Flotila koja nosi humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze morala se privremeno zaustaviti nakon što je došlo do curenja vode na brodu "Johnny M" koji se nalazio u Sredozemnom moru između Krita, Kipra i Egipta.
Situacija se nije mogla odmah &nbsp;riješiti te brod nije bio u mogućnosti nastaviti put, pojašnjeno je sa zvaničnog Instagram nalgoa flotile. Zapravo, poslat je poziv za pomoć sa broda rano jutros nakon što je motorni prostor počeo primati vodu.
Turska je koordinirala evakuaciju posade te su neki od putnika preraspoređeni na druge brodove, a ostali će biti prevezeni na kopno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgbsumudflotilla%2Fstatus%2F1972390242117128389%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972390242117128389%7Ctwgr%5E470723c938b2a74306679427d281f40f6451bb93%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nema potonulog broda, riječ je samo o tehničkom kvar- rekao je kapetan Semih Fener s broda Alma koji je učestvovao u operaciji te je naveo kako je 12 osoba evakuisano i raspoređeno na druge brodove dok će se četvoro vratiti kućama.
Globalna flotila Sumud (GSF) je humanitarni pomorski konvoj od 40 brodova te prevoze više od 300 ljudi, uključujući aktiviste, političare, ljekare i novinare.
Švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg, irski glumac Liam Kaningham, španski glumac Eduardo Fernandez i bivša gradonačelnica Barselone Ada Colau nalaze se među putnicima na brodovima.
Prema riječima organizatora, flotila bi trebala stići do Gaze za tri do četiri dana, a prolaziće kroz visokorizične zone 30. septembra i 1. oktobra, usred zabrinutosti zbog moguće izraelske intervencije.
Italija i Španija su rasporedile mornaričke brodove kako bi pomogle međunarodnoj flotili nakon što je bila meta napada dronom tokom pokušaja isporuke pomoći Gazi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brod flotile za Gazu zaustavljen zbog tehničkog kvara: Turske vlasti evakuisale članove posade

Morana Miljanović, kapetanka jednog od brodova koji je dio Global Sumud Flotile koja ide prema Gazi, objavila je apel vlastima Hrvatske za pomoć zbog višestrukih napada koje je doživjela ova flotila.
Prema snimku koji je objavljen na Fejsbuku, Miljanović traži reakciju hrvatskih vlasti zbog opetovanih napada na brodove u ovoj flotili.
- Suočavamo se s ekstremnom prisutnošću dronova. Sinoć su nas napali dronovi, bilo je 11 incidenata, a prema jedrilicama i većim brodovima bačen je eksploziv - rekla je u videu koji je objavljen u četvrtak.
Specifično se odnosila na napade na flotilu kod grčkog ostrva Krita. Navela je i da se put nastavlja bez obzira na ove incidente.
- Uprkos činjenici da plovimo u skladu s humanitanim pravom i plovimo u međunarodnim vodama, ovaj ničim izazvani i sasvim ilegalni napad ne izgleda kao zadnja prijetnja flotili - dodala je Miljanović.
Iako su Italija i Španija poslale vojne brodove koji sada prate i štite flotilu, Miljanović ne očekuje sličan odgovor od vlasti zemlje iz koje dolazi.
- Kao hrvatska državljanka, nažalost, nemam ništa slično u smislu da bi hrvatska vlada obećala nešto takvo ili izjavila nešto oko poštivanja međunarodnog prava i zaštite mene kao hrvatskog državljana u međunarodnim vodama od ilegalnog napada. Ovim putem apelujem na Hrvatsku da učini nešto po tom pitanju - navela je kapetanka.
Vrijedi još dodati da je Miljanović kapetanica broda Širin, nazvanog po palestinskoj novinarki Širin Abu Akleh koju su ubili izraelski vojnici dok je izvještavala o njihovom upadu u izbjeglički kamp 2022. godine. Riječ je o brodu s kojeg se pruža pravna podrška drugim plovilima flotile.

Hrvatska kapetanka jednog od brodova koji ide prema Gazi zatražila pomoć od Zagreba: Morate učiniti nešto

Izraelska mornarica je spremna da presretne flotilu od 51 broda koja nosi humanitarnu pomoć Palestincima i želi da probije blokadu Pojasa Gaze, izjavio je danas portparol izraelske vojske brigadni general Efi Defrin na konferenciji za novinare.
- Pratimo ovu flotilu, imamo iskustva iz prošlosti, ali ova je drugačija, sa više desetina brodova - rekao je Dafin, prenosi Tajmsov Izrael.
On je istakao da je mornarica spremna da brani izraelske granice na moru.
- Znamo da ovu flotilu planira i finansira Hamas, predstavnici Hamasa u Evropi, imamo jasne dokaze za to - tvrdi Defrin.
Brodovi koji nose humanitarnu pomoć Gazi u noći između utorka i srijede su napadnuti dronovima u međunarodnim vodama, zbog čega su Italija i Španija saopštili da su poslali brodove svoje ratne mornarice da štite flotilu.

1250x600

1084x550

Izraelska mornarica spremna da presretne flotilu koja nosi humanitarnu pomoć Palestini

Španija će poslati brod mornarice kako bi podržala flotu Sumud, koja prevozi humanitarnu pomoć u Gazu i bila je meta tri napada Izraela u posljednja dvije sedmice objavio je premijer Pedro Sančez u Njujorku.
- Pomorski akcijski brod opremljen svim potrebnim resursima isploviće sjutra iz Kartagene u slučaju da bude potrebno pomoći flotili i sprovesti bilo kakve akcije spašavanja - rekao je Sančez.
Španska Vlada time slijedi stope italijanske vlade, koja je u srijedu najavila slanje fregate Fasan "kako bi pružila pomoć italijanskim građanima prisutnima u flotili" i sprovela "moguće akcije pomoći".
Špansko Ministarstvo odbrane kontaktiralo je danas poslijepodne italijansko ministarstvo kako bi isplaniralo koordiniranu akciju koja bi mogla uključivati ​​drugu zemlju, poput Irske, prema izvorima unutar ministarstva.
Misija evropskih brodova ne bi bila suprotstavljanje mogućem izraelskom napadu na flotilu koja pokušava probiti blokadu Pojasa, već pružanje pomoći ako je potrebno. Isti izvori naznačili su da će brod, u svakom slučaju, djelovati u međunarodnim vodama.
Flotila, sastavljena od više od 50 plovila, bila je meta novog napada rano u srijedu ujutro južno od grčkog ostrva Krita, gdje je zabilježeno najmanje 13 eksplozija, letova neidentifikovanih dronova i ometanja komunikacije, bez prijavljenih povreda.
U flotili su švedska aktivistica Greta Tunberg i bivša gradonačelnica Barselone Ada Kolau, među ostalim španskim građanima i desetine istaknutih osoba.
Pomorski akcijski brod (BAM) Furor bit će odgovoran za pružanje podrške flotili, prema izvorima iz mornarice, tvrdi El Pais.
Brod, stavljen na raspolaganje Štabu odbrane (Emad), "pokušaće krenuti sutra", naznačili su isti izvori. Na brodu će putovati pedeset članova posade i osam članova medicinskog tima. Misija Furora neće biti pratnja, već pomoć flotili ako je potrebno.

Sančez najavio da Španija šalje vojni brod kako bi pružila pomoć flotili koja plovi ka Gazi

Svjetska humanitarna flotila, koja je krenula prema Gazi kako bi dostavila pomoć tamošnjem stanovništvu, prijavila je drrugi napad dronom na jedan od svojih brodova, tokom boravka u luci Sidi Bu Said u Tunisu.&nbsp;
To je drugi napad dronom na ovu flotilu u dva dana.
Istakli su da su svi putnici i posada nepovrijeđeni.
S druge strane, vlasti u Tunisu tvrde da navodi o napadu dronovima na flotilu nijesu tačni, ali ipak nijesu željeli da odgovore na pitanja Rojtersa.
Jedan od članova flotile optužio je Izrael za napad.
- Izrael nastavlja da krši međunarodno pravo i teroriše nas. Mi ćemo isploviti da razbijemo blokadu Gaze bez obzira na to šta oni rade- kazao je Rojtersu Saif Abukšek iz Svjetske humanitarne flotile.

Flotila za Gazu prijavila još jedan napad dronom na brod

Globalna flotila Sumud za Gazu saopštila je u utorak da je jedan od njenih glavnih brodova pogođen dronom u tuniskim vodama, a svih šest putnika i članova posade je na sigurnom.
Vlasti Tunisa su saopštile da je eksplozija potekla iz unutrašnjosti plovila, a portparol Nacionalne garde Tunisa rekao je za radio Mosaique FM da izvještaji o napadu dronom na flotilu "nemaju nikakvo uporište u istini."
Brod pod portugalskom zastavom, koji je prevozio upravni odbor flotile, pretrpio je požar na glavnoj palubi i u skladištu ispod palube, navela je GSF u saopćenju.
Flotila je međunarodna inicijativa koja nastoji dostaviti humanitarnu pomoć ratom pogođenoj Gazi putem civilnih brodova, a podržavaju je delegacije iz 44 zemlje, uključujući švedska aktivistikinja Greta Tunberg i portugalska ljevičarska političarka Marijana Mortagua.
Nakon napada, desetine ljudi okupile su se ispred luke Sidi Bou Said u Tunisu, gdje su brodovi flotile bili usidreni, mašući palestinskim zastavama i uzvikujući "Slobodna Palestina."
GSF je takođe saopšto da je istraga o napadu dronom u toku i da će njeni rezultati biti objavljeni čim budu dostupni.
- Djela agresije usmjerena na zastrašivanje i ometanje naše misije neće nas obeshrabriti. Naša miroljubiva misija da probijemo opsadu Gaze i iskažemo solidarnost s njenim narodom nastavlja se s odlučnošću i ustrajnošću - navodi se u saopštenju GSF-a.

Flotilu za Gazu pogodio dron u blizini Tunisa, vlasti negirale incident

Brodovi Svjetske humanitarne flotile krenuli su za Gazu iz Barselone i Đenove. Desetine malih brodova stići će do granice izraelskih voda sredinom septembra, a njihov cilj je da isporuče oko 300 tona pomoći u vidu hrane i ljekova.
Flotila jedrilica i brodića s hranom i ljekovima i aktivistima isplovila je iz Barselone na putovanje Sredozemnim morem od 4.000 kilometara do Pojasa Gaze, u najvećem pokušaju do sada da se prekine izraelska blokada te palestinske teritorije na moru.
Konvoj jedrilica i malih i srednjih brodova s delegacijama iz više od 40 zemalja, krenuo je iz Španije, a u narednim danima pridružiće im se još brodova iz Tunisa i Italije. Smatra se najvećim pokušajem do sada da se probije izraelska blokada Pojasa Gaze morem, koja traje 18 godina.
Očekuje se da će ukupno oko 70 jedrilica i brodića stići do Gaze polovinom septembra.
Hiljade ljudi okupilo se na pristaništu u Barseloni, mnogi su nosili palestinske zastave, a skandiralo se "Slobodna Palestina!" i "Bojkotujte Izrael!".
U akciji učestvuje i aktivistkinja iz Švedske Greta Tunberg koja je ove godine već pokušala da stigne do Gaze. Izrael ju je deportovao u junu kada je Ratna mornarica Izraela zaustavila jedrilicu "Madlin" kojim je putovala sa još 11 aktivista.
Na konferenciji za novinare prije odlaska, glumac Lijam Kaningem je pustio snimak djevojčice koja pjeva dok planira svoju sahranu. Djevojčica Fatima je urmla prije četiri dana, rekao je.
- U kakav smo svijet upali? U kakvoj ljudskoj rupi smo se našli kad djeca od pet šest godina planiraju svoje sopstvene sahrane? Zato sam ja za ovim stolom, i zato je ova flotila važna- kaže glumac Lijam Kaningem.
Izrael je pojačao ofanzivu na grad Gazu, a stručnjaci uporno upozoravaju da se pola miliona ljudi širom cijelog tog pojasa suočava sa katastrofalnim nivoom gladi.
Aktivisti Global Sumud Flotile zahtevaju bezbjedan prolaz da bi makar simbilično otvorili humanitarni pomorski koridor. Flotila simbolično nosi ime SUMUD - palestinsku riječ za prkos.

Brodovi Svjetske humanitarne flotile krenuli za Gazu: Konvoj nosi oko 300 tona pomoći

Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je danas napad vatrenim oružjem za vrijeme proslave Hanuke na plaži Bondi u Sidneju, u kojem je poginulo 12, a ranjeno 29 osoba.
Ministarstvo je u saopštenju ponovilo da “odlučno odbacuje sve vidove nasilja, terorizma i ekstremizma koji su suprotni humanim vrijednostima”, preneo je Gardijan.
Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova istovremeno je izrazilo punu solidarnost sa prijateljskom Australijom.
Australija je priznala Palestinsku državu u septembru, zajedno sa Velikom Britanijom i Kanadom, što je predstavljalo istorijski zaokret u okviru višedecenijske spoljne politike Zapada i odgovor na rat Izraela u Gazi, podsjetio je britanski list.
Na plaži Bondi u Sidneju je u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku, prema posljednjim podacima, poginulo je najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dva napadača, dok je 29 ljudi ranjeno, prenio je australijski ABC njuz.

Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo napad na Jevreje u Sidneju

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz prokopani tunel skriven u šumi na granici s Bjelorusijom. Otprilike 130 njih je pritvoreno u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven, dok su ostali i dalje u bijegu, saopštila je Poljska granična straža.
Objavljen je videosnimak tunela, dugog 60 metara, iskopanog kroz korijenje i zemlju, poduprtog drvenim stubovima i metalnim šipkama. Granična straža je saopštila da je to četvrti tunel koji je otkrila u zapadnoj regiji Podlaskie ove godine. Granična straža je takođe privela 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli po migrante.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara (od granične ograde) na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani- saopštila je Granična straža.
Policajci su koristili elektronske sisteme kako bi utvrdili koliko je ljudi prošlo, a vojska i policija su se pridružile potrazi za nestalim migrantima.
Poljska se bori s migrantskom krizom na svojoj granici s Bjelorusijom od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i saveznika Minska, Moskvu, da planiraju destabilizaciju Poljske podsticanjem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu. Bjelorusija i Rusija su više puta odbacile ove optužbe.
Sličan incident dogodio se i u julu ove godine. Poljska policija je tada otkrila da je više od 20 migranata, mahom iz Afganistana, ilegalno prešlo granicu tako što su iskopali tunel ispod tehničke barijere postavljene duž granice.
Tada su uhapšene dvije osobe zbog sumnji na krijumčarenje ljudi. Uhapšeni su jedan državljanin Bjelorusije kod grada Lipsk, te jedan poljski državljanin koji je prevozio tri migranta iz Irana u blizini Narevke.
Poljska je u proteklim godinama znatno pojačala sigurnost na granici. Izgradila je veliku čeličnu barijeru na dijelovima granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad, a uspostavljene su i privremene zone isključenja, dok su granične službe dobile dodatna ovlaštenja.
Takođe, zabilježeni su i brojni incidenti s migrantima u zemlji. Organizacije za ljudska prava više puta su optužile Poljsku zbog načina na koji tretiraju migrante.
Prema podacima Poljske granične službe, od početka 2025. godine zabilježeno je oko 15.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

Poljska policija otkrila tajni prolaz na granici s Bjelorusijom

Biračka mjesta na referendumu u Zeti su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Kako je agenciji MINA ranije rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić, do 19 sati glasalo je 61,5 odsto upisanih birača.
On je kazao da nijesu zabilježili nepravilnosti tokom dana.
Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Zatvorena biračka mjesta u Zeti

Poljski potpredsjednik Vlade, Radoslav Sikorski, komentarisao je posljednje izjave premijera Mađarske Viktora Orbana, koji otvoreno kritikuje &nbsp;Evropsku uniju, dok ima riječi razumijevanja za Rusiju.
- Viktor je zaista zaslužio Lenjinovu medalju- poručio je Sikorski na mreži X.
Na to je odgovorio mađarski šef diplomatije, &nbsp;Peter Sijarto, koji je istakao da Poljska želi rate Evrope protiv Rusije, ali da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena u njega.
- Osim kao Rusija ponovo ne izvrši invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete u tom slučaju, vi biti na strani Rusije- poručio je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F2000164550633771216%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000164550633771216%7Ctwgr%5E1ffce665d083256b0aaed1a48962b522101d8120%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sijarto: Poljska želi rat Evrope sa Rusijom; Sikorski: Mađarska u tom slučaju na strani Rusa

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: svjetska-humanitarna-flotila