Nasilna aneksija je istorijska činjenica za koju sve više ljudi zna, za način kako je izvršena, stradanja crnogorskih porodica od srbijanske žandarmerije i način na koji je oteta crnogorska država. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekla predsjednica Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Smatra da je prijedlog brisanja riječi nasilna, u kontekstu aneksije iz 1918. godine, u Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojom žele da maskiraju sve loše stvari koje se događaju i koja će izazvati još veće podjele.
- Njihova namjera je bila navodno manje podjela, a ovo je jedna riječ koja izaziva revolt, zbog toga što nasilna aneksija jeste bila i to je istorijska činjenica za koju je bitno da se zna. Sve više ljudi u Crnoj Gori ima pristup informacijama koja su sve stradanja crnogorskih porodica bila, šta je radila srbijanska žandarmerija, kako je nasilno oteta država i kako je nasilno stupila u tu državu 1918.godine, poslije Prvog svjetskog rata. Ovo što trenutno radi PES je pokazatelj da su produžena ruka Demokratskog fronta, tako da mogu s takvim dogovorom da trljaju ruke, ali ne može im služiti na čast - rekla je Pajović-Musić.
Podsjetila je na skorašnje zasjedanje bjelopoljskog parlamenta na kome se glasalo o oduzimanju književne nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću, na kom je, kaže, jedna odbornica Pokreta Evropa sad branila lik i djelo Radovana Karadžića.
I to što se ne može pronaći i oduzeti “odbjegli” spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću odavno je, dodaje ona, prestalo da bude komično i duboko je zabrinjavajuće.
- Zabrinjavajuće je mnogo toga što se dešava. Upravo ova hajka koja se dešava i propaganda, načini, sredstva i ciljevi su apsolutno slični Vučićevim metodama. Živimo u vremenu informacija u stilu Pinka i Informera, Zadruge, reality show-a gdje se ljudima zalazi u privatne živote, podilazi se najnižim ljudskim porivima, sve to služi kao jedna maska za sve ono što se dešava - istakla je Pajović-Musić.
Podsjetila je i na proteste koje su građanski aktivisti održali povodom hapšenja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, jer je taj njegov slučaj, kako kaže, bio lakmus papir kako će društvo da reaguje na nepravdu, progon i diktaturu.
- Ušli smo u diktaturu jer se krše osnovna ljudska prava, ljudi se zatvaraju po spisku, ko ne odgovara on ide, nema veze da li je to po zakonu i Ustavu. Tako da nema više smisla da pričamo niti da apelujemo na sudstvo i tužilaštvo, jer očigledno moramo da se borimo protiv toga - poručila je Pajović-Musić.
Smatra da cijelo crnogorsko društvo treba da se zapita kako reaguje na igru i taktiku koju BIA formira, a koju promovišu određni mediji poput, kako tvrdi, koncerna Vijesti i Javnog servisa Crne Gore.
Kaže i da cijelu hajku protiv medija i pojedinaca vodi novinarka koncerna Vijesti za koju je šest puta sud dokazao da je lažno iskonstrusala Birnovu mapu ekstremista, u koju je, podsjeća Pajović-Musić, stavila časne ljude, novinare i građanske aktivste, ugrožavajući njihov profesionalni i lični integritet.&nbsp;
- Ne treba da se nasjeda na tu igru i ponekad se zapitam da li smo mi glupi, ili nemamo hrabrosti, jer zašto nasjedati na njihove igre i pravdati se bilo kome za bilo šta. Smatram da ne smijemo da dozvolimo da kriminalizuju crnogorske građane i crnogorske suvereniste, jer je to njihov cilj da kriminalizuju kompletan suverenistički blok, kao i određene partije i strukture koje su učestvovale u stvaranju suverene Crne Gore. Apelujem i na suverenističke partije i na nevladine organizacije da se ne nasjeda na ovo, kao i na medije da ne šire takve priče, a oni koji su u službi BIA-e neka rade to što rade, ne služi im na čast i na profesionalnu etiku - naglasila je ona.
Doaje i da se ne smije dozvoliti progon crnogorskih medij, već se protiv toga treba boriti svim pravnim sredstvima.
- Vjerujem da u sudstvu Crne Gore postoje ljudi sa integritetom koji će raditi isključivo na poznavanju Ustava ove države, a ne po naredbama i po političkoj volji vladajuće klike. Došli smo u situaciju na koju upozoravali &nbsp;posle hapšenja Milivoja Katnić. Ko god bude njima smetao oni će nastaviti sa progonom, ali to treba da bude ono što će da pokrene sve ljude, da se prkosno pokaže da se slobodna riječ ne može ugušiti, nije mogla u gorim vremenima, a ne sad - zaključila je Pajović- Musić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pajović-Musić: Htjeli su manje podjela, a upravo uklanjanje riječi “nasilna” izaziva revolt

U selu Brčeli u Crmnici u subotu, 20. septembra, u 12 sati biće održan skup posvećen, kako organizatori navode, „istorijskom revizionizmu i nečasnim akcijama koje sprovodi crkva Srbije“.
Najavila ga je gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, izvršna direktorka NVO Centar za građanska prava Svetlana Pajović - Musić, naglasivši da je slučaj porodice Nikaljević bio „kap koja je prelila čašu“.
- Porodica Nikaljević smo svi mi. Svi imamo svoja mjesta, sela, đedovine i crkve koje su naši preci gradili i krvlju branili, a danas dolazimo u situaciju da postajemo tuđini na svome. To ne želimo i nećemo dopustiti - rekla je Pajović - Musić.
Podsjetila je da je porodica Nikaljević prvi sukob sa SPC imala u novembru 2020. godine, kada je, kako tvrdi, „crkva vandalski prekopavala grobnicu vladike Arsenija Plamenca“. Sada, dodaje, u njihovom selu, „ispred njihove kuće, SPC bahato i arogantno prenebregava sve procedure i zakone, izvodeći radove na manastiru koji je kulturno dobro“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema njenim riječima, skup je prvobitno trebalo da bude održan na stadionu, ali je uvidom u katastarske podatke utvrđeno da se i <a href="https://etv.me/drustvo/protestni-skup-u-donjim-brcelima-odrzace-se-kod-spomenika-palim-partizanima">stadion i škola vode kao vlasništvo SPC</a>.
- Mjesto okupljanja biće kod spomenika. Upravo je taj podatak razlog zašto smo krenuli sa registrom svih oduzetih i nezakonito upisanih dijelova crnogorske teritorije na SPC. Možemo samo da zamislimo koliko je javnih površina, poput škola, stadiona i igrališta, na sličan način prepisano. Naša organizacija je već pokrenula taj proces i sa partnerima ćemo ići u pravnu bitku kako bi se sve to vratilo Crnoj Gori. Neka SPC zna da to neće ostati u njihovom vlasništvu - poručila je Pajović - Musić.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FLsm-arIjymo%3Fsi%3DeHhVZ1q_Tk0IdZUu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović-Musić: Počeli smo registar nezakonito upisanih državnih i crnogorskih površina na SPC

Četiri godine je prošlo od građanskog protesta na Belvederu protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija.Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanska aktivistkinja Svetlana Pajović- Musić. &nbsp;
Smatra da je 5. septembra 2021. godine prestala da postoji crnogorska država i svima je od toga dana trebalo da bude jasno šta će se dešavati u crnogorskom društvu.&nbsp;
Sve je počelo, prisjeća se Pajović-Musić, 4.septembra 2021. godine kada su građani probili policijski kordon i oko jedan sat poslije podne izašli na Belveder, gdje su ostali do sjutradan i 6 sati ujutru.
Prisjećanje, kaže ona, na taj događaj nosi različite emocije, od osjećaja dostojanstva i ponosa zbog zajedništva i nacionalnog jedinstva do buđenja građanskog otpora. Tu je, kaže Pajović-Musić, i osjećaj gorčine zbog saznanja koliko su zloupotrebljene institucije Crne Gore, od strane kriminalaca, pravoslavnih bratstava i srpske službe.
- Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma i te fašističke čizme, koja je te godine došla u obliku unutrašnjih uzurpatora. Tako da možemo da smatramo da je Belveder jedna nit koja povezuje i 13.jul 1941.godine kada smo imali opštenarodni ustanak, ali bile su drugačije istorijske okolnosti. Međutim u kontekstu podizanja građanske svijesti, ujedinjavanja nacionalnog zajedništva to se opet desilo na Belvederu 2021.godine - rekla je Pajović - Musić
Kaže da se 5. septembra desio jedan udruženi zločinački poduhvat, jer je količina sile prema građanima predstavlja nešto što građani Cetinja i Crne Gore nikad neće zaboraviti. &nbsp;Sam Belveder je bio pokazna vježba dokle i kako su, kaže ona, spremni da idu, pa je posle Belvedera došla druga Vlada Dritana Abazovića koja je potpisala Temeljni ugovor.
- Belveder je samo početak niza događaja koji su kulminirali, sve što nijesu pokazale dvije, ili tri godine, ono što smo mi pričali šta crkva Srbije radi, kada smo je nazivali po imenima kako jeste. To nije duhovna i religijska organizacija, to je organizacija teroristička, paramilitarna, parapolitička, tada su nas smatrali ekstremistima, nazivali raznim imenima, a mi smo samo vidjeli njihovo pravo lice. To što nijesu pokazale dvije, tri godine, pokazalo je pet, sada je cijela Crna Gora vidjela, pogotovu kroz slučaj postavljanja spomenika ratnom zločincu, to se više ne krije, već javno radi. Belveder je bio pokazatelj kuda će ići crnogorsko društvo - naglasila je Pajović - Musić.
Poručuje i da je Belveder zajednički imenitelj svima, pa poziva sve koji su bili na Cetinju &nbsp;da se prisjete šta su jedni drugima tih dana &nbsp;značili.&nbsp;
- To nacionalno zajedništvo, to građansko zajedništvo u borbi protiv fašizma, kleronacionalizma u tom obliku treba da nam bude vodilja, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo ovo zlo koje je snašlo Crnu Goru - zaključila je Pajović-Musić.
Pajović-Musić je kazala da će se godišnjica Belvedera održati u nedjelju 7.septembra u 17 sati, na platou pored Biljarde, ispred manastira. Dodaje da je skup prijavljen i odobren, a organizator skupa je NVO Centar za građanska prava.&nbsp;
Poručuje da je cilj miran i dostojanstven skup, koji će biti podsjećanje na vrijednosti građanskog društva i antifašizma.&nbsp;

Pajović-Musić: Samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo zlo koje je snašlo Crnu Goru

Krivična prijava nevladine organizacije Centar za građanska prava protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve, Metodija, zbog govora mržnje, izazivanja nacionlane, vjerske i etničke mržnje, veličanja zločinačkih formacija i kršenja Ustava, bila je građanska dužnost i želja da se zaustavi institucionalna tišina. To je za 24 sata Televizije E kazala izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Svetlana Pajović Musić. Govor Metodija Ostojića u manastiru Podmalinsko nije, kaže, bio religijski, već politička propaganda i istorijski falsifikat.
U Centru za građanska prava očekuju odgovor tužilaštva nakon što su podnijeli krivičnu prijavu protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve, Metodija, zbog njegovog zapaljivog govora u manastiru Podmalinsko, kod Šavnika, kada je služeći parastos četničkim brigadama i njihovom komandantu Draži Mihailoviću, veličao njihovu ulogu i predstavio ih kao prve gerilce u porobljenoj Evropi.
- Mi ne možemo i nećemo ćutati dok se sa crkvenih oltara širi istorijski revizionizam, poziva na vjersku i nacionalnu netrpeljivost, veličaju ratni zločinci. Smatramo da je to nešto na šta Crna Gora ne smije da se navikne i zato smo se odlučili na ovakav korak. Ako se krše zakoni i Ustav tužioci su dužni da reaguju, u suprotnom su saučesnici, što dalje izvodi pravnu konsekvencu da ti isti tužioci mogu biti procesuirani zbog nesavjesnog rada i zloupotrebe položaja. Dužni su da reaguju po službenoj dužnosti. Govor sveštenika Metodija Ostojića nije bio religijski, već politički govor, politička propaganda, istorijski falsifikat, širenje netrpeljivosti i mržnje. Taj njegov govor mora da ima pravne posljedice – kaže Pajović Musić.
Izvršna direktorica Centra za građanska prava kaže da neće stati u naumu da stalno podsjećaju crnogorske institucije da ih plaćaju građani i da su dužni da štite zakone i Ustav države Crne Gore, pred kojima svi moraju da budu jednaki.
- Podsjetiću na nasilje 4. i 5. septembra 2021. godine na Cetinju. Tada je crkvena, odnosno politička, parapolitička i kriminalna organizacija bila spremna da žrtvuje čitav jedan grad i sve ljude u njemu da bi sprovela svoj zli naum, sa udruženim polugama vlasti koje su bile otete iz crnogorskih suverenih institucija. Tada je demonstrirana sila i moć. Crnogorska javnost treba da zna da se ne možemo boriti samo tako što ćemo da pišemo protestna pisma ili reagujemo po društvenim mrežama, moramo da budemo više aktivni, moramo da vršimo pritisak na institucije. To su naše institucije, ne možemo da dignemo ruke i kažemo - oni ne reaguju. Oni moraju da reaguju, a mi moramo da ih podsjećamo koje su njihove dužnosti i pravne obaveze, i koje su pravne posljedice njihovog nedjelovanja - naglasila je Pajović Musić.
Podsjeća da su u posljednjih pet godina targetirani aktivisti, civilni sektor, novinari, svi koji su se usudili da kritikuju Srpsku pravoslavnu crkvu.
- Ne libe se raznih sredstava, pogotovo u dehumanizaciji na društvenim mrežama. Tu prednjači jedna Facebook stranica koju vode crkvena i srpska služba, što se pouzdano zna. Tu dehumanizuju sve nas, prave razne montaže, degutantne, bestijalne, seksualno implicitne… U procesu smo objedinjavanja tužbi kojih imamo puno, krivičnih prijava - kaže Pajović Musić.
Smatra i da je premijer Milojko Spajić, kako kaže, politički regrut Srpske pravoslavne crkve pa ne čudi što je porodicama žrtava dva cetinjska masakra poručio da ne blokiraju saobraćaj i ne ometaju turizam.
- Vrlo je bezobzirno premijer pokušao da trivijalizuje zahtjeve porodica koje traže odgovornost institucija, bezbjednost i jedan bolji sistem. On je zamjenom teza fokus prebacio na druge ekonomske teme, turizam i slično, što govori o odsustvu empatije i bezobzirnosti - zaključila je Pajović Musić.

Pajović Musić: Ne možemo ćutati dok se sa crkvenih oltara veličaju ratni zločinci

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Rusija se obraća Sjedinjenim Američkim Državama, a ne Evropi, u vezi s okončanjem rata u Ukrajini, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ocjenjujući da Evropa kao da želi da se rat nastavi.
- Evropljani igraju svoju igru i i dalje izgleda kao da žele da se rat nastavi. Ali u tom pogledu se više fokusiramo na naše kolege u Vašingtonu- rekao je Peskov, javlja agencija RIA Novosti.
Stav SAD-a o okončanju rata u Ukrajini Peskov je opisao kao pragmatičan i realističan, dodajući da Moskva ne bi bila zadovoljna ako bi Kijev potpisao mirovne sporazume, a zatim počeo da ih sabotira.
- Mora postojati određeni sistem garancija ne samo za bezbjednost, već i za ispunjenje ovih sporazuma- rekao je Peskov.
Portparol Kremlja istakao je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao na vlast s mirovnim porukama, ali da je nastavio s kršenjem Sporazuma iz Minska i počeo da se „približava ratu“.
- Kada je Zelenski pobijedio na izborima protiv Petra Porošenka, došao je na vlast sa sloganima o miru. Umjesto toga, nastavio je da krši Minske sporazume, nastavio je da odugovlači s vremenom. Postalo je jasno da niko neće sprovesti Minske sporazume i, umjesto mira, počeo je da približava rat- rekao je Peskov.
On je reagovao i na komentare generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o Drugom svjetskom ratu, ocijenivši ih kao neodgovorne.
- Nažalost, gospodin Rute, kada daje takve neodgovorne izjave, jednostavno ne razumije o čemu priča- rekao je Peskov.
Istakao je da je to izjava predstavnika generacije koja je zaboravila kakav je bio Drugi svjetski rat.
- Hvala Bogu, odrasli smo u zemlji u kojoj se pažljivo čuva sjećanje na ono što se dogodilo, na užas koji je bio i na ono što smo uspjeli da učinimo kako bismo spasili Evropu od fašizma- rekao je Peskov.
Na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u četvrtak, Rute je pozvao evropske zemlje da povećaju izdatke za odbranu kako bi bile spremne da se „bore protiv Rusa“, predlažući „prelazak na vojni način razmišljanja“, uz tvrdnju da će NATO biti „sljedeća meta Rusije“.

Peskov: O završetku rata u Ukrajini ćemo razgovarati sa SAD, ne sa Evropom

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: svetlana-pajovic-music