Svjetski dan osoba s autizmom je povod da svako od nas, makar tog jednog dana u godini, razmisli koliko smo kao društvo i kao pojedinci učinili da toj djeci i njihovim roditeljima i starateljima pomognemo - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Potrebno je, cijeni on, da cjelokupno društvo pokaže daleko više odgovornosti i efikasnosti.
- A kao pojedinci veći senzibilitet i više empatije za ovaj dio naše populacije - dodao je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će se do kraja aprila započeti proces formiranja radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom.
- Povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, 2. aprila, Skupština Crne Gore želi skrenuti pažnju na važnost unapređenja prava i uslova života osoba sa autizmom - kazao je Mandić.
On je podsjetio da je Skupština i u ranijim sazivima ulagala napore ka unapređenju položaja osoba sa autizmom, a ovaj saziv će, poručuje on, te napore dodatno pospješiti, jer prepoznaje potrebu za dodatnim angažmanom na ovom polju.&nbsp;
Radna grupa će, objasnio je Mandić, obuhvatiti ključne donosioce odluka na državnom i lokalnom nivou, s ciljem razvijanja konkretnih mjera za unapređenje života i integraciju osoba sa autizmom u društvo.&nbsp;
Poseban akcenat biće stavljen na uključivanje roditelja osoba i djece sa autizmom u ovaj proces, koji će biti ravnopravni partneri u izradi politika i strategija.
- Roditelji su najbolji poznavaoci potreba i izazova sa kojima se suočavaju osobe sa autizmom. Bez njihovog aktivnog učešća, nijedna mjera neće biti efikasna. Zato ćemo se pobrinuti da njihovo mišljenje bude od ključnog značaja u kreiranju rješenja koja će direktno poboljšati kvalitet života naših sugrađana sa autizmom - poručio Mandić.
On je napomenuo da roditelji djece sa autizmom, kao glavni oslonac i prvi učitelji, igraju nezamjenjivu ulogu u razvoju mališana.&nbsp;
- Njihov trud, posvećenost i svakodnevna borba za bolji život djece sa autizmom ne smiju biti zapostavljeni. Bez njihovog strpljenja i znanja, mnoge mjere i inicijative ne bi bile ostvarene, jer roditelji najbolje poznaju specifične potrebe svoje djece i najvještiji su u pronalaženju rješenja za njihov napredak i integraciju u društvo - istakao je Mandić.
On je naglasio da Svjetski dan osoba sa autizmom poziva na veću pažnju i svijest o potrebama ove specifične grupe, te podstiče društvo na veću uključenost i podršku.&nbsp;
- Skupština Crne Gore ostaje posvećena svojim naporima da unaprijedi prava osoba sa autizmom i stvori društvo u kojem su svi njegovi članovi ravnopravni - zaključio je Mandić.

Mandić: Do kraja aprila kreće formiranje radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom

Da autizam nije bolest - nego stanje, odnosno neurodivergencija, jasno je svakome ko se ikad za to dovoljno zainteresovao - ali, izgleda, to nije slučaj i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem čiji je PR tim sinoć u saopštenju napisao da se solidarišu sa „oboljelima“ iz ovog spektra.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svakog 2. aprila još od 2007. godine - upravo sa ciljem da se skrene pažnja na stanje sa kojim žive mnogi - i da autizam sam po sebi nije problem koliko društvena neprilagođenost, neprihvatanje različitosti, i jednostavno: neznanje i nemar.
Upravo to su juče, očigledno nesvjesno i nenamjerno, i demonstrirali u zakonodavnom domu Crne Gore kada su saopštili da je njihova zgrada u čast 2. aprila osvijetljena plavom bojom.
Oni su se stavili u red sa brojnim institucijama u svijetu, koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, iako je jasno da im 18 godina obilježavanja ovog dana, pretek filmova, predavanja, ukazivanja stručnjaka, nije bilo dovoljno da se elementarno informišu i znaju da autizam nije nešto što se liječi i da je sa tim stanjem mnogo teže živjeti kad se pogrešno tumači.
Zato je u 21. vijeku, u najmanju ruku, neprihvatljivo da jedna državna institucija ne barata terminologijom koja tretira ovako važno pitanje, između ostalog, jer je upravo ispravna terminologija most do kolektivnog razumijevanja osoba sa auzimom.
U tome se nijesmo pokazali visprenima, kako sad, tako ni u mnogim javnim izlaganjima u kojima su političari jedni drugima poručivali da su „autistični“. Ipak, važno je da učimo iz sopstvenih grešaka, pa u neki mah i djeluje da je društvo, nakon glasnih kritika ovakvih ispada, shvatilo koliko je pogrešno i uvrjedljivo u negativnom kontekstu koristiti termin „autističan“.
Pošto ne bi valjalo da i ovaj 2. april obilježi samo formalnost i obasjavanje plavog svjetla u centru grada, nije zgorega da još malo promislimo o terminologiji. Bilo bi važno da se, kako u Skupštini, tako i u svakom kutku svijeta, zapitamo je li nesenzibilno govoriti da je dijete ili osoba „autistična“... Možda neko dokuči da je bolja opcija reći „osoba sa autizmom“ - jer je razlika krucijalna: pošto „autistično“ implicira da je poremećaj sve što određuje tu osobu, dok „sa autizmom“ pokazuje da je to samo jedna od stvari koja ga karakteriše.
A kad shvatimo da ljudi sa autizmom nijesu samo statistika - nego mnogo više od dijagnoze, i da svi ponaosob imamo ulogu u tome da im pomognemo da se osjećaju manje „atipično“ u negativnom smislu te riječi - a mnogo više unikatno, posebno i prije svega željeno - ovakvim omaškama nećemo svjedočiti. Onda možda neki idući 2. april neće biti samo puka formalnost - nego najava konkretnih koraka u adekvatnoj podršci koja im je prijeko potrebna.

Anja Ivanović

Neka neko javi Mandićevoj službi da autizam nije bolest

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je osvijetljena plavom bojom povodom 2. aprila - Svjetskog dana osoba sa autizmom.
- U znak solidarnosti sa oboljelima iz ove ranjive kategorije stanovništva - &nbsp;piše u saopštenju Skupštine.
Dodaju da se pridružuju brojnim institucijama u svijetu koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, naročito prema djeci, koja zaslužuju pomnu pažnju cijelog društva.
Ovaj datum obilježava se širom svijeta pod sloganom #LightItUpBlue, a međunarodna organizacija Autism Speaks (Autizam govori) svake godine poziva organizacije i pojedince da se uključe u globalnu kampanju.
Tada mnoge poznate zgrade, mostovi i drugi objekti svijetle u plavoj boji koja je prepoznatljivi simbol za osobe sa autizmom.

Zgrada Skupštine osvijetljena plavom bojom povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: svjetski-dan-osoba-sa-autizmom