Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Procjenjuje se da je stvarna brojka mnogo veća. Stanje je zabrinjavajuće i u Evropi.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zatražila je odgovarajuću medicinsku i psihološku pomoć za žene i djevojke sa iskustvom nasilja.
- Milioni žena i djevojaka koje su doživjele nasilje u evropskom regionu ne dobijaju pomoć koja može da im spasi život ili ne dobijaju brzi tretman - kritikovala je SZO.
Gotovo 29 odsto žena i djevojaka u evropskom regionu starijih od 15 godina tokom života postaju žrtve nasilja. Riječ je o fizičkom i seksualnom nasilju ili o kombinaciji oba oblika, navodi se u novom izvještaju &nbsp;predstavljenom ovog četvrtka 20. novembra u Madridu.&nbsp;
- Tu krizu nasilja treba ublažiti - rekao je Hans Henri Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.
Od 53 države tzv. „evropskog regiona“ SZO, samo njih sedam nudi bezbjedne usluge abortusa. Hitna kontracepcija dostupna je u samo 17 zemalja. Profilaksa protiv polno prenosivih infekcija nalazi se u ponudi zdravstvenih sistema 20 država. Evropskom regionu SZO pripadaju 53 zemlje, od kojih se neke nalaze u Aziji. Sjedište Regionalne kancelarije je u Kopenhagenu.
<h2>Preko 840 miliona žrtava</h2>
Prema studiji UN, globalno gledano, više od 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je riječ o 840 miliona žrtava širom svijeta. Ističe se da su stvarne razmjere problema još veće, jer mnoge žene iz straha ne žele o tome da govore.
Te statističke procjene zdravstvene organizacije UN odnose se na 2023. i obuhvataju djevojke i žene starije od 15 godina koje su tokom života bile seksualno ili fizički napadnute od strane partnera ili bivših partnera. Prema SZO, te žrtve čine najveći dio ukupnog broja. Procjene takođe uključuju žrtve seksualnog nasilja počinjenog od strane drugih počinilaca sa kojima žrtve nisu bile u intimnoj vezi.
<h2>„Najstariji i najrasprostranjeniji oblik nepravde“</h2>
Situacija se u posljednjih dvadeset godina gotovo nije poboljšala, rekao je šef SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus.&nbsp;
- Nasilje nad ženama jedna je od najstarijih i najrasprostranjenijih nepravdi u ljudskoj istoriji, a ipak se protiv toga čini najmanje - izjavio je Tedros.
U Njemačkoj je, prema studiji, ukupno oko 16 odsto ženske populacije uzrasta između 15 i 45 godina pogođeno nasiljem od strane (bivših) partnera. Prema stanju iz 2023. godine, gotovo pet odsto žena tokom prethodnih dvanaest mjeseci doživjelo je napade. Seksualno nasilje od strane nepartnera u Njemačkoj je rjeđe – ukupno ga je doživjelo nešto manje od 12 odsto žena, dok je u prethodnoj godini taj udio iznosio 0,4 odsto.
U pacifičkim ostrvskim državama žene su najpogođenije partnerskim nasiljem, slijede Afrika južno od Sahare i Južna Azija. Najniže vrijednosti, prema procejnama SZO, bilježe se u južnoj Evropi, jugoistočnoj Aziji i zapadnoj Evropi. Seksualno nasilje koje je počinio počinilac koji nije partner najčešće je u Srednjoj Americi, zatim u Okeaniji i zapadnoj Evropi.
Zemlje regiona jugoistočne Evrope nedavno je potreslo ubistvo 32-godišnje Mostarke Aldine Jahić, koju je ubio bivši partner, već osuđivan zbog nasilja nad ženama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SZO: 30 odsto svih žena doživjelo nasilje

Svijet se još oporavlja od razornog iskustva s pandemijom COVID-19, a stručnjaci upozoravaju da nas nove prijetnje čekaju iza ugla. Posljednjih mjeseci nekoliko međunarodnih institucija objavilo je zabrinjavajuće analize i mjere s jasnom porukom: nova pandemija nije hipotetički scenario, već epidemiološka izvjesnost – i samo je pitanje vremena kada će izbiti. Klimatske promjene, ljudski uticaj na životnu sredinu i globalna povezanost društava otvaraju vrata patogenima koji se brzo šire preko kontinenata.
U aprilu ove godine, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus poslao je dramatično upozorenje: nova pandemija neizbježno će se dogoditi i globalna zajednica mora biti spremna na nju. Možda će nastupiti za dvadeset godina, ali isto tako može izbiti i sjutra. Gebrejesus je podsjetio na iskustvo sa COVID-om, tokom kojeg je, prema zvaničnim podacima, umrlo oko sedam miliona ljudi, dok se procjenjuje da je stvaran broj žrtava dostigao i 20 miliona. Poruka je jasna - svijet više ne smije sebi dopustiti da ga iznenadi novi talas globalne zaraze.
Upravo iz tog razloga SZO je u septembru revidirala međunarodna zdravstvena pravila kako bi ojačala spremnost država članica. Novi okvir omogućava Organizaciji da proglasi „vanredno stanje zbog pandemije“ kao najviši nivo uzbune kada se pojavi virus koji prijeti širenjem preko granica i ugrožava zdravstvene sisteme i ekonomiju. Cilj je podstaći brzu i koordinisanu reakciju, ali odluke o sprovođenju mjera – poput zatvaranja granica, obaveznog vakcinisanja ili karantina – i dalje ostaju u nadležnosti pojedinačnih država.
Revidirana pravila zahtijevaju od članica da razviju kapacitete za rano otkrivanje, praćenje i suzbijanje patogena, kao i da osnuju nacionalna tijela za koordinaciju. Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv dezinformacija, koje su se tokom pandemije COVID-19 pokazale jednako opasnima kao i sam virus. Uz to, u junu je više od 190 država potpisalo novi sporazum o pandemijama, kojim se nastoji obezbijediti pravedna distribucija vakcina, ljekova i medicinske opreme u kriznim situacijama.
Dodatnu težinu ovim mjerama daje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC), objavljeno u julu u časopisu Science Advances. Naučnici su pomoću mašinskog učenja i satelitskih podataka izradili globalnu mapu rizika od zoonotskih bolesti – onih koje se prenose sa životinja na ljude i imaju potencijal da prerastu u pandemije.
Rezultati su zabrinjavajući: čak 9,3 odsto svjetske kopnene površine nalazi se u visokom ili veoma visokom riziku. Najugroženija područja su Latinska Amerika (27,1 odsto površine) i Okeanija (18,6 odsto), a slijede Azija (6,9 odsto) i Afrika (5,2 odsto). Evropa (0,2 odsto) i Sjeverna Amerika (0,08 odsto) za sada su relativno bezbjedne, ali globalna povezanost znači da se opasnost može brzo preliti s jednog kontinenta na drugi. Oko tri odsto svjetske populacije živi u zonama visokog rizika, a čak 20 odsto u područjima srednjeg rizika.
Na spisku prioritetnih bolesti koje SZO smatra potencijalnim okidačima pandemije nalaze se ebola, zika, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i još nekoliko virusa koji se šire u sredinama pogođenim klimatskim i ekološkim promjenama. Posebno zabrinjava što studija potvrđuje ključnu ulogu ljudskih aktivnosti u povećanju rizika: krčenje šuma, povećanje stočnog fonda, urbanizacija, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene zajedno stvaraju idealne uslove za širenje patogena.
Iako su globalne mape rizika i prediktivni modeli sve precizniji, zdravstveni sistemi mnogih zemalja teško prate tempo. Na primjer, istraživanje JRC-a pokazuje da su Papua Nova Gvineja i Kongo među najugroženijima, jer im je spremnost na odgovor minimalna. Takav raskorak između prijetnji i mogućnosti reakcije otvara prostor za katastrofalne posljedice. Zato autori studije naglašavaju potrebu za integrisanim pristupom: jačanje zdravstvenih kapaciteta, prilagođavanje klimatskim promjenama i održivo upravljanje zemljištem moraju biti povezani u jedinstvenu strategiju.
Evropa, iako relativno bezbjedna, putem Agencije za pripravnost i odgovor na zdravstvene hitne situacije (HERA) već razvija medicinske protivmjere i logističke kapacitete. Naglasak je na virusima čija je povezanost s klimatskim promjenama posebno izražena – poput ebole ili zike – jer njihova učestalost raste s porastom globalne temperature i promjenama u obrascima padavina.
Gebrejesus je u aprilu sažeo ključni problem: ne znamo kada će se dogoditi nova pandemija. Možda će se virus pojaviti u udaljenoj tropskoj šumi pa će mu biti potrebno decenijama da se proširi, a možda će već sjutra, u globalizovanom i povezanom svijetu, pronaći put do miliona ljudi u roku od nekoliko nedjelja. Upravo zato SZO, EU i naučna zajednica insistiraju na stalnoj pripravnosti i međunarodnoj solidarnosti.
<h2>Sistemi kasne za prijetnjama</h2>
Iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo je koliko su ljudski životi, ekonomije i društva krhki pred nevidljivim neprijateljem. Uprkos napretku medicine, vakcinama razvijenim u rekordnom roku i ogromnim ulaganjima, cijena zakašnjelih reakcija mjerena je milionima izgubljenih života i bilionima eura ekonomskih gubitaka.
Ako nova pravila, sporazumi i naučna upozorenja dobiju političku i društvenu težinu, svijet bi mogao izbjeći najgore posljedice budućih pandemija. Ali ako ih ignorišemo, vrlo je vjerovatno da će se ponoviti scenario u kojem iznenađeni i nespremni ulazimo u novu globalnu zdravstvenu krizu. Poruka je jednostavna, ali ne i utješna: nova pandemija će se sigurno dogoditi. Sve ostalo zavisi od toga hoćemo li je dočekati spremni.
No, pripravnost nije samo pitanje zdravstvenih sistema i međunarodnih institucija. Ona uključuje i svakodnevni život građana - od povjerenja u nauku i vakcine, preko borbe protiv dezinformacija na društvenim mrežama, do spremnosti lokalnih zajednica da poštuju mjere koje mogu spasiti živote. Pandemije su ogledalo društava: pokazuju koliko su solidarna, koliko vjeruju stručnjacima i koliko su sposobna brzo reagovati u krizi. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su ulaganje u obrazovanje, transparentnu komunikaciju i jačanje povjerenja u institucije jednako važna odbrana kao i laboratorije i bolnice. Na kraju, svijet će novu pandemiju dočekati spreman samo ako u tom zadatku učestvuju i vlade, i naučnici - ali i sami građani.

1250x600

1084x550

SZO, EU i naučici upozoravaju: Nije pitanje hoće li, nego kada će izbiti nova pandemija

Najmanje 15 miliona tinejdžera starosti od 13 do 15 godina koristi elektronske cigarete širom svijeta, pri čemu su mladi u prosjeku devet puta skloniji vejpingu od odraslih, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U svom prvom globalnom izvještaju o upotrebi elektronskih cigareta, SZO je navela da sada više od 100 miliona ljudi širom svijeta koristi vejp, uključujući najmanje 86 miliona odraslih, uglavnom u zemljama sa visokim životnim standardom, prenosi Rojters.
Ovi podaci su objavljeni u trenutku kada globalna upotreba duvana nastavlja da opada, sa brojem korisnika koji je pao sa 1,38 milijardi u 2000. godini na 1,2 milijarde u 2024. godini.
S obzirom na to da sve stroži propisi pomažu u smanjenju upotrebe duvana, industrija se okrenula alternativnim proizvodima poput vejpova kako bi nadoknadila pad prodaje.
Kompanije za proizvodnju duvana tvrde da ciljaju odrasle pušače kako bi im pomogli da prestanu sa pušenjem i smanje štetu od duvanskog dima.
- Međutim, elektronske cigarete izazivaju novi talas zavisnosti od nikotina - upozorio je Etjen Krug, direktor odeljenja za promociju i očuvanje zdravlja u SZO.

SZO: Najmanje 15 miliona tinejdžera širom svijeta koristi elektronske cigarete

Crna Gora je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 2020. &nbsp;bila na prvom mjestu po obolijevanju i umiranju od raka grlića materice u Evropi, dok procjene iz 2022. godine kotiraju Crnu Goru visoko na 6. mjestu - rekla je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore Adrijana Vujović.
Podaci su, kako je istakla, zastrašujući zato što je to jedina vrsta raka koja se može potpuno spriječiti, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori.
- Prema podacima SZO rak grlića maternice je četvrti najučestaliji maligni tumor u svijetu, a godišnje oboli oko 660.000 žena, a prema istim podacima pola od tog broja godišnje i umre - navela je Vujović.
Institut za javno zdravlje je, kako dodaje, organizovao promotivno - edukativni događaj "Od HPV virusa do prevencije". Ljekari Instituta za javno zdravlje održali su predavanje o značaju HPV vakcinacije i njenoj primjeni u praksi, a posebno su stavili akcenat na to koliko je vakcinacija značajna u prevenciji raka grlića materice.
- U Crnoj Gori postoje preventivni programi u sklopu primarne prevencije HPV vakcinacijom i u sklopu sekundarne prevencije nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice - skrining program. To su najsavremeniji programi, koriste se najbolje vakcine, najbolji testovi, a opet obuhvat djevojčica, dječaka i žena u skriningu je nizak, što znači da moramo raditi na podizanju svijesti označaju preventivnih programa, jer kad već imamo nešto dostupno treba to i da iskoristimo - istakla je Vujović.
Podsjeća da su skrining programom obuhvaćene žene od 30 do 50 godina, njih 80.500.
- HPV testiranje u okviru skrining programa funkcioniše tako što žene dobijaju poziv od tima izabranog ginekologa Doma zdravlja. Važno je da žene kod izabranog ginekologa ispunjavaju jedan upitnik koji govori o faktorima rizika i mogućim simptomima bolesti. Ukoliko žena ima neki simptom bolesti ona ne ide u skrining program, već u redovnu dijagnostiku - zaključila je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D34ujMJFjYgY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Crna Gora 2020. bila na prvom mjestu po broju obolijevanja i umiranja od raka grlića materice, 2022. zauzela 6. mjesto

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala je hitan apel za sprječavanje ponavljanja epidemije virusa čikungunje, koji šire komarci i koji je prije dvije decenije zahvatio svijet.
Razlog za zabrinutost su nove epidemije u regiji Indijskog okeana, koje se sada šire na Evropu i druge kontinente.
Prema riječima zvaničnice SZO Diane Rojas Alvarez, oko 5,6 milijardi ljudi u 119 zemalja živi u područjima gdje postoji rizik od ovog virusa, koji uzrokuje groznicu, jake bolove u zglobovima i može dovesti do dugotrajnog invaliditeta.
- Svjedočimo ponavljanju istorije - rekla je, upoređujući trenutnu situaciju s epidemijom iz 2004. i 2005. godine, koja je pogodila skoro pola miliona ljudi - uglavnom na malim ostrvskim teritorijama - prije nego što se proširila širom svijeta.
Najnoviji talas prenosa počeo je početkom 2025. godine, s velikim epidemijama na istim otocima Indijskog okeana koji su prethodno bili pogođeni, uključujući Reunion i Mauricijus.
Alvarez je rekla da je virus sada zarazio oko trećinu stanovništva na Reunionu.
Širenje se nastavlja i u drugim zemljama, poput Madagaskara, Somalije i Kenije, dok su brojni slučajevi zabilježeni i u Indiji i dijelovima jugoistočne Azije, rekla je.
Posebno zabrinjava porast broja uvezenih slučajeva unutar Evrope.
Od 1. maja, u Francuskoj je registrovano oko 800 uvezenih slučajeva virusa čikungunja, rekla je Alvarez.
Čikungunja, za koju ne postoji specifičan tretman, može izazvati brze i velike epidemije.
Budući da komarci grizu tokom dana, prevencija je neophodna, korištenje insekticida i odjeće dugih rukava, preporučuje SZO.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje virusa čikungunje

Sjedinjene Američke Države &nbsp;odbile su sporazum koji su usvojile članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a čiji je cilj unaprjeđenje priprema za buduće pandemije, nakon što je globalni odgovor na pandemiju korona virusa bio haotičan, saopštila je američka vlada. 
 
Stejt department i Ministarstvo zdravlja saopštili su da su zvanično prenijeli odbijanje SAD da sprovedu sporazum, koji je usvojen u maju u Ženevi, nakon tri godine pregovora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Cilj sporazuma je da obezbijedi da ljekovi, terapije i vakcine budu dostupni širom svijeta u slučaju neke buduće pandemije. 
 
Dokument obavezuje farmaceutske kompanije koje učestvuju u sporazumu da garantuju da će 20 odsto vakcina, ljekova i testova biti podijeljeno SZO tokom pandemije, kako bi siromašne zemlje imale pristup tim sredstvima. 
 
Američki pregovarači su napustili pregovore nakon što je predsjednik SAD, Donald Tramp, pokrenuo proces povlačenja SAD iz ove agencije, ubrzo po početku svog novog predsjedničkog mandata. 
 
SAD su najveći finansijski donator SZO-a. 
 
- Terminologija korišćena u amandmanima iz 2024. godine je nejasna i opšta, što ugrožava koordinisani međunarodni odgovor SZO-a, jer se fokusira na političke pojmove poput solidarnosti, a ne na brze i efikasne akcije- navodi se u zajedničkoj izjavi američkog državnog sekretara Marka Rubija i sekretara za zdravstvo Roberta F. Kenedija Mlađeg. 
 
SZO proglasila je korona virus pandemijom 11. marta 2020. godine. 
 
Od tada je više od sedam miliona ljudi preminulo širom svijeta, a najviše žrtava zabilježile su SAD, Indija i Brazil.

SAD odbile sporazum SZO o unaprjeđenju priprema za buduće pandemije

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podstiče zemlje da porezima povećaju cijene slatkih pića, alkohola i duvana za 50 odsto u sljedećih 10 godina u svrhu rješavanja hroničnih problema javnog zdravstva.
Ta je zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija saopštila da će taj potez pomoći u smanjenju potrošnje tih proizvoda, koji pospješuju šanse za razvoj bolesti poput dijabetesa i nekih vrsta raka, ali i u prikupljanju sredstava u vrijeme kada se razvojna pomoć smanjuje, a javni dug raste.
- Zdravstveni porezi jedan su od najdjelotovornijih alata koje imamo - rekao je Džeremi Farar, pomoćnik glavnog direktora SZO-a za promovisanje zdravlja i prevenciju i kontrolu bolesti.
- Vrijeme je za djelovanje - poručio je on
SZO je pokrenuo inicijativu pod nazivom “3 do 35” na konferenciji UN-a o finansiranju razvoja u Sevilji. Organizacija tvrdi da bi njena poreska inicijativa mogla prikupiti bilion dolara do 2035. na osnovu podataka o porezima na zdravlje u zemljama poput Kolumbije i Južnoafričke Republike.
SZO već decenijama podržava poreze na duvan i povećanje cijena, a posljednjih godina poziva na poreze na alkohol i slatka pića. Ovo je prvi put da je predložio ciljano povećanje cijena za sva tri proizvoda.
Glavni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je na konferenciji da bi porezi mogli pomoći vladama da se “prilagode novoj stvarnosti” i ojačaju sopstvene zdravstvene sisteme prikupljenim novcem. 
Mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima suočavaju se s rezovima pomoći Sjedinjenih Država, koje ni ne učestvuju na konferenciji u Sevilji. SAD je takođe u procesu povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije.
<h2>S 4 na 10 dolara</h2>
Inicijativa bi na primjer značila da vlada u zemlji sa srednjim prihodima podigne poreze na određeni proizvod, kako bi cijena porasla s današnjih 4 na 10 dolara do 2035. godine, uzimajući u obzir inflaciju, ilustrovao je ekonomista WHO-a Giljermo Sandoval.
Gotovo 140 zemalja već je povećalo poreze na duvan, a time i cijene za više od 50% u prosjeku između 2012. i 2022., dodaju iz organizacije.
Sandoval je rekao da SZO takođe razmatra šire preporuke za oporezivanje, uključujući i visokoprerađenu hranu, nakon što u nadolazećim mjesecima dovrše definiciju te vrste hrane. No, dodao je da očekuju otpor uključenih industrija.
- Duboko je zabrinjavajuće što Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ignoriše više od deceniju jasnih dokaza koji pokazuju da oporezivanje pića zaslađenih šećerom nikada nije poboljšalo zdravstvene ishode ni smanjilo gojaznost ni u jednoj zemlji - rekla je Kejt Lotman, izvršna direktorica Međunarodnog vijeća udruženja proizvođača pića, dodajući da industrija radi na opcijama za podršku zdravlju.
Amanda Berger, viša zamjenica predstojnice za nauku i istraživanje u američkom Savjetu za destilovana pića, kazala je da je pretpostavka Svjetske zdravstvene organizacije da će povećanje poreza spriječiti štetu povezanu s alkoholom pogrešna, dodajući da to neće spriječiti zloupotrebu alkohola.
Glavni sekretar Međunarodnog saveza za hranu i piće Roko Renaldi rekao je u izjavi da pozdravlja nastojanja SZO-a za jačanjem zdravstvenih sistema, ali “upozorava da ne valja grupisati pića zaslađena šećerom zajedno s proizvodima štetnima u svojoj srži, poput duvana.”
Poresku inicijativu podržavaju Bloomberg Philanthropies, Svjetska banka i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a inicijativa uključuje podršku zemljama koje žele preduzeti mjere.

SZO porezima udara na slatka pića, alkohol i duvan

Živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem, i Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama, kazala je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović.
Ona je to rekla na otvaranju obuke za zdravstvene ustanove, koju je organizovala kancelarija SZO, uz podršku međunarodnih partnera i u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova".
Kako je saopšteno iz Kancelarije SZO u Podgorici, Brajović je istakla da ta obuka predstavlja značajan korak ka unapređenju bezbjednosti u zdravstvenom sektoru, zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju životne sredine.
Brajović je istakla da se kroz taj projekat jačaju institucionalni kapaciteti kako bi se omogućila bezbjedna i održiva tranzicija ka zdravstvenom sistemu bez upotrebe žive.
Kako je podsjetila, živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem.
- Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama - kazala je Brajović.
Ona je istakla da je cilj obuke da osnaži znanja i unaprijedi konkretne vještine zaposlenih u zdravstvenom sektoru, kao okosnici bezbjednoj i efikasnoj tranziciji ka savremenim medicinskim rješenjima bez žive.
- Zdraviji i bezbjedniji zdravstveni sistem ne gradi se preko noći, ali današnji dan je važan korak u tom pravcu - zaključila je Brajović.
Kako se navodi u saopštenju, obuka je okupila predstavnike pilot zdravstvenih ustanova, domova zdravlja iz Podgorice, Berana, Mojkovca i Kotora, kao i nacionalnih institucija koje imaju ključnu ulogu u implementaciji politike eliminacije žive iz zdravstvenog sektora.
Među tim institucijama su Institut za javno zdravlje, Klinički centar Crne Gore, Zavod za metrologiju, Agenciju za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), Montefarm i Fond za zdravstveno osiguranje.
Predstavnik Doma zdravlja Podgorica Adnan Efović pozdravio je napore SZO i organizatora, naglašavajući važnost projekta za unapređenje sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
Efović je istakao da upravljanje otpadom koji sadrži živu predstavlja novi momenat u radu zdravstvenih ustanova, budući da smo se sa tom temom u dosadašnjoj praksi rijetko, ili gotovo nikako susretali.
- Za razliku od drugih vrsta otpada, otpad koji sadrži živu zahtijeva posebno pažljivo i stručno upravljanje, s obzirom na visoke zdravstvene i ekološke rizike koje nosi čak i u izuzetno malim količinama - istakao je Efović.
U saopštenju se navodi da su organizatori najavili da će se obuke nastaviti kroz dodatne aktivnosti, kako bi se obezbijedila održiva zamjena svih uređaja koji sadrže živu i ispunile obaveze koje proizlaze iz Minamata konvencije.

Brajović: Živa ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem

Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Usamljenost povećava rizik od moždanog i srčanog udara, razvoja dijabetesa, depresije, anksioznosti i, u krajnjem slučaju, samoubistva, saopštila je SZO.
Zabilježeno je da usamljeni tinejdžeri imaju 22 odsto veću vjerovatnoću da će postizati niže ocjene u školi u poređenju sa vršnjacima koji nisu usamljeni. Istovremeno, usamljeni odrasli teže pronalaze posao i zadržavaju ga.
Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Usamljenost povećava rizik od moždanog i srčanog udara, razvoja dijabetesa, depresije, anksioznosti i, u krajnjem slučaju, samoubistva, saopštila je SZO.
Zabilježeno je da usamljeni tinejdžeri imaju 22 odsto veću vjerovatnoću da će postizati niže ocjene u školi u poređenju sa vršnjacima koji nisu usamljeni. Istovremeno, usamljeni odrasli teže pronalaze posao i zadržavaju ga.
Stariji u Japanu biraju zatvor zbog usamljenosti i siromaštva
Uticaj usamljenosti nije samo individualan, već i društveni – izražen je kroz milijarde troškova za funkcionisanje zdravstvenih sistema i gubitak radnih mjesta.
Supredsjedavajući komisije SZO, Vivek Merti, usamljenost definiše kao „bolan, subjektivan osjećaj koji mnogi od nas doživljavaju kada odnosi koji su nam potrebni ne odgovaraju onima koje imamo“. Nasuprot tome, društvena izolacija predstavlja objektivno stanje smanjenog broja kontakata, odnosa ili interakcija.
Prema izvještaju, u savremenom svijetu svaka treća starija osoba i svaki četvrti adolescent žive u društvenoj izolaciji.
Uzroci toga su brojne bolesti, lošije obrazovanje, nizak prihod, manjak prilika za društvenu interakciju, život u samoći i prekomjerno oslanjanje na digitalne tehnologije.
Merti ističe da su ljudi hiljadama godina navikli da komuniciraju ne samo riječima, već i izrazima lica, govorom tijela, tonom glasa ili čak tišinom – oblicima komunikacije koji se gube kada se ljudi oslanjaju isključivo na mobilne telefone i društvene mreže.

SZO upozorava: Brojne bolesti nastaju kao posljedica usamljenosti

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smjernice za dijagnozu i liječenje meningitisa i njegovih posljedica, izuzetno teške bolesti koja kao ishod često ima smrt ili trajna telesna oštećenja, a od koje godišnje u svijetu oboli nekoliko miliona ljudi.
SZO je sopštila da bakterijski meningitis u roku od 24 sata može da postane fatalan. U svijetu je 2019. godine prijavljeno 2,5 miliona slučajeva patogenog meningitisa, uključujući i 1,6 miliona slučajeva bakterijskog meningitisa od kojeg je te godine umrlo oko 240.000 ljudi.
Meningitis je upala moždane opne, koja obavija moždano tkivo i kičmenu moždinu. Upala može biti uzrokovana bakterijama, virusima, gljivicama, toksinima i različitim fizičkim i hemijskim agensima.
Oko 20 odsto ljudi koji obole od meningitisa pretrpi trajne komplikacije i posljedice koje utiču na kvalitet života. Bolest ujedno sa sobom nosi i velike izdatke za porodice oboljelih.
Meningitis u načelu ne bira žrtve, može da ga dobije osoba bilo gdje na svijetu i bilo kog uzrasta, ali bolest ipak najviše pogađa zemlje sa niskim i srednjim BDP-om. U ovom trenutku najveći teret nosi podsaharska Afrika, koja se, kako navodi SZO, često naziva i „pojas meningitisa“ i izložena je velikom riziku učestalih epidemija meningitisa koje izaziva bakterija meningokok, navela je SZO.
- Bakterijski meningitis ubije jednog od šestoro ljudi koje pogodi, a mnoge ostavlja sa trajnim zdravstvenim izazovima - izjavio je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.
On je rekao da će primjena ovih smjernica SZO pomoći u spasavanju života, unaprijediti dugoročnu brigu za one koje je bolest pogodila i osnažiti zdravstvene sisteme.
Nove smjernice SZO pružaju pouzdane preporuke za kliničko zbrijavanje djece starije od mjesec dana, adolesceneta i odraslih osoba koje su se zarazile meningitisom.
Smjernice treba da doprinesu široj agendi „poraziti meningitis do 2030“ koju su 2020. godine usvojile zemlje članice SZO, a čiji je cilj da se broj slučajeva bolesti koji se mogu sprečiti vakcinom smanji za 50 odsto, broj smrtnih slučajeva za 70 odsto i da se smanje trajne posljedice i olakša život pacijenata poslije preležanog meningitisa.

SZO objavila prve globalne smjernice za borbu protiv meningitisa

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Ove subote u emisiji Vikend popodne Televizije E, donosimo dinamične razgovore i priče koje oblikuju našu svakodnevicu.
Razgovaramo sa mladom rediteljkom o savremenim filmskim trendovima i upoređujemo kako je filmska industrija izgledala nekada, a kako izgleda danas.
Zatim nam se pridružuje dugogodišnji novinar koji otkriva tajne novinarske profesije, kao i vještine neophodne za intervju sa brojnim poznatim sagovornicima.
Razgovaramo i sa predstavnicom civilnog sektora koja je radila na projektu unapređenja saradnje institucija i građana, sprovedenom u čak petnaest opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj emisije, uz mnogo dobre energije, kuvamo sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

Vikend popodne na TV E: Savremeni filmski trendovi, tajne novinarske profesije...

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: svjetska-zdravstvena-organizacija