Sedamdeset antifašista Boke Kotorske danas su obišli plavu grobnicu u Medovi i položili cvijeće u more, a tom prilikom obratio se predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novog Svetozar Baković. Njegov govor prenosimo integralno: Samo se čestiti sjećaju svojih najboljih, tim povodom smo i danas ovđe u Medovskom zalivu da osmotrimo morsku dubinu koja u tren proguta preko 380 naših hrabrih, državi odanih vitezova, koji hitajući u pomoć svojoj domovini u ove plave dubine u vječnost zaroniše i do otadžbine živi nedospješe. Prisjetimo se najkrvavijeg Božića crnogorskog kada kao po usudu sa svih strana na nju nagrnu najmoćnija svjetska vojna sila i uz lovćenske litice i na Mojkovcu krvavome i ovđe u ovoj najvećoj pomorskoj nesreći u Crnoj Gori do sada, ako se u ratu uopšte o nesrećama može i zboriti. Omanji italijanski poštanski brod "Brindizi", dugačak oko 60, a širok nešto preko 8 metara, nevelike nosivosti, doplovi do samih obala Albanije sa sobom noseći preko 500 ratnih dobrovoljaca iz daleke Amerike. Tadašnji kralj ozbiljne države Crne Gore objavi proglas o opštoj mobilizaciji i pozva sve vojno sposobne muškarce iz zemlje i inostranstva, za pušku dorasle, da se odazovu i priključe vojnim jedinicama za odbranu zemlje, u suprotnom bi im bio zabranjen povratak u otadžbinu. Neki i zbog toga, a većina iz patriotizma pohrlise i vratiše se da brane Crnu Goru. Naši iseljenici u Americi se preko svojih udruženja organizovaše, prikupiše nešto novčanih sredstava, oružja i municije, te prekookeanskim brodom doploviše do Italije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241117131152_fc23b356425b2ddec3a721c97ad8fd56653ec71b0d906975c246d739a74bdf8d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241117131152_fc23b356425b2ddec3a721c97ad8fd56653ec71b0d906975c246d739a74bdf8d" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Atifašisti Boke Kotorske"></figure>  Pošto su italijanski brodovi dolazili u Skadar da prevoze srpsku vojsku na Grčka ostrva, družina od oko 500 dobrovoljaca se ukrca na brod “Brindizi” i krenu prema Albaniji. Na Badnji dan 6. januara 1916. godine oko 8 sati ujutro priđoše obali Medovskog rukavca, đe su ih čekale postavljene podvodne mine koje su saveznici postavili zbog prilaska austrijskih podmornica. Iako je italijanska mornarica postavljala mine, neshvatljivo je zašto nijesu posadi “Brindizija” dali mape kako bi izbjegli iste. Kada je brod prišao na par stotina metara od obale svi putnici su izašli na palubu mahajuci onima na obali, a crnogorska vojska sa obale je pjevala njima u čast, dozivali se i pozdravljali. Jaka eksplozija koja je napravila veliku rupu na pramcu broda je prekinula opštu radost i svi su pohitali da nađu način za spašavanje. Italijanska posada je spustila samo jedan čamac za spašavanje i u njemu se dohvatila obale ostavljajući putnike da se snalaze, dobri plivači su zaplivali ledenim morem prema obali, a ostali su se držali za predmete koji su plutali. Pošto je dubina mora u tom dijelu bila petnaestak metara, dio dimnjaka i jarbol su ostali da vire na površini kada je brod dohvatio pješčano dno. Većina se uhvatila za jarbol i dimnjak, a onda jedni za druge čekajući pomoć sa obale ili obližnjih ribarskih brodica. Još jedna snažna eksplozija se prolomila medovskim zalivom, koja je u smrt ponijela najveći dio dobrovoljaca. Kada je slana voda dospjela do užarenog kotla došlo je do hidro udara i snažne eksplozije, pretpostavlja se da je to razlog velikog broja mrtvih na potonulom brodu, relativno blizu obale. Pošto su prikupljeni prilozi i donacije u Americi, družina od oko 500 ljudi, sastavljena u najvećem broju od crnogoraca, ali bilo je malo i hercegovaca, srba kao i američka medicinska ekipa i posmatračka delegacija, kao i nekoliko ruskih i američkih dobrovoljaca ukrcala se na brod. Za komandanta je određen dr Đuro Guč, iz tada austrijske Vojvodine, koji je i unio ne mala novčana sredstva na brod, za koja se ne zna pouzdano jesu li ostala kod doktora ili su pohranjena u brodskom trezoru. Po nekima neobjašnjivo bježanje italijanske posade je moguće i bilo upravo zbog tih para, ali to nikada nije dokazano. Za barjaktara je određen ruski dobrovoljac Nikolaj, pa je malo čudno da rukovodstvo pored crnogoraca, uvijek željnih komandovanja bude dodijeljeno jednom Vojvođaninu i jednom Rusu. Nešto više od stotinu ljudi, od ukupno 500 se spasilo, a jedan od njih bijaše i onaj Rus Nikolaj koji je bio barjaktar nesretne družine. Pošto je Švaba zauzela Cetinje, Mojkovac krvario, stari kralj je svoju rezidenciju preselio na Kruševac u Podgorici. Ozlojađeni kralj je izrazio želju da primi preživjele u svoju rezidenciju, prilikom razgovora onaj Rus barjaktar iz njedara izvadi crnogorsku zastavu pod kojom su se okupili u Americi i pokloni je starom kralju, objašnjavajući da je pri potapanju broda skinuo zastavu sa jarbola, stavio u njedra i sa njom preplivao do obale. Vidno potrešeni kralj je tada prolio suze, što mu se skoro nikada dešavalo nije. Vjerovatno svjestan činjenice da gubi vojsku i državu, a jedan stranac mu spašava i daruje zastavu koja će ubrzo biti i definitivno poništena od strane sopstvenog unuka. Možda je baš tada sa brda dalje vidio od onih pod brdom, što mu mudri stric govoraše. Danas smo ovđe da odamo počast hrabrim precima, ali i da poručimo nekima danas koji bi poput unuka Palikuće sve crnogorsko spržili i poništili, kako bi vijek kasnije ponovo uspostavili bjelaške vrijednosti, sa ovog za ponos mjesta, kao i iz prkosne Štitrice, da će se crveni barjak još dugo vijoriti, a crnogorci ga podizati baš kao barjaktar Nikolaj i Štitaričani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Baković: Crveni barjak još dugo će se vijoriti

Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca. Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  Svetozar Baković, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp; - Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog Dritana Abazovića i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci. - Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp; On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti. - Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.

Kaćuša Krsmanović

Tamara Klikovac

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

Sve češći nasrtaji vandala na kulturno istorijskim spomenicima u Herceg Novom Spomenik na Savini palim borcima i žrtvama fašizma narodnooslobodilačkog rata oskrnavljen je crtežima džointa, natpisima „zvezda najjača“, „zvezda u srcu“, „Srbija“, „ovdje se puši trava“, „travica“...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241013161020_51f1249cddbef68d9dfa0e4896e49ecad31140d2d3095f7eca450e6f4e354c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241013161020_51f1249cddbef68d9dfa0e4896e49ecad31140d2d3095f7eca450e6f4e354c43" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Spomenik na Savini"> </figure>  Na to je, u ime UBNORA Herceg Novog, ukazao Svetozar Baković. - I ove godine Dan oslobođenja Herceg Novog se dočekuje sa oskrnavljenim spomemikom na Savini. Možda od strane maloljetnih huligana, a možda i ne. No, sa sigurnošću se može reći maloumnih, ma kojoj generaciji pripadali, ili precizno instruisanim od strane nekih trenutno popularnih organizacija - naveo je on u saopštenju medijima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241013161020_9c44a283a88ae618c6b68d2c4a2b36d3cad677d25c7e90b0edb6bbfbedb5d83a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241013161020_9c44a283a88ae618c6b68d2c4a2b36d3cad677d25c7e90b0edb6bbfbedb5d83a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>  Vjerovatno, kaže, vlasti nijesu dovoljno uradile na edukaciji mladih generacija kroz školstvo - ali dodaje da nije sve ni do države jer se ipak osnovna kultura uči u kući i svako je sa sobom nosi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241013161020_ae165d7b3e7f8af369a3b507092e0608c3bc246623b312514032237cc8d6778a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241013161020_ae165d7b3e7f8af369a3b507092e0608c3bc246623b312514032237cc8d6778a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Spomenik na Savini"> </figure>  - Ako prosvjetari i roditelji nijesu dovoljno poradili na opštem vaspitanju, ostaje samo onaj treći, &nbsp;a to je represivni aparat - istakao je Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241013161020_e793c8a0865d766a2c0e4209409f05e6e4b018c584b897aec71c328a8ad1dccb.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241013161020_e793c8a0865d766a2c0e4209409f05e6e4b018c584b897aec71c328a8ad1dccb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Spomenik na Savini"> </figure>  U UBNOR-u Herceg Novog zahtjevaju od službi bezbjednosti da pod hitno pronađu počinioce i adekvatno ih kazne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241013161024_6d9258404104bfc2bada54554edd862f97b634d5d2692c2b74426b053f9234f3.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241013161024_6d9258404104bfc2bada54554edd862f97b634d5d2692c2b74426b053f9234f3" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik na Savini"> </figure>  - Takođe, zahtjevamo od nadležnih da pod hitno kvalitetno osvijetle spomen kompleks „Bezmetković“ na Savini i ugrade video nadzor, kako spomen kosturnica nekoliko stotina rodoljuba i grandiozni spomenik, ne bi bili meta iživljavanja onih kojima patriotska žrtva ništa ne predstavlja - zaključio je Baković.

Oskrnavljen spomenik palim borcima i žrtvama fašizma na Savini

Takozvani temeljni ugovor koji je bivši premijer Dritan Abazović potpisao sa Crkvom Srbije 3. avgusta 2022. godine, odnosno patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem, oduzeo je pravo Državi Crnoj Gori da raspolaže svojom imovinom na svojoj teritoriji, konkretno svojim kulturnim i sakralnim nasljeđem. Da je upravo ovaj akt alibi Crkvi Srbije da crnogorskim crkvama i manastirima gazduje po svojoj volji, potvrđuje i polemika između Svetozara Bakovića, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, a nakon što je ova vjerska zajednica na mjesnom groblju postavila jarbol sa srpskom trobojkom. Baković je prije nekoliko dana oštro reagovao na tu činjenicu upozoravajući da su oni koji su je postavili „trajno poremetili međukomšijske i bratske odnose, a mogli su i drugačije, prije svega mogli su ljudski“, na što su mu prije dva dana odgovorili iz Crkvenog odbora Mojkovca kako je „između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve – potpisan – Temeljni ugovor, kojim je zagarantovana sloboda vjeroispovijesti“. <h2>Abazovićev legat</h2> - Zakon o slobodi vjeroispovijesti u svojoj suštini predstavlja poravnjavanje prava države Crne Gore i prava SPC, predstavlja suštinu paralelnog postojanja i djelovanja i punog uvažavanju – poručili su oni Bakoviću. U svom reagovanju na isticanje srpske trobojke Baković je podsjetio da je ta crkva napravljena prije 128 godina i da iako se ona danas „naziva srpskom, groblje je mojkovačko, a Mojkovac je jedan od 25 crnogorskih gradova“. Iz Crkvenog odbora Mojkovca, uzvratili su mu kako su tih dana podigli „i zastavu ispred crkve u Poljima“, a „ranije je podignuta zastava ispred Hrama u Mojkovcu, a crkvena zastava na crkvi u Podbišću stoji na crkvi od samog početka izgradnje“. Ukazali su i kako je „zastava Srpske pravoslavne crkve trobojka: crveno – plavo – bijelo, sa zlatnim krstom i ognjilima“, ističući i kako „Crna Gora sve više pribavlja demokratske norme, i na putu je prema ujedinjenoj demokratskoj Evropi“, te da je „na tom putu ostvarivanja demokratskih formi sa garantovanjem svih prava i institucija i pojedinaca, osnovno je bilo potpisivanje Temeljnog ugovora između države i crkve“. Baković, u reagovanju na poruke Crkvenog odbora Mojkovac, dostavljenom i Portalu ETV, poručuje im „ko god da ste, trebalo bi znati da možda i ne treba koristiti sve što je nekom dozvoljeno“. - Upravo to vodi u zavađe, posebno ako su neke stvari odobrene na prevaran način, kao što je vaš ugovor sa (Dritanom) Abazovićem. Kako ga god ko nazivao, „temeljni“ ili ne, ali sa sigurnošću po temelju dijeli i zavađa pravoslavni živalj u Crnoj Gori. No, u pravu ste, ugovor je potpisan i treba ga poštovati, niko to i ne osporava, do momenta zadiranja u osjećaje onih drugih - ističe on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Temeljni ugovor"> <figcaption>Bivši premijer Dritan Abazović takozvani temeljni ugovor potpisao je 3. avgusta 2022.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Sama činjenica da se radi o grobljanskoj crkvi, navodi Baković, staroj 128 godina, za razliku od nekih drugih, na privatnim posjedima, namijenjenoj za ceremonije sahranjivanja, kako i zakon kaže, pomisliste li kako se niko za skoro vijek i po ne śeti da postavlja bilo kakve zastave?&nbsp; - Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja. Zakoni su zakoni, za neke vjerski, za neke sekularni, ali postoje i oni treći, a oni su ljudski, upravo tim zakonima i crkva i država trebaju kapu skinuti - poručuje on.&nbsp; Kategoričan je da „kada crkva druge države, preko medija druge države objašnjava ispravnost svojih postupaka u Crnoj Gori, najbolji je pokazatelj neispravnostitih istih odluka“. <h2>Poruka predaka</h2> Objašnjava da je reagovao kako bi uticao da se izbjegnu zavađe u selu, zbog čega se i obratio medijima.&nbsp; - Tekst sam potpisao svojim imenom i prezimemom kao mještanin sela Štitarica, a u ime velikog dijela mještana, koji ne odobravaju zavađe i diobe, do skoro složnog sela, bez ikakvog pominjanja bilo koje organizacije, pa ni antifašističke - ističe Baković. Prema njegovim navodima, mediji koji su prenijeli reagovanje ukazali su na činjenicu da je član SUBNOR-a, napominjući da je na tu činjenicu izuzetno ponosan, „zbog đeda nosioca partizanske spomenice, koji je poginuo u borbama sa sljedbenicima pomenute zastave i sva ostala 33 poginula boraca, a u najvećem dijelu u borbama protiv saradnika okupatora čiju ideologiju aktuelne vlasti i promovišu“. - Antifašista sam po ubjeđenju, ne samo kao „član“, kako ironično bezimeni crkveni organ želi navesti, već sam član Izvršnog odbora SUBNOR-a Crne Gore i predśednik UBNOR-a Herceg Novi. Ipak, to nema veze sa temom o kojoj se radi – ističe Baković, pojašnjavajući da nije ni reagovao iz pozicije člana SUBNOR-a, već isključivo kao mještanin Štitarice, ali da su ga mediji, predstavili i kao člana ove organizacije. Naglašava da je saopštenje potpisao „svojim imenom i prezimenom, kao slobodan građanin ove države“. -...u ime svih nas koji nemamo rezervnu domovinu i koji ćemo se uvijek i svuda suprotstavljati podmuklim klero-nacionalističkim naumima – poručio je Baković. Istakao je i da ga kao agnostika „ne zanima niti jedna vjerska organizacija, kao ni njihovi objekti“, ali mu je „vrlo jasno šta je bilo 1896. godine“, kako kaže, „u mojoj Štitarici, a što je iznad ulaznih vrata u kamen uklesano prilikom izgradnje za vječnost dostupno 'OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.'“. - Za mnoge je ova poruka naših predaka svetinja, koji kao da su znali kakvi će im potomci biti, pa u kamen za vječnost uklesaše kao testament, a što ipak malo više znači od bilo kakvih promjenjivih katastarskih papira - naglasio je Baković. Podsjeća da je štitaričko mjesno groblje vlasništvo Skupštine Opštine Mojkovac u cjelosti, te da se tu sahranjuju i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, Srpske pravoslavne crkve, agnostici, ateisti i svi ostali koji po bilo kojem osnovu izraze želju da vječno počivaju na tom groblju. - Favorizovanje bilo koje vjerske zajednice, ili pojedinca, nije u skladu sa sekularnim propisima države Crne Gore. Pošto je zemljište na kojem je zastava postavljena vlasništvo SO Mojkovac, koja Odlukom o upravljanju grobljima iz 2022. godine prenosi nadležnosti na mjesnu zajednicu, crkva je bespravno, bez bilo čijeg odobrenja, postavila jarbol na tuđem zemljištu, sa čime veliki broj vlasnika grobnih mjesta nije saglasan - istakao je Baković i zaključio da se nada da će „kod mještana preovladati razum i dogovor“ i da ćee zajednički „donijeti odluku o uklanjanju spornih klero-političkih obilježja, a sve u cilju održavanja dobrih međukomšijskih i međuljudskih odnosa“.

Baković: Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja

Neko zabi glogov kolac u bratsku, kumovsku i prijateljsku slogu i druženje. Neko kome namjere nijesu zbližavanje nego diobe, neko kome razdor bolje odgovara od sloge, neko ko želi bespogovorno "stado" za manipulaciju, a prije svega toga, neko ko ne poštuje prvenstveno moralne, a zatim hrišćanske i pravoslavne postulate, jer iskren vjernik, čistog srca ne bi dijelio već zbližavao ljude oko sebe.&nbsp; Sa ovom zastavom su trajno poremetili međukomšijske i bratske odnose, a mogli su i drugačije, prije svega mogli su ljudski. Dobar dio poštovalaca iste te crkve ne podržava ovakve osvajačke nasrtaje, svjesni da će im kad tad doći neki pop iz Trstenika poput onog igumana u Beranama da ih naziva svakakvim imenima. U nadi da još ima razuma da se razdor i zavađa ne šire zamolio bih sve da se presaberu i dozovu. Da svoju vjeru upražnjavaju hrišćanski u duši, bez remećenja međuljudskih odnosa. Crkva je prije 128 godina napravljena na početku tadašnjeg groblja koje se kasnije proširilo oko crkve, tako da se crkva našla na sredini groblja i umjesto da svi za dvije godine proslavljamo jubilej, neko nas razagoni. Iako se crkva sada naziva srpskom groblje je mojkovačko, a Mojkovac je jedan od 25 crnogorskih gradova. Svaki častan vjernik bi makar mrtve poštovao i ne bi zadirao u osjećaje njihovih porodica. Mnogi mještani Štitarice ne žele da kosti njihovih najdražih počivaju pod srpskom zastavom, jer ni jednoj zastavi nije mjesto na grobljima, pa ni ovoj.&nbsp; Nekad bi nepredvidljiva rijeka ili kakav veliki jugov snijeg napravili problem štitaricanima koji bi složno rješavali, srećom priroda smiri svoje ćudi, ali pobiješnješe ljudi i udariše na ono što boli, mnogo boli, niko ne saznao za takvu bol. Projahaše Štitaricom Osmanlije, Njemci i Italijani i nikad niko u groblje nije zadirao. Njega ostavite počivšima i njihovim porodicama da hrisćanski i ljudski upražnjavaju svoje rituale, a zastave i politiku izmjestite iz groblja. Da li se iko od donosioca ove odluke zapitao kako to da nikad niko u istoriji ne zabode nikakvu zastavu na Štitaričko groblje, do vas sad? Trebamo li da se nadgornjavamo na mjestu predodređenom za bol i tugu za onima najvoljenijima koji tu počivaju? Groblje nije mjesto za to. Kao što pogriješiste, nadam se nesvjesno, nestručnim podkresivanjem "ubiste" brijest kojeg su stotinu godina suzama zalivale naše majke, sestre i šćeri, tako vam je i ovo velika greška, za brijest nažalost nepopravljiva, ali za jarbol jednostavno rješiva.&nbsp; U ime one druge ekipe sa fudbala ili prstena i onih Štitaričana koji ne misle kao vi, podsjećam vas u ovom obraćanju na prošlost koje se mnogi sjećaju i ljudski molim ne zabijajte glogov kolac u prsa komšijska. Vakti i zemani dolaze i prolaze, mi za našeg zemana nikom prst u oko ne gurasmo, a valjalo bi makar oko groblja vratiti istom mjerom. I zapamtite Štitaričani: “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005191012_c54e51eaa2f09941e038de7746d93257519161f19967f74dc6fb33ddfe6d8d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005191012_c54e51eaa2f09941e038de7746d93257519161f19967f74dc6fb33ddfe6d8d84" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>

Prst u oko zarad pomirenja

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte: 
Tema dana: Ustavni sud ukinuo neradnu nedjelju

- Ustavni sud ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama. Fidelity consulting poručio da je sve moglo biti spriječeno da su usvojene izmjene zakona o unutrašnjoj trgovini.
- SDT ometa postupak pred cetinjskim Osnovnim sudom koji se vodi protiv Olivere Krivokapić zbog oružja koje je posjedovao Vuk Borilović. SDT oduzelo predmet uoči završnih riječi, porodice žrtava poručuju da neće odustati.

- Zalihe goriva na pumpama dovoljne za još nekoliko dana, Ministarstvo energetike i rudarstva apeluje na građane da se ponašaju odgovorno i da ne kupuju prekomjerne količine goriva. Uprava policije saopštila da je šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura.
Gost "24 sata" je Oskar Huter, poslanik DPS-a.
Večerašnju emisiju vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Oskar Huter

Holandija je najbolja zemlja na svijetu kad je u pitanju dobrobit djece, saopštio je Unicef na osnovu svog Innocenti istraživanja.
Innocenti izvještaj predstavlja rang listu zemalja po tome kako napreduju u ključnim aspektima dobrobiti djece. Kako navodi UNICEF, rangiranje se ne zasniva na infrastrukturi ili ekonomskim pokazateljima, već na stvarnim uslovima u kojima deca odrastaju, prenosi Nova.rs.
U ovom izvještaju, 43 zemlje u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropskoj uniji (EU) rangirane su po mentalnom blagostanju, fizičkom zdravlju i vještinama djece i adolescenata.
Uz napomenu da postoji prostor za poboljšanje u svim zemljama, čak i onima na vrhu rang liste, kao tri prve zemlje su se istakle Holandija, Danska i Francuska. Ove zemlje su i najjače u sve tri kategorije.
<h2>"Samo budi normalan"</h2>
Holandija posebno dobro prolazi u segmentu mentalnog zdravlja – djeca generalno imaju niži nivo stresa u poređenju s mnogim drugim zemljama, a društvo i školski sistem često podržavaju ravnotežu između učenja i slobodnog vremena.
Neobično veliki procenat djece, posebno tinejdžera, reći će vam da su zadovoljni svojim životom, a država ulaže u zdravstvene usluge, kvalitetno predškolsko obrazovanje i razne javne usluge (biblioteke, sportske i kulturne sadržaje) koje pomažu djeci da se razvijaju u zdravom i podsticajnom okruženju.
Dio ovoga je kulturološki, objašnjava Olga Meking, majka troje djece koja živi u Holandiji 15 godina i autorka je knjige "Niksen: Embracing the Dutch Art of Doing Nothing".
- Postoji diskurs o tome kako Amerikanci pokušavaju da nauče sve da budu izuzetni. Ovdje postoji izreka: "Samo budi normalan, to je već dovoljno ludo", rekla je svojevremeno za BBC, skrenuvši pažnju na način razmišljanja za koji misli da doprinosi manje opterećenom djetinjstvu. Takođe se stavlja veliki naglasak na druženje, dodala je, a grupe, klubovi i aktivnosti u zajednici su posebno česte.
Ali, kaže ona, ako su holandske porodice i djeca srećni, to je takođe zbog strukturnih faktora.&nbsp;
- Ne možete imati holandsko roditeljstvo bez holandskog sistema socijalne zaštite. A Holandija zaista nudi roditeljima mnogo podrške - primijetila je ona.
Pogledajte kako izgleda lista top 20 zemalja, iz ugla odrastanja:
Holandija
Danska
Francuska
Portugal
Irska
Švajcarska
Španija
Hrvatska
Italija
Švedska
Mađarska
Austrija
Slovenija
Japan
Litvanija
Rumunija
Finska
Češka
Kanada
Slovačka

UNICEF proglasio najbolju zemlju za odgajanje djece

Autorska predstava „Sve je do nas…“, jednog od najznačajnijih glumaca regionalne scene - Emira Hadžihafizbegovića biće izvedena u poneđeljak, s početkom u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.
Kako je saopšteno iz Prijestonice Cetinje, kroz snažnu i emotivnu ispovijest profesora matematike, predstava otvara pitanja savremenog društva, urušenog sistema vrijednosti, moralnih dilema i lične odgovornosti pojedinca, ostavljajući snažan utisak i prostor za promišljanje.
Informacije o kartama i rezervacije mogu se dobiti putem telefona: 067 428 655.

Predstava "Sve je do nas" autora Emira Hadžihafizbegovića u poneđeljak, u "Zetskom domu"

Vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore, na kome bi trebalo da se glasa drugi put o prijedlogu za izbor sudije Ustavnog suda, biće održano u utorak, 10. februara.
Zahtjev za sazivanje vanrednog zasijedanja podnio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Predloženo je da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Sjednica je zakazana za 11 sati.

Tag: svetozar-bakovic