Djeca u Španiji već od ove godine učiće u školama o šumskim požarima, poplavama, zemljotresima, vuklanskim erupcijama kako bi se pripremili za rastući uticaj klimatskih promjena. To predviđa Plan za reagovanje u vanrednim situacijama koji je nedavno predstavljen.
Ovaj plan od 10 tačaka španske vlasti donijele su nakon što je u nedavnim šumskim požarima stradalo četvoro ljudi, a prije manje od godinu poplave su odnijele više od 220 života. Kako piše Gardijan, čak i djeca od tri godine imaće obuke, u skladu sa svojim uzrastom.
Prema Ministarstvu prosvjete, cilj je da se školama obezbijedi paket koji pruža „neophodna znanja, vještine, stavove i vrijednosti potrebne za bezbjedno i efikasno postupanje u vanrednim situacijama“. Pored prirodnih opasnosti i katastrofa, obuhvatiće hemijske, industrijske i nuklearne nesreće i one povezane sa transportom opasnih materijala.
Više od osam miliona djece u 25.000 škola dobiće obaveznu obuku, koja će se sprovoditi putem video snimaka, infografika i drugih medija. Učenici predškolskog uzrasta i osnovnoškolskog uzrasta imaće najmanje dva sata časova, dok će starija djeca dobiti najmanje četiri sata. Španski regioni moći će da prilagode obuku različitim rizicima sa kojima se suočavaju.
- Djeca predškolskog uzrasta uzrasta od tri, četiri i pet godina naučiće da prepoznaju alarm i kako da uoče prve znake opasnosti, kao i osnovne principe bezbjednosti. Starija djeca će naučiti da traže uzvišenja u poplavi i da se sklone ispod stola ako se zemlja počne tresti - navodi špansko Ministarstvo prosvjete.
Navedeno je da će studenti takođe biti upoznati sa „razlikama između informacija i dezinformacija u vanrednim situacijama“.
Predstavljajći ovaj program u školi u gradu Kuenka, premijer Pedro Sančez je rekao da je cilj bio da se djeca i mladi pripreme da što bolje reaguju na situacije „koje očigledno pogoršava klimatska kriza“.
Časovi, koji će početi ove školske godine, jedna su od mjera predviđenih planom od 10 tačaka za zaštitu zemlje koja se nalazi na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena.
- Ako ne želimo da našoj djeci ostavimo u nasljeđe Španiju koja je siva od vatre i plamena, ili Španiju koja je smeđa od poplava, onda nam je potrebna Španija koja je zelenija - rekao je Sančez 1. septembra.&nbsp;
On je pozvao špansku političare i javnost da se ujedine oko onoga što on naziva „velikim državnim paktom“ za rješavanje klimatske krize.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Španiji djeca već od tri godine imaće časove o šumskim požarima i poplavama

Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorjelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema šumskih požara (EFFIS) navode da je izgorelo 1.016.000 hektara, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih površina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u šumskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u Španiji izgorjelo više od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo više od 270.000 hektara ili tri odsto teritorije zemlje.
Ova godina je u Španiji, kada je riječ o požarima, najgora od 1994. godine.
Obje zemlje suočavaju se sa produženim toplotnim talasom, a klimatske promjene pojačavaju rizik od požara.
Šumski požari istovremeno ispuštaju velike količine ugljen-dioksida, čime se Evropska unija suočava sa potencijalnim novim rekordom od zagađenja koja su povezana sa vatrom, navode podaci EFFIS.

Najgora sezona šumskih požara u EU od 2006: Izgorjelo područje veće od Kipra

Vatrogasci u Turskoj nastavljaju svoje napore u gašenju požara koji su danas zahvatili šumovita brda na zapadu zemlje.
Požari koji su izbili na najmanje pet različitih lokacija u primorskoj egejskoj provinciji usmrtili su dvije osobe, raselili desetine hiljada stanovnika i oštetili oko 200 domova, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Navodi se da su požare podstakle visoke temperature, jaki vjetrovi i niska vlažnost vazduha.
Turski ministar šumarstva Ibrahim Jumakli rekao je danas da su vatrogasci, uz podršku protivpožarnih aviona, još na terenu i bore se sa smrtonosnim požarom u blizini grada Odemis treći dan zaredom.
U međuvremenu, hitne službe rade na sprečavanju širenja novog požara koji je izbio kasno u četvrtak u blizini okruga Buca.
Požar u blizini Odemisa odnio je dva života - šumskog radnika koji je poginuo u četvrtak pokušavajući ugasiti požar i 81-godišnjeg stanovnika koji je umro od gušenja dimom, prema vlastima.
- Naša intenzivna borba iz vazduha i sa zemlje za kontrolu požara u Odemisu i Buci se nastavlja - rekao je Jumakli na platformi X, bez navođenja više detalja.
Jumakli je rekao da je požar, koji je izbio u srijedu u blizini popularne turističke destinacije Česme, stavljen pod kontrolu danas.
Požar je izazvao evakuacije u tri naselja i uzrokovao privremeno zatvaranje puteva.
Turski zvaničnici još nijesu dali procjenu ukupne površine zemljišta zahvaćenog požarima.
Vlasti su saopštile da je većinu požara u Izmiru uzrokovao neispravan električni vod. Jumakli je za požar u Buci okrivio varnice koje su stvorili građevinski radnici koristeći mašinu za rezanje metala.
Ljetni požari su česti u Turskoj, gdje stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene pogoršavaju uslove.

Turska se bori sa smrtonosnim šumskim požarima

Brzom i efikasnom akcijom Službe zaštite i spašavanja Nikšić, ugašen je šumski požar u rejonu sela Somina, rekao je za Dan Slavko Tadić, prvi nikšićki vatrogasac.
– Naša akcije je bila krajnje profesionalna, ali moram odati i priznanje mještanima sela Somina, koji su nam prilikom gašenja bili od velike pomoći – poručio je Tadić. 
 
Požar je izbio danas oko 15 sati u zaseoku Grabove rupine, koje pripadaju ataru sela Somina u Banjanima, udaljenom oko 60 kilometara od Nikšića.

Nikšićki vatrogasci ugasili šumski požar u banjskom selu Somina

Veliki šumski požar je od jutros na grčkom ostrvu Hiosu na Egejskom moru, a evakusiano je desetak sela i Prihvatni centar za tražioce azila u kojem su bile stotine ljudi.
Po podacima Vatrogasne službe, angažovano je više od stotinu vatrogasaca sa oko 30 vozila, dva vatrogasna aviona i desetak vatrogasnih helikoptera.
Oko 50 šumskih požara izbilo je širom Grčke u posljednja 24 sata, a zbog vrućine i vjetra Vatrogasna služba kaže da je rizik od šumskih požara veoma veliki danas i sjutra.

Šumski požar na grčkom ostrvu Hiosu, evakuisana naselja

Stotine koala ubijene su iz helikoptera tokom velike akcije vlasti u Australiji koja se sprovodi pošto je šumski požar uništio njihovo prirodno stanište, izazivajući osudu i kritike aktivista za zaštitu životinja, objavio je Independent.
Više od 700 koala je ubijeno do sada, a strahuje se da bi narednih dana taj broj mogao da raste.
Snajperisti iz Ministarstva za energiju, zaštitu životne sredine i klimatske akcije (DEECA) patroliraju područjem Svjetske baštine „Budj Bim“ u jugozapadnoj Viktoriji.
Akcija ubijanja sprovodi se zbog straha da će koale, usljed gubitka 2.000 hektara nacionalnog parka, umrijeti od gladi i dehidracije.
Međutim, aktivisti tvrde da je ta metoda „okrutna“, jer zdravstveno stanje koala ne može da se utvrdi iz helikoptera.
Premijerka Viktorije Jasinta Alan branila je politiku vlade, rekavši da su koale bile „teško povrijeđene i pod velikim stresom“. Ona je dodala da su obavljene opsežne procjene situacije u kontekstu šumskog požara koji je zahvatio to područje.
Međutim, istraživači koala tvrde da je u pitanju još jedan primjer „lošeg upravljanja vrstom i njenim staništem“.

Snajperisti ubili više od 700 koala da ne bi uginule od gladi i žeđi

Najmanje 18 ljudi je poginulo u šumskim požarima u Južnoj Koreji, saopštili su danas zvaničnici.
Hiljade vatrogasaca od vikenda su angažovane na gašenju požara na jugoistoku zemlje. Njihov rad otežavaju suvo vrijeme i jak vjetar.
Opustošene su hiljade hektara i u pepeo je pretvoren drevni budistički hram.
Zvaničnik Ministarstva bezbjednosti rekao je danas da je 18 ljudi poginulo, a da je 19 osoba povrijeđeno, od kojih je šestoro zadobilo teže povrede.
Zvaničnici su rekli da su požari „nanijeli štetu bez presedana“.

U šumskim požarima u Južnoj Koreji poginulo 18 osoba

Novi požar izbio je u srijedu u okrugu Los Anđelesa, a hiljadama stanovnika je naređena evakuacija. 
 
Požar je izbio sjeverozapadno od grada Los Anđelesa u srijedu ujutro, u blizini jezera Kastaik u planinskom području koje graniči s nekoliko stambenih naselja i škola, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Kastaik se nalazi oko 25 kilometara sjeverozapadno od grada Santa Klarite i graniči s nacionalnom šumom Angeles. 
 
Šef vatrogasne službe okruga Los Anđeles, Entoni Marone, rekao je da je više od četiri hiljade vatrogasaca zaduženo za ovaj incident. 
 
- Situacija je i dalje dinamična, a vatru je i dalje teško obuzdati, iako imamo prednost - dodao je Marone. 
 
On je kazao da je nacionalna meteorološka služba produžila upozorenje do petka ujutro za većinu okruga Los Anđelesa i Venture, te da umjereni vjetrovi nastavljaju da duvaju tim područjem.

Novi šumski požar u blizini Los Anđelesa, naređena evakuacija

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da želi ubrzati zakonodavni proces kako bi se osiguralo da zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina stupi na snagu prije početka naredne školske godine u septembru.
- Mozgovi naše djece i adolescenata nijesu na prodaju.Njihove emocije nijesu na prodaju niti za manipulaciju, bilo od strane američkih platformi ili kineskih algoritama - rekao je Makron u videu koji je kasno u subotu objavio BFMTV, francuska podružnica CNN-a.
Naglasio je da će biti uvedena zabrana društvenih mreža za mlađe od 15 godina, kao i zabrana korišćenja mobilnih telefona u srednjim školama.
Sve veći broj zapadnih zemalja nastoji da usvoji sveobuhvatne zakone kako bi zaštitile mlade od potencijalno štetnih uticaja društvenih mreža, nakon australijskog presedanskog zakona iz decembra, kojim se osobama mlađim od 16 godina zabranjuje da imaju naloge na Instagramu, TikToku, Fejsbuku i drugim platformama.
Makronova najava uslijedila je nekoliko dana nakon što je britanska vlada saopštila da razmatra niz mjera s ciljem zaštite djece na internetu, uključujući zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Ilon Mask, vlasnik platforme X, još 2024. godine signalizirao je protivljenje takvoj zabrani, navodeći da prijedlog djeluje „kao prikriveni rat za kontrolu pristupa internetu svim građanima Australije“.

Makron oštrim riječima branio zabranu društvenih mreža: Mozgovi naše djece nijesu za manipulaciju

Japan je novi ekipni svjetski šampion u skijaškim letovima. U rijetko kad uzbudljivoj završnici, presudio je odličan skok Rena Nikaida od 229 metara i slab skok Jana Herla (216), zbog koga su Austrijanci izgubili zlato.
Do bronze su došli Norvežani samo zato što je Slovenac Domen Prevc imao problem sa skijama koja mu je otpala i "odletjela" u momentu kada se Lindvik spremao da skače. Sudije su to protumačili kao tehničku grešku i nisu dozvolile Slovencu da skače u osmoj seriji, već su pokušaj okarakterisali "nije startovao"! Kakvo razočaranje, da se ovo desi svjetskom šampionu od juče...
Norvežanin Marius Lindvik je u osmoj seriji skočio 230 metara (213 poena), pa su Norvežani preuzeli lidersku poziciju sa 1483,7 bodova.
Ren Nikaido je skakao za medalju Japana. Imao je veliku odgovornost bronzani iz pojedinačnog takmičenja, ali je doskočio na 229 metara (205,8) i doveo je "samuraje" do prvog mjesta 1569,6 bodova.
Austrijancima je trebao skok Jana Herla od 225 metara, ali je najbolji skakač ove zemlje doskočio samo na 216 metara (195,8), pa su Austrijanci pali na drugo mjesto sa 1560,0 bodova.
Slovenci su se sa sedam pokušaja oprostili od dvije uzastopne zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima i završili su kao šesti, iza Finaca i Njemaca, dok su posljednja dva mjesta zauzeli Švajcarska i Poljska. U prvom krugu su poslije četiri skoka ispali SAD i Kazahstan.

Japanci svjetski prvaci u skijaškim letovima, Prevcu nestvarno otpala skija na zaletištu

Peking prolazi kroz najagresivniju čistku u vojnom vrhu još od ere Mao Cedunga. General Džang Joušja, nekadašnji najodaniji saveznik Sija Đinpinga, pod istragom je zbog korupcije, formiranja političkih klanova i odavanja državnih tajni.
Kineski vojni vrh potresao je nezapamćeni skandal nakon što su isplivali detalji istrage protiv generala Džanga Joušje, najvišeg vojnog oficira u zemlji.
Prema informacijama do kojih je došao Vol strit džurnal, Džang se tereti za teška krivična djela, uključujući odavanje strogo povjerljivih podataka o kineskom nuklearnom programu Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako je Ministarstvo nacionalne odbrane Kine zvanično potvrdilo samo „ozbiljna kršenja partijske discipline i državnih zakona“, detalji sa subotnjeg brifinga za visoke oficire otkrivaju razmjere optužbi. Izvori upoznati sa situacijom navode da je Džang optužen za:
Špijunažu: odavanje ključnih tehničkih podataka o nuklearnom naoružanju SAD-u. 
 Korupciju: primanje ogromnih suma novca u zamjenu za unapređenja unutar vojnog sektora. 
 Političku nelojalnost: formiranje „političkih klanova“ s ciljem podrivanja jedinstva Komunističke partije.
Dokazi protiv Džanga navodno su proizašli iz istrage protiv Gua Džuna, bivšeg direktora Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), koji je ranije prošle sedmice priveden zbog sumnje na korupciju.
<h2>Pad „princa“ i Sijevog prijatelja</h2>
Ono što ovaj slučaj čini posebno značajnim jeste činjenica da je Džang Joušja smatran jednim od rijetkih preostalih „prijatelja“ predsjednika Sija Đinpinga. Obojica pripadaju klasi tzv. „prinčeva“ – potomaka revolucionarnih vođa koji su 1949. godine uspostavili komunističku vlast.
Analitičari smatraju da ovaj potez pokazuje kako Sijeva borba protiv korupcije više nema granica.
„Ovo je potez bez presedana u istoriji kineske vojske i predstavlja potpuno uništenje vrhovne komande“, izjavio je Kristofer Džonson, bivši analitičar CIA-e.
<h2>Vojska ostala bez komandne strukture</h2>
Čistka nije stala samo na Džangu. Pod istragom je i general Lju Dženli, načelnik Združenog generalštaba. Od šest profesionalnih vojnih članova Centralne vojne komisije imenovanih 2022. godine, na dužnosti je ostao samo jedan aktivni oficir.
Vojni stručnjaci s MIT-a upozoravaju da bi ovaj „vakuum na vrhu“ mogao ozbiljno ugroziti operativnu gotovost Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA). Iako Si ovim učvršćuje svoju moć, hronični nedostatak iskusnih komandanata mogao bi usporiti ambicije Pekinga u vezi s Tajvanom.
Dok Peking tvrdi da je ovo dokaz „nulte tolerancije prema korupciji“, mnogi ovo vide kao signal da Si Đinping više ne vjeruje nikome u vojnom vrhu. Specijalni timovi već su raspoređeni u regiji Šenjang kako bi istražili Džangovu prošlost, birajući da odsjedaju u lokalnim hotelima umjesto u vojnim bazama kako bi izbjegli uticaj njegove mreže podrške.
Ova čistka dešava se u osjetljivom trenutku, dok se Kina priprema za potencijalne pregovore s administracijom Donalda Trampa o trgovini i bezbjednosti, uključujući i pitanje Tajvana.

Peking potresa masovna čistka u vojsci: Pod istragom bliski saveznik Sija Đinpinga

Uvijek je kroz istoriju i vremena riječ vezivala ljude, ma kakva god bila vremena. Ta riječ, snažna i moćna, čula se 23. januara 2025. godine u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Baš pod svodovima ove institucije, koja čuva brojna lijepa izdanja knjiga, publikacija, ali i novina i novinarske riječi, obilježen je Dan novinara Crne Gore i 155 godina crnogorskog novinarstva. Dodijeljene su plakete, diplome i zahvalnice onima koji čine riječ i žive za tu riječ. A riječ, kao riječ, uvijek ima svoju snagu. Među onima čije se ime s razlogom izgovara sa poštovanjem našao se i Đoka Dukaj (albanski: Gjokë Dukaj), čovjek koji je godinama dokazivao da se novinarstvo mjeri onim najvrijednjim istinom i obrazom. Dobivši priznanje Društva crnogorskih novinara diplomu za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva. Ta diploma ima posebnu snagu, jer dolazi u godinama kada se sabira ono što je ostalo i ostaje iza čovjeka, a iza Đoke je ostalo mnogo trag, mjera i obraz. Takva priznanja su snažna potvrda da je neko svoj vijek proveo uz riječ i da je tu riječ sačuvao čistom. A Đoka Dukaj je upravo takavnovinar koji je svojim radom spajao ljude, jezike i prostore Crne Gore, ostavljajući iza sebe priče koje ne zastarijevaju.
Zato ovaj tekst sa punim pravom posvećujem ovom izuzetnom čovjeku i novinaru, a ja uvijek s ponosom ističem mom albanskom bratu, ne bez razloga. Riječ je o doajenu redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, Đoki Dukaju, čovjeku čije ime u novinarskom traje kao dobra riječ među ljudima. I to ne bilo kakva riječ već ona koja obavezuje, zrači i plijeni svojom dobrotom. Đoka je potekao iz Malesije, iz kraja đe su se riječ i data besa poštovali vjekovima. Zato je Đokin novinarski put bio put bese riječ da bude čista, istina provjerena, a čovjek sačuvan da se ne slomi ni u priči ni zbog priče. Kod njega je besa bila i ostala zakon profesije. I upravo su takvi ljudi, skromni i nenametljivi, pokazali da se profesionalizam ne dokazuje velikim riječima, već djelima, upornošću i čistim obrazom. Kod njega se riječ nije rasipala istina je vazda imala prvo mjesto. I ono što je možda najljepše kroz njegov rad nije se gradila samo priča, nego i povjerenje. Ne samo među kolegama, već i među narodima Crne Gore. Jer ljudi poput njega ne pričaju o multikulturalnosti kao o programu oni je žive, svakog dana, u normalnosti, u poštovanju, u toplini koja spaja. Njegov primjer pokazuje da Crna Gora najviše liči na sebe onda kada se prepoznamo u različitosti, i kada riječ služi da pomiri, a ne da podijeli.
Đoka Dukaj je onaj tip novinara koji svojom skromnošću traje dugo, uporno i tačno onako kako traju ljudi kojima je novinarstvo poziv a taj poziv nosio je (i danas nosi) brojne izazove. Dugogodišnji je novinar i publicista, autor brojnih RTV priloga, zapisa i reportaža, razgovora i intervjua sa ljudima iz javnog, kulturnog, političkog, ali i iz onog svakodnevnog života, đe se često krije najviše istine. Jer Đoka je znao prava vijest je često ona što stoji u pogledu čovjeka, u pauzi između dvije rečenice, u onome što ljudi ne umiju lako da izgovore, a nose kao tuški kamen u grudima. Neke se istine osluškuju, neke se traže, a neke se moraju sačuvati od zaborava. I baš tu se pravi razlika između onih koji samo prenesu vijest i onih koji od nje naprave zapis koji ostaje.
Kao novinar redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, radio je i sarađivao gotovo sa svim redakcijama RTCG, uvijek tamo đe je trebalo da se napravi priča, uhvati trenutak, zabilježi događaj ili sačuva glas čovjeka. I nije to bila saradnja „pro forme“, nego stvarna posvećenost ona koja se prepoznaje po tome što se novinaru vjeruje. On je umio (a to zna i danas) da poveže jezik, sredinu i temu, bez suvišnih objašnjenja i bez podjela, sa onom prirodnom lakoćom koju imaju samo iskusni. Zahvaljujući takvom pristupu profesionalnom, mirnom, ali nesebičnom Đoka Dukaj je 2016. godine postao dobitnik Godišnje novinarske nagrade Radija Crne Gore. To priznanje nije došlo iznenada, nego kao logičan nastavak njegovog višedecenijskog rada, jer u novinarstvu nagrada se dodjeljuje onima koji stoje iza svake svoje riječi. A priznanja je bilo još. Posebno vrijedi pomenuti Nagradu gradske opštine Tuzi iz 2017. godine, za doprinos stvaralačkim vrijednostima značajnim za opštinu
Tuzi i šire u publicističkoj, izdavačkoj i produkcijskoj djelatnosti, kao i u ukupnom humanističkom radu.
Njegovo pero nije ostalo samo u etru i televizijskom kadru. Đoka je objavio brojne novinske tekstove i članke u nedjeljniku „Koha javore“, zatim u listovima „Zani i Shna Ndout“ i „Komuna“, kao i na raznim portalima. Sarađivao je i sa medijima među dijasporom, posebno sa ljudima koji potiču iz ovih krajeva, a žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama. I tu se vidjelo ono što je važno da njegova riječ nije bila zatvorena u granice redakcije, već je putovala tamo đe živi interesovanje, tamo đe živi śećanje i potreba da se ostane u vezi sa zavičajem. Posebno mjesto u njegovom radu zauzimaju televizijske reportaže, novinarski prilozi i dokumentarni sadržaji. Vrijedi istaći dokumentarni serijal „Ruka pomirenja“ RTV „Teuta“, posvećen fenomenu krvne osvete na prostorima Crne Gore, Albanije i Kosova. U takvim temama novinar se ne smije igrati riječima tu nema prostora za površnost, ni za senzacionalizam. Tu je potrebna ljudska mjera, a Đoka ju je imao i tada i sada.
Zatim dokumentarni film „Vječnost Bese“, povodom 40 godina umira krvi u Malesiji (Beselidhja e Malesise), kao i dokumentarac „Na zidu bola“ i drugi srodni projekti, pokazuju da njegov rad nije bio samo informativan, već i duboko društveno odgovoran. Jer nije mala stvar kad novinar odluči da se bavi onim što boli, ali da to uradi časno, bez poniženja tuđe muke, i bez toga da tragediju pretvara u još veću bol. Nedavno je objavio monografiju „Prvi valovi“, povodom šezdesetogodišnjice rada redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, a prethodno i zbornik publicističkih radova pod naslovom „Vječnost riječi“. Već sam naslov tog zbornika govori mnogo riječ može biti prolazna, ali kad je istinita i zapisana kako treba ona traje, ona postaje śedočanstvo.
A kad se govori o Đoki Dukaju, o njegovoj besi u etru, o njegovoj mjeri i o onoj moralnoj riječi ali i ljuckoj snazi mora reći i ovo i kao što rijeka ne prestaje kad prođe kroz jedan kameniti klanac, tako se ni riječ kod Dukaja nije završila samo na Đokinom glasu i njegovim zapisima. Naprotiv ona se nastavila, umnožila i prešla u ono što je najplemenitije u trajanje porodice. Jer postoje kuće u kojima se nasljeđuju imanja, a postoje i kuće u kojima se nasljeđuje obraz. Kod Dukaja, najviše se nasljeđuje riječ čista, odmjerena, provjerena, i iskazana i zapisana tako da nikoga ne ponizi, a da istina ostane uspravna. Zato ne čudi što su mlađi članovi ove porodice, još od srednjoškolskih dana, krenuli stazama novinarstva i publicistike. U njihovom koraku ośeća se ista želja da se govori, da se piše, da se služi javnosti. U tome se vidi da je Đokina riječ postala porodična škola, a njegova besa porodična etika.
Njegova kćerka Dijana Dukaj, danas zaposlena kao novinarka u RTCG, pokazuje da se talenat i dar za novinarsko mišljenje mogu graditi postepeno, strpljivo i odgovorno. Pored angažmana u Javnom servisu, objavila je brojne intervjue i novinske članke u nedjeljniku „Koha javore“, potvrđujući se kao mlada osoba koja razumije i riječ i kontekst, i čovjeka i temu. A kad je 2022. godine, na samom početku novinarske karijere, dobila nagradu za istaknute mlade novinare od Društva crnogorskih novinara, to priznanje bilo je snažna ljucka poruka da se u Crnoj Gori prepoznaju i oni koji novinarstvo ne doživljavaju kao šansu za ličnu promociju, već kao dug prema istini i društvu.
Sin Kristjan Dukaj, magistar politkogije, takođe je poznat publicističkoj javnosti u Crnoj Gori kao autor brojnih tematskih članaka u dnevnoj štampi, u nedjeljniku „Koha javore“ i drugim medijima. Njegovi tekstovi nose onu osobinu koja je danas rijetka ozbiljnost i namjeru. A kada je riječ utemeljena na znanju i argumentu, ona dobija i ljepotu i snagu. Kristjan je autor zbirke publicističkih radova „Prva ruka“, ali i autor magistarskog rada na Univerzitetu u Sarajevu pod naslovom „Prava manjina u Crnoj Gori i postojeći mehanizmi njihove zaštite“, čime je pokazao da se borba za manjinska prava ne vodi samo emocijom, nego i razumom, sistemom, znanjem i dokumentima. A kada je nedavno objavio knjigu „Besa vječno“, kao da je i simbolično zaokružio ono što je iz kuće ponio da besa nije arhaična riječ, već savremeni kodeks časti, koji čovjeka drži uspravnim. Posebno je značajno što je Kristjan dobitnik priznanja „Ambasador mira“, koje dodjeljuje Univerzalna
Federacija Mira, čime je njegov rad prepoznat i kao doprinos jednoj višoj vrijednosti miru, pomirenju i zajedničkom životu. Danas je zaposlen u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, u Direktoratu za interkulturalizam, i na tom mjestu njegova riječ dobija novu odgovornost institucionalnu, državnu, ali i ljudsku da različitost ne bude „paradigma suprotnosti“ već bogatstvo.
U toj porodičnoj cjelini važno mjesto pripada i Kristjanovoj supruzi, Kristini, profesorici engleskog jezika, koja se takođe javlja kao autorka i istraživač u prostoru društvene tematike. Objavila je knjigu „Zastupljenost albanskih žena u političkom životu Crne Gore“, čime je otvorila jedno važno pitanje savremenog društva pitanje vidljivosti, zastupljenosti i snage ženskog glasa. Jer ne treba zaboraviti društvo koje u političkom prostoru ne prepoznaje ženu, teško može govoriti o punoj demokratiji, jednakosti i stvarnoj slobodi. Najmlađa u porodici Dukaj, Merita Dukaj, studentkinja je III godine Međunarodnih odnosa i diplomatije, i već sada pokazuje da nova generacija Dukaja ne nosi riječ samo kao nasljeđe, nego i kao viziju budućnosti. Ona je autorka zbirke „Prvi zraci“, što samo po sebi zvuči kao naslov koji govori o početku, o snazi mladosti i o svjetlosti koja tek dolazi. Merita je mlada ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, a još kao srednjoškolka bila je mlada reporterka UNICEF-a, što pokazuje da je njen put rano ušao u prostor društvene odgovornosti, javnog govora i angažmana. Nedavno je izabrana u Savjet omladinskih inicijativa kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a 2024. godine uspješno je završila školu retorike u Podgorici. Sve to govori da se u njoj spajaju obrazovanje, javni angažman i sposobnost da riječ pretvori u djelovanje pametno i dostojanstveno.
Ali, svaka kuća koja ima ovakvu snagu u javnosti, ima i svoju unutrašnju podršku zato, s punim pravom treba pomenuti Đustu Dukaj, suprugu Đokinu i majku Dijane, Kristjana i Merite ženu koja je kako i sami priznaju, bila i ostala njihova najveća podrška. Jer nema novinarskog puta bez oslonca, nema javnog trajanja bez porodične podrške i snage. Đusta je majka koja zaslužuje možda i najveće priznanje u ovoj priči. Ona je ruka kuće, ona toplina koja drži porodicu na okupu, ona unutrašnja besa doma. I u tom smislu, ona nije samo majka i supruga ona je onaj snažni dio uspjeha ove porodice, čuvar ognjišta, i ona potvrda da se najvažnije vrijednosti ne uče u porodici.
Kad se sve sabere, porodica Dukaj danas djeluje kao rijedak primjer kako se riječ može prenositi kao moralni kodeks. Đokin novinarski put je put koji je trajao i traje, ali još ljepše je što taj put nije ostao usamljen. U Dijani, Kristjanu i Meriti i u njihovim djelima vidi se da je besa u etru postala besa u životu. A to je najveći dokaz da Đoka Dukaj nije ostavio samo priloge, emisije i tekstove ostavio je školu časti. I ostavio je porodicu koja zna da je riječ istovremeno i dar i odgovornost, i svjetlo i mjera, i most među ljudima a te mostove jedino možemo čuvati i sačuvati ako pišemo jedni o drugima i poštujemo jedni druge.
Zato Đoka Dukaj danas stoji ponosno, kao Dečić nad Tuzima, miran i uspravan, da śedoči i bilježi ne samo događaje, nego i ljude i vrijeme. Stojeći iznad svoje Malesije iznad svojih Tuzi i svoje Crne Gore, on ne gleda odozgo, već gleda daleko onako kako gledaju ljudi koji znaju đe pripadaju, ali i kome pripadaju istini, obrazu i čovjeku ali i svom albanskom identitetu prezentujući najljepše vrline i osobine svog podneblja. Njegov glas iz etra Radija Crne Gore i njegova pisana riječ bile su i ostale blistavi (zlatni) put kojim se prelazi iz jedne obale u drugu iz nepovjerenja u razumijevanje, iz razlika u poštovanje, iz mira u nadu. I zato je Đoka i čovjek i novinar čija riječ ne zastarijeva, i dokaz da Crna Gora ima najviše smisla onda kad se njeni narodi pogledaju kao braća. A ja kao njegov crnogorski brat, ne pišem ovo da bih ga „okitio“ nego da bih rekao ono što se mora reći dragi Đoka, ponosni smo na tebe. Ponosni na tvoju skromnost, na tvoju besu, na tvoju mjeru, na tvoju riječ koja nije bila nikada prazna ni porazna. Ponosni što si kroz decenije ostao isti čovjek koji ne „trči“ za slavom, nego za istinom. Neka ti je srećno i dugo trajanje u toj čistoj riječi, jer dok god ima ljudi poput tebe, biće i onog najvažnijeg povjerenja među ljudima i mostova među narodima a ti si poput mosta na Cijevni ne mosta među obalama već most među narodima a to je najljepša i najplemenitija misija za koju se može živjeti.

Tag: sumski-pozar