<p>Rukometaši Danske plasirali su se u finale Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Danska je večeras u Oslu, u polufinalnom meču, savladala Portugal 40:27 i izborila četvrto uzastopno svjetsko finale.</p>
<p>Danska, koja je na prethodna tri šampionata osvojila trofej, do finala došla je sa maksimalnim učinkom.</p>
<p>Najefikasniji u pobjendičkoj selekciji bio je <b>Matijas Gicel</b> sa devet, dok je gol manje postigao <b>Rasmus Šmid</b>.</p>
<p>U selekciji Portugala najbolji je bio <b>Antonio Areia</b> sa pet golova.</p>
<p>Danska će u finalu, u nedjelju u 18 sati, igrati sa Hrvatskom.</p>
<p>Meč za treće mjesto, u kojem će rivali biti Francuska i Portugal, počeće tri sata ranije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danska izborila finale

<p>Crnogorski trener <b>Veselin Vujović</b> sa Katarom nije uspio da zaustavi put rukometaša Mađarske ka četvrtfinalu Svjetskog prvenstva – 23:29 (12:12).</p>
<p><b>Bence Imre </b>postigao je čak devet pogodaka za pobjednike.</p>
<p>Nekadašnji crnogorski reprezentativac <b>Žarko Marković </b>je sa šest pogodaka bio najefikasniji u poraženom timu.</p>
<p>Posljednji meč grupe 2 između Francuske i Sjeverne Makedonije neće imati rezultatski značaj pošto su Trikolori i Mađari obezbijedili prolaz dalje.</p>
<p>U grupi 2 rukometaši Danske su rutinski odradili posao sa Češkom – 28:22 (12:10).</p>
<p><b>Matijas Gidsel</b> sa 10 pogodaka bio je najefikasniji u pobjedničkom timu. <b>Simon Pitlik </b>je postigao četiri gola manje.</p>
<p><b>Danijel Blaha </b>sa pet golova odskočio je u reprezentaciji Češke.</p>
<p>U meču bez rezultatskog značaja Njemačka i Tunis će zatvoriti grupu 1.</p>

1250x600

1084x550

Mađari u četvrtfinalu, Danci lako do pobjede nad Češkom

<p>Viši sud potvrdio je optužnicu protiv <b>Strahinje Koprivice, Igora Krstovića, Blaža Đurkovića, Nikole Vukotića i Marinka Koprivice</b>.</p>
<p>Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.</p>
<p>Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.</p>
<p>Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.</p>
<p>Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.</p>

Potvrđena optužnica protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Krstovića, Vukotića i Đurkovića

<p>Nasilje nad djecom, naročito ono koje se dešava u porodici, ostavlja duboke i dugotrajne posljedice, a djeca često ne dobiju potrebnu zaštitu jer sistem zakazuje, upozorava mr socijalne politike i socijalnog rada <b>Ivana Raščanin Radičević.</b> Gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E, istakla je važnost brze i sistemske reakcije, ali i kontinuirane podrške djeci žrtvama nasilja.</p>
<p>- Jako je bitno da pružimo podršku tom djetetu i da mu pomognemo, ali istovremeno moramo brzo reagovati kako bi dijete bilo sigurno i bezbjedno. Kasnije se mora uključiti cjelokupan sistem da bi se pružila šira podrška i zaštita - poručila je Radičević.</p>
<p>Povodom Međunarodnog dana djece žrtava nasilja, koji se obilježava 4. juna, podsjeća da su brojke u Crnoj Gori alarmantne – prema podacima Centra za socijalni rad, tokom prošle godine bilo je 633 prijave nasilja nad djecom, od kojih se 14 odnosilo na seksualno nasilje nad djevojčicama. Ipak, kako navode iz udruženja Roditelji, riječ je samo o prijavljenim slučajevima – stvarne brojke mogle bi biti znatno veće.</p>
<p>- Slažem se da postoji veliki broj takozvanih ‘tamnih brojki’, odnosno slučajeva koji nikada nisu prijavljeni. Zato je važno da se o nasilju govori stalno – da svi budemo uključeni kako bi djeca dobila adekvatnu zaštitu - &nbsp;kazala je Radičević.</p>
<p>Kako objašnjava, djeca rijetko govore o onome što im se dešava, naročito ako je nasilnik neko iz porodice – najčešće roditelj.</p>
<p>- Zašto djeca ne govore? Zato što vjeruju svom roditelju, koji im je sigurna baza. Zamislite situaciju u kojoj dijete biva povrijeđeno od osobe koja mu treba pružiti ljubav, podršku i sigurnost. Ono ne prestaje da voli tu osobu – ono prestaje da voli sebe. Krivi sebe, osjeća se nesigurno, i teško mu je da priča o tome - objasnila je Radičević.</p>
<p>Kod djece koja su žrtve nasilja, simptomi su često prisutni i kroz promjene u ponašanju, ishrani, spavanju, povlačenje u sebe, pa čak i noćno mokrenje.</p>
<p>Radičević naglašava da roditelj koji vrši nasilje ne može biti zaštita za dijete, već da tu mora reagovati sistem.</p>
<p>- U Crnoj Gori najčešće je riječ o fizičkom nasilju ili ‘kažnjavanju’, što se često doživljava kao vaspitna mjera. Međutim, prisutno je i emocionalno nasilje. Prema istraživanju UNICEF-a, čak 69% djece u Crnoj Gori izloženo je ili fizičkom, ili emocionalnom nasilju - navela je.</p>
<p>Zato, poručuje, podrška mora biti sistemska, sveobuhvatna i brza.</p>
<p>- Jako je važno da dijete bude sigurno, da zna da ga neko vidi, čuje i razumije. Nakon toga, cijeli sistem treba da se uključi kako bi se toj djeci pružila neophodna podrška - zaključila je Ivana Raščanin Radičević.</p>

Radičević: Dijete koje je žrtva nasilja ne mrzi nasilnika – ono počinje da mrzi sebe

<p>Iako se sve češće suočavamo sa različitim oblicima nasilja među mladima, sistem i dalje ne nudi dovoljno rješenja, a odgovornost izostaje i kada postoje zakonski mehanizmi, upozorila je <b>Kristina Mihailović</b> iz udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.</p>
<p>- Mi nemamo sisteme podrške porodicama, nemamo mehanizme kako da, kada se unutar jedne porodice nešto dešava što za posljedicu ima neprimjereno ponašanje djeteta, pomognemo toj porodici. A još manje imamo načine kako da ih pozovemo na odgovornost, ukoliko uz sve što pokušamo – odbiju da se bave time. Nemamo kako da ih natjeramo na to - poručila je Mihailović.</p>
<p>Prema njenim riječima, nasilja je sve više, ne samo među vršnjacima, ali izostaju konkretni odgovori nadležnih.</p>
<p>- Bile su neke promjene, mijenjali su se propisi, usklađivali sa stvarnim potrebama – oni su i dalje na snazi, ali se ne primjenjuju. I dalje se razmišlja o tome ko je kriv, umjesto da se problemi rješavaju. Nema povezanosti između institucija sistema i porodice. Situacije se ne rješavaju dok se nešto ne desi, a kad se desi – sve traje dan, dva, pa opet po starom - kazala je Mihailović.</p>
<p>Ističe da odrasli često pružaju djeci loš primjer, svojim ponašanjem i tolerisanjem nasilja.</p>
<p>- Djeca uče od odraslih. Kada posmatraju nasilje i ne prijavljuju ga, rade to jer vide da je to odraslima normalno. Čak i kada znamo da se nasilje dešava, nerijetko ga ne prijavljujemo. U porodici se nasilje relativizuje, govori se da to nije strašno, da je normalno, da smo uvijek takvi bili. Djeca samo kopiraju ono što vide kod nas. I biće tako sve dok mi ne prestanemo da to smatramo normalnim- navodi Mihailović.</p>
<p>Ona je posebno naglasila važnost djelovanja nadležnih institucija, pored edukativnog pristupa.</p>
<p>- Dešava se da odrasla osoba prođe pored mladih u sukobu, izbjegne da reaguje jer misli da bi i sama mogla biti ugrožena. Upravo zato edukacija jeste važna, ali mora da postoji i institucionalno djelovanje. Institucije sistema koje su zadužene za primjenu zakona i zaštitu građana od nasilja moraju reagovati i pozivati na odgovornost - naglasila je Mihailović.</p>
<p>Na kraju, ponovo je ukazala na nedostatak sistemske podrške:</p>
<p>- Mi nemamo mehanizme kako da pomognemo porodicama koje se suočavaju sa problemima, niti kako da ih pozovemo na odgovornost kad odbijaju da se time bave. I to je suštinski problem - &nbsp;zaključila je Mihailović.</p>

Mihailović: Djeca uče iz loših primjera – sistem mora reagovati, ne samo edukovati

<p>Kao što su pape kroz vijekove odgovarale na najveće izazove svog vremena — jeresi, kuge ili invazije — tako je i papa Lav XIV, u 2025. godini, odlučio da borba protiv nekontrolisanog razvoja vještačke inteligencije (AI) postane temeljna misija njegovog pontifikata.</p>
<p>U svom prvom zvaničnom obraćanju kardinalima, upozorio je na opasnosti koje vještačka inteligencija nosi po „ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad“. Dva dana kasnije, govoreći novinarima, pohvalio je „ogroman potencijal“ tehnologije, ali je istovremeno upozorio da ona zahtijeva odgovornost „kako bi služila opštem dobru“.</p>
<p>Baš kao i njegov imenjak, papa Lav XIII iz 19. vijeka, koji je zagovarao prava radnika tokom industrijske revolucije, Lav XIV sebe pozicionira kao čuvara društvenog tkiva suočenog sa neobuzdanim tehnološkim napretkom. Ime koje je izabrao kardinal <b>Robert Prevost</b> nije bilo „slučajna referenca“, saopštio je portparol Vatikana iste noći kada je okončana konklava.</p>
<p>- Crkva nas poziva da gledamo ka nebesima, ali i da hodamo zemljom u skladu sa vremenom u kojem živimo - rekao je <b>Paolo Benanti</b>, franjevac i savjetnik Vatikana za etiku u oblasti vještačke inteligencije za <i>Politiko</i>, dodajući da nije ništa neobično što Crkva nudi svoje znanje i u ovako futurističkoj oblasti.</p>
<p>- Vatikan želi da se iybjegne razvoj vještačke inteligencije koji bi narušio ljudska prava i dostojanstvo, a koji bi posebno teško pogodio radnike sa nižim kvalifikacijama - izjavila je <b>Marija Savona</b>, profesorka ekonomije inovacija na rimskoj LUISS univerzitetu i Univerzitetu Saseks, te stručnjakinja za AI.</p>
<p>Etika, filozofija i čak sami tehnološki magnati već godinama upozoravaju na rizike od kompanija koje stvaraju inteligentne forme života. Vlasnik X platforme i tvorac AI bota Grok, milijarder <b>Ilon Mask</b>, upozorio je na „dozivanje demona“ kroz nepromišljen razvoj vještačke inteligencije, poredeći to sa stvaranjem „digitalnog Boga“.</p>
<p>Rad na pozicioniranju Svete stolice unutar regulacije AI-a započeo je još za vrijeme prethodnog pape. Papa Franjo je 2020. godine okupio vjerske i političke lidere, kao i tehnološke kompanije poput IBM-a i Cisca, kako bi potpisali <i>Rimsku deklaraciju o etici vještačke inteligencije</i>, obavezu da se AI razvija odgovorno i u korist društva. U januaru ove godine Vatikan je objavio zvanično saopštenje upozoravajući da bi AI mogao dovesti do toga da čovječanstvo postane „rob svog vlastitog djelovanja“.</p>
<p>Kao prvi papa porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država — zemlje Silikonske doline i tehnološke revolucije — te kao diplomac matematike, Lav XIV je jedinstveno pozicioniran da nosi ovu zastavu dalje.</p>
<p>Vašington trenutno predvodi deregulaciju: predsjednik <b>Donald Tramp</b> je ukinuo sigurnosna pravila koja je uveo njegov prethodnik <b>Džo Bajden</b> i predstavio plan za AI hardver vrijedan pola triliona dolara, u saradnji sa vodećom kompanijom OpenAI.</p>
<p>Čak se i Evropska unija, koja je godinama bila predvodnik regulacije vještačke inteligencije, sada okreće ka konkurentnosti — otvarajući vrata „ciljanim prilagođavanjima“ svog Zakona o AI i udvostručavajući ulaganja u hardverske potencijale. Na AI samitu u Parizu u februaru, svjetski lideri više su govorili o sklapanju poslova nego o postavljanju granica.</p>
<p>Za Benantija, uloga Crkve kao „stručnjaka za čovječnost“ može biti pokretač za lidere, posebno u katoličkim zemljama, „da stvore AI koji brine o čovjeku i koji je u skladu sa socijalnom pravdom“.</p>
<p>U svom prvom razgovoru pape sa italijanskom premijerkom <b>Đorđom Meloni</b>, oni su se saglasili da nastave zajednički rad na „etičkom i čovjeku usmjerenom razvoju vještačke inteligencije“. Prošle godine, na njen poziv, papa Franjo se obratio liderima G7 na temu etike AI.</p>
<p>- Interesovanje Vatikana za AI nije nimalo čudno. I Franjo je pokazao veliko interesovanje za klimatske promjene, što je savremeni problem. Misija Crkve je da ostane vjerna temeljnim principima, dok se istovremeno prilagođava svijetu - &nbsp;rekla je Savona.</p>
<p>Vatikan bi mogao da iskoristi svoju mrežu u zemljama Globalnog juga kako bi „podstakao demokratskiji pristup“ AI-ju, u trenutku kada moć sve više prelazi u ruke tehnoloških giganata i bogatijih zemalja — te da pomogne da se regulativa, kojom dominira Evropa, standardizuje na globalnom nivou, smatra Savona.&nbsp;</p>
<p>- To bi bilo izuzetno korisno. Papa Lav IV zna da Crkva može pomoći ljudima da shvate svijet koji se mijenja, da ga usmjeri ka poštovanju ljudskog dostojanstva i da pokaže kako tehnička inovacija može služiti brizi o društvu - dodala je ona.</p>
<p>Ni sam papa nije izbjegao izazove koje donosi AI-generisan sadržaj. Samo nedjelju dana nakon što je postao papa, na Jutjubu se pojavio video koji navodno prikazuje kako papa Lav IV hvali predsjednika Burkine Faso, <b>Ibrahima Traorea</b>, zato što je ukazao na raskorak između bogatstva Vatikana i siromaštva Afrike.&nbsp;</p>
<p>Vatikan je odmah označio video kao „dipfejk“ - dio talasa AI-generisanih sadržaja na afričkim platformama koji Traorea prikazuju kao uzor panafričkog vođstva.</p>
<p>Naučni napredak i Vatikan nijesu uvijek bili u skladnom odnosu. U 17. vijeku, teološke vlasti su osudile astronoma <b>Galilea Galileja</b> zbog jeresi, jer je tvrdio da se Zemlja okreće oko Sunca.</p>
<p>- Ipak, sukob između vjere i tehnologije veoma je savremena ideja - kaže Benanti, koji podsjeća da su mnogi naučnici kroz istoriju takođe bili vjernici.</p>
<p>Hoće li Lav uspjeti u svojoj samopostavljenoj misiji, zavisiće od njegove sposobnosti da inspiriše druge — ali možda i od njegovog ličnog uticaja.</p>
<p>- Vatikan posjeduje izuzetno snažnu moralnu moć. Ima vrlo autoritativan glas - zaključila je Savona.</p>

Papa Lav XIV želi da zaustavi vještačku inteligenciju da se „igra Boga“

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>