Flotila koja nosi humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze morala se privremeno zaustaviti nakon što je došlo do curenja vode na brodu "Johnny M" koji se nalazio u Sredozemnom moru između Krita, Kipra i Egipta.
Situacija se nije mogla odmah &nbsp;riješiti te brod nije bio u mogućnosti nastaviti put, pojašnjeno je sa zvaničnog Instagram nalgoa flotile. Zapravo, poslat je poziv za pomoć sa broda rano jutros nakon što je motorni prostor počeo primati vodu.
Turska je koordinirala evakuaciju posade te su neki od putnika preraspoređeni na druge brodove, a ostali će biti prevezeni na kopno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgbsumudflotilla%2Fstatus%2F1972390242117128389%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972390242117128389%7Ctwgr%5E470723c938b2a74306679427d281f40f6451bb93%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nema potonulog broda, riječ je samo o tehničkom kvar- rekao je kapetan Semih Fener s broda Alma koji je učestvovao u operaciji te je naveo kako je 12 osoba evakuisano i raspoređeno na druge brodove dok će se četvoro vratiti kućama.
Globalna flotila Sumud (GSF) je humanitarni pomorski konvoj od 40 brodova te prevoze više od 300 ljudi, uključujući aktiviste, političare, ljekare i novinare.
Švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg, irski glumac Liam Kaningham, španski glumac Eduardo Fernandez i bivša gradonačelnica Barselone Ada Colau nalaze se među putnicima na brodovima.
Prema riječima organizatora, flotila bi trebala stići do Gaze za tri do četiri dana, a prolaziće kroz visokorizične zone 30. septembra i 1. oktobra, usred zabrinutosti zbog moguće izraelske intervencije.
Italija i Španija su rasporedile mornaričke brodove kako bi pomogle međunarodnoj flotili nakon što je bila meta napada dronom tokom pokušaja isporuke pomoći Gazi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brod flotile za Gazu zaustavljen zbog tehničkog kvara: Turske vlasti evakuisale članove posade

Morana Miljanović, kapetanka jednog od brodova koji je dio Global Sumud Flotile koja ide prema Gazi, objavila je apel vlastima Hrvatske za pomoć zbog višestrukih napada koje je doživjela ova flotila.
Prema snimku koji je objavljen na Fejsbuku, Miljanović traži reakciju hrvatskih vlasti zbog opetovanih napada na brodove u ovoj flotili.
- Suočavamo se s ekstremnom prisutnošću dronova. Sinoć su nas napali dronovi, bilo je 11 incidenata, a prema jedrilicama i većim brodovima bačen je eksploziv - rekla je u videu koji je objavljen u četvrtak.
Specifično se odnosila na napade na flotilu kod grčkog ostrva Krita. Navela je i da se put nastavlja bez obzira na ove incidente.
- Uprkos činjenici da plovimo u skladu s humanitanim pravom i plovimo u međunarodnim vodama, ovaj ničim izazvani i sasvim ilegalni napad ne izgleda kao zadnja prijetnja flotili - dodala je Miljanović.
Iako su Italija i Španija poslale vojne brodove koji sada prate i štite flotilu, Miljanović ne očekuje sličan odgovor od vlasti zemlje iz koje dolazi.
- Kao hrvatska državljanka, nažalost, nemam ništa slično u smislu da bi hrvatska vlada obećala nešto takvo ili izjavila nešto oko poštivanja međunarodnog prava i zaštite mene kao hrvatskog državljana u međunarodnim vodama od ilegalnog napada. Ovim putem apelujem na Hrvatsku da učini nešto po tom pitanju - navela je kapetanka.
Vrijedi još dodati da je Miljanović kapetanica broda Širin, nazvanog po palestinskoj novinarki Širin Abu Akleh koju su ubili izraelski vojnici dok je izvještavala o njihovom upadu u izbjeglički kamp 2022. godine. Riječ je o brodu s kojeg se pruža pravna podrška drugim plovilima flotile.

Hrvatska kapetanka jednog od brodova koji ide prema Gazi zatražila pomoć od Zagreba: Morate učiniti nešto

Izraelska mornarica je spremna da presretne flotilu od 51 broda koja nosi humanitarnu pomoć Palestincima i želi da probije blokadu Pojasa Gaze, izjavio je danas portparol izraelske vojske brigadni general Efi Defrin na konferenciji za novinare.
- Pratimo ovu flotilu, imamo iskustva iz prošlosti, ali ova je drugačija, sa više desetina brodova - rekao je Dafin, prenosi Tajmsov Izrael.
On je istakao da je mornarica spremna da brani izraelske granice na moru.
- Znamo da ovu flotilu planira i finansira Hamas, predstavnici Hamasa u Evropi, imamo jasne dokaze za to - tvrdi Defrin.
Brodovi koji nose humanitarnu pomoć Gazi u noći između utorka i srijede su napadnuti dronovima u međunarodnim vodama, zbog čega su Italija i Španija saopštili da su poslali brodove svoje ratne mornarice da štite flotilu.

1250x600

1084x550

Izraelska mornarica spremna da presretne flotilu koja nosi humanitarnu pomoć Palestini

Španija će poslati brod mornarice kako bi podržala flotu Sumud, koja prevozi humanitarnu pomoć u Gazu i bila je meta tri napada Izraela u posljednja dvije sedmice objavio je premijer Pedro Sančez u Njujorku.
- Pomorski akcijski brod opremljen svim potrebnim resursima isploviće sjutra iz Kartagene u slučaju da bude potrebno pomoći flotili i sprovesti bilo kakve akcije spašavanja - rekao je Sančez.
Španska Vlada time slijedi stope italijanske vlade, koja je u srijedu najavila slanje fregate Fasan "kako bi pružila pomoć italijanskim građanima prisutnima u flotili" i sprovela "moguće akcije pomoći".
Špansko Ministarstvo odbrane kontaktiralo je danas poslijepodne italijansko ministarstvo kako bi isplaniralo koordiniranu akciju koja bi mogla uključivati ​​drugu zemlju, poput Irske, prema izvorima unutar ministarstva.
Misija evropskih brodova ne bi bila suprotstavljanje mogućem izraelskom napadu na flotilu koja pokušava probiti blokadu Pojasa, već pružanje pomoći ako je potrebno. Isti izvori naznačili su da će brod, u svakom slučaju, djelovati u međunarodnim vodama.
Flotila, sastavljena od više od 50 plovila, bila je meta novog napada rano u srijedu ujutro južno od grčkog ostrva Krita, gdje je zabilježeno najmanje 13 eksplozija, letova neidentifikovanih dronova i ometanja komunikacije, bez prijavljenih povreda.
U flotili su švedska aktivistica Greta Tunberg i bivša gradonačelnica Barselone Ada Kolau, među ostalim španskim građanima i desetine istaknutih osoba.
Pomorski akcijski brod (BAM) Furor bit će odgovoran za pružanje podrške flotili, prema izvorima iz mornarice, tvrdi El Pais.
Brod, stavljen na raspolaganje Štabu odbrane (Emad), "pokušaće krenuti sutra", naznačili su isti izvori. Na brodu će putovati pedeset članova posade i osam članova medicinskog tima. Misija Furora neće biti pratnja, već pomoć flotili ako je potrebno.

Sančez najavio da Španija šalje vojni brod kako bi pružila pomoć flotili koja plovi ka Gazi

Svjetska humanitarna flotila, koja je krenula prema Gazi kako bi dostavila pomoć tamošnjem stanovništvu, prijavila je drrugi napad dronom na jedan od svojih brodova, tokom boravka u luci Sidi Bu Said u Tunisu.&nbsp;
To je drugi napad dronom na ovu flotilu u dva dana.
Istakli su da su svi putnici i posada nepovrijeđeni.
S druge strane, vlasti u Tunisu tvrde da navodi o napadu dronovima na flotilu nijesu tačni, ali ipak nijesu željeli da odgovore na pitanja Rojtersa.
Jedan od članova flotile optužio je Izrael za napad.
- Izrael nastavlja da krši međunarodno pravo i teroriše nas. Mi ćemo isploviti da razbijemo blokadu Gaze bez obzira na to šta oni rade- kazao je Rojtersu Saif Abukšek iz Svjetske humanitarne flotile.

Flotila za Gazu prijavila još jedan napad dronom na brod

Globalna flotila Sumud za Gazu saopštila je u utorak da je jedan od njenih glavnih brodova pogođen dronom u tuniskim vodama, a svih šest putnika i članova posade je na sigurnom.
Vlasti Tunisa su saopštile da je eksplozija potekla iz unutrašnjosti plovila, a portparol Nacionalne garde Tunisa rekao je za radio Mosaique FM da izvještaji o napadu dronom na flotilu "nemaju nikakvo uporište u istini."
Brod pod portugalskom zastavom, koji je prevozio upravni odbor flotile, pretrpio je požar na glavnoj palubi i u skladištu ispod palube, navela je GSF u saopćenju.
Flotila je međunarodna inicijativa koja nastoji dostaviti humanitarnu pomoć ratom pogođenoj Gazi putem civilnih brodova, a podržavaju je delegacije iz 44 zemlje, uključujući švedska aktivistikinja Greta Tunberg i portugalska ljevičarska političarka Marijana Mortagua.
Nakon napada, desetine ljudi okupile su se ispred luke Sidi Bou Said u Tunisu, gdje su brodovi flotile bili usidreni, mašući palestinskim zastavama i uzvikujući "Slobodna Palestina."
GSF je takođe saopšto da je istraga o napadu dronom u toku i da će njeni rezultati biti objavljeni čim budu dostupni.
- Djela agresije usmjerena na zastrašivanje i ometanje naše misije neće nas obeshrabriti. Naša miroljubiva misija da probijemo opsadu Gaze i iskažemo solidarnost s njenim narodom nastavlja se s odlučnošću i ustrajnošću - navodi se u saopštenju GSF-a.

Flotilu za Gazu pogodio dron u blizini Tunisa, vlasti negirale incident

Brodovi Svjetske humanitarne flotile krenuli su za Gazu iz Barselone i Đenove. Desetine malih brodova stići će do granice izraelskih voda sredinom septembra, a njihov cilj je da isporuče oko 300 tona pomoći u vidu hrane i ljekova.
Flotila jedrilica i brodića s hranom i ljekovima i aktivistima isplovila je iz Barselone na putovanje Sredozemnim morem od 4.000 kilometara do Pojasa Gaze, u najvećem pokušaju do sada da se prekine izraelska blokada te palestinske teritorije na moru.
Konvoj jedrilica i malih i srednjih brodova s delegacijama iz više od 40 zemalja, krenuo je iz Španije, a u narednim danima pridružiće im se još brodova iz Tunisa i Italije. Smatra se najvećim pokušajem do sada da se probije izraelska blokada Pojasa Gaze morem, koja traje 18 godina.
Očekuje se da će ukupno oko 70 jedrilica i brodića stići do Gaze polovinom septembra.
Hiljade ljudi okupilo se na pristaništu u Barseloni, mnogi su nosili palestinske zastave, a skandiralo se "Slobodna Palestina!" i "Bojkotujte Izrael!".
U akciji učestvuje i aktivistkinja iz Švedske Greta Tunberg koja je ove godine već pokušala da stigne do Gaze. Izrael ju je deportovao u junu kada je Ratna mornarica Izraela zaustavila jedrilicu "Madlin" kojim je putovala sa još 11 aktivista.
Na konferenciji za novinare prije odlaska, glumac Lijam Kaningem je pustio snimak djevojčice koja pjeva dok planira svoju sahranu. Djevojčica Fatima je urmla prije četiri dana, rekao je.
- U kakav smo svijet upali? U kakvoj ljudskoj rupi smo se našli kad djeca od pet šest godina planiraju svoje sopstvene sahrane? Zato sam ja za ovim stolom, i zato je ova flotila važna- kaže glumac Lijam Kaningem.
Izrael je pojačao ofanzivu na grad Gazu, a stručnjaci uporno upozoravaju da se pola miliona ljudi širom cijelog tog pojasa suočava sa katastrofalnim nivoom gladi.
Aktivisti Global Sumud Flotile zahtevaju bezbjedan prolaz da bi makar simbilično otvorili humanitarni pomorski koridor. Flotila simbolično nosi ime SUMUD - palestinsku riječ za prkos.

Brodovi Svjetske humanitarne flotile krenuli za Gazu: Konvoj nosi oko 300 tona pomoći

Nakon sinoćnjeg nevremena, na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, pričinjena je veća materijalna šteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  Dio krova iznad fiskulturne sale se odlomio i poplavio tribine, svlačionice i radionicu, prenosi Radio Kotor. - Voda je krenula i prema zbornici Pomorske škole, ali smo to uspjeli da spriječimo - kazala je jutros Radio Kotoru direktorka škole, Milena Nenadović Ljubenović. Bibliotečka građa je neoštećena, dok je stanje parketa u sali još neizvjesno. Na lice mjesta odmah su izašli predstavnici Komunalne policije Opštine Kotor, Službe zaštite i spašavanja i Uprave policije/Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a zbog bezbjednosti je isključena struja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  - Očekujemo jutros dolazak potpredsjednika Opštine dr Igora Kumburovića sa saradnicima kako bismo dogovorili dalje korake - dodala je Ljubenović. Nastava se, kaže, danas odvija onlajn, a škole će obavijestiti javnost kada procijene kada će učenici/e moći ponovo da se vrate u učionice.

Odletio krov sa kotorske Gimnazije: Poplavljene tribine, svlačionice i radionica, nastava onlajn

Priliv stranih direktnih investicija (SDI) iz Turske u Crnu Goru je od 2020. do avgusta prošle godine, iznosio oko 417 miliona eura, što čini osam odsto ukupnog priliva stranog kapitala, podaci su Turske privredne komore u Podgorici (TurkCham Montenegro).&nbsp;
- Posebno je impresivan rast u posljednje dvije godine. U 2024. godini, turske investicije dostigle su 100,9 miliona eura, dok je od januara do oktobra prošle godine ostvareno čak 110,8 miliona eura - navodi se u saoptšenju koje je potpisao predsjednik Turske privredne komore Burhan Genč.
&nbsp;On je ocijenio da te brojke jasno pokazuju da je Turska najveći strani investitor u Crnoj Gori, čime potvrđuju kontinuitet i pouzdanost njihovog partnerstva.
&nbsp;- U Crnoj Gori danas posluje preko 12,9 hiljada turskih kompanija, što predstavlja četvrtinu svih stranih firmi u zemlji, i konkretan je dokaz povjerenja turskih investitora u poslovnu klimu, pravnu sigurnost i potencijal rasta crnogorske ekonomije - rekao je Genč.&nbsp;
Struktura ulaganja je raznovrsna: od interkompanijskog duga u iznosu od 51,8 miliona eura, preko ulaganja u nekretnine od 35,6 miliona eura, do direktnih vlasničkih ulaganja u domaća preduzeća i banke. Svaka od tih investicija doprinosi jačanju ekonomije, razvoju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta.
- Bilateralna trgovina se razvija paralelno sa investicijama, a naš zajednički cilj je da njen obim poraste sa oko 200 miliona eura na 500 miliona eura godišnje. Ovakvi planovi potvrđuju ambiciju i sposobnost naših ekonomija da zajedno grade stabilan i prosperitetan okvir saradnje - ocijenio je Genč.
&nbsp;On je kazao da u vremenu globalnih ekonomskih izazova, gdje svaka država traži stabilnost, investicije i dugoročnu konkurentnost, Crna Gora i Turska pokazale su da partnerstvo može biti više od kapitala – ono može biti vizija, snaga i konkretan rezultat.&nbsp;
&nbsp;- Naše ekonomske veze nijesu puko trgovanje novcem, one predstavljaju izraz povjerenja, strateškog promišljanja i posvećenosti zajedničkom prosperitetu - dodao je Genč.
&nbsp;Institucionalni okvir saradnje je snažan i dinamičan. TurkCham Montenegro je potpisao Memorandum o saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, što omogućava kontinuiranu razmjenu informacija, zajedničke poslovne misije i podršku investitorima. Ova partnerstva se šire i van formalnih okvira, kroz projekte u poljoprivredi, turizmu, IT sektoru, energiji i industriji, gdje turski investitori aktivno doprinose održivom razvoju i zapošljavanju.
&nbsp;- Naša saradnja je više od ekonomije – ona je strateško partnerstvo koje jača otpornost Crne Gore, diversifikuje izvore kapitala i otvara prostor za inovacije i investicije u budućnosti. Rezultati koje smo ostvarili su impresivni, ali oni su samo početak – osnova za novu eru crnogorsko-turskih odnosa, u kojoj zajedno stvaramo održivi razvoj, prosperitet i dugoročnu stabilnost za generacije koje dolaze - poručio je Genč.

Turska najveći strani investitor u Crnoj Gori

U jednoj od temeljnih teza velikosrpske propagande u Crnoj Gori ističe se da je prvi srpski arhiepiskop Rastko (Sava) Nemanjić uspješno obavio preobraćanje crnogorskih predaka u pravoslavlje, da je srpska crkva postala dominantna i da je Sava često boravio u tadašnjoj Duklji (današnoj Crnoj Gori). No, izvori govore drugačije. O Savinom životu i radu se najviše zna na osnovu Savinih žitija. Prvo je napisao svetogorski monah Domentijan sredinom XIII vijeka. Drugo je napisao Teodosije Hilandarac krajem XIII ili početkom XIV vijeka, a podatke o posljednjim godinama Savinog života zapisao je srpski arhiepiskop Danilo II u „Životu arhiepiskopa Arsenija“, između 1324. i 1337. U kombinaciji s drugim izvorima Savin život je prilično rekonstruisan. 
Rastko je rođen oko 1175. godine i prvu zapaženu ulogu je dobio 1190. Tada ga je njegov otac, Stefan Nemanja, postavio za udionog kneza u Humu. No, Rastko je već 1192. godine napustio Hum i otišao na Svetu Goru. Zamonašio se i uzeo ime Sava. Tamo mu se nakon abdikacije 1196. pridružio Stefan Nemanja, kao monah Simeon. Od vizantijskog cara Aleksija III Anđela dobili su odobrenje da obnove manastir Hilandar. Početkom XIII vijeka izbio je rat između Savine braće, Vukana, koji se titulisao kao kralj Duklje i Dalmacije i velikog župana Stefana Nemanjića. Kako bi, navodno, posredovao u mirenju braće Sava se u Srbiju vratio između 1204. i 1207. Tada je prenio tijelo Nemanje (Simeona) u manastir Studenicu. Od 1207. Sava je živio u Srbiji kao iguman Studenice.
Veliki župan Stefan i arhimandrit Sava su vješto iskoristili političke promjene koje su nastale padom Konstantinopolja pod vlast krstaša i osnivanjem Latinskog carstva 1204. godine. Rimska crkva se nametnula kao dominantna politička sila pa se veliki župan Stefan obratio papi Honoriju III za kraljevsku krunu, koju je dobio iz Rima 1217. i tako je postao prvi srpski kralj (Stefan Prvovjenčani). Na ostacima Vizantije uzdigla su se dva centra. U Nikeji se za cara proglasio Teodor I Laskaris, koga je podržavao nikejski patrijarh Manojlo Saranten Haritopul. U Epiru se za cara proglasio Teodor I Komnen Duka, a njega je podržavao ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatin. Nikejski car i patrijarh nijesu priznavali epirskog vladara i ohridskog arhiepiskopa, kao ni oni njih. Ovaj procijep između dva grčka (provizantijska) centra Nemanjići su vješto iskoristili. Sava je otišao u Nikeju 1219. godine i od nikejskog cara i patrijarha dobio dozvolu da formira Srpsku arhiepiskopiju, a on je imenovan za prvog srpskog arhiepiskopa. Istoričar Srđan Pirivatrić ističe da je Srpskoj arhiepiskopiji „data najveća moguća autonomija“, ali da nije sačuvan ni jedan dokument carske ili patrijaršijske kancelarije o rukopoloženju i postavljanju Save ni o načinu posvećenja budućih arhiepiskopa. To je urađeno protiv crkvenih propisa, jer su time narušena prava Ohridske arhiepiskopije. Kanonsku crkvenu jurisdikciju u Srbiji imale su episkopije u Rasu, Prizrenu i Lipljanu, koje su bile u okviru Ohridske arhiepiskopije. Zbog toga je ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatin u maju 1220. uputio pismo Savi i zaprijetio mu anatemom. Homatin je s potpunom pravom istakao da je Savino rukopoloženje nekanonsko. To je bio isključivo politički čin. Da crkva u Srbiji ne bi potpala ne samo pod papin uticaj, već i da se ne bi preko Ohridske arhiepiskopije vezala za Epir, car i patrijarh iz Nikeje su crkvi u Srbiji dodijelili autokefalnost kako bi je pridobili za njihove, prije svega, političke interese. Zato o formiranju Srpske arhiepiskopije ne postoji važeći crkveni spis. Akt o formiranju Srpske arhiepiskopije je na nikejskom dvoru tumačen kao careva milost koju je on imao pravo i da povuče, što je uradio car Mihailo VIII Paleolog 1272. godine kada je izdao hrisovulju za Ohridsku arhiepiskopiju kojom joj je vratio nadležnost za najveći dio Srbije i osporio, odnosno poništio autokefalnost i legalnost Srpske arhiepiskopije. Ona je formirana nekanonski i u ovome periodu održala se samo zahvaljujući političkoj sili Nemanjića i srpske države.
Sava je za sjedište arhiepiskopije izabrao manastir Žiču, a 1220. formirao je podređene episkopije. Na teritoriji prethodne dukljanske države uspostavljene su tri episkopije: zetska („u Zeti, Dioklitijskom pomorju“) sa sjedištem u prethodnom benediktinskom manastiru Sv. Mihaila na Prevlaci kod Tivta (mada se ova teza osporava), humska sa sjedištem u Stonu i budimljanska sa sjedištem u Đurđevim stupovima kod Berana. No, Savini biografi i savremeni izvori ne navode da je Sava tada boravio u Duklji. Prilikom uspostavljanja ovih episkopija bilo je međukonfesionalnih sukoba. Katolički biskup iz Stona je protjeran na Korčulu. Srpska arhiepiskopija i njene episkopije tada nijesu imale većeg uticaja na teritoriji prethodne dukljanske države. U periodu dok je Sava bio arhiepiskop nije zabilježeno podizanje ni jednog pravoslavnog hrama na prostoru današnje Crne Gore. Episkopije koje je na prostoru Duklje (Crne Gore) formirao Sava bile su u stvari samo misije koje je tek trebalo da počnu preobraćenje u pravoslavlje. Za Savinog života taj proces se nije pomjerio s početka. Tada nije zabilježeno postojanje pravoslavnih u Duklji. U to vrijeme u Duklji je zapravo postojala samo Dukljansko-barska nadbiskupija koju je Vukan Nemanjić obnovio u dogovoru sa papom Inoćentijem III 1199. godine. Vukan je kao kralj Duklje i Dalmacije bio katolik. Uz to, Sava i Srpska arhiepiskopija su uvažili državnu osobenost Duklje. Iznad freske Sv. Save u Mileševi postoji natpis koji je istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić pročitao kao „Sava, prvi arhiepiskop svih raških i dioklitskih zemalja“.
Ne samo da je Savina nekanonska arhiepiskopija u katoličkoj Duklji zabilježila misionarski neuspjeh, već je i u Srbiji jedva preživjela. Kralja Stefana Prvovjenčanog je 1227. naslijedio sin Radoslav koji je vodio progrčku politiku, a na to je najviše uticao njegov tast, epirski vladar i solunski car Teodor I Komnen Duka. Kralj Radoslav se odrekao Nemanjinog prezimena, a od tazbine je preuzeo vizantijsko carsko prezime Duka i tako se potpisivao. Titulisao se kao Stefan Duka kralj Srbije i Duklje. Uprkos postojanju Srpske arhiepiskopije i kontra tome što je njegov stric Sava bio srpski arhiepiskop, Radoslav se za kanonska pitanja obraćao ohridskom arhiepiskopu Dimitriju Homatinu koji je bio izraziti Savin protivnik. Radoslav je na taj način prihvatio ohridsku (grčku) crkvu i faktički je poništio autokefalnost (autonomnost) Žičke arhiepiskopije iz 1219. Radoslav je tako htio da se oslobodi Savinog autoriteta. Istoričar Božidar Ferjančić ističe da je zbog toga postupka Sava napustio Srbiju i otišao na prvo putovanje u Svetu Zemlju 1229–30., a da se njihovi odnosi nijesu popravili ni nakon Savinog povratka u zemlju. Radoslavov položaj u Srbiji se pogoršao 1230. godine kada je njegov tast car Teodor I Duka pretrpio težak poraz u bici s bugarskim carem Jovanom II Asenom kod Klokotnice, pritoci Marice, u aprilu 1230. Protiv Radoslava je izbila pobuna koju je podržao Sava. Radoslav je svrgnut, a Sava je za novog kralja krunisao Radoslavovog brata Vladislava. Vladislav je bio zet bugarskog cara Jovana Asena II i njegova vladavina je protekla u znaku bugarske dominacije.
Sava je arhiepiskopski položaj prepustio svom učeniku Arseniju 1234. i tada je drugi i posljednji put otputovao u Svetu Zemlju. Prema srpskim hroničarima, Sava je tada jedini put boravio u Duklji. Domentijan navodi da je Sava prema Svetoj Zemlji otplovio sa obale Dioklitijskog mora (морє дїωклитїиско), a arhiepiskop Danilo II dodaje da je to bilo iz Starog Grada. Većina istoričara smatra da je Stari Grad u stvari Budva, jer je to bio njen drugi naziv u srednjem vijeku. Ukoliko se to prihvati kao tačno, ispada da je Sava kroz Duklju (Crnu Goru) prošao samo na posljednjem putovanju. Lađom je otplovio za Brindizi. Teodosije je naveo da se Sava prilikom prijema kod aleksandrijskog patrijarha predstavio kao arhiepiskop Dalmacije i Duklje, jer se za Srbiju (Rašku) još nije bilo tako daleko pročulo. Po povratku iz Svete Zemlje Sava je posjetio bugarskog cara u Trnovu i tu je preminuo 14. (27.) januara 1236., a kralj Vladislav je 1237–8. godine njegovo tijelo prenio u manastir Mileševa.
Savini biografi, srpski hroničari iz XIII i XIV vijeka navode da je Sava samo jednom prošao kroz Duklju. S obzirom na tu činjenicu jasno je da su priče o čestim Savinim boravcima na prostoru današnje Crne Gore, imenovanja brojnih toponima njegovim imenom i priče o njegovom kultu proizvod znatno kasnijih legendi, predanja i izmišljotina. Uprkos izvorima, velikosrpski mitomani i tvorci legendi ističu da je Sava barem pola života proveo planinareći po crnogorskim vrletima. Vele i da je bio čudesni hidrolog jer je štapom „otvorio“ nekoliko izvora u Crnoj Gori. Jasno je da su to bajke, a stvarni Savin uticaj na crnogorsku istoriju, religiju i kulturu bio je marginalan sve do sredine XIX vijeka. Na primjer Njegoš u književnim i državnim spisima Savu nije ni pomenuo, a današnji velikosrpski propagatori, bez ijednog dokaza, tvrde da je Njegoš bio svetosavski vladika. Kult Sv. Save je u Crnoj Gori počeo da se širi tek u drugoj polovini XIX vijeka, a svetosavlje kao nacionalističku ideologiju s kvazivjerskim okvirom izmislili su srpski teolozi Dimitrije Najdanović i Nikolaj Velimirović između dva svjetska rata. Srpski nacifašista Dimtirije Ljotić je to svetosavlje uzeo za politički program njegove organizacije „Zbor“. Najveći dio izmišljotina i mitomanije o Sv. Savi u Crnoj Gori je zapravo nastao u posljednjoj deceniji XX i početkom XXI vijeka kao propagandno sredstvo Crkve Srbije u njenom planu da posrbljava Crnu Goru.

Izmišljotine i činjenice o odnosu Sv. Save i Crne Gore

Države članice Evropske unije, njih 27, usvojile su danas uredbu o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa u EU.
Ova uredba je ključna prekretnica u ostvarivanju cilja REPoverEU da se okonča oslanjanje EU na rusku energiju, navodi se u saopštenju Savjeta Evropske unije.
- Od danas, energetsko tržište EU će biti jače, otpornije i raznovrsnije. Odvajamo se od štetnog oslanjanja na ruski gas i preduzimamo veliki korak, u duhu solidarnosti i saradnje, ka autonomnoj energetskoj uniji - izjavio je Majkl Damianos, ministar energetike, trgovine i industrije Kipra.
Prema uredbi, zabrana uvoza ruskog gasa će početi da se primjenjuje šest nedjelja nakon što uredba stupi na snagu. Postojeći ugovori će imati prelazni period, što će ograničiti uticaj na cijene i tržišta.
Potpuna zabrana uvoza tečnog prirodnog gasa stupa na snagu početkom 2027. godine, a uvoz preko gasovoda od jeseni 2027. godine.
Prije nego što odobri uvoz gasa u Uniju, zemlje EU će provjeravati zemlju u kojoj je gas proizveden, a nepoštovanje novih pravila može rezultirati kaznama od najmanje 2,5 miliona eura za pojedince i najmanje 40 miliona eura za kompanije.
Do 1. marta 2026. godine, zemlje EU moraju da pripreme nacionalne planove za diversifikaciju snabdijevanja gasom, kao i da obave procjenu potencijalnih izazova u zamjeni ruskog gasa.

Tag: svjetska-humanitarna-flotila