Ministarstvo finansija Crne Gore saopštili su da je u saradnji sa Svjetskom bankom, uspješno je obezbijedilo finansiranje u iznosu od 33 miliona eura za realizaciju Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene, čime se potvrđuje kredibilitet Crne Gore u vođenju odgovornih i razvojno orijentisanih javnih finansija.
- Kreditni aranžman rezultat je intenzivnih pregovora i koordinacije koju je predvodilo Ministarstvo finansija, u saradnji sa resornim ministarstvima i Svjetskom bankom, sa ciljem usmjeravanja sredstava u projekte sa visokim ekonomskim, fiskalnim i društvenim efektima. Projekat predstavlja primjer strateškog ulaganja usmjerenog na jačanje sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i usklađivanje sa standardima Evropske unije. Istovremeno, ovaj projekat predstavlja važan instrument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) i 13 (Ribarstvo), uz sprovođenje značajnih reformi, uključujući uspostavljanje sistema za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla - navodi se u saopštenju.
U okviru projekta biće, kako navode, finansirana izgradnja prve savremene ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran, na Velikoj plaži, u Ulcinju, čime se stvaraju preduslovi za unapređenje konkurentnosti ribarstva, povećanje kvaliteta proizvoda i jačanje lokalne ekonomije.
- Poseban segment projekta odnosi se na jačanje institucionalnih kapaciteta Crne Gore za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije i obezbjeđivanje pune usklađenosti sa EU direktivama koje se odnose na šeme direktne podrške poljoprivrednim proizvođačima i mjere ruralnog razvoja. U tom cilju, projekat predviđa uspostavljanje regionalne Agencije za plaćanja, koja će omogućiti efikasnije pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti kontrole i transparentnost isplata, te doprinijeti boljem upravljanju budžetskim sredstvima namijenjenim poljoprivredi i ruralnom razvoju - kazali su iz MF.
Dodatno, navode, projekat će podržati uspostavljanje sveobuhvatnog i ekološki održivog sistema za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, u skladu sa propisima Evropske unije i nacionalnim zakonodavstvom. Ove investicije biće praćene institucionalnim reformama i programima jačanja kapaciteta, sa ciljem unapređenja upravljanja i kvaliteta javnih usluga.
Crna Gora ostaje, kako kažu, u potpunosti posvećena nastavku uspješne saradnje sa Svjetskom bankom, uz uvjerenje da zajednički projekti doprinose bržem usklađivanju sa evropskim standardima, jačanju otpornosti ekonomije i tranziciji ka održivom, zelenom i konkurentnom razvoju.
- Projekat ujedno predstavlja važan korak u realizaciji reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, naročito u oblastima javnih finansija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, i u potpunosti je usklađen sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022–2025 i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028, čime se potvrđuje jasno opredjeljenje Ministarstva finansija da, kroz odgovorno upravljanje javnim sredstvima, snažno podrži održiv i inkluzivan ekonomski razvoj Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Država obezbijedila 33 miliona eura od Svjetske banke za jačanje ribarstva, poljoprivrede i otpornosti na klimatske promjene

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke danas je odobrio zajam od 33 miliona eura (38,76 miliona američkih dolara) Crnoj Gori za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, ključnih stubova ekonomije zemlje, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i obezbjeđivanje usklađenosti sa standardima EU, saopšteno je iz Svjetske banke.
- Kroz Projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/Velikoj plaži u opštini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje. Luka će biti opremljena pratećim uslugama koje će unaprijediti konkurentnost i otpornost ribarstva, uključujući hladnjače i rashladne jedinice, usluge pakovanja i distribucije, osnovne usluge održavanja i popravke, kao i sisteme za snabdijevanje ledom, koji su ključni za smanjenje gubitaka nakon ulova, poboljšanje kvaliteta proizvoda i omogućavanje ribarima pristup tržištima više vrijednosti - navodi se u saopštenju.
Kroz projekat će se, kako navode, takođe finansirati uspostavljanje Regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje za sprovođenje zahtjeva Zajedničke poljoprivredne politike EU i obezbjeđivanje usklađenosti sa direktivama EU o šemama direktne podrške poljoprivredi i mjerama ruralnog razvoja.
- Agencija za plaćanja će približiti pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti efikasnost obrade plaćanja i podržati implementaciju Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema, koji je ključan za upravljanje poljoprivrednim subvencijama i praćenje usklađenosti - kazali su iz Svjetske banke.
Uz to, dodaju, projekat će pomoći Crnoj Gori da uspostavi sveobuhvatan i ekološki održiv sistem za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u skladu sa regulativom EU i domaćim zakonodavstvom. Ove investicije pratiće institucionalne reforme i programe izgradnje kapaciteta radi jačanja upravljanja i pružanja usluga.
- Investicije u ribarstvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor su od suštinskog značaja za ruralna domaćinstva i napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Modernizacijom ključne javne infrastrukture i jačanjem institucija, ovaj projekat će pomoći u izgradnji otpornije i konkurentnije ekonomije - rekao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Projekat, zaključuju, podržava nacionalne prioritete Crne Gore i usklađen je sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022–2025, kao i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028 – koje sve daju prioritet održivom upravljanju resursima i modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora i ribarstva.

610x380

Svjetska banka odobrila zajam od 33 miliona za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora

Državno tužilaštvo Crne Gore potvrđuje poziciju jedne od najstabilnijih i najprofesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu - nalazi su Regionalnog istraživanja pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu.
Ova analiza, koju je Svjetska banka sprovela od maja do septembra u šest zemalja Zapadnog Balkana, obuhvatila je percepciju građana, privrede i pravosudnih profesionalaca o efikasnosti, kvalitetu, nezavisnosti, integritetu i pristupu pravdi.
U Crnoj Gori je, kako su precizirali, učestvovao i 71 državni tužilac, što omogućava pouzdano poređenje sa rezultatima iz 2020. godine.
- Da Državno tužilaštvo radi efikasno smatra 58 odsto građana i isto toliko predstavnika privrede. Kada je riječ o unutrašnjem funkcionisanju sistema, 80 odsto tužilaca ističe da bi povećanje broja tužilaca, istražitelja i stručnog osoblja smanjilo postojeće opterećenje, koje je i dalje 67 odsto iznad optimalnog - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Iako je zabilježen pad procesne efikasnosti u odnosu na 2020. godinu (44 odsto ročišta doprinijelo rješavanju predmeta, naspram 65 odsto ranije), 95 odsto tužilaca zadovoljno je efikasnošću institucije, navodeći da najveće zastoje uzrokuju opstrukcije stranaka, svjedoci, vještaci i preopterećenost sistema.
- Kvalitet rada Državnog tužilaštva pozitivno ocjenjuje 61 odsto građana, što predstavlja napredak u odnosu na prethodni ciklus. Više od 60 odsto građana smatra da je rad tužilaštva jednako dostupan svima, iako i dalje ukazuju na potrebu za većom finansijskom pristupačnošću i lakšim pristupom informacijama. Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, 52 odsto građana vjeruje da sistem funkcioniše nezavisno, dok to uvjerenje dijeli čak 83 odsto državnih tužilaca, što je najviši procenat među svim profesionalnim grupama obuhvaćenim istraživanjem - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Građani kao najčešće negativne pojave navode duge postupke, korupciju i neujednačene sudske odluke.
- Tužioci probleme prepoznaju prvenstveno u senzacionalističkom izvještavanju medija, kao i sporosti postupaka i neujednačenoj praksi, a mnogo rjeđe u korupciji. Većina smatra da korupcija u institucijama u kojima rade nije prisutna - navodi se u saopštenju.
U oblasti pravičnosti, između 40 odsto i 56 odsto građana vjeruje da ekonomski status, politička pripadnost, religija, etnička pripadnost ili invaliditet mogu uticati na ishod postupka.
- Tužioci takve pojave percipiraju znatno rjeđe (tri do 12 odsto) i razloge razlika uglavnom vide u organizacionim faktorima i preopterećenosti sistema. U odnosu na 2020. godinu kod tužilaca je zabilježen pad percepcije političkog uticaja i korupcije kao mogućih uzroka nejednakog tretmana, što ukazuje na rast povjerenja u profesionalni integritet institucija - precizirano je u saopštenju.
Nalazi istraživanja potvrđuju da je Državno tužilaštvo jedna od najravnopravnijih institucija u pravosudnom sistemu.&nbsp;
- Muškarci i žene procjenjuju da imaju jednake mogućnosti za napredovanje i profesionalni tretman, a procesi imenovanja i ocjenjivanja postali su transparentniji i dosljednije zasnovani na stručnim kriterijumima - istaknuto je u saopštenju.
Rezultati istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu.&nbsp;
- Slično tome, povjerenje u medije opalo je sa 56 odsto na 52 odsto, što ukazuje da se pad povjerenja ne odnosi samo na institucije pravde, već odražava širi društveni trend. Iako većina ispitanika smatra da mediji često prikazuju rad pravosuđa negativnije nego što je realno, percepcija tužilaca se poboljšava: 73 odsto i dalje smatra da je izvještavanje nepovoljnije od stvarnosti, ali je udio onih koji ga ocjenjuju kao objektivno porastao sa 11 na 23 odsto. Građani, s druge strane, u 43 odsto slučajeva ocjenjuju izvještavanje o tužilaštvu kao objektivno ili čak povoljnije nego što je realno stanje - navodi se u saopštenju.
Građani sve više prepoznaju rezultate reformi - 46 odsto smatra da se efikasnost poboljšala (u odnosu na 24 odsto u 2020.), 47 odsto da se poboljšao kvalitet rada (sa 32 odsto u 2020.).
- Percepcija nezavisnosti bilježi rast sa 26 na 46 odsto. Tužioci su još pozitivniji: 75 odsto smatra da se reforme kreću u dobrom pravcu, a 73 odsto da su reforme unaprijedile sistem. Za razliku od građana i privrede, tužioci se o reformama informišu putem zvaničnih i profesionalnih kanala, što doprinosi visokom nivou stručne informisanosti - precizirano je u saopštenju.
Nalazi Regionalnog istraživanja pravosuđa 2025 potvrđuju da je Državno tužilaštvo Crne Gore institucija visokog stepena stabilnosti, profesionalizma i povjerenja.&nbsp;
- Postignuti rezultati u oblastima efikasnosti, nezavisnosti, integriteta, rodne ravnopravnosti i percepcije reformi svjedoče o ozbiljnim iskoracima, a Državno tužilaštvo ostaje posvećeno daljem unapređenju svog rada u interesu zakonitosti, profesionalnosti i jačanja povjerenja građana u pravosudni sistem Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.

500x500

Državno tužilaštvo Crne Gore sve nezavisnije, profesionalnije i efikasnije

Crna Gora mora hitno modernizovati sistem vodosnabdijevanja i sanitacije kako bi obezbijedila osnovne uslove za zdravlje i obrazovanje djece, poručili su predstavnici UNICEF-a na Konferenciji o vodama Crne Gore, koja je održana u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju su organizovali Udruženje vodovoda Crne Gore (UVCG) i Zajednica opština Crne Gore (ZOCG), uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i međunarodnih partnera, među kojima su UNICEF i Svjetska banka.
Govoreći na zajedničkoj sesiji posvećenoj međunarodnim pogledima na sektor vodnih usluga, dr Senad Begić iz UNICEF-a upozorio je da pristup bezbjednoj vodi i adekvatnim sanitarnim uslugama nije samo tehničko, već i ljudsko prava i razvojno pitanje.&nbsp;
- Bez bezbjedne vode i sanitacije nema kvalitetne zdravstvene zaštite ni dostojanstvenog obrazovanja - istakao je Begić, naglašavajući da voda i higijena moraju biti osnov svakog sistema koji brine o ljudima, naročito o djeci.
Prema podacima UNICEF-a, u zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim sredinama, i dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu sanitacije, upravljanja otpadom i održavanja higijene, što direktno ugrožava pacijente i zdravstveno osoblje. Slična situacija je i u obrazovnom sistemu – analiza sprovedena u 242 škole pokazala je velike razlike između urbanih i ruralnih područja, pri čemu mnoge škole nemaju adekvatne toalete niti redovan pristup vodi. UNICEF upozorava da djeca ne mogu učiti u uslovima koji narušavaju njihovo zdravlje i dostojanstvo, te da su posebno pogođene djevojčice, djeca sa invaliditetom i romske zajednice.
Crna Gora je u posljednjih 15 godina ostvarila napredak – danas 85 odsto stanovništva ima pristup bezbjedno upravljanoj vodi, dok 57 odsto koristi bezbjedno upravljane sanitarne usluge. Ipak, ti pokazatelji i dalje zaostaju za evropskim prosjekom.&nbsp;
- Napredak postoji, ali nije dovoljan. Još uvijek imamo škole bez vode i bolnice bez sanitarnih uslova. To su problemi koji direktno utiču na zdravlje djece i zajednica - poručio je Begić.
UNICEF poziva na jačanje saradnje između sektora zdravstva, obrazovanja, komunalnih službi i lokalnih samouprava, kako bi se unaprijedio pristup vodi i higijeni u institucijama. Ključ, kako navodi Begić, leži u sistemskom planiranju, primjeni metodologije za prepoznavanje uskih grla u oblasti vode, sanacije i higijene (WASH BAT metodologija) i izradi nacionalnog akcionog plana koji bi definisao prioritete i investicije.
Predstavnik Svjetske banke Rajmunt Mejr podsjetio je da sektor voda u Crnoj Gori već duže vrijeme funkcioniše na granici održivosti. Samo trećina otpadnih voda se bezbjedno prečišćava, dok su gubici vode u mreži među najvećima u regionu. Uz to, tarife su među najnižima, što onemogućava preduzećima da pokriju troškove održavanja i investicija. Od 24 javna operatora, čak sedam je prošle godine poslovalo s gubitkom, a ukupni manjak sektora iznosio je oko četiri miliona eura.
- Sektor voda mora postati efikasniji i pravedniji. Gubici su previsoki, a ulaganja preniska. Potrebno je jačanje institucija, zakonodavnog okvira i finansijskih mehanizama - naglasio je Mejr.&nbsp;
On je najavio i novi projekat Svjetske banke „Vodne usluge i klimatska otpornost u Crnoj Gori“ (Montenegro Water Services and Climate Resilience Project), koji će obuhvatiti modernizaciju infrastrukture, jačanje otpornosti na klimatske promjene i podršku reformama u sektoru vodnih usluga.
Predstavnici UNICEF-a i Svjetske banke saglasni su da Crna Gora mora posmatrati vodne usluge kao razvojni prioritet, a ne samo kao komunalnu djelatnost. Voda, kako su poručili, mora biti tretirana kao javno dobro i ulaganje u ljudski kapital, zdravlje i budućnost djece.
Aleksandar Nišavić, izvršni direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Podgorica, predstavio je rezultate projekta „Preduzeće budućnosti“ („Utility of the Future“), koje je ovo preduzeće sprovelo po programu Svjetske banke.&nbsp;
Cilj projektnih aktivnosti je bilo da se izvrši analiza poslovanja preduzeća sa finansijskog i organizacionog aspekta i pripremi plan aktivnosti na unapređenju sveukupnog poslovanja. Aktivnost je sprovedena od strane zaposlenih u preduzeću, uz ekspertsku podršku i kroz ciljanu metodologiju za samo-analizu poslovanja koju je razvila Svjetska banka.&nbsp;
- Održive i inkluzivne vodne usluge su temelj zdravog društva. To je ulaganje koje vraća višestruko – kroz bolje zdravlje, obrazovanje, turizam i otpornost zajednica - zaključeno je na sesiji u Budvi, kojom je moderirala Nataša Bakić, član Odbora za komunalne djelatnosti i životnu sredinu Zajednice opština ispred Opštine Nikšić.

1250x600

1084x550

Zdravlje i obrazovanje djece zavise od vode i sanitacije

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je danas Crnoj Gori zajam od osam miliona eura za modernizaciju digitalne platne infrastrukture, proširenje pristupa digitalnim finansijskim uslugama za građane i kompanije, te smanjenje troškova domaćih i međunarodnih transakcija.
. Projekat modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima /Target Instant Payment Settlement Clone Project/ Projekat TIPS klon – omogućiće uvođenje brzih, gotovo trenutnih digitalnih transakcija, čime će finansijske usluge postati dostupnije i rasprostranjenije - navodi se u saopštenju SB.
Modernizacijom platne infrastrukture i smanjenjem troškova transakcija u ekonomiji koja u velikoj mjeri zavisi od međunarodnih novčanih priliva, očekuje se da će korišćenje digitalnih plaćanja u Crnoj Gori porasti za trećinu do 2030. godine, s ciljem da obuhvati dodatnih 110 hiljada korisnika, među kojima je 70 hiljada žena.
- Posebna pažnja biće posvećena i približno 15 posto stanovništva koje je i dalje izvan formalnog finansijskog sistema – bez transakcijskih računa i digitalnih instrumenata plaćanja – što ih čini finansijski ranjivijima na krađu i gubitke, ali i ograničava pristup kreditima - navodi se u saopštenju.
Direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da moderni platni sistemi mogu značajno doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore i unaprijediti konkurentnost crnogorskih kompanija.
- Uvođenje brzih platnih sistema nije samo tehnička nadogradnja, već i korak ka dubljoj regionalnoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana - navela je Yu.
Projekat će, kako se dodaje, pomoći Crnoj Gori da usvoji TIPS klon rješenje koje je razvila Banka Italije uz podršku Eurosistema, čime će se obezbijediti kompatibilnost sa panevropskim sistemima brzih plaćanja i ubrzati finansijska integracija zemlje sa Evropskom unijom.
- Ova inicijativa dio je šireg angažmana Svjetske banke na modernizaciji finansijskog sektora Zapadnog Balkana i usklađena je sa Okvirom partnerstva sa Crnom Gorom za period od ove do 2029. godine, koji prioritizuje konkurentnost, regionalnu saradnju i održivi rast - zaključuje se u saopštenju.

SB odobrila Crnoj Gori zajam od osam miliona za digitalne finansijske usluge

Premijer Milojko Spajić je za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog dešavanja Tenderskom komisijom i vrednovanjem ponuda za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Kako je Portal ETV objavio ranije danas, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
U objavi na Fejsbuku je napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.

Miraš Dušević

Spajić za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog odluke o koncesiji aerodroma

Još jedna međunarodna blamaža crnogorske vlasti - prokomentarisao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović nakon što je Međunarodna finansijska korporacija, članica Grupacije Svjetske banke IFC tražila od Vlade pojašnjenje za spornu odluke o koncesiji aerodroma uz napomenu da su obje tehničke ponude ispunile uslove i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović se, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) pita i što li rade kad su sami kad "muljaju" pred strancima.
- Ovu svađu imajući u vidu inostrani element, neće moći rješavati kako su naučili - trgovinom foteljama. Sve u svemu bruka, bez obzira ko je čiji favorit za davanje aerodroma na doboš - podvukao je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1931370561327845561&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović nakon pisma IFC: Još jedna međunarodna blamaža vlasti, kad "muljaju" pred strancima - što li rade kad su sami?

Obraćanje Svjetske banke - IFC ozbiljno je upozorenje da bi dovođenje u pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo ispunili sve uslove - poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to napisao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), nakon što je Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome, bez ikakvog obrazloženja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1931365876181131570%3Ft%3D1WbvrVCh7eHtbrxmpYoLJw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.

Spajić: Ozbiljno je upozorenje IFC da bi dovođenje u pitanje regularnosti tenderskog postupka za koncesiju AECG moglo naštetiti našem ugledu, EU putu i zatvaranju poglavlja 5

Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Glavne teme biće globalni izazovi kao što su usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promjene i trgovinske tenzije, prenose Nezavisne novine.
Proljećni sastanak u Vašingtonu okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.
Diskutovaće se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. MMF će u utorak u devet sati po lokalnom vremenu, objaviti svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije.
Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zamjenica direktora MMF-a Petja Kojeva-Bruks i direktorka odjeljanja istraživanja MMF-a Deniz Igan.
Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere.
Zbog rastućih trgovinskih tenzija, posebno uvođenja američkih tarifa, MMF će značajno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za ovu godinu, iako se ne očekuje globalna recesija. Svjetska banka i MMF razmatraće pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promjene, uz inicijative poput partnerstva sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović sastala se sa Denisom Mesihovićem, koordinatorom programa Svjetske banke u Crnoj Gori i i timom Svjetske banke za obrazovanje, na čelu sa Nathalie Lahire koordinatorkom programa za ljudski razvoj, kako bi razgovarali o prioritetima u dosadašnjoj saradnji i novim aktivnostima u cilju jačanja kvaliteta obrazovanja.
Jakšić-Stojanović se osvrnula na aktivnosti realizovane u 2024. godini, kao i planove za naredni period, te je pored rada na zakonodavnom i strateškom okviru, predstavila projekte koji imaju za cilj unapređenje infrastrukture, nabavku školskih vozila, nabavku IT opreme, opremanje EdTech laboratorija, kao i planove za dalji razvoj koncepta dvojezične nastave.
Mesihović i Lahire su pohvalili brojne aktivnosti Ministarstva kojima se unapređuje kvalitet na svim nivoima i u svim oblastima nadležnosti, ističući da se na taj način stiču bolji preduslovi za realizaciju zajedničkih projekata.
- Kao jedno od novih polja saradnje, predstavnici Svjetske banke predstavili su Globalnu platformu za praćenje obrazovnih politika (GEPD) koja pruža pregled performansi obrazovnih sistema praćenjem različitih pokazatelja koji se odnose na rezultate učenika, performanse nastavnika, upravljanje školama i finansiranje obrazovanja. Pored obezbjeđivanje podataka koji pomažu u donošenju politika zasnovanih na dokazima, platforma omogućava poređenje rezultata sa drugim zemljama, čime doprinosi razvoju strategija i usvajanju najboljih praksi za unapređenje obrazovnog sistema - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Globalna platforma bila je i predmet sastanka na ekspertskom nivou koji je tim Svjetske banke održao sa predstavnicima MPNI, Zavoda za školstvo i Ispitnog centra.

MPNI i Svjetska banka jačaju saradnju u oblasti obrazovanja

Ustavni sud Crne Gore je ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama, odluka je sa današnje sjednice.
Kako je precizirano, ukinut je kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.
- Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu - istaknuto je u saopštenju.
Ovakva zabrana, kako su ocijenili, nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.
- Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
&nbsp;- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore će proslijediti Osnovnom državnom tužilaštvu dokumentaciju vezano za raspodjelu stanova u RTCG, navodeći da će morati da cijene kako se javni interes brani nelegalnošću, a stanovi vrijedni 100 hiljada dijele osobama koje su došle u RTCG tako što je direktor Boris Raonić obesmislio sva pravila Zakona o radu koji predviđa da se pozicije dodjeljuju shodno obrazovanju, znanju, iskustvu.
Saopštenje prenosimo integralno:
"He who dares, he risks" (ko ne reskira, taj ne profitira), omiljena je rečenica simpatičnog prevaranta Dela Trotera iz čuvene serije Mućke, koji se nada da će – zahvaljujući njegovim nezakonitim radnjama – sljedeće godine postati milioner.
Vjerovatno se neki, manje upućeni, pitaju kakve veze Mućke imaju sa saopštenjem Sindikalne organizacije JRDS-RTCG. Boris Raonić se još jednom oglasio u medijima ubjeđujući nas da on rizikuje ulazeći u trostruku nelegalnost, samo da bi doprinosio javnom interesu 24/7, dakle neprekidno. “Docent” u konfliktu interesa dobija dupli predsjednički honorar, urednica pod ostavkom monopol nad Monte i Eurosongom, a skoropridošli menadžeri jeftine kvadrate. Vjerovati njegovim pamfletima bila bi destruktivna i idiotska naivnost. Za razliku od Del Boy-a, gore pomenuti nije simpatičan i nije sitni šišnjar…
Budući da su RTCG i 90 familija i zaposlenih koji nijesu projektovani u tabelu namještene raspodjele stanova Raonića i njegove pravno neznavene komisije(?!), javnosti a i zainteresovanim pojedincima unutar RTCG plasiramo informacije o svim bitnim događajima vezanim za raspodjelu stanova.
Učešće u Komisiji uzele su samo osobe iz Sindikata zaposlenih, iako se iz saopštenja koje potpisuje, višestrukim odlukama suda, nezakoniti generalni direktor stiče utisak da su tu bili predstavnici svih sindikalnih organizacija iz RTCG. Treći sindikat tada nije postojao, niti je za njim postojala potreba…
Tadašnja, uvažena, Predsjednica naše sindikalne organizacije nije htjela da potpiše diskriminatorni Pravilnik po kojem se staž u RTCG množi sa 0,5, a koeficijenti koje je Raonić podijelio svojim poslušnicima četiri puta više. Da bi obesmislio uticaj i učešće našeg sindikata, koji nije htio da odobri takav način bodovanja, Raonić je aktivirao svoje ljude da podstiču iščlanjivanje a istovremeno je sa tadašnjom predsjednicom druge organizacije, Sindikata zaposlenih, pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti našeg sindikata. Tako da su potpisnici nakaradnog Pravilnika Jadranka Drobnjak, nelegalni Raonić i “doktor” Drljević, čiji je doktorat pod krivičnom prijavom u procesu kod Tuzilastva, a njegovo samoglasanje za sebe kao predsjednika Savjeta je kod ASK. Iz tog razloga, naš sindikat je pravovremeno uputio žalbe na Pravilnik Upravnom i Ustavnom sudu.
Ono što ovaj proces čini suštinski nezakonitim i kriminalnim je činjenica da su stanove dobile osobe koje je Raonić zaposlio u nelegalnom mandatu. Uz to neki od njih bili su aktivni učesnici nelegalnih procesa vezanih za izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji i dan danas originalno figurira u zapisu još od 2017. godine, bez XY naknadnih promjena koje potiru jedna drugu. Ukratko - haos.
Analizom se vidi da su stanom nagrađene i osobe koje su aktivno učestvovale u kreiranju tendera i nadzirale radove. Rezultati su takvi da je više od 90 posto tenderskih ugovora potpisano na maksimalnu cijenu, većina je sa ogromnim kašnjenjem (sam tender za izgradnju zgrade je kasnio više od 12 mjeseci).
Poništavanje odluke o izboru Raonića, u avgustu 2021. i junu 2023, podrazumijeva da se ponište i svi pravni akti nastali u toku njegovog nelegalnog mandata. Tako i rješenja kojima je klijentelistički ili političkim dogovorom podijelio Milanu Kneževiću, Goranu Rakočeviću, Danki Dragaš, Marku Janjeviću, Milanu Ružiću i Marku Vešoviću koji Portal RTCG koristi za privatne potrebe svog nalogodavca. Svi oni zajedno, uključujući direktora TVCG koji besciljno luta zgradom nemaju ni 20 godina radnog staža u RTCG.
Koliko je Raonićev pravilnik diskriminatoran i nepravedan u odnosu na ozbiljne radnike koji su u RTCG proveli skoro čitav radni vijek, govori što je svako u njegovoj milosti mogao da se zaposli u oktobru 2024, ode u podstanare, dobije stan po potom donijetom Praviliku i … ovih dana napusti RTCG prije nego neko problematizuje rješenja koja je podijelio. Šefica Pravne službe, u RTCG od 2018, sva je ova krucijalna pravna pitanja - prećutala, i dobila stan. Istina od 27 m2, sa čim nije riješila stambeni problem (jer ga nije ni imala) ali je dobila materijalnu i utrživu nagradu za sve profesionalne promašaje kojima je prećutala nelegalan i kriminalan rad Raonića i Drljevića.
Evo kako je prije nekoliko godina govorio Raonić kritikujući raspodjelu sredstava za stanove Markovićeve vlade: „Treba se suzdržavati od političkih izjava, treba biti racionalan po mom mišljenju i treba svakako insistirati na odgovornosti i prestanku ovakve prakse. Ne samo što treba preispitati odluku i raspustiti komisiju, već treba i preispitati da li funkcioneri koji se ovako bahato ponašaju zaslužuju da budu javni funkcioneri". Prosjek raspodjele po pojedincu, koji takođe osuđujemo, u to vrijeme bio je oko 20 hiljada €. Sad je isti taj kritičar svoje poslušnike, nelegalno zapošljene, častio po 50 hiljada. Ovakvo totalno, dugotrajuće bezakonje, uz ovoliku dozu licemjerstva i milionsku štetu nikad nije zabilježeno u istoriji crnogorskog Javnog servisa.
Kao nastavak ove kriminalno-građevinske sage, moramo konstatovati da se ostaci menadžmenta RTCG (Raonić je u početku pojedinačno potpisivao članove svog menadžmenta, poslije je bio menadžment, iz glave Raonića, a sad se oglašava u ime cijele RTCG) ne oglašavaju u vezi 8 poslovnih prostora koji se nalaze u prizemlju zgrade. Tamo je već od početka decembra prošle godine, razvio biznis jedan veliki trgovački lanac, što je dobro, ali se ne zna pod kojim komercijalnim uslovima. Ne znamo ni da li menadžment to kani prodati (neki iz menadžmenta od početka ganjaju tu kombinaciju) ili iznajmiti na dugi period. Na Portalu RTCG od 2023, nema dostupnih ugovora koji bi predočili odgovorno i profesionalno poslovanje o kojem se priča na sva zvona, na svim društvenim mrežama, ali uvijek bez ozbiljnih brojki. Dakle, Reach transparentnosti Raonićevih ugovora je ravan ništici.
Sve ove “slučajnosti” ćemo proslijediti ODT koji konačno mora da ocijeni kako se javni interes brani nelegalnošću, a stanovi vrijedni 100 hiljada dijele osobama koje su došle u RTCG tako što je Raonić obesmislio sva pravila Zakona o radu koji predviđa da se pozicije dodjeljuju shodno obrazovanju, znanju, iskustvu.
Na kraju, suviše smo dugo u RTCG da bi svoj profesionalni i građanski integritet pustili na zlovolju i kriminalnim djelatnostima bezobzirnih foliranata i neznalica. Posebno, kad se oglašavaju sa ovako glupim i bezobraznim saopštenjima.
Potpuno nam je jasno da su se Raonićevi sastavljači saopštenja pokajali što su uopšte ušli u ovu polemiku, ali im poručujemo da je mi nećemo stopirati."

Proslijediće tužilaštvu dokumentaciju za raspodjelu stanova u RTCG-u

Unija poslodavaca izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog blokada graničnih prelaza od strane Udruženja međunarodnih prevoznika tereta. Napominju da zbog blokade granica i nemogućnosti da roba izađe iz zemlje, države Balkana trpe direktnu štetu, a procjenjuje se da ona iznosi oko 100 miliona eura. 
- Ovakve aktivnosti direktno ugrožavaju privredu, proces snadbijevanja i samim tim poslovanje velikog broja kompanija - navedeno je u saopštenju Unije poslodavaca.
Prema njihovim riječima, legitimni zahtjevi svih učesnika u privrednom sistemu potebno je rješavati kroz dijalog i institucionalne mehanizme, pa je Unija poslodavaca pozvala Vladu i nadležne institucije da što prije pristupe rješavanju ovog problema. 
 
- Uvažavanje prava na protest je legitimno, ali do granica koje čuvaju privredu i ne nanose štetu cjelokupnoj ekonomiji i građanima. Blokada granica kao vid izražavanja nezadovoljstva ima negativne posljedice i dugoročno narušava poslovni ambijent i reputaciju Crne Gore kao pouzdanog ekonomskog partnera - poručuju u Uniji poslodavaca.

UP: Šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura

Programski sadržaji Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović“ i tokom februara biće usmjereni na raznolikost i prije svega na kvalitet.
Februar će početi sa predstavom „Krevet od lišća“, koju će publika nakon nedavne uspješne premijere, ponovo moći da pogleda 2. februara. Dio dramskog programa biće i autorski projekat Tatjane Kecman, predstava „Oskar, koga nisam dobila" koja će biti izvedena 23. februara. Tribina „Podgoričke priče” koja iz mjeseca u mjesec upotpunjuje repertoarsku raznovrsnost dramskog programa, ugostiće 24. februara multimedijalnog umjetnika Damira Murseljevića.
U KIC-u će od 31. januara do 3. februara biti održana i revija regionalnih predstava „Beo Art".
Filmski program biće u znaku svečane premijere filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, koji će nakon uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar, 13. februara biti prikazan u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a. Deveta u nizu revija „Ljubav na filmu” donijeće filmska ostvarenja koja na različite načine propituju složenost međuljudskih odnosa, a među njima su „Porodica po ugovoru/Rental Family” (2025) i „Žalim te/Regretting You” (2025). Na repertoaru će biti i sinhronizovani animirani filmovi „Kung Fu Panda 4” (2024) i „Sunđer Bob - Prokletstvo pirata” (2025). Publika će biti u prilici od 16. do 20. februara da pogleda i televizijski serijal „Titogradske Podgoričanke pričaju” autora Momira Matovića.
Kroz izložbu „NoConcept 4” koja će biti otvorena 6. februara, svoje stvaralaštvo predstaviće mladi crnogorski akademski umjetnici.
U okviru muzičkog programa organizujemo XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano” pod motom „Klavir u jedinstvu umjetnost”. Publiku 25. i 26. februara očekuje bogat i raznovrstan program koji objedinjuje predavanja, koncerte, multimedijalne projekte i poetsko-muzičke recitale. Festival će 25. februara biti otvoren predavanjem muzikološkinje Ivane Miladinović Price na temu „Muzičke prakse u neoavangardi-od partiture do događaja”, a nastaviće se programom „Scena mladih”, na kojem će nastupiti učenici muzičkih škola iz Podgorice, Cetinja i Budve. Istog dana, biće održana i panel-diskusija u susret večernjim koncertima, dok će završnicu prvog dana festivala obilježiti autorski projekat Marije Mitrović „Ne ja/Not I”. Program festivala nastavlja se 26. februara
koncertom-predavanjem „Sport i zabava” Erika Satija, uz učešće pijanistkinje Nataše Penezić i učenika Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić”, potom poetsko-muzičkim recitalom „Zvuk neke druge istine” Marine Popadić, te završnim koncertom „Books &amp; Music-književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka”, koji će izvesti pijanistkinja Nataša Penezić.
Kroz ciklus „Mladi talenti” nastavićemo da afirmišemo mlade i talentovane umjetnike, pa će se 9. februara publici predstaviti violinistkinja Anastasija Hordienko.
Ovogodišnji ciklus „Kamerna muzika” 10. februara otvoriće koncert klavirskog trija „Arkus” koji čine Nadežda Artamonova, violina, Aleksej Kurbatov, klavir i Sergej Suvorov, violončelo.
Jedanaest godina od osnivanja, Forum mladih pisaca KIC-a, obilježiće promocijom zbornika „Novi zavjeti” koja će biti održana 18. februara.

Tag: svjetska-banka