblju počiva jedan musliman i brojni Crnogorci, na ulazu stoji tabla "Srpsko pravoslavno groblje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070932_3e6c4f3316e68af6f3afbebaa879e66886b8e96309c9e2ab095e6695a1b2b848.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912070932_3e6c4f3316e68af6f3afbebaa879e66886b8e96309c9e2ab095e6695a1b2b848" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="table sa lažnim nazivima mjesta"> </figure>  Antena M se ovim povodom obratila se nadležnima u bjelopoljskoj opštini. Tom mediju je potvrđeno da su i oni dobili veliki broj usmenih i pisanih pritužbi i da su uradili sve što je u njihovoj nadležnosti.&nbsp; Obavijestili su policiju, na teren poslali inspekcije i dali nalog Sekretarijatu za saobraćaj da reaguje. Table sa preimenovanim nazivima mjesta uklonjene su i narednih dana biće postavljene nove, sa zvaničnim nazivima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070932_ba78e3343158ee581d15df562858def82c2ab3f6082b1c6512ec7e841747b1a7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240912070932_ba78e3343158ee581d15df562858def82c2ab3f6082b1c6512ec7e841747b1a7" data-rendition-name="original" width="899" height="1407" loading="lazy" alt="dopis"> </figure>  Prema informacijama kojima raspolaže Antena M, policija je, po nalogu tamošnjeg tužilaštva, ispitala osobe osumnjičenih da su zamijenile zvanične oznake sa nazivima mjesta. Navodno, ispitani su se rugali policiji i tokom saslušanja i cinično optuživali za "pokrštavanje" toponima ljude poznate upravo po građanskom opredjeljenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070932_4eca9d54c54104eea7c84555b5355261dcd4ffc8905478e1729e2f022de5f26f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240912070932_4eca9d54c54104eea7c84555b5355261dcd4ffc8905478e1729e2f022de5f26f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="dopis"> </figure>  Institucije treba da odgovore na pitanja sa li je promjena naziva mjesta samoinicijativna akcija pojedinaca ili dio šireg scenarija; da li se slučajno ili namjerno sve dešava uoči stote godišnjice strašnog masakra u Šahovićima; da li je cilj ovakvih poteza podizanje tenzija u opštini mješovitog sastava stanovništva... Opštinski organi i policija, kako saznaje Antena M, profesionalno su obavili svoj dio posla. Na potezu je Tužilaštvo koje treba da odluči da li će ovaj slučaj tretirati kao običan prekršaj ili kao krivično djelo samovlašća. Ili će, kao toliko puta dosad, na sirovi nacionalšovinizam i očiglednu vjersku netrpeljivost koji uznemiruju svakog civilizovanog građanina, reagovati - "otvaranjem izviđaja" koji nikada neće biti okončan pronalaženjem i procesuiranjem odgovornih.&nbsp;

"Pokrštavanje" toponima u Vraneškoj dolini: Postavili ćirilične table sa izmišljenim nazivima mjesta

Slovenac Domen Prevc pobjednik je takmičenja u skijaškim skovima, koje je za Svjetski kup danas održano u poljskoj Visli.
Prevc je slavio skokovima od 136 i 130 metara, za koje je dobio 286,2 boda.
Njemac Filip Rajmund bio je drugi skokovima od 129 i 130,5 metara i zbirom od 279,4 boda.
Pobjednički podijum kompletirao je Japanac Rjoju Kobajaši skokovima od 130,5 i 123 metra, za koje je dobio 267,2 boda.
Kao četvrtoplasirani završio je lider u generalnom plasmanu Svetskog kupa Slovenac Anže Lanišek (129,5/123).
Lanišek je osvojio ukupno 356 bodova.
Prevc je drugi sa 270 i ima četiri više od Kobajašija.
Visla će i sjutra biti domaćin takmičenja u Svjetskom kupu.

Prevc pobijedio u Visli

Fudbaleri Otrant-Olimpika pobijedili su u Ulcinju ekipu Internacionala 2:1 i jesenji dio šampionata u Drugoj crnogorskoj ligi završio na prvom mjestu.
Lider šampionata na Velikoj plaži slavio je golovima Anđela Rudovića u 41. i Benjamina Redžovića u 73. minutu.
Jedini pogodak za goste postigao je Japanac Cubasa Tomonari u 65. minutu.
Ekipu iz Ulcinja u srijedu očekuje odgođeni duel 16. kola protiv Iskre.
Pred svojim navijačima slavio je i Grbalj protiv Rudara 2:1.
Domaćin je poveo autogolom Mateje Sekulića u 16. minutu.
Prednost je udvostručio i riješio pitanje pobjednika Stefan Čađenović u 78. minutu.
Jedini gol za Rudar, tri minuta kasnije, postigao je Dejan Jovanović.
Domaći teren odbranila je i ekipa Podgorice, koja je na DG areni savladala Lovćen 1:0.
Odlučujući pogodak, kojim je podgorički sastav prekinuo seriju od devet mečeva bez pobjede, postigao je Bojan Kopitović već u 2. minutu.&nbsp;
Za sjutra zakazani su dueli Igala i Koma, odnosno Iskre i Berana.

Otrant-Olimpik jesenji prvak

Ministarstvo javnih radova (MJR) raspisalo je javnu nabavku za izgradnju novog savremenog vrtića u Ulcinju, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MJR su rekli da projekat obuhvata i uređenje dvorišta sa zelenilom i moderno igralište.
Novi vrtić, kako su kazali, obezbijediće veće kapacitete i bolje uslove za boravak najmlađih.
- MJR i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju da ulažu u razvoj obrazovne infrastrukture i bolje uslove za djecu - navodi se u saopštenju.

Raspisana javna nabavka za izgradnju vrtića u Ulcinju

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: table