Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović, nakon ukidanja prvostepene presude kojom je bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, dobio je još jednu šansu da se brani od optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja.
On je ranije priznao dio optužbi za zloupotrebu službenog položaja, ali je negirao da je znao da su predmetne cigarete bile ilegalne. Presuda mu je ukinuta zbog "bitnih povreda odredaba krivičnog postupka".
Sudije Apelacionog suda ukazale su da je u ponovljenom sudskom postupku neophodno, između ostalog, utvrditi da li je u vremenu izvršenja krivičnog djela, 31. avgusta 2018. godine, bilo uvoza cigareta marke "FM" za prodaju na tržištu Crne Gore, ili su te cigarete samo skladištene u fri šop zonama, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi.
Apelacioni sud je zaključio da je prvostepena presuda protivrječna u dijelu gdje se navodi da je od strane optuženog Stojanovića nastupila zabranjena posljedica, da je pribavio protivpravnu imovinsku korist drugom u iznosu od oko 126.000 eura i nanio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 105.509,40 eura, na ime neplaćenih dažbina, carine, akciza i poreza, dok u u nastavku presude piše da na taj dan od strane nadležnih državnih organa nije ni mogao biti izvršen obračun dažbina koje je bilo potrebno platiti prilikom uvoza i stavljanja u promet cigareta marke "FM" na tržištu Crne Gore.
– Prvostepeni sud će, ukoliko angažovani vještak ne otkloni protivrječnosti iz nalaza i njegove dopune, angažovati drugog vještaka ekonomsko-finansijske struke da utvrdi da li su cigarete marke "FM" u to vrijeme bile cigarete koje su mogle biti uvezene za prodaju na tržištu Crne Gore, ili cigarete koje su bile namijenjene za prodaju van carinskog područja Crne Gore, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi, odnosno nastale štete – piše u ukidnom rješenju.
Prema optužnici SDT-a, Stojanović je kao direktor policije naredio da se kamion sa cigaretama, navodno u vlasništvu njegovog bliskog prijatelja, propusti bez potrebnih policijskih provjera. U kamionu je, kako piše u optužnici, bilo oko 120 paketa cigareta, čija je vrijednost prelazila značajnu sumu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

Goran Janketić, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti da je dio kriminalne organizacije Saše Pekića koja je navodno preko Luke Bar švercovala cigarete, pušten je da se brani sa slobode uz jemstvo, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.
Janketiću je time ukinut pritvor u kojem se nalazio od decembra 2024. godine.
Kako Pobjeda saznaje, Janketić je položio nekretnine porodice i prijatelja, dok iz Višeg suda nijesu precizirali kolika je tačno vrijednost položenog jemstva.
Sud je, podsjetimo, u julu ove godine prihvatio jemstvo od 500.000 eura u nekretninama za okrivljenog Srđana Jokića, takođe optuženog za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Pekića.
Međutim, njega su po izlasku iz Istražnog zatvora, čekali službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i uhapsili ga zbog drugog krivičnog djela po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako je tada saopšteno Pobjedi, Jokić je ponovo poslat u pritvor jer se sumnja da je počinio krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje tri godine i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Zbog sumnje na šverc cigareta, u akciji SDT-a krajem decembra prošle godine osim Pekića, Jokića i Janketića uhapšeni su Nikola Glomazić i policajci Dragan Backović, Predrag Mijušković i Predrag Vučurović, nakon čega im je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče.
Policija je zbog pripadništva ovoj kriminalnoj organizaciji tragala i za braćom Petrom i Markom Cicmilom, koji su se predali 9. januara ove godine.
Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirali braća Cicmil, cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
Krajem juna, SDT je predalo optužnicu protiv Pekića, Jokića, Janketića, Glomazića, Backovića, Mijuškovića, Vučurovića i braće Cicmil zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
Iz SDT je tada saopšteno da se optužnica odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je formirao Pekić, a čiji su članovi postali Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica, ali i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.
Specijalni tužioci sumnjaju da te dvije kriminalne organizacije godinama tijesno sarađivale.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine krijumčarile najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
Protiv članova ove kriminalne organizacije, SDT je uporedo pokrenuo i finansijsku istragu i privremeno blokirao veliki broj nekretnina, a sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
Backović i Jokić se terete i za krivično djelo pranje novca, a okrivljenim službenicima policije Backoviću, Vučuroviću i Mijuškoviću i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano prevozili nedozvoljeni teret.
Podsjećamo, Backović je hapšen i ranije zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba, međutim nakon pola godine optužnica je podignuta protiv šestorice iz te grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
U tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stavljali u legalne tokove u Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe.

Goran Janketić pušten na slobodu uz jemstvo

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv jedanaest osoba i kompanije “C.” DOO, među kojima su odbjegli vlasnik firme "Televeks" Vladimir Mijajlović, kao i Hajrul Jahović, Nikola Dedaj, Aldin Mlatišuma i Haris Kardović, zbog sumnje da su švercovali cigarete preko Luke Bar.
Optužnica je podnijeta Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage.
- Protiv okrivljenih V.M, N.D, A.M, M.M, D.N, H.J, Ž.B, H.K, E.K., R.K.i pravnog lica “C.” DOO podignuta je optužnica za više teških krivičnih djela. V.M. se tereti da je organizovao kriminalnu grupu čiji su pripadnici postali ostali okrivljeni i za sada neidentifikovana lica - saopšteno je iz SDT-a.
Prema navodima optužnice, kriminalna organizacija kontinuirano se bavila prodajom, rasturanjem i prikrivanjem neocarinjenih cigareta koje su iznošene iz Luke Bar, s ciljem sticanja nezakonite dobiti i moći. 
Time je, kako se sumnja, budžetu Crne Gore pričinjena šteta od najmanje 3.522.643,66 eura, dok je dio novca, pribavljenog krijumčarenjem, bio uključen u finansijske tokove radi prikrivanja porijekla.
- Tužilaštvo je predložilo da se okrivljenima N.D, A.M, H.J, D.N, H.K. i E.K. produži pritvor, dok se protiv okrivljenog V.M, koji je u bjekstvu, traži suđenje u odsustvu. Predloženo je i da se okrivljenima R.K. i E.K. oduzme novac u ukupnom iznosu od 536.837,53 eura, a za R.K. da se produži mjera nadzora - navedeno je u saopštenju.
SDT je pokrenuo i finansijsku istragu s ciljem oduzimanja imovine za koju se sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću.

SDT: Podignuta optužnica protiv 11 osoba i kompanije "C" za šverc cigareta

&nbsp;,,Brate ima ovog Kosanovica u bia... Uglavnom se sve vezuje za kriminal &nbsp;vezan za naoruzanje i vojnu opremu, zajedno sa Dakom Davidovicem, nista droga. Veze su im Miskovic i tesic i neki Misa Stutgart, ali sve vezano za oruzje... Sa Petrom CRP impex je u kontaktu... Kosanovic ima firme u Niksicu i Pancevu...” Ove Skaj prepiske u kojima se pominju kontroverzni biznismen Miodrag Daka Davidović i njegov dugogodišnji biznis ortak Zdravko Kosanović djelić su razgovora srpskog policijskog oficira Daniela Jovanovića i njegovog crnogorskog kolege, tada aktivnog policijskog službenika Ljuba Milovića. &nbsp; I dio su Skaj poruka za koje odbrana bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića tvrdi da ih je specijlni tužilac Miloš Šoškić svjesno skrivao u milion i dvjesta hiljada komunikacija. Ova skrivana strana ,,Skaj istorije”, tvrdi Katnićeva odbrana pokazuje – ne samo selektivnost Specijalnog tužilaštva – već i namjeru da se neki ljudi iz Crne Gore, povezani sa aktuelnom vlašću, izuzmu od bilo kakve istrage. &nbsp; Zbog toga je Katnić 7. oktobra podnio krivičnu prijavu, tereteći specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; POZNATO IME NA CRNOJ LISTI SAD... Skaj poruke koje su Televizija E i Portal ETV imale uvid, zaista otkrivaju da su neka imena, vrlo poznata crnogorskoj javnosti, zaobiđena od istrage i nijesu čak ni saslušana iako se direktno u prepiskama dovode u vezu sa ilegalnim poslovima, ali i sa vrhom vlasti u Beogradu, kao i Bezbjednosno-informativnom agencijom Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e" data-rendition-name="original" width="862" height="469" loading="lazy" alt="POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića "> <figcaption>POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U prepiskama Jovanovića i Milovića, posebno poglavlje je posvećeno vezama Davidovića i Kosanovića sa, kako kažu u porukama, ,,kriminalom vezanim za naoružanje i vojnu opremu”. &nbsp; U prepisci tada aktivni policajac Jovanović objašnjava kolegi Miloviću pozadinu veza u Kosanovića, Davidovića i srpskog velikog trgovca oružjem Slobodanom Tešićem, koji se tada nalazio na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. ,,Tesic Slobodan, Vucicev covek, glavni za izvoz oruzja.... Milijarder covek...”, pojašnjava Jovanović svom ortaku Miloviću lik i djelo Tešića, trgovca oružjem, napominjući da je ovaj ,,na crnoj listi što se tiče prometa oružja”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić"> <figcaption>ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prepiska, koja iz nekog nepoznatog razloga uopšte nije interesovala Specijalno državno tužilaštvo, odvijala maja 2020. godine, kada su i Jovanović i Milović bili aktivni u službi. &nbsp; HAPŠENJE JOVANOVIĆA I BJEKSTVO MILOVIĆA Daniel Jovanović, koji provjerava i povjerava Miloviću priču o pozadini biznisa Kosanovića i Davidovića u kojem se pominju oružje, kasnije i šverc cigareta, bio je tada službenik u Upravi kriminalističke policije Srbije. Njegova supruga Dušica Jovanović radila je u Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d" data-rendition-name="original" width="1273" height="622" loading="lazy" alt="ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas "> <figcaption>ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Upravo zbog takvih pozicija oboje su mogli da pružaju povjerljive informacije o brojnim ljudima iz Srbije i Crne Gore koji su bili pod nekom vrstom prismotre jer se vjerovalo da se bave međunrodnim švercom. &nbsp; No, sredinom 2023. godine uhapšeni su i Daniel i Dušica Jovanović, policijski službenik je optužen da je bio dio mafijaškog klana i da je umiješan u šverc kokaina iz Srbije za države Evropske unije. Policajac Ljubo Milović je od kraja 2022. godine u bjekstvu, a sumnjiče ga da je jedan od vođa kavačkog klana na čijem je čelu Radoje Zvicer - takođe u bjekstvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici "> <figcaption>NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kada je riječ o tako opasnim ljudima, a posebno ako je francuski Europol još 2022. godine dostavio više od milion Skaj prepiski, ostaje misterija - bog čega crnogorska istraga nikada nije obuhvatila dio prepiski u kojima se pominju biznismeni Miodrag Davidović i Zdravko Kosanović. &nbsp; Ali i političar, jedno vrijeme potpredsjendnik Vlade, kasnije i crnogorski premijer - Dritan Abazović! &nbsp; Upravo je septembra 2022. godine Zdravko Kosanović bio u centru brojnih medijskih priča, kada je u Luci Bar zapiljenjeno 5.124 paketa cigareta kompanije KOZD iz Rume. Kosanović je negirao da ima vezu sa tom kompanijom, ali se brzo pokazalo da je imao veze i da je bio čak i njen vlasnik. &nbsp; - Dokumentacija koju Pobjeda posjeduje pokazuje da je Zdravko Kosanović itekako vezan za kompaniju KOZD iz Rume i da je Rješenjem carinske ispostave Bar (broj: U/I-520/11-22) upravo srpska firma iz Rume označena kao vlasnik 5.124 paketa cigareta ,,raznih brendova“ koji su 19. jula pristigli u Slobodnu zonu Luke Bar brodom ,,Wec Majorelle“ u sedam kontejnera – objavila je Pobjeda 9. septembra te godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović "> <figcaption>PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I ne samo Pobjeda. Brojni srpski i crnogorski mediji opširno su krajem 2022. godine izvještavali o Zdravku Kosanoviću, bliskom poslovnom saradniku Miodraga Dake Davidovića, kao i njihovim razgranatim poslovima u Srbiji i Crnoj Gori.&nbsp; Njih dvojica su bili pod posebnom policijskom obradom u vrijeme kada je Davidović prvi put upravljao Željezarom u Nikšiću, kada se sumnjalo da je Kosanović, kroz sekundarni otpad željeza, u fabriku unosio šut, granje, iskidane gume i drugi otpad, kako bi dobio na tonaži i kako bi tako izvlačili ,,ekstra profit“ iz tog posla. &nbsp;ZAŠTO ,,VAMPIR” I ,,KUDRAVI” NE INTERESUJU SDT? Davidović je juna prošle godine ponovo došao u fokus javnosti, ne oko oružja ili sekundarnog otpada, već je njegovo ime pominjano u porukama oko šverca cigareza. Portal Libertas je objavio Skaj prepiske bivšeg šefa barske kriminalističke policije Ilije Vasovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas "> <figcaption>OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tim se prepiskama vidi kako je Vasovića odbjegli biznismen Aleksandar Aco Mrkić, osumnjičen za šverc cigareta, instruisao da sa lažnim diplomatom Stevanom-Stivom Simijanovićem, u stanu biznismena Miodraga-Dake Davidovića u Podgorici, ugovara preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. Davidović je trebalo da obezbijedi kanale uticaja na protok robe preko tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Samo dan poslije objave prepiski, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića SPO uhapšen je Ilija Vasović, u času kada je namjeravao da sa podgoričkog aerodroma putuje za Beograd. PITANJA BEZ ODGOVORA Ali je dalja akcija tu stala. Za sada nijesu saslušani ni Miodrag Davidović, ni Dritan Abazović, kao i Zdravko Kosanović. Na pitanje Televizije E prije 5. septembra - da li su Skaj prepiske koje je objavio Portal Libertas uopšte predmet interesovanja istrage - &nbsp;iz Specijalnog državnog tužilaštva je stigao dogovor, kojim se ne odgovara na pitanje. &nbsp; - Događaji i prepiske na koje se odnose vaša pitanja predmet su postupka izviđaja u više ranije formiranih krivičnih predmeta SDT-a, u kojima je rad još u toku. Zbog zaštite interesa postupka i ostvarivanja svrhe radnji koje se preduzimaju, ne može se dati više podataka - saopšteno je iz SDT-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569" data-rendition-name="original" width="255" height="197" loading="lazy" alt="MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto, nakon 14 mjeseci navodnog izviđaja, nema nikakvih pomaka u istrazi? Za sada nije poznato. &nbsp; Kao što iz vrha Specijalnog državnog tužilaštva, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, nema i naznake odgovora na mnogo teže pitanje: da li je specijalni tužilac Miloš Šoškić pukom greškom izostavio Skaj prepiske u kojima se pominju Miodrag Daka Davidović i Zdravko Kosanović u kontekstu šverca oružja i vojne opreme ili je svjesno sakrio dio dokumentacije? &nbsp; Ili su neki ljudi, poput Miodraga Davidovića kojeg zovu u prepiskama ,,Vampir” ili Dritana Abazovića, poznatijeg pod nadimkom ,,Kudravi”, odnosno ,,Maradona” ili ,,naš brat Abaz” &nbsp;- od Specijalnog državnog tužilaštva zaštićene ličnosti? &nbsp; Ako je tako, bilo bi poželjno da se makar javnosti daju naznake zbog čega se pojedinci tužilački gone ili saslušavaju, dok su njihovi sagovornici u Skaj prepiskama postali nedodorljivi za ruku pravde? <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWNJmP4easdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Skrivana ,,Skaj istorija” specijalnog tužioca Miloša Šoškića

Osnovno državno tužilaštvo u Baru podiglo je optužnicu protiv pravnog društva sa sjedištem u Kotoru, zbog krivičnog djela krijumčarenje u pokušaju, krivičnog djela nedozvoljena trgovina i krivičnog djela falsifikovanje isprave i proitv lica M. T. zbog krivičnog djela krijumčarenje u pokušaju i krivičnog djela falsifikovanje službene isprave. To je navedeno u saopštenju barskog tužilaštva.
- Zato što su u periodu od 24.avgusta 2018.godine do 5.oktobra 2018.godine u Luci Bar, izbjegavajući mjere carinskog nadzora bez ovlašećenja za trgovinu u svrhu prodaje, nabavili robu opšte upotrebe, čiji je promet ograničen, a zatim pokušali da je prenesu preko carinske linije, na na način što je okrivljeni u svojstvu okrivljenog pravnog lica u ime i na račun tog pravnog lica, bez odobrenja za obavljanje djelatnosti uvoza duvana, u svrhu dalje prodaje od pravnog lica sa Tajlanda kupio pakete cigareta u vrijednosti od 911.400,00 eura, a zatim iste bez ankcizne markice Crne Gore, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, pokušao da prenese preko carinske linije - piše u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da je to uradio tako što je angažovao špeditera, kako bi izvršio carinjenje robe u ime okrivljenog pravnog lica i predao mu isprave koje su pratile brodski kontejner.
- U kojima je unijet neistinit podatak da se u brodskom kontejneru nalazi 258 paketa dekorativnog namještaja, prikrivajući da se u kontejneru nalaze cigarete bez ankciznih markica, kako bi ih špediter upotrijebio kao prave i na osnovu njih pokrenuo carinski postupak kod Uprave carina Crne Gore, a sve u namjeri da predmetni duvanski proizvod ne bude podvrgnut carinskim dažbinama koje iznose 739.397,12 eura, u namjeri da iste neocarinjene napuste Luku Bar, u čemu su spriječeni od strane carinskih službenika - navedeno je u saopštenju.

Optužnica zbog šverca cigareta vrijednih više od 900.000 eura

Osnovno državno tužilaštvo u Baru podiglo je optužnicu protiv pravnog društva sa sjedištem u Kotoru, zbog krivični djela krijumčarenje u pokušaju, nedozvoljena trgovina i falsifikovanje isprave. Optužnica je podignuta i protiv M.T. zbog krivičnog djela krijumčarenje u pokušaju i krivičnog djela falsifikovanje službene isprave. 
Sumnja se da je, u periodu od 24. avgusta do 5. oktobra 2018. godine u Luci Bar, M.T. u ime i na račun pravnog lica, bez odobrenja za obavljanje djelatnosti uvoza duvana, u svrhu dalje prodaje od pravnog lica sa Tajlanda kupio pakete cigareta vrijedne 911.400 eura, a zatim ih bez ankcizne markice Crne Gore, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, pokušao da prenese preko carinske linije.
Angažovao je špeditera, kako bi izvršio carinjenje robe u ime okrivljenog pravnog lica i predao mu isprave koje su pratile brodski kontejner, u kojima je unijet neistinit podatak da se u njemu nalazi 258 paketa dekorativnog namještaja.
Namjera je bila da duvanski proizvod ne bude podvrgnut carinskim dažbinama koje iznose 739.397,12 eura i da neocarinjen napusti Luku Bar, što su spriječili carinski službenici.

Podignuta optužnica za pokušaj krijumčarenja cigareta vrijednih preko 900.000 eura

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić reagovao je na današnji nastup ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u Skupštini Crne Gore u kojem je naveo da je Mikić umiješan u šverc cigareta pod pokroviteljstvom bivšeg premijera Dritana Abazovića.
Mikić navodi da je papir koji je Šaranović pokazao falsifikat i podmetačina struktura povezanih sa bivšim režimom.
- Propaganda, fabrikovanje laži i crtanje meta ljudima je bila odlika bivšeg režima DPS-a i žao mi je sto se ministar Šaranović koristi istim metodama i argumentima kao strukture protiv kojih se navodno bori. majući u vidu koju funkciju obavlja Šaranović ima veću odgovornost za javno izrečenu riječ. Da je dokument koji ministar Šaranović pokazao vjerodostojan za skoro dvije godine njegovog mandata bezbjednosni sektor ili nadležno tužilaštvo bi me makar pozvali da se izjasnim na te navode - poručio je Mikić.
On je naglasio da i sam ministar Šaranović zna da navodi koje je iznio danas nijesu tačni, jer da jesu on i njegove kolege iz Demokrata ne bi išle sa gospodinom Abazovićem i sa njim u koaliciju na parlamentarnim izborima 2023. godine.
- Zato podsjećam gospodina Šaranovića na činjenicu da su on i njegove kolege iz Demokrata u kampanji 2023. godine išli zajedno sa nama od grada do grada svugdje po Crnoj Gori i afirmativno govororili o Dritanu Abazoviću i njegovim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Očigledno gospodin Šaranović na svaki način pokušava da skrene pažnju sa katastrofalne bezbjednose situacije u kojoj se nalazi Crna Gora. A bilo bi mnogo bolje da svoju energiju usmjeri na rješavanje konkretnih problema u sektoru bezbjednosti, nego što sa mjesta ministra unutrašnjih poslova šalje poruke u maniru žute štampe - zaključio je Mikić.

Mikić: Da je papir koji je pokazao Šaranović vjerodostojan, Demokrate ne bi bile u predizbornoj koaliciji sa GP URA

Viši sud u Podgorici prihvatio je jemstvo od nešto više od pola miliona eura za okrivljenog Srđana Jokića, kojeg Specijalno državno tužilaštvo optužuje da je bio dio kriminalne organizacije Saše Pekića, a koju terete da je švercom cigareta oštetila državu za najmanje 17,5 miliona eura.
To je saopšteno Portalu ETV iz Višeg suda.
- Rješenjem ovog suda uvažena je žalba branioca okrivljenog S.J, pa je preinačeno rjesenje sudije za istragu i usvojen prijedlog da se okrivljeni pusti na slobodu, uz određivanje jemstva u iznosu od 557.445 eura, uspostavljanjem hipoteke na nepokretnostima blize određenim u rješenju - navedeno je u odgovoru Višeg suda našem portalu.
Kako su rekli, po pravosnažnosti rješenja i nakon što se izvrši upis hipoteke na navedenim nepokretnostima u korist države Crne Gore i o tome bude sudu dostavljen dokaz, Jokić će biti pušten na slobodu.
Optužnicom koju je protiv Jokića krajem juna podnijelo Specijalno državno tužilaštvo obuhvaćeni su i Goran Janketić, Dragan Backović, Predrag Vučurović, Predrag Mijušković, Nikola Glomazić, Mirko Cicmil i Petar Cicmil.
Oni se terete da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
- Okrivljeni D.B. i S.J. se sumnjiče i da su učini krivično djelo pranje novca, a okrivljeni S.B., P.V. i P.M. i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja - navodi se u saopštenju SDT-a.
Optužnica se, kako su tada objasnili u SDT-u, odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao Pekić, a čiji su članovi postali okrivljeni Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala okrivljena braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.
- I koje su sarađivale tako što je kriminalna organizacija okrivljenog S.P. nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih kriminalnoj organizaciji P.C., M.C. i D.B. i drugim nepoznatim kupcima, da bi kriminalna organizacija okrivljenih P.C, M.C. i D.B. kupljene neocarinjene cigarete dalje prodavala nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini, dok su okrivljeni D.B, P.V. i P.M., koristeći svoje službene položaje službenika Uprave policije Crne Gore, omogućavali za obje kriminalne organizacije da se bave krijumčarenjem ali i da vrše pranje novca od nezakonite dobiti stečene prodajom krijumčarenih neocarinjenih cigareta - dodali su u SDT-u.
Iz dokaza prikupljenih u istrazi, u SDT-u kažu da proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine izvršili krijumčarenje najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143,00 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
Specijalno državno tužilaštvo je protiv optuženih pokrenulo i finansijsku istragu, sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju su utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.

Tamara Klikovac

Pola miliona za slobodu: Sud prihvatio jemstvo za Srđana Jokića

Bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović i vlasnik Auto-centra “Rokšped” Sander Stanaj, koji je u bjekstvu, osumnjičeni su da su na čelu kriminalne grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao pripadnici njihove, navodno, kriminalne organizacije označeni su juče uhapšeni bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović, kojima je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.
Istragom su, objavio je ranije Libertas, obuhvaćeni i, takođe, odbjegli Stanajev brat Nuo i vlasnik apoteke “Petanović” Andrija Petanović.
Na spisku za hapšenje, prema nezvaničnim informacijama, nalaze se i Vukota Vukošević, Đoko Lješković i Veton Berišaj.
Iz personalnih, pisanih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju, saopšteno je danas iz Specijalnog državnog tužilaštva, proizlazi osnovana sumnja da su Golubovič i Sander Stanaj organizovali kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druge nepoznate osobe.
- Sa ciljem da se bavi prenošenjem preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Tako su, tokom 2020. i 2021.godine, neplaćanjem carina, akciza i poreza za najmanje 23.580 paketa krijumčarenih cigareta, pribavili kriminalnoj organizaciji nezakonitu dobit, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeli štetu u visini od najmanje 18.260.352 eura - piše u saopštenju.
U naredbi o sprovođenju istrage je predloženo da, navode, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici okrivljenima koji su zadržani odredi pritvor, a da se za onima koji su u bjekstvu i nijesu dostižni državnim organima naredi raspisivanje potjernice.
- Protiv okrivljenih i lica sa njima povezanim je pokrenut finansijski izviđaj, a naredbom Specijalnog državnog tužilaštva im je zabranjeno raspolaganje nepokretnostima, a naloženo je kreditnim, finansijskim i drugim institucijama da im uskrate isplate novčanih iznosa sa računa - naveli su danas iz SDT-a.

SDT tereti Golubovića i Stanaja za šverc cigareta, oštetili državu za 18,2 miliona eura

Policija traga za Andrijom Petanovićem, vlasnikom apoteke "Petanović", zbog sumnje da je učestvovao u švercu cigareta. Osim za njim, traga se i za vlasnicima Auto-centra “Rokšped” i istoimene kompanije, Sanderom Stanajem i Nuom Stanajem, saznaje Libertas.
Petanović se, navodno, nalazi van Crne Gore zbog čega je izbjegao jučerašnje hapšenje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
U akciji po istom nalogu, juče su uhapšeni bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Svima se, prema nezvaničnim informacijama, na teret stavlja krijumčarenje.
Periću, Simaniću, Miliću, Dakiću i Sukoviću sinoć je, nakon saslušanja u tužilaštvu, određeno zadržavanje do 72 sata.
Očekuje se da danas budu saslušani i Madžgalj i Turčinović.
Libertas je u oktobru 2023. godine objavio da Specijalno državno tužilaštvu istražuje odbjeglog Sandera Stanaja zbog sumnje da je prao novac i utajio poreze i doprinose.
Istraga je, piše u spisima predmeta u koje je Libertas imao uvid, pokrenuta zbog uplate 2,1 miliona eura na njegov bankovni račun.
Stanaj je uplatu pravdao tako što je rekao da taj novac potiče od isplatnih listića njegovog pokojnog oca Roka Stanaja kod NLB banke, od 2008. do 2010. godine.
Međutim, finansijskom istragom 11 članova porodice Stanaj, Sandera, njegovog oca Roka i supruge Violete, zatim Rafaele, Simona, Stefana, Đuste, Nua, Ljuba, Maje i Danijele, policija je, navodno, utvrdila da 2,1 milion eura, koje je Sander uplatio na svoj račun, nije novac njegovog oca.

Policija traga za Stanajima i vlasnikom apoteke Petanović

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: sverc-cigareta