Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Domaća „roba“ od morskog dna do svemira: Kako je Turska uzela stvar u svoje ruke i postala jedan od lidera u odbrambenoj industriji

Nova naučna studija sugeriše da postoji mogućnost rotacije svemira, ali da se to dešava toliko sporo da je za jedan pun okret potrebno oko 500 milijardi godina.
To sporo kosmičko okretanje moglo bi, prema naučnicima, da objasni jednu od najdugovječnijih zagonetki moderne astronomije, takozvanu „Hablovu tenziju“.
Studiju je predvodio astrofizičar Ištvan Šapudi sa Instituta za astronomiju Univerziteta Havaji, a rezultati su objavljeni u časopisu „Monthly Notices of the Royal Astronomical Society“.
„Hablova tenzija“ odnosi se na problem u kojem različite metode mjerenja brzine širenja svemira - poznate kao “Hablova konstanta“ - daju različite rezultate, što izaziva konfuziju u kosmologiji.
U novoj teoriji, čak i minimalna rotacija svemira bi mogla da utiče na njegovo širenje na način koji bi pomirio te različite vrijednosti, prenosi „Indija tudej“.
Prema autorima studije, rotacija je toliko spora da ne bi mogla da bude direktno uočena današnjim instrumentima.
Ipak, efekti te rotacije mogli bi da se otkriju kroz kompjuterske simulacije koje će biti sljedeći korak u istraživanju, naveli su naučnici.

Studija: Svemir se možda rotira, ali mu je za okret potrebno 500 milijardi godina

Četiri privatna astronauta poletjela su u svemir rano u utorak u modificiranoj SpejsEks (SpaceX) "Crew Dragon" kapsuli, započevši petodnevnu misiju kompanije "Polaris Dawn", koja ima za cilj testiranje novih dizajna svemirskih odijela i izvođenje prve privatne šetnje svemirom.
Posada, preduzetnik milijarder, penzionisani vojni pilot borbenog aviona i dvoje zaposlenih u SpejsEksu, poletjeli su iz NASA svemirskog centra Kenedi na Floridi oko 5:23 ujutro po tamošnjem vremenu (11:23 po srednjeevropskom vremenu).
Ovo je peta - i najrizičnija - privatna misija "Crew Dragona" do sada. Nakon što stigne u svemir nekoliko minuta nakon lansiranja, svemirska letilica će se smjestiti u orbitu ovalnog oblika, proći čak 190 kilometara (118 milja) do Zemlje i čak 1.400 kilometara (870 milja), što je najdalje što su se ljudi usudili od američkog Apolo mjesečevog programa 1972. godine.
Lansiranje u utorak je bilo odgođeno oko dva sata zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
Samo su visoko obučeni, dobro finansirani vladini astronauti išli u svemirske šetnje u prošlosti. Bilo ih je otprilike 270 na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) od njenog stvaranja 2000. godine, te 16 kineskih astronauta na pekinškoj svemirskoj stanici Tiangong.
Svemirska šetnja "Polaris Dawn" planirana je za treći dan misije na 700 kilometara visine i trajaće oko 20 minuta.
SpejsEkova letilica "Crew Dragon" polako će smanjiti pritisak u cijeloj kabini - nema vazdušnu komoru kao ISS - i sva četiri astronauta će se oslanjati na svoja svemirska odijela sa kisikom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833424823780790674%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833424823780790674%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prva američka svemirska šetnja je bila 1965. godine, na kapsuli "Gemini", i koristila se sličnu proceduru onoj koja je planirana za "Polaris Dawn": kapsula je bila pod pritiskom, otvor se otvorio, a astronaut u svemirskom odijelu izašao je vani na priveznom kablu.
Džered Ajzakmen, 41, pilot i milijarder, osnivač kompanije za elektronsko plaćanje Shift4, finansira misiju Polaris, kao što je učinio za svoj Inspiration4 let sa SpejsEksom 2021. Odbio je reći koliko plaća za misije, ali vjerovatno će koštati stotine miliona dolara.
Pridružio mu se pilot misije Skot Potit, 50, penzionisani američki. potpukovnik ratnog zrakoplovstva, te zaposlenici SpejsEksa Sara Gilis, 30, i Ana Menon, 38, obje starije inženjerke u kompaniji.
Za šetnju svemirom Ajzakmen i Gilis će izaći iz svemirske letilice vezani dovodom kisika, dok Potit i Menon ostaju u kabini.
Misija je prva u Ajzakmenovom privatnom programu Polaris koji uključuje narednu misiju "Crew Dragon" u budućnosti, nakon čega slijedi let na SpejsEksovom Staršipu, džinovskoj raketi za koju je kompanija potrošila milijarde dolara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833439651291402600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833439651291402600%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kompanija je prethodno imala četiri privatne misije: "Isaacman's Inspiration4" i tri privatna leta astronauta koje je organizirao Aksiom Spejs sa sjedištem u Hjustonu.
Boing se bori da razvije sličnu svemirsku letilicu, Starlajner, koja bi mogla parirati "Crew Dragon"-u.
Ipak, Starlajnerova najnovija probna misija NASA-e koja je počela u junu - kada je prvi put letjela sa posadom - ostavila je svoje astronaute na ISS-u prošle sedmice zbog problema s pogonskim sistemom.

Četiri astronauta otišla u prvu privatno finansiranu šetnju svemirom

Prva Boingova misija s astronautima završena je slijetanjem na Zemlju kapsule čliji uređaji imaju kvarove, te se vratila prazna, a dva probna pilota su još u svemiru, i biće tamo do sljedeće godine jer je NASA procijenila da je njihov povratak istom kapsulom previše rizičan.
Šest sati od odlaska s Međunarodne svemirske stanice, Starlajner je padobranom sletio u raketni poligon Vajt Sends u Novom Meksiku, spuštajući se autopilotom u pustinju.
Bio je to kraj drame koja je počela junskim lansiranjem Boingovog dugo odlaganog debija letenja u svemir s posadom, ali sve je brzo eskaliralo u dugotrajnu misiju pogođenu kvarovima potisnika i curenjem helijuma.
Mjesecima je povratak veterana vazduhoplovstva Buča Vilmora i Sanija Vilijams bio pod znakom pitanja jer su se inženjeri borili da shvate probleme kapsule i probaju da ih riješe.
Boing je insistirao nakon opsežnog testiranja da je Starlajner bezbjedan da vrati astronaute kući, ali NASA se nije složila i umjesto toga se odlučila za povratni let s kompanijom SpejsIks.
Astronauti će se vratiti u februaru, više od osam mjeseci pošto su krenuli na ono što je trebalo da bude probno putovanje u svemir od svega nekoliko dana.
Vilmor i Vilijams trebalo je da slete Starlajnerom nazad na Zemlju sredinom juna, sedam dana od njegovog lansiranja.
Ali njihova vožnja do svemirske stanice bila je poremećena kaskadom problema sa potisnikom i gubitkom helijuma, a te je NASA odlučila da je bolje da ostanu gdje su.
Vilijams je noćas bdio da vidi kako će sve proći. „Dobro slijetanje, prilično sjajno“, prenijela je Boingova kontrola misije.
Bilo je nekih prepreka tokom ponovnog ulaska, uključujući više problema sa potisnikom, ali Starlajner je „sletio odlično“, rekao je menadžer programa NASA-ine komercijalne ekipe Stiv Stič.
Mada je povratak kapsule bio dobar, „mislim da smo donijeli ispravnu odluku da nećemo pustiti Buča i Sani na let“, rekao je Stič na konferenciji za novinare.
Boing nije učestvovao na brifingu u Hjustonu povodom povratke kapsule.
Ali dvojica najviših zvaničnika te kompanije su rekla zaposlenima da podržavaju odluku koju je donijela NASA.
- Iako ovo možda nije bilo onako kako smo prvobitno zamislili završetak probnog leta, podržavamo odluku koju je donijela NASA za Starlajner i ponosni smo na to kako su se naš tim i svemirska letilica ponašali - napisali su rukovodioci.
Pošto su se spejs-šatlovi povučeni iz upotrebe prije više od decenije, NASA je angažovala Boing i SpejsIks za letove u svemir.

Svemirska kapsula firme Boing se prazna vratila na Zemlju

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je tokom boravka u Izraelu da se sastao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, iako ne obavlja nijednu zvaničnu državnu funkciju. Dodik se u Izraelu nalazi u službenoj posjeti zajedno sa vršiteljicom dužnosti predsjednice Republike Srpske Anom Trišić-Babić.
U izjavi za RTRS, Dodik je kazao da je sastanak sa Netanyahuom bio jedan od najznačajnijih u njegovoj političkoj karijeri, što je kasnije potvrdila i Trišić-Babić, uz objavljene fotografije sa izraelskim premijerom.
“Sastanak sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom bio je jedan od najboljih sastanaka na kojima sam učestvovao u posljednjim decenijama“, rekao je Dodik, ocjenjujući da je razgovor bio „pun razumijevanja“.
Prema njegovim riječima, sastanak je bio prilika da se razmijene stavovi o, kako je naveo, složenoj političkoj poziciji Republike Srpske, kao i o položaju Izraela i jevrejskog naroda.
Dodik je kazao da je tokom razgovora zatražio pomoć Izraela u, kako je naveo, vraćanju nadležnosti Republike Srpske predviđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Tražili smo pomoć da se vratimo na slovo Dejtona – da nam se vrate vojska, finansije, sudovi, obavještajne službe i sve ono što smo po Dejtonskom sporazumu imali. Ne možemo više da trpimo ono što se dešava u sudovima“, rekao je Dodik.
On je dodao da je izraelski premijer, prema njegovim riječima, pokazao veliko razumijevanje za stavove Republike Srpske, te je povukao paralelu između položaja RS-a i Izraela.
“Rekao je da smo veliki i trajni prijatelji. Nalazimo se u gotovo identičnoj situaciji – naši neprijatelji su i neprijatelji Izraela“, naveo je Dodik, tvrdeći da su Republici Srpskoj, za razliku od Izraela, nadležnosti predviđene Dejtonskim sporazumom vremenom ukinute.

Dodik: Sastao sam se sa Netanjahuom, tražio sam da nam pomognu u vraćanju vojske, sudova i finansija

Podgorička policija večeras traga za Milošem Medenicom, nakon što mu je Viši sud u Podgorici izrekao prvostepenu presudu od deset godina i dva mjeseca zatvora i odredio pritvor, potvrđeno je Portalu ETV iz policije.
Kako saznajemo, policijski službenici su, po nalogu suda, došli na prijavljenu adresu prebivališta Miloša Medenice kako bi ga sproveli na izdržavanje kazne, ali ga nijesu zatekli u kući.
Sudija Višeg suda Vesna Kovačević tokom izricanja presude naložila je da se Medenici odmah odredi pritvor.
Podsjećamo, u istom predmetu bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je na deset godina zatvora, uz mjeru zabrane napuštanja Kolašina i oduzimanje pasoša. Oboje su obavezani da plate po 50.000 eura.
Svi optuženi u ovom predmetu proglašeni su krivim, a Miloš Medenica i ostali okrivljeni obavezani su da u budžet Crne Gore uplate ukupno dva miliona i 736.715 eura na ime pričinjene štete.
Sudsko vijeće nije prihvatilo navode optužnice da je Vesna Medenica počinila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, već je osuđena zbog protivzakonitog uticaja.
Nadležni organi trenutno utvrđuju okolnosti nestanka Miloša Medenice i tragaju za njim.

Policija traga za Milošem Medenicom: Nakon izricanja presude nije zatečen na kućnoj adresi

Izglasavanje pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, kojima se ograničava nezavisnost pravosuđa, predstavlja ozbiljan korak unazad na evropskom putu Srbije, ocijenila je evorpska komesarka za proširenje Marta Kos.
Skupština Srbije danas je usvojila izmjene više pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Kos je u objavi na mreži Iks navela da u vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da krene u suprotnom smjeru.
- To nije ono što želimo - rekla je Kos.
I predstavnici opozicionih stranaka kritikovali su amandmane Mrđića navodeći da je suština izmjena da vlast ostvari veću kontrolu nad pravosuđem i smanji objektivnost u funkcionisanju javnih tužilaštava.
Poslanici vlasti branili su izmjene i dopune pravosudnih zakona tvrdeći da će doprinijeti efikasnosti i pravičnosti u radu sudskih instanci.

Kos: Izglasavanje pravosudnih zakona ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević komentarisao je odluku o ukidanju neradne nedjelje.
- Pozivam crnogorsku privredu da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, ne mijenja način funkcionisanja i zaposlenima obezbijedi neradnu nedjelju - kazao je Zirojević na mreži X.
Kad već nemamo sposobnu i odgovornu Vladu i većinu u Parlamentu, piše Zirojević, neka se bar neko pokaže takvim.

Tag: svemir