Mora se ta Palata pravde, ili zgrada sudstva, na nekom adekvatnom prostoru sagraditi, kako bi se omogućilo sudijama u tim ozbiljnim predmetima, da na jedan civilizovan i adekvatan način obavljaju svoju tešku dužnost - poručio je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sudovima u Crnoj Gori nedostaje trenutno 67 sudija, to su kazali medijima iz Sudskog savjeta, a, kako su dodali, deficitarnosti kadra doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika.
Činjenica je da u Crnoj Gori pojedini sudovi nemaju čak nemaju sudija, kaže Begović, poput suda na Žabljaku, a u Višem sudu u Podgorici, podsjeća on, nedostaje deset sudija, a u deficitu su i Apelacioni sud, dodaje on, sud u Baru, Kolašinu i Herceg Novom.
- Postavlja se potpuno logično, normalno, zdravo pitanje kako izaći iz te jedne apsurdne situacije, koja nije nastala za jedan dan, već je u kontinuitetu nagrizala crnogorsko sudstvo, ali, iskren da budem, niko nije razmišljao o tome, uvijek su bili preči neki ili politički, ili neki drugi interesi, jer ne može sudstvo da se razvija bez podrške drzave. Jedan od glavnih razloga zašto nedostaje veliki broj sudija, to je jer su plate sudijama relativno male. Ako je, &nbsp;recimo, sudiji Osnovnog suda u Podgorici plata, recimo, 1.200 ili 1.300 eura za posao koji je strašno odgovoran i težak, izuzetno rizičan i odgovoran, potpuno je jasno da će se svako od tih mladih ljudi pitati ,,pa zašto bih ja obavljao tako težak i odgovoran posao, pod žestokim pritiskom svakodnevnim, za toliki novčani iznos, kad mogu u nekoj korporaciji, nekom osiguravajućem društvu, ili nekoj dobrostojećoj kompaniji imati dvostruko više - naveo je Begović.
Osim toga ističe da su uslovi u kojima rade te sudije surovi.
- Ima kancelarije sudija koje su kao neke obične portirnice gdje nema tehničkih uslova da se boravi, a ne još i da se sudi. Imamo žestok pritisak od strane političkih aktera na ponašanje i rad tih sudija, u velikom broju slučajeva, potpuno neosnovan i neopravdan. Onda, imamo te duge inicijalne odluke za mlade ljude koji kreću da budu i postaju sudije, koje traju po godinu dana, i uslovi pod kojima se te odluke obavljaju, to su sve razlozi koji su doveli do toga, i o kojoj ozbiljno izvršna vlast mora povesti računa, kako bi se izmijenili na jedan, praktično, komforniji način i dali šansu tim mladim ljudima da se opredjele za tako važan i odgovoran posao - rekao je Begović.
Na jednoj anketi Pravnog fakulteta, prisjeća se Begović, ogroman broj studenata se izjasnio da bi voljeli da njihov budući poziv bude advokatura, dodaje on, iako su ranije studenti listom htjeli, kako kažu, da budu sudije ili tužioci.
- Postoji taj, zaista, &nbsp;ozbiljan problem, na koji treba ozbiljno da se osvrne svako ko utiče na razvoj sudstva, jer, u protivnom, imaćemo jednu agoniju, iz koje ćemo vrlo teško izaći, da ne kažem nikako - poručio je Begović.
U posljednje četiri godine Crna Gora je imala četiri ministra pravde, podsjeća Begović, i svaki je imao svoju koncepciju, smatra on, u pogledu izgradnje Palate pravde, kako navodi, od lokacije pa do načina i namjene te zgrade.
- Apsolutno sam ubijeđen da u najskorije vrijeme mora nešto da se konkretno uradi, po tom pitanju. Mora se ta Palata pravde, ili zgrada sudstva, na nekom adekvatnom prostoru sagraditi, kako bi se omogućilo sudijama u tim ozbiljnim predmetima, da na jedan civilizovan i adekvatan način obavljaju svoju tešku dužnost. Pod hitno se nešto mora uraditi! U ovakvoj situaciji mi nemamo elementarnih uslova, ne postoje sudnice, nijesu opremljene, i ništa nećemo napraviti ako se nešto hitno ne poduzme. Dolaskom nove predsjednice Vrhovnog suda napravljen je jedan pokušaj, jedna namjera da se improvizacijom popravi to stanje, tako da ćemo sada mi &nbsp;u specijalnom odjeljenju Višeg suda imati još dvije sudnice, i to će se koristiti sudnica Apelacionog suda, i sudnica Vrhovnog suda, koje su nešto veće od onih običnih sudnica, i moći će da se odvijaju određeni glavni pretresi - zaključio je Begović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Begović: Male plate i uslovi u kojima rade sudije su razlog deficitarnosti tog kadra

Advokat i bivši predsjednik Advokatske komore advokat Zdravko Begović je, sumirajući rezultate tokom prethodne godine po pitanju reforme pravosuđa, istakao da oni nijesu na zadovoljavajućem nivou. Naglašava da nadležni državni organi moraju u najskorije vrijeme riješiti sistemske probleme vezane za formiranje Specijalnog suda, popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta i poboljšanja uslova za rad tužilaca i sudija.
Begović smatra da se pod hitno mora nešto konkretno učiniti povodom izgradnje zgrade pravosuđa, u kojoj bi se mogla na adekvatan i bezbjedan način obavljati vrlo važna suđenja i krivični postupci koji su prioritetni.
- Iskren da budem nisam baš previše zadovoljan rezultatima tokom protekle 2024. godine. Prije svega zbog činjenice što u sudskom sistemu nedostaje više od 60 sudija, a nedostatak toliko velikog broja sudija mora imati za posljedicu neefikasan rad sudova - kazao je Begović za Portal RTCG.
Podsjeća na činjenicu da skoro četiri godine nismo imali predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, što je, kako kaže, umnogome doprinijelo da stanje u sudovima bude lošije od očekivanog.
- Naravno ne možemo zaboraviti ni činjenicu da su prostorni kapaciteti, posebno u Višem sudu u Podgorici neadekvatni, te da iz tih razloga objektivno nije bilo moguće zakazivati glavne pretrese u rokovima koje predviđa zakon. Sve to, uz činjenicu da je tužilaštvo dostavilo veliki broj optužnica u kojima se pojavljuje veliki broj okrivljenih, je dovelo do toga da u predmetima organizovanog kriminala imamo mali broj prvostepenih presuda, a o pravosnažnim i da ne govorimo - ukazuje Begović.
Tužilaštvo je, kaže Begović, pokazalo visok stepen energičnosti i namjere da borba protiv organizovanog kriminalani korupcije bude prioritet uz činjenicu da je veliki broj tih optužnica podignut na osnovu materijala koji je dostavljen putem Interpola.
Upitan da li je Crnoj Gori neophodna Palata pravde, Begović smatra da se pod hitno, mora nešto konkretno učiniti povodom njene izgradnje.
- Mora se napraviti dobar projekat, adekvatna lokacija i krenuti intenzivno u izgradnju zgrade pravosuđa, u kojoj bi se mogla na jedan adekvatan i bezbijedan način obavljati vrlo važna suđenja i krivični postupci koji su prioritetni - istakao je on.
Naglašava da su posljednjih četiri godine, četiri ministra pravde Crne Gore smatrali da je to jedan od njihovih primarnih zadataka, budući da ne postoje elementarni prostorni kapaciteti u kojima bi se mogli održavati glavni pretresi u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, u kojima je optužen veliki broj lica.
Međutim, kako dodaje Begović, sve je ostalo na priči, bez konkretnih rezultata.
- Od navodne “Palate pravde” u stvarnosti nema ništa, pa se iz tih razloga, u nedostatku adekvatnog prostora, glavni pretresi odlažu na period od 30 do 40 , neki put i više dana, usljed čega nemamo suđenje u razumnom roku - zaključuje Begović.

Begović: Nedostaje više od 60 sudija, odatle i neefikasnost sudova

Crna Gora je i 2022. imala najveći broj sudija na 100.000 stanovnika na nivou država Savjeta Evrope - 42,4, iako je to smanjenje u odnosu na 2020. i 2018. godinu kada ih je bilo 49,8, odnosno 50 – pokazuje najnoviji izvještaj o evropskim pravosudnim sistema Komisije za efikasnost pravosuđa za ciklus za 2024. godinu. U ovoj dokumentu, koji je objavljen danas, a obrađuje podatke iz 44 države Savjeta Evrope iz 2022. godine, ističe se da je ovo i prvo izdanje izvještaja u kom su upotrijebljeni podaci nakon pandemije koronavirusa koja je, kako navode, uticala i na funkcionisanje pravosuđa u Evropi. U Evropi je 2022. prosjek sudija na 100.000 stanovnika bio 22, tužilaca 12 i 180 advokata. U Engleskoj i Velsu je zabilježen najmanji broj sudija na 100.000 stanovnika – troje, dok je u Crnoj Gori i Hrvatskoj zabilježen najveći broj – 42,4. - Crna Gora, država na Zapadnom Balkanu, tradicionalno ima jedan od najvećih omjera pravnih stručnjaka u Evropi – navodi se u analizi. Zapaža se da je zabilježeno smanjenje broja sudija na 100.000 stanovnika u odnosu na prethodne godine, kao i smanjenje broja tužilaca – sa 20,16 na 16,16 do 2022. Budžet Crna Gora je za pravosudni sistem 2022. izdvojila 37.507.828 eura, odnosno 60,5 eura po glavni stanovnika, što je ispod prosjeka Savjeta Evrope. Ovaj budžet, pak, čini 0,76 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći udio u Evropi. Prosječan realizovani budžet na nivou 44 države Savjeta Evrope, kako je precizirano, iznosi 0,31 odsto, dok je medijan 0,28 odsto. - Ovo odražava posvećenost manje bogatih zemalja da podrže pravosudni sistem kao osnovni stub vladavine prava. Na primjer, Bosna i Hercegovina (0,64 odsto), Crna Gora (0,76 odsto) i Ukrajina (0,68 odsto) i Bugarska (0,55 odsto) pokazuju značajno veće investicije u odnosu na BDP od Azerbejdžana (0,24 odsto) i Gruzije (0,23 odsto) – navodi se u dokumentu, uz objašnjenje da su ovo države koje spadaju u grupu koje izdvajaju manje od 10.000 eura. Budžet sudova u Crnoj Gori po stanovniku je 2022. iznosio 44,6 eura, u odnosu na 48,5 eura u 2020. godini, zbog smanjenja broja sudija, a samim tim i izdvajanja plata – navodi se u analizi. - Zemlje sa nižim BDP-om po stanovniku troše veći procenat BDP-a na budžete, iako su apsolutne cifre izvršenih budžeta sudova po stanovniku niže (na primjer Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) – navodi se u analizi. Konstatuje se i kako je Crna Gora, u odnosu na 2020, imala pad budžeta koji se izdvaja za sudove od osam odsto. - Od 2020. do 2022. opšti trend je povećanje budžeta koji se izdvaja za sudove. Najveći rast zabilježen je u Jermeniji (+51 odsto), Azerbejdžanu (+74 odsto) i Gruziji (+85 odsto). Samo šest zemalja smanjilo je svoj sudski budžet u eurima – Crna Gora, Hrvatska, Norveška, Slovačka, Švedska i Ukrajina – istaknuto je u dokumentu Savjeta Evrope. Crna Gora troši 15,7 eura po glavi stanovnika za tužilaštvo, odnosno 0,20 odsto BDP-a i 26 odsto od budžeta za implementaciju sudskog sistema. - U 2022. godini države i entiteti su u prosjeku trošili 18,6 eura po stanovniku na usluge tužilaštva, što odgovara 0,09 odsto BDP-a. Prosječan trošak po stanovniku u 2022. godini bio je za 18,75 odsto veći u odnosu na 2020. godinu (16 eura) – precizirano je u analizi. Efikasnost U Crnoj Gori, kako je konstatovano, sudovi ostaju najefikasniji u drugom stepenu i u domenu krivičnih predmeta, u skladu sa prošlim ciklusom evaluacije.&nbsp; <blockquote>U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“</blockquote> - Najkraće vrijeme rješavanja je prijavljeno u trećem stepenu krivičnih predmeta. Povećanje vremena rješavanja prijavljeno je u prvostepenim upravnim predmetima, kao i u građanskim i privrednim parnicama, uključujući i najvišu instancu građanskih i privrednih sporova zbog nedostatka sudija u Vrhovnom sudu – navodi se u dokumentu.&nbsp; Značajan porast zahtjeva u vezi sa zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kako se ističe, dramatično je povećao broj administrativnih novih predmeta, nadmašujući kapacitete suda.&nbsp; - Ovo je rezultiralo velikim zaostatkom i pretjerano dugim vremenom rješavanja predmeta – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa. Pokazatelji učinka u prvostepenim građanskim i privrednim parnicama, kako je precizirano, pokazuju zabrinjavajuću situaciju u Crnoj Gori, gdje je vrijeme rješavanja poraslo za 136 dana, što je povećanje od skoro 50 odsto, dok je zabilježen pad od 21 odsto u pogledu stope rješavanja slučajeva. - Crnogorski sudovi su zabilježili i pad riješenih predmeta uz porast neriješenih predmeta na kraju 2022. Ovo je prvi put u proteklih šest ciklusa evaluacije da je vrijeme rješavanja premašilo 300 dana u građanskim i privrednim sporovima – istakli su u dokumentu. U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“. Pokazatelji učinka u prvostepenim krivičnim predmetima ukazuju, na nivou 44 članica Savjeta Evrope, da tri četvrtine spada u kategoriju „standardne“ efikasnosti, što znači da se njihov stopa rješavanja predmeta kreće od 95 odsto do 200 odsto, dok njihovo vrijeme rješavanja ne prelazi dvostruku vrednost medijane od 133 dana. - Kipar i Crna Gora su stavljeni u kategoriju „upozorenja“ zbog velikog porasta pristiglih predmeta koji nisu praćeni povećanjem broja rješavanja, dok je Malta prijavila veoma visok period rješavanja predmeta od 527 dana jer je njen broj na čekanju i dalje značajno veći od riješenih predmeta – istaknuto je u dokumentu. U kategoriji nerešijenih drugostepenih predmeta koji su stariji od dvije godine navodi se kako su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Malta i Srbija bile države sa najvećim udjelom ovakvih predmeta. Pokazatelji rada u sudovima najviše instance, kako se dodaju, pokazuju da je Crna Gora, u domenu krivičnih predmeta imala najmanje vrijeme rješavanja – 12 dana, dok je u Albaniji zabilježeno najduže vrijeme rješavanja – 902 dana. - Uprkos nekim izuzecima, kao što je povećanje vremena rješavanja za građanske i privredne parnice u Crnoj Gori za 463 dana zbog značajnog smanjenja broja sudija Vrhovnog suda (2021. godine mandat sadašnjeg predsjednika i pet sudija Vrhovni sud je ukinut odlukom Sudskog savjeta), smanjenja su bila značajnija od povećanja – navodi se u analizi.&nbsp; U pogledu neriješenih predmeta najviše instance koji su stariji od dvije godine, kako je precizirano, tri države članice su prijavile posebno visok udio zaostalih građanskih i privrednih sporova u najvišoj instanci – Crna Gora (93 odsto), Italija (51 odsto) i Hrvatska (42 odsto).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907" data-rendition-name="original" width="1112" height="717" loading="lazy" alt="Iz izvještaja Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope"> </figure>  Pravna pomoć Crna Gora je zabilježila pad od 26 odsto u budžetu za pravnu pomoć. - Od 2020. do 2022. budžet za pravnu pomoć je doživeo porast u 27 država i entiteta, uključujući jednu državu posmatrača, dok je smanjen u devet zemalja i jednoj državi posmatraču. Značajan porast je zabilježen u Albaniji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Malti, Republici Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Nasuprot tome, Crna Gora, Austrija, Grčka, Letonija i Švedska doživjele su najznačajnija smanjenja – ističe se u dokumentu. Smanjenje budžeta Crne Gore može se, kako dodaju, objasniti time što budžet za 2022. integriše pravnu pomoć za sudove u odjeljak za advokatske usluge, umjesto da je navodi zasebno. Crna Gora, kako se dodaju, ima i obaveznu medijaciju prije odlaska na sud i informativne sesije sa medijatorom.&nbsp; - Do 2022. broj medijatora se udvostručio na 32,4 na 100.000 stanovnika sa 15,8 u 2018. godini, a broj predmeta koji su obrađeni kroz sudski postupak medijacije povećan je na 3.074, u poređenju sa 708 četiri godine ranije – ističe se u analizi. Rodna ravnopravnost U Evropi ima više sutkinja i tužiteljki nego sudija i tužilaca (57 odsto profesionalnih sudija i 54 odsto tužilaca su žene), a procenat novoprimljenih sutkinja veći je od postojećeg u 24 od 32 zemlje (u 17 od 27 zemalja za tužiteljke).&nbsp; - Međutim, „stakleni plafon“ je i dalje realnost, čak i ako se čini da je počeo da "puca", a udio žena na najvišim pozicijama nastavlja da raste – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope. Što je viši hijerarhijski nivo, manji je udio žena u pravosuđu, uključujući sudije i javne tužioce, a duži je spisak zemalja u kojima ovaj procenat ostaje ispod 50 odsto.&nbsp; - Ovo zapažanje koje je napravljeno 2012. godine, kada je „stakleni plafon“ preveden u brojke, važi i za 2022. godinu – istaknuto je u dokumentu kao i da se manje više isti trendovi mogu opaziti i u tužilaštvu. Kako je precizirano, u 2022. godini postoji devet zemalja u kojima udio žena na čelu javnih tužilaštava prelazi 50 odsto: Crna Gora, Hrvatska, Kipar, Estonija, Island, Irska, Malta, Portugal i Slovenija. - U 2012. godini bile su četiri zemlje – navodi se u analizi. Informacije Iako postoje veb resursi širom Evrope, države i entiteti takođe pružaju informacije na druge načine – lično, putem telefona ili interaktivnog ćaskanja. - Među rastućim primjerima višekanalnih pristupa koje primjenjuju države i entiteti, Gruzija vodi telefonske linije na kojima ljudi mogu da pristupe informacijama o svom neriješenom slučaju ili svojim pravima ili tražiti uputstva u pitanjima koja se tiču djece. U Crnoj Gori i Poljskoj takođe postoji 24-satna telefonska linija koja je posebno dostupna u vezi sa djecom – navodi se u dokumentu.

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Crna Gora i 2022. imala najveći broj sudija na nivou država Savjeta Evrope

Crnogorski pravni sistem doveden je do apsurda i glavni je pokretač problema, jer je pokrovitelj koruptivnih radnji, navodi se u istraživanju o Ustavu i pravnom sistemu Crne Gore profesora prava Jovana Kojičića. 
 
Kojičić, čije istraživanje je nagradila Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD), ocijenio je da relevantne međunarodne organizacije Crnu Goru vide kao „zarobljenu državu“. 
 
Kojičić je istakao da u Crnoj Gori ne postoje neophodni uslovi za konceptualno razumijevanje vladavine prava.
On je, govoreći o dobijanju pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ocijenio da je to politička podrška i “vjetar u leđa” Crnoj Gori da počne sa promjenama loših navika u sistemu.
- Mislim da je važno da se IBAR desio. Iako možda u perspektivi običnog čovjeka zvuči naivno, vjerujem da Evropska unija (EU) dobro zna šta radi. Vjerujem da odlično poznaju stvarne probleme, ali i apsurde u sistemu - rekao je Kojičić agenciji MINA.
Kako je kazao, budući procesi vode stvarnoj spoznaji sistemskih anomalija.
Kojičić je naveo da se, pod međunarodnim pritiscima, formalno usvajaju politike i reforme, ali najčešće u realnim životima su to, kako smatra, samo slova na papiru.
- Formalni zakoni postoje u knjigama, i oni se selektivno ili različito sprovode, u skladu sa nepisanim (neformalnim) pravilima igre. Ova pravila su ipak ključna, jer dominantno određuju dinamiku i tokove procesa - rekao je Kojičić i dodao da ulogu IBAR-a vidi u pomoći u suprotstavljanju takvim silama.
Govoreći o promjenama u sistemu, Kojičić je kazao da se gotovo četiri godine nakon promjene vlasti suštinske promjene u sistemu ne dešavaju. U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, težište je na konvergenciji moći, gdje se lični i partijski interesi u tome najviše zloupotrebljavaju.
- Partijsko zapošljavanje i disciplina i dalje su dominantno oličenje djelovanja, pozornosti, percepcije, predstavljanja, izbora, znanja, mišljenja, kreativnosti i rješavanja problema u zajednici - naveo je Kojičić i dodao da partijski uticaji liče na simbiotski odnos i stvaraju disfunkcionalnu relaciju.
Kako je kazao, to dugo opstaje zahvaljujući “vulgarnostima” u pravnom sistemu koje niko ne pomišlja i ne želi da mijenja.
Kojičić je rekao da je, u aktuelnim okolnostima, pomoć vladavine prava limitirana, navodeći da bi se najprije moralo znati njeno stvarno značenje.
- To ćemo biti u prilici tek pošto pristupimo uređenju pravnog sistema, a postojeći očistimo od brojnih anomalija - naveo je Kojičić.&nbsp;
Kojičić je rekao da je ustaljena praksa da svako pravilo zahtijeva novo, da bi se odredila ispravna interpretacija, što je dovelo do beskonačne regresije pravila.
- Pravo se ne poštuje, a nacionalna rješenja zamagljuju ustavna načela i garancije, ne postoji niko ko zvanično brine o tome, tu mislim na decenijsku obespravljenost ljudi da nijesu u mogućnoosti da ostvare zagarantovana prava - rekao je Kojičić.
On je dodao da se dopušta svako odstupanje od standarda, što su prepreke za promjene.&nbsp;
- To najbolje ilustruje zanemarivanje sistemskih vulgarnosti u interesu ličnih i partijskih dobiti na račun istih vulgarnost (na primjer, nedonošenje zakona o Vladi i Skupštini). To objašnjava na koji način političari razumiju vladavinu prava, a zapravo ne znaju o čemu govore - rekao je Kojičić.
Govoreći o zakonima o Vladi i Skupštini, on je rekao da okolnost da se gotovo kompletan crnogorski pravni sistem zasniva na Uredbi o Vladi Crne Gore predstavlja personifikaciju degradirajuće slabosti u sistemu.
- Na osnovu te uredbe donosile su se druge uredbe, akta iste pravne snage—što je nespojivo, nekompatibilno i neprihvatljivo sa aspekta Ustava i garancija o uređenju i karakteru države i prava - naveo je Kojičić.
Kako je rekao, na taj način se, u kontinuitetu, gomilala hiperprodukcija pravnih propisa iste pravne snage i niže.
- Bilježi se donošenje akata iste pravne snage koji su postali važeći u pravnom sistemu nakon stavljanja van snage (višeg pravnog) akta na osnovu kojeg su donijeti. Novi zakoni donijeli su nove odluke, a stare odluke su i dalje na snazi - rekao je Kojičić.
On je kazao da su umnožavanje pravila i sukobi zakona bili i ostali ključne stvari koje stvaraju dispozicije i ugrožavaju vladavinu prava i ljudska prava.
- Uočava se da aktuelni crnogorski pravni sistem više zavisi od neformalnih društvenih normi, a manje od zakonskih - rekao je Kojičić.
Kako je istakao, 18 godina od nezavisnosti države porastao je jaz između bogatih i siromašnih, a očekivalo se da će se smanjiti, kulturne vrijednosti štedljivosti i rada, poštenja u vladi i vladavine prava nijesu prepoznatljive karakteristike, a ni danas nije jasno šta vladavina prava uopšte može da znači.
Kojičić je kazao da je takav sistem sklon zloupotrebi kodifikacije zakona, pa se „prilagođavanjem“ zakona i podzakonskih akata propisi prilagođavaju raznim interesima.
- Umnožavanje pravila povećava rizik od kršenja prava. U takvim okolnostima pojedinačna prava sve je teže sagledati u povezanoj cjelini pravnih normi - kazao je Kojičić i dodao da zloupotrebom propisa dolazi do urušavanja čitavog sistema i organizacije, ali i hijerahije upravljanja.
Kako je rekao, pravni sistem ne uspostavlja pravilan, predvidljiv i stabilan pravni poredak.
- Načelo zakonitosti nije u osnovi uspostavljene prakse. Zakoni nijesu predvidivi i lako razumljivi, a brojni su nedovoljni, neusklađeni ili čak potpuno suprotstavljeni i/ili neregulisani. Sprečavanje zloupotrebe ovlašćenja nije u razumnoj mjeri zaštićeno od samovolje - naveo je Kojičić.
On je naglasio da jednakost pred zakonom i nediskriminacija nijesu pravilo u praksi, dok su nezavisno i nepristrasno sudstvo i pravo na pravično suđenje pritisnuti ozbiljnim unutrašnjim i spoljašnjim slabostima i značajna su prepreka demokratiji.
- Sve je uslovilo slabe institucije i pretpostavljenu političku i neformalnu dominaciju moći u stvarnom odlučivanju i upravljanju - rekao je Kojičić.
On je kazao da je hiperprodukcija pravnih propisa dovela do kontradiktornih i zloupotrebama podložnih situacija, pa su donošeni zakoni koji na najperfidniji način urušavaju temelje države i javni interes, za šta su primjeri broj službenih automobila, odlaganje suđenja, veting, nedonošenje presuda i slično.
- U zakonima su definisane norme koje omogućavaju razne vrste zloupotreba. U pravosudnim zakonima, na primjer, to su zloupotrebe određivanja pritvora, ili oslobađanje pritvorenih zbog neblagovremenog presuđivanja u roku od tri godine - rekao je Kojičić.
Na primjer, dodao je Kojičić, Zakon o izgradnji objekata je sukobljen sa zakonima o zaštiti kulturnih dobara, zaštiti prirode i o otpadu.
- Zaštita zdravlja preduslov je za očuvanje ljudskog dostojanstva koje je u srži svih evropskih vrijednosti o ljudskim pravima - kazao je Kojičić i rekao da je primjer za to zagađenost u Pljevljima, gdje, kako je dodao, država više od deceniju nije sprovodila zakone.
On je istakao da su neodgovornost i nekažnjivost glavne karakteristike aktuelnog pravnog sistema, što se mora promijeni da bi se uspostavila ispravna logika.
- Sistem bi morao da predstavlja logički sređenu i neprotivrječnu cjelinu pravnih normi koje se sve drže međusobno, zavise jedna od druge i garantuju ustavne vrijednosti. To danas nije slučaj, a primjera je previše - istakao je Kojičić.
On je naveo da se, nakon jednopartijskog sistema, koji po običaju predstavlja ideološki obojen jednopiramidalni patronalni autokratski režim, očekivalo da višepartizam donese promjene Crnoj Gori.
- Međutim, to se nije desilo prema zahtijevanim pravilima. Nasljedstvo i neprikosnovena moć jedne partije uslovila je dinamiku, i stvorena je čitava mreža nezadovoljnih - naveo je Kojičić.
Kako je rekao, to je bio novi oblik jednopiramidalnog sistema unutar višepartijskog-demokratskog sistema.
Kojičić je istakao da je pravni poredak ostao zanemaren i bio je u sjenci stvarne klijentelističke moći.
- To je nužno uslovilo nejednakosti, siromaštvo, socijalno raslojavanje, nepravdu i opšte poremećaje u društvu - naveo je Kojičić.
Kako je rekao, ranije sankcije međunarodne zajednice i izolacija države bili su opravdanje za novu piramidalnu šemu, ali jedan pokrovitelj je ostao u osnovi sistema.
- Tako su stvoreni enormno bogati pojedinci sa jednim pokroviteljem, ali i čitava mreža nezadovoljni. To je odredilo razliku u odnosu na očekivani višestranački sistem - rekao je Kojičić.
On je objasnio da je to jačalo i nacionalistička i identitetska pitanja, kao bitnu pretpostavku za udaljavanje od stvarnih problema i udaljavanje od novog jednopiramidalnog načina upravljanja.
Kojičić je, objašnjavajući paternalističku analizu, rekao da svi pokazatelji ukazuju da crnogorski sistem ne funkcioniše na bazi formalnih pravila, već na osnovu ličnih odnosa u mrežama koje vode moćni pokrovitelji.
Kako je rekao, glavni problem je što se prepoznavanje problema ili teme koja opterećuje društvo i vladavinu prava rijetko javlja sve dok veći dio problema nije u toku.
- Niko se ne trudi da razvije perspektivu da se problemi analiziraju i rješavaju. Najsvježiji primjeri su zakoni o Vladi ili Skupštini, koji se decenijama unazad namjerno izbjegavaju - naveo je Kojičić.
On je istakao da je zato bilo moguće da Crna Gora dobije Vladu koja po obimu i funkcionalnosti više podsjeća na personalizovane nagrade za partijske subjekte i novo koaliciono poznanstvo, nego što ima ideološku i razvojnu komponentu i javni interes.
- Politički subjekti rade prvenstveno unutar svojih partijskih miljea, a ne za zadovoljenje društvenih interesa - dodao je Kojičić.
On je istakao da činjenica da čitavu deceniju država navodno nema uspjeha i kapaciteta da se popiše i definiše kulturno blago, najslikovitije ukazuje na skrivene uticaje građevinske, kulturne, ali i drugih povezanih “mafija”.
Prema njegovim riječima, druga ilustracija su cijene ljekova koje građani plaćaju u apotekama, jer isti u susjednoj državi koštaju dva ili tri puta manje, a nabavljaju se od istog dobavljača.
On je rekao da su sistemske protivrječnosti i razlike konstitutivni faktor problema u društvu. Govoreći o orjentaciji političara, Kojičić je kazao da, iako se razvijaju interpretacije političkih teza za koje se tvrdi da odgovaraju interesima naroda, to nije tačno.
- Umjesto interesa za znanje, prvenstveno je sve politički određeno. Ova dvojna orijentacija je fundamentalna za razumijevanje vulgarnosti u sistemu, koji ne može potvrditi validnost pravnih teorija i pravne filozofije - rekao je Kojičić.
Kako je naveo, sve zajedno suprotstavljeno je tradicionalnim teorijama, a rezultat su prakse kakve jesu.
- Takav sistem i ponašanje sami po sebi su smetnja za vladavinu prava - istakao je Kojičić.&nbsp;
On je rekao da crnogorske političare ne povezuje konvergencija prema jednom gledištu ili jednom problemu, već prema interesima moći.
Kojičić je istakao da se suštinske promjene sređivanja i uređenja pravnog sistema u Crnoj Gori ne dešavaju.
- I dalje se insistira na razlici između političkih vrijednosnih i politički činjeničnih sudova, koji su jedino sposobni za istinu u strogom subjektivnom smislu. Zaštita i valorizacija društvenih interesa odvija se putem privilegovanja razlike kao dijela nekog novog iskustva političke elite - dodao je Kojičić.
On je zaključio da na taj način, umjesto promjena na bolje, nastaju novi problemi.

Kojičić: Crnogorski pravni sistem glavni pokretač problema jer je pokrovitelj koruptivnih radnji

Kijev je poslao Moskvi ponudu za održavanje nove runde mirovnih pregovora u narednoj sedmici, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon što pregovori između zemalja prošlog mjeseca nisu donijeli napredak ka okončanju tekućeg rata, javlja Radio Slobodna Evropa.
- Treba učiniti sve da se postigne prekid vatre. Ruska strana treba prestati da se krije od odluka- kazao je Zelenski u svom redovnom večernjem obraćanju 19. jula.
Zelenski je takođe ponovio svoju spremnost da se sastane licem u lice sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, rekavši: "Potreban je sastanak na nivou rukovodstva kako bi se zaista osigurao mir - trajni mir."
Dvije runde direktnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu u maju i početkom juna osigurale su velike razmjene zarobljenika i sporazume o povratku tijela poginulih vojnika.
Ali nijesu napravili nikakav napredak u postizanju prekida vatre koji bi potencijalno okončao vojni sukob koji je započeo ruskom invazijom na susjednu zemlju u februaru 2022. godine.
Zelenski je rekao da je Rustem Umerov, novoimenovani šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, poslao Moskvi ponudu za održavanje sastanka u narednoj sedmici, ali nije pružio daljnje detalje.
Umerov, bivši ministar odbrane, predvodio je ukrajinsku delegaciju na obje runde mirovnih pregovora u Turskoj.
U snimku koji je 20. jula emitovala ruska državna televizija, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin spreman da krene &nbsp;prema mirovnom rješenju s Ukrajinom, ali je naglasio da primarni cilj Moskve ostaje postizanje ciljeva koje je postavila na početku invazije.
- Predsjednik Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinsko rješenje do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtijeva trud i nije lak. Glavno je za nas da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni- rekao je Peskov.
Rusija je zahtijevala da Ukrajina ustupi djelimično okupirane regije Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, uključujući dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev.
Moskva je takođe pozvala na stroga ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga i obima strane vojne saradnje s Kijevom.
Moskva je više puta izjavila da je spremna za novu rundu pregovora, ali je od tada intenzivirala svoje neumoljive vazdušne napade na Ukrajinu.
Komentari predsjednika Ukrajine uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je Rusija ispalila gotovo 380 dronova i krstarećih i balističkih raketa na gotovo desetak ukrajinskih gradova, ubivši najmanje jednu osobu i ranivši nekoliko drugih, prema ukrajinskim zvaničnicima.
U napadu ruskih dronova i raketa na crnomorsku luku Odesu 19. jula 2025. godine, pogođena je devetospratna stambena zgrada, pri čemu je poginula jedna žena, a više osoba je ranjeno, uključujući i jedno dijete.
Ukrajina je odgovorila nizom napada dronovima tokom noći i u ranim jutarnjim satima 20. jula, pri čemu su se neki dronovi uputili prema ruskoj prijestonici, Moskvi.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 20. jula da su njihove snage oborile 364 drona u prethodna 24 sata, uključujući najmanje 23 iznad Moskovske regije.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je na Telegramu da je do podneva po lokalnom vremenu oboreno više od 20 ukrajinskih dronova dok su se kretali prema glavnom gradu.
Napadi dronovima prisilili su četiri glavna moskovska aerodroma - Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski - da preusmjere ukupno 134 leta, prema podacima ruske agencije za nadzor avijacije Rosavijacija.
U napadima je takođe oštećeno nekoliko visokih zgrada, a automobili su zapaljeni u moskovskoj regiji Zelenograd, ali je Sobjanin rekao da šteta nije bila značajna.
Željeznički saobraćaj je poremećen u ruskoj Rostovskoj oblasti, koja graniči s Ukrajinom, nakon što su fragmenti presretnutih dronova pali na željezničku infrastrukturu, ugrozivši 50 vozova na duge relacije i lokalni saobraćaj, izvijestile su regionalne vlasti.
Zvaničnici su rekli da je jedna žena povrijeđena u Rostovu nakon što su se privatne kuće zapalile od pada fragmenata drona.
Kijev je saopštio da njegovi napadi na ruske pogranične regije imaju za cilj da poremete snabdijevanje vojskom, napominjući da je šteta među ruskim civilima mnogo manja od one koju su ruske snage nanijele ukrajinskim civilima.
Oleksandr Percovski, šef Ukrajinskih željeznica &nbsp;izjavio je u objavi na društvenim mrežama da je u protekloj sedmici došlo do porasta ruskih napada usmjerenih na civilne vozove koji prevoze nevojni teret. Posebno su, kako je naveo, na meti bili vozovi koji prevoze ugalj.
Rusija je 20. jula takođe tvrdila da su njene snage zauzele selo Bila Hora u istočnoj Donjeckoj oblasti Ukrajine.

Ukrajina nudi Rusiji novu rundu mirovnih pregovora u narednoj sedmici

Više od 560 ljudi spašeno je sa trajekta koji se juče zapalio u blizini indonežanske obale, dok su tijela tri poginule osobe izvučena iz mora, saopštili su danas spasioci, prenosi Portal Analitika.
Požar je izbio na trajektu „KM Barselona 5“ oko podna po lokalnom vremenu, dok je plovilo bilo na putu ka Manadu, glavnom gradu provincije Severni Sulavesi. Brod je bio na redovnoj poludnevnoj ruti iz luke Melonguane, u okrugu Ostrva Talaud.
U operaciji spasavanja učestvovali su brod obalske straže, šest spasilačkih plovila i više gumenih čamaca, potvrdio je šef mornaričke baze u Manadu, admiral Franki Pasuna Sihombing. 
 Prema njegovim riječima, mnogi putnici su izvučeni direktno iz mora, dok su lokalni ribari uspjeli da pomognu preživjelima koji su sa prslucima plutali u uzburkanim vodama.
Požar, koji je izbio na krmi broda, ugašen je za oko sat vremena.
Iako su prvobitne procjene govorile o 280 putnika i 15 članova posade, Agencija za potragu i spasavanje saopštila je da je ukupno spašeno 568 osoba, a da su troje izgubili život, među njima i trudnica. Ranije se vjerovalo da je poginulo petoro ljudi, ali je broj revidiran nakon što su dvije osobe — uključujući i dvomjesečnu bebu s teškim oštećenjem pluća — ipak pronađene žive u bolnici.
Admiral Sihombing upozorio je da se u Indoneziji često dešava da se broj putnika razlikuje od zvaničnog manifesta, što može zakomplikovati traganje i povećati rizik od nesreća. Kapacitet trajekta, inače, iznosi oko 600 osoba.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci koji prikazuju putnike kako u panici skaču u more dok gusti crni dim izbija iz zapaljenog broda. Većina ih je imala prsluke za spasavanje.
Istraga o uzroku požara je u toku.

Indonezija: Požar na trajektu, spašeno preko 560 ljudi, troje stradalo

Zvaničnici Irana i Velike Britanije, Francuske i Njemačke sastaće se u petak u Istanbulu kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, dok zapadne zemlje povećavaju pritisak na Teheran da postigne dogovor, ili se suoči s novim sankcijama. 
 
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je kasno sinoć da će razgovori biti održani na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova. 
 
- Kao odgovor na zahtjev evropskih zemalja, Iran je pristao da održi novu rundu razgovora- naveo je Baghaei za državnu televiziju, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči potvrdio je ranije da se sastanak planira, ali je rekao da vrijeme i mjesto tek treba da budu određeni. 
 
Velika Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su da će, ako nuklearni sporazum s Iranom ne bude postignut do kraja augusta, ponovo uvesti sve sankcije Ujedinjenih nacija (UN) protiv Irana aktiviranjem mehanizma "automatskog vraćanja sankcija". 
 
Aragči je u petak pozvao evropske sile da zaustave prijetnje Teheranu, uključujući upozorenja o ponovnom uvođenju sankcija UN-a. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine - Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije - dugogodišnja ograničenja UN-a na prodaju oružja, bankarstvo i tehnologiju povezanu s nuklearnim resursima ukinuta su prije deset godina. 
 
Evropske vlade još mogu pozvati mehanizam ponovnog ukidanja sporazuma prije roka 15. oktobra, korak koji bi obnovio te sankcije i dao im uzak, ali značajan izvor uticaja u tekućim pregovorima. 
 
Iran je obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nakon američkog i izraelskog bombardovanja njegovih nuklearnih lokacija prošlog mjeseca. 
 
Evropske vlade vrše pritisak da nuklearni inspektori UN-a nastave rad u Iranu, dijelom s ciljem sprečavanja Teherana da reorganizuje nuklearni program nakon štete koju su prouzrokovali napadi. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Kina i Rusija - dugogodišnji podržavaoci Irana u takvim pregovorima - ne mogu staviti veto na ponovno ukidanje sankcija. 
 
Iako formalni rok za aktiviranje mehanizma ističe u oktobru, evropske vlade bi se mogle odlučiti za odgađanje tog poteza nakon tog roka kako bi održale vrata otvorenima za dalje razgovore. 
 
Iranski i američki pregovarači trebalo je da se sastanu u Oslu ranije ovog mjeseca, ali sastanak je odgođen, a nije dogovoren novi datum. 
 
Dok obje strane tvrde da podržavaju diplomatiju, Iran traži garancije protiv budućih napada. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp signalizirao je interes za širi sporazum, ali upozorava na dalje napade ako Iran nastavi s obogaćivanjem uranijuma na visokom nivou.

Iran i EU u petak razgovaraju o iranskom nuklearnom programu

U državi gdje su fotelje prioritet, a gdje je bezbjednost građana na drugom mjestu, ne može se ni očekivati bilo kakva odgovornost, kaže u izjavi za Antenu M potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković, komentarišući bezbjednosnu situaciju u zemlji nakon dva ubistva i brutalnog fizičkog napada na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, u jednoj sedmici.
- To je naravno sa jedne strane, a sa druge, čini mi se, ne samo u bezbjednosnom sektoru, nego i u svim sferama društva danas imamo ljude koji su tu, zahvaljujući političkim podjelama i preraspodjelama, bez ikakvih referenci stručnih ili profesionalnih, i bez bilo kakvog autoriteta da pokrivaju pozicije na kojima se nalaze. Zahvaljujući tome svjedočimo sunovratu države, a ono što izaziva veliku zebnju i veliku brigu svih nas jeste usložnjavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori. Vidimo šta se sve desilo samo u posljednjih nekoliko dana, dva ubistva, a jedno je bilo najavljeno još unazad nekoliko mjeseci. Policija iako je znala ko je bio prethodni izvršilac pokušaja ubistva, nije učinila ništa da taj isti svoj naum do kraja ne završi. Vidimo šta se desilo sinoć u centru Podgorice, u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. Vidimo kako prolaze ljudi koji otvoreno pričaju o organizovanim kriminalnim grupama i njihovoj direktnoj povezanosti sa vlašću u Crnoj Gori. Ti ljudi, poput predsjednika Opštine Budva, bivaju brutalno pretučeni sa jasnom porukom da onaj ko pokuša da na bilo koji način ukaže na vezu između organizovanih kriminalnih grupa i političkih struktura u Crnoj Gori, će tako proći, a da postoji sprega između kriminala i vlasti, ja mislim da je to svima više jasno u Crnoj Gori, poručio je Eraković.
Kako je dodao, sa druge strane, jedini argumenti koji se koriste u odbrani neodbranjivog jeste “šta se sve dešavalo u doba DPS-a”.
- To je jedna jedina argumentacija, ali, naravno, samo pseudo-argumentacija jer ne možete braniti ono što se sad dešava nečim što se dešavalo nekada, u mnogo manjoj mjeri. Ono što je neophodno trenutno u Crnoj Gori jeste da profesionalci zauzmu pozicije, da ljudi koji nemaju kompetencije se maknu, ne samo iz bezbjednosnog sektora nego iz svih važnih resora u ovoj našoj državi, i da zajedno krenemo u oporavak, jer čini mi se zaista da je Crna Gora u ovom trenutku dotakla dno i dalje nema, nego se mora nešto što hitnije raditi, kazao je potpredsjenik DPS-a.
Upitan za blage reakcije Pokreta Evropa sad na aktuelna dešavanja, a koja se tiču njihovih koalicionih partnera koji vode bezbjednosni sektor, te partnera čiji su članovi napali Jovanovića, Eraković kaže:
- Navikli smo na politiku premijera i njegove partije da se samo deklarativno trude da saopšte stavove kojima osuđuju ono što je potpuno jasno i što treba osuditi u Crnoj Gori. To urade prije podne, a popodne su zajedno sa onima koji su direktni izvršioci tih prekršaja. Mislim da je građanima Crne Gore potpuno jasno da se politika Pokreta Evropa sad potpuno utopila u politiku Demokratskog fronta i da se oni nalaze u smrtonosnom zagrljaju iz kojeg, čini mi se, da neće moći da se izvuku. Tako da ta politika, igra dobrog i lošeg momka, mislim da više ne prolazi kod građana. Ako želite da se bavite politikom, a politika je jedna ozbiljna profesija i jedna velika obaveza prema građanima, vi morate da pokažete odlučnost i morate da pokažete da znate šta hoćete. Oni definitivno ne znaju, tako da sa takvom politikom nećemo nigdje stići.
Komentarišući to što je v.d. direktora Uprave policije na jučerašnjoj konferenciji za medije krivca tražio u pravosuđu navodeći da UP ne može da preuzme apsolutnu odgovornost za stanje bezbjednosti u državi, te je ukazao na lošu kaznenu politiku i nedonošenje presuda u zakonski propisanom roku, ističući da žali što druge institucije nisu jednako efikasne u svim kriznim situacijama kao Uprava policije, Eraković navodi:
-Što se tiče prebacivanja odgovornosti na sudstvo ili na neke druge grane u Crnoj Gori, to je klasičan primjer zamjene teza. Prema tome, potpuno je jasno za šta u svakoj normalnoj demokratskoj državi se snosi odgovornost, u svakoj, osim u Crnoj Gori.
Što se tiče Demokratske partije socijalista, Eraković je istakao, da apsolutno podržavaju svaku borbu protiv organizovanog kriminala.
- Ko je god imao bilo kakve kriminalne aktivnosti, taj zaslužuje da bude samo na jednom mjestu - u zatvoru. Ne interesuje nas da li je neko pripadnik ove ili one kriminalne grupe, ali očigledno da postoje neki koji su veći kriminalci od drugih kriminalaca. Mislim da to je nešto što treba što prije da se prekine, i da se krene odlučno i bez ikakvih predrasuda u borbu protiv kriminala. Jer ako se ovako nastavi, bojim se da ne postanemo prije država Južne Amerike nego Evrope- zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Svjedočimo sunovratu države u koji nas vode nekompetentni ljudi

Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene. To je ETV kazala viša državna tužiteljka Irena Burić nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba. - Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić. Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  - Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen Igor Nedović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;
Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;
Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.
Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka Irena Burić.
- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.
Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.
- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;
Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, Strahinja Raonić, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić, kako smo i najavili, ukrovila je danas popodne kuću koju je „na divlje“ sagradila u tivatskom naselju Seljanovo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Uzalud zabrana gradnje koju je naložila Građevinska inspekcija, uzalud kazne Komunalne policije zbog kršenja odluke Opštine Tivat o zabrani gradnje u turističkoj sezoni, koja je stupila na snagu 1. juna, uzalud apeli mještana da institucije stanu na kraj bezobzirnom ponašanju komunalne inspektorke.
Jasno je - neko joj je dao „zeleno svjetlo“ da gradi, iako nema građevinsku dozvolu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 79.3953%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-komunalna-inspektorka-iznad-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je „divlja gradnja“, nijesu odgovorili na pitanja o ovom slučaju.
Iz Komunalne policije ranije su nam saopštili da je u njihovoj nadležnosti jedino da je kazne, što su kažu i učinili, zbog kršenja odluke o zabrani gradnje tokom turističke sezone.
I onda će inspektorka Samardžić da izađe na teren i da kazni nekoga u Tivtu ko eventualno gradi kršeći ovu odluku?!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-kad-komunalna-inspektorka-gradi-na-divlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Korisnik društevene mreže Fejsbuk napisao je danas da mu upravo inspektorka Samardžić ne dozvoljava da sagradi ogradu oko imanja, jer nema dozvolu.
A inspektorka Samardžić prijetila je i Portalu ETV kada smo joj tražili izjavu. Napisala je u poruci da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju.
Ipak, nije kriva ona. Krive su institucije koje ćute i ne reaguju.
Građevinska inspekcija koja smatra da je sve što oni treba da učine da zabrane dalju gradnju, pa ako investitro nastavi nije više njihov problem, Komunalna policija koja ne poziva na odgovornost svoju službenicu koja krši zakone i lokalne propise, tužilaštvo koje sve nijemo posmatra...
Drskost, bahatost i beskrupuloznost su, nažalost, danas slika mnogih lokalnih i državnih činovnika, javnih funkcionera, ali i političkih elita. U takvom ambijentu „stradaju“ zakoni i propisi, etički kodeks, a najviše prava građanki i građana ove države. Slučaj komunalne inspektorke Samardžić samo je djelić tog mozaika koji brine svakog odgovornog čovjeka.
Pisali smo da je inspektora komšije u aprilu obavijestila da će da mijenja krov na kući i dogradi visoko potkrovlje, te da ima sve dozvole. Ispostavilo se da ih je obmanula i da je njen graditeljski poduhvat znatno veći, ali i da nema dozvole.

VIDEO: Komunalna inspektorka pokrila kuću koju je sagradila „na divlje“

Misle li Srbi, dok se konsterniraju, da pośetioci proteklog Tompsonovog koncerta vide loše konotacije pokliča „za dom spremni“ i ustaškog imidža koji prati pomenutog Tompsona? Pomisle li ikad ti isti Srbi da nesrbi u regionu, takođe, vide u četničkom pokretu, muralima Draže Mihailovića po Srbiji, parastosima četničkom vođi, proglašavanju junacima fašističkih kolaboracionista što radi Crkva Srbije - jednako neprihvatljivu ideologiju, samo sa drugim nacionalnim predznakom? Razlika između Ante Pavelića i Draže Mihailovića je u tome što je Pavelić imao državu iza sebe koja je sprovodila sistematske zločine, dok iza Draže Mihailovića nije stajala država da zajedno sprovode svoj program homogene velike Srbije, već je taj plan, shodno prilikama koje su mu to omogućavale, sprovodio sam.&nbsp; Pritom, ne treba zaboraviti da je u Srbiji postojala kvinsliška vlada Milana Nedića, potpomognuta fašističkim Zborom Dimitrija Ljotića, čiji je glavni ideolog bio vladika Crkve Srbije Nikolaj Velimirović, a koja je prva u Evropi proglasila Srbiju kao judenfrei državu i koja je prva koristila komore za masovno ubijanje, tzv. dušegupke. Ne treba ni zaboraviti zašto je četnički pokret toliko utemeljen u Srbiji do današnjih dana. Nakon zajedničke borbe partizana i četnika u oslobađanju Loznice i Valjeva krajem 1941, četnici su, nakon što su se susreli sa Njemcima u Divcima 13. novembra 1941. dogovorili o prestanku neprijateljstava i zajedničkom borbom protiv partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20" data-rendition-name="original" width="890" height="997" loading="lazy" alt="Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije"> <figcaption>Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije</figcaption> </figure>  Draža Mihailović je u ime dalje saradnje predao Njemcima 320 zarobljenih partizana, koji su svi pobijeni u Jajincima, kraj Beograda. Zato su u Srbiji, sve vrijeme okupacije, njemačke snage bile reda jednog nepotpunog policijskog bataljona (izvor, Memoari Hermana Nojbahera, specijalnog nemačkog izaslanika za Balkan), pa je u Srbiji relativno bilo mirno i bez značajnijih sukoba, a četnici mahom živjeli u beskonfliktnoj simbiozi sa Njemcima.&nbsp; <h2>Fašistička ideologija&nbsp;</h2> Vrlo često srpski narod sebe smatra žrtvom, posebno dio van Srbije, potpuno zanemarujući da je Srbija vodila četiri imperijalna rata protiv nacionalnih zajednica i novostvorenih država na tlu bivše SFRJ, praveći inverziju, zataškavajući svoju ulogu pričom o građanskim ratovima. Hrvatski nacionalizam jeste opasan, ali on je mahom unutrašnji problem Hrvatske. Za razliku od njega, srpski nacionalizam je regionalni problem.&nbsp; Otuda je on danas glavni destabilizujući faktor na Balkanu. Pokojni beogradski advokat Srđa Popović, govorio je da je i kap vina opasna za notornog alkoličara koji treba da prestane da pije. A mi imamo, ne kap, nego burad vina. No, moramo biti vrlo ośetljivi kada koristimo riječ fašizam, jer prećeranom upotrebom te riječi banalizujemo i relativizujemo ogromne žrtve koje je prouzrokovao. Ali ne smijemo ni ćutati na pokušaje rehabilitacije svih onih pokreta, baziranih na zločinačkim ideologijama, koji su bili fašistički kolaboracionisti. Svaka podrška tim kolaboracionistima jeste, u konačnom, podrška fašističkoj ideologiji. Tako ni gradonačelnik Podgorice ne može izbjeći epitete koji su mu upućeni pod Goricom na proslavi povodom 13. jula, sve dok mu je Nikolaj Velimirović duhovna vodilja, a glavni partneri u vlasti sljedbenici fašističkih kolaboranata u četničkom pokretu. Možda je trebalo da na spomeniku koji obelježava spomen na 66 narodnih heroja iz NOB-a da pročita posmrtni govor Nikolaja Velimirovića Dimitriju Ljotiću? „...Drvo je odsečeno, ali Bog zna šta radi i mi se moramo pokoriti Njegovoj volji. Ako je drvo odsečeno, ali iz odsečenog drveta nikle su mnoge mladice, a to su mnogi i mnogi Ljotići. Ako je pao Dimitrije Ljotić, desetine hiljade srpskih junaka pod oružjem zajednički sjedinjeni, ne pojedinci, nego zajednički su zamenici Dimitrija Ljotića....“. Ili poznati govor Velimirovića u beogradskom Kolarcu 1935, u kojem Hitlera poredi sa Sv. Savom. Dok se sa jedne strane problematizuje himna Crne Gore zato što je narodnu pjesmu SAMO ZAPISAO Sekula Drljević, nekada borac za srpstvo, pa za Crnu Goru, da bi na kraju završio kao kolaboracionista ustaštva, na drugoj strani ti isti nemaju problem da veličaju otvorene kolaboracioniste fašizma, iza kojih su ostali masovni zločini, čak i đece u kolijevkama. Ti poznavaoci svega i svačega, samo ne onoga što su nesporne činjenice, govore da je Drljević dopisao potonje stihove himne. Time priznajući da je bar ostatak originalni tekst narodne pjesme, dok sa druge strane lažno promovišu kao originalan tekst citat iz jedne pozorišne predstave Narodnog pozorišta u Beogradu iz XIX stoljeća. Znate ono „... najmudrija srpska glava“...&nbsp; <h2>Kolaboranti</h2> Iako imam poštovanje prema borbi Krsta Zrnovog Popovića za suverenu Crnu Goru kroz Božićni ustanak, nemam opravdanja, bez obzira na njegove motive, što je smatrao da može vratiti suverenu Crnu Goru sarađujući sa italijanskim fašistima. Ako za njega, kome je jedino suverena Crna Gora bila motiv, nemam razumijevanja, što treba da mislimo o onima koji su kolaborilari sa fašizmom da nestane Crna Gora?&nbsp; Što je slavljenje Draže Mihailovića, Pavla Đurišića, Baja Stanišića i ostalih kolaboracionista, proglašavanje svecima Vukojičića, Šiljka i Velimirovića, koji je pjevao već pomenute hvalospjeve Adolfu Hitleru, upoređujući ga sa Sv. Savom, do slavljenje fašizma i nacizma, kojim je trebalo stvoriti etnički čist „srpski svet“? Skoro sam viđeo video klip u kojem neki od važnih vjernika Crkve Srbije objašnjava kako je Vukojičić dobio nadimak Macá zato što je bio pitom kao maca. Nije smiješno. Tragikomično je taman kao „pomirenje“ Andrije Mandića. Mnogo je toga napisano o kolaboraciji sa fašizmom četničkog pokreta, objavljeni ugovori iz italijanskih izvora kojima su naoružavani od strane fašističkog okupatora, dobijali hranu, plate, propusnice o slobodnom kretanju... da bi se to moglo relativizovati. Problem je, u stvari, da njihovi poklonici nemaju problem sa tim. Kao što danas nemaju problem što je Putinova Rusija, iz imperijalnih razloga, zločinački napala suverenu zemlju, što ubija žene, đecu, gađajući stambene objekte, bolnice, skloništa. Ne, oni navijaju da ubiju što više Ukrajinaca! Jer njima ne smeta ni zločin, ni fašizam, ako je u svrhu ostvarenja njihovih velikodržavnih ciljeva. Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine, donosi šest fotografija koje predstavljaju zajedničku borbu Njemaca i četnika Draže Mihailovića. Fotografije su propraćene naslovom: „Alle machen sie mit“ („Sve radimo zajedno“), dok u tekstu piše : Oni su naročito ponosni što mogu da se bore zajedno sa nama protiv zajedničkog neprijatelja“. Prilog: fotokopija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5" data-rendition-name="original" width="676" height="1057" loading="lazy" alt="Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine"> <figcaption>Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine</figcaption> </figure>  <h2>Kakistokratija</h2> Ako se demokratija svodi samo na odlučivanje na periodičnim izborima o političkoj reprezentativnosti, često praćeno krađom, onda se to ne može nazvati demokratijom. To se prije može nazvati vladavinom oligarhije, koja se najčešće pretvara u kakistokratiju - vladavinu najgorih.&nbsp; Današnja Crna Gora, iako navodno teži članstvu EU, promoviše ideološku i političku isključivost koja nema veze sa izvornim evropskim vrijednostima, ignoriše građanske inicijative, podređuje građanske i humanističke vrijednosti političkim ambicijama, sa težnjom ograničavanja ljudskih prava i sloboda, slobode medija, ne libeći se upotrebe političkog, pravosudnog i fizičkog nasilja prema neistomišljenicima. Veoma je problematično da nekada vrlo aktivne nevladine organizacije i pojedinci danas oportunistički ćute na ekonomsko uništavanje Crne Gore, netransparentnost, partitokratiju, kikistokratiju, gašenje njenih avio transportnih veza kao turističke destinacije, poigravanje sa državnim finansijama, ugrožavanje zdravstvenog i penzionog fonda, enormno uvećanje administracije nesposoobnim partijskim kadrovima, trošenje manirom pijanog milijardera budžetskog novca na hiljade tobožnjih savjetnika, službena putovanja koja se redovno pretvaraju u turistička, nabavku skupocjenih automobila i njihovo uništavanje i, što je više nego problematično, uvođenje zločinačkih, profašističkih, kolaboracionističkih ideologija i njihovih vođa u zvanične tokove, preko otvoreno anticrnogorskih političkih elemenata i sveštenstva Crkve Srbije.&nbsp; U hramu Svete Trojice na Pelinskoj Rudini 17. jula 2025. godine služena je „zaupokojena“ liturgija ratnom zločincu Draži Mihailoviću. Predśednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, poznat kao „pomiritelj“, prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade ljudima koji su vjerovatno prisustvovali toj liturgiji, a koja bi trebalo biti nagrada koja simbolizuje potpuno suprotne vrijednosti, svojim uobičajenim jezikom laži i obmana, objasni nam da su Trinaestojulski ustanak ustvari podigli bivši kraljevi oficiri i narod, da bi kao potonje pomenuo ateiste, smatrajući pod time valjda komuniste, koji su inače organizatori ustanka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću"> <figcaption>PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću</figcaption> </figure>  Naravno, u maniru Mandića, po njemu kasnije nije bilo rata između okupatora i fašističkih kolaboracionista sa jedne strane i partizanskog pokreta, sa druge strane, već je to, zamislite bezobrazluka, bio građanski rat? I to je to kukavičje jaje koje nam prodaju svi, od Miloševića, Šešelja, do Mandića, Ljalja i kompanije, kao da smo svi slijepi kod očiju, kao da smo kišne gliste, pa ne razlikujemo agresiju i građanski rat. E pa, Lamo, to pomirenje sa četničkom ideologijom, sa ideologijom profašističkih kolaboracionista, protivnika postojanja crnogorske države, otimača istorije, jezika, kulture, crkve, ... taj film nećeš gledati. Kao što nijedan intelektualac i liberal u Njemačkoj nikada neće sopstvenu ideologiju spajati sa ideologijom fašizma i nacizma, tako nijedan Crnogorac, liberal, evroatlantski opredijeljen, neće prihvatiti ideologiju „Homogene Srbije“ i miriti se time da postane legitimna ideologija u državi Crnoj Gori! I da budemo jasni: ne poistovjećujte srpski narod sa svojom nakaznom ideologijom! Ako je ideologija četništva i velikosrpstva ugrožena, ili bila ugrožena, to nijednog trenutka ne znači da je srpski narod u Crnoj Gori ugrožen, ili bio ugrožen. A na njemu je da izabere između Crne Gore i četništva i „srpskog sveta“!

Tag: sudstvo