Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, koje mora ispunjavati i opšte uslove za rad u državnom organu.
Na Javni poziv kandidati dostavljaju prijavu koja sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju, e-mail adresu i kontakt telefon.
Pod istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.
Potrebna dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu: uvjerenje o državljanstvu, ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, ovjerena fotokopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja, ovjerena fotokopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ili položenom pravosudnom ispitu, uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu.
Prijavu na Javni poziv, sa potrebnom dokumentacijom, kandidati dostavljaju na adresu: Predsjednik Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 12, Podgorica, sa naznakom: „Za Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda“.
Javni poziv biće objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ i dostupan u štampanim medijima „DAN“, „Vijesti“ i „Pobjeda“, kao i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović raspisao Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda

Izbor Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda je korak naprijed, ali nedovoljan, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- To što nije uzabrana kandidatkinja Mirjana Vučinić koju je on predložio smatra da je bio rezultat partijskih kalkulacija koje nijesu u državnom interesu, ali hvala svima koji su glasali za nju. &nbsp;Ona je jedini kandidat koji je dobio široku podršku i iz pozicije i opozicije- kazao je predsjednik.
Posebno se &nbsp;zahvalio poslanicima PES-a koji su se, kako ističe, izdigli iznad malih partijskih interesa i pokazali odgovoran stav prilikom izbora.
- Sada ćemo u ponovne konkurse. Ja sam priveo kraju konkurs i do kraja ove sedmice ću predložiti Skupštini kandidata za sudiju US umjesto sutkinje Desanke Lopičić- izjavio je Milatović.
Što se tiče &nbsp;konkursa koji juče, na kraju, nije realizovan izborom sudije, do kraja sedmice će raspisati novi, kazao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Do kraja sedmice ću predložiti kandidata za sudiju Ustavnog suda umjesto Lopičić

Poslije neuspjeha u izboru sudija Ustavnog suda, ključno bi bilo da na novim konkursima za sve pozicije u oblasti vladavine prava imamo izuzetne kandidate, one kojima će obnašanje najviših državnih funkcija biti vrhunac bogate karijere, a ne one koji ispunjavaju minimalne kriterijume, ocjenjuje u izjavi za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
U tom smislu se, kako ističe, nada da će se, uprkos veoma lošim iskustvima kvalitetnih kandidata u dosadašnjim procesima - više izvanrednih ljudi prijaviti na konkurse.
- Jer je opšti društveni interes da institucije iskorače iz trenutnog stanja i daju zamajac finalizovanju pregovora sa Evropskom unijom- podvlači sagovornica Antene M.
Kako naglašava, odgovornost za kreiranje ambijenta koji bi ohrabrio najbolje stručnjake da služe javnom interesu, u neuslovnim institucijama - ali zato što je poseban društveni trenutak, je na vlasti.
- Imamo dva krupna, povezana problema: kako privući kvalitetne ljude i kako privoljeti političke partije, koje preferiraju podobne, a ne izuzetne, da ih stvarno izaberu- ukazuje Bajramspahić.
Najbolji kandidati, navodi sagovornica Antene M, nemaju povjerenja da će proces biti fer i najčešće su u pravu.
- Prijava za odgovoran posao ne treba da bude “minsko polje” jer je opšti interes meritokratija, a ne vladavina prosječnih i nezadovoljavajućih- izričita je Bajramspahić.
Ako Crna Gora ne bude društveno afirmisala svoje najkvalitetnije ljude, bez obzira na njihova politička uvjerenja, sagovornica Antene M poručuje da će cijenu lošeg političkog sistema plaćati cijelo društvo.
- Više puta sam upozoravala da će se PES-u obiti o glavu nadmen pristup kojim su pokušavali da proguraju svoje kandidate, uvjereni da ostali nemaju drugu opciju osim da prihvate ono što im se servira. To se potvrdilo, ali ne očekujem da će iko snositi odgovornost. U narednim mjesecima Skupština Crne Gore mora ostati fokusirana na preostala imenovanja, uključujući, ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Nakon neuspjeha u izboru sudija US, ključno ohrabriti izuzetne kandidate da se prijave za pozicije u oblasti vladavine prava

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja izbor jednog sudije Ustavnog suda, Jovana Jovanovića, ali izražava žaljenje zbog propusta da se izaberu i predložene kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović, iako su ispunjavale sve uslove za izbor. Istovremeno, iz ove organizacije podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija.
&nbsp; 
- Skupština u istorijski važnom trenutku odlučivanja o pridruživanju države Evropskoj uniji nije pokazala potreban nivo odgovornosti u pogledu popunjavanja Ustavnog suda, institucije koja predstavlja posljednju branu vladavine prava. Taj sud i dalje neće moći da odlučuje u punom sastavu, što će ozbiljno uticati na njegovu efikasnost. Podsjećamo da je kod tog suda u radu 2135 predmeta, od toga 1797 ustavnih žalbi, te da je postojećih četvoro sudija moglo da riješi samo one predmete oko kojih postignu konsenzus- ukazali su iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp; 
Dodatno ih zabrinjava i to što sutkinji Desanki Lopičić mandat ističe krajem ove godine (iako je još u junu 2024. ispunila uslove za penziju i funkcija je tad morala da joj prestane), a predsjednik još nije predložio kandidata koji bi je zamijenio. Prema tome, naglašavaju da je izbor još jednog potrebnog sudije do kraja godine &nbsp;neizvjestan.
&nbsp;Napominju da se zbor novih kandidata na predlog skupštinskog Odbora ne može se očekivati prije marta ili aprila naredne godine.
&nbsp;- A imajući u vidu tretman kandidata u izbornom procesu, kojima poslanici zamjeraju to što ne ispunjavaju nepropisane uslove (pravosudni ispit) ili to što kao advokati zastupaju klijente koji poslanicima nisu po volji, veliko je pitanje ko bi se u takvim okolnostima prijavio za tu funkciju, a da nije partijski kandidat, spreman na takav "partijski" tretman- kazali su iz HRA. &nbsp;&nbsp;
&nbsp;Podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;- Ovakva situacija očigledno ne narušava samo zaštitu ustavnosti i ljudskih prava, već dovodi u pitanje i napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji- zaključili su iz HRA.

HRA: Neuspjeh u popunjavanju Ustavnog suda ugrožava zaštitu ljudskih prava i put ka EU

Skupština Crne Gore trebalo bi sjutra da izabere sudije Ustavnog suda, a nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić smatra da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju.
- Niko od njih, pored stručnih referenci, nema naučni legitimitet. Niko od predloženih kandidata i sudija ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet. Moraju znati da se bave tumačenjem prava, a to jedna najdublja, po svojoj složenosti, materija u ovom poslu. Dakle, ne da sprovode pravo, već da ga tumače- rekao je Mitrić Anteni M.
Mitrić dalje navodi da "politika bira. Svako hoće svog kandidata da ima za sudiju u Ustavnom sudu”.
Dalje objašnjava da je u vrijeme raspadanja Jugoslavije bilo pet sudija izabranih na devet godina mandata, od tih pet sudija kako kaže, jedan je bio profesor prava, dok su trojica bili bivše sudije Vrhovnog suda i jedan sudija Višeg suda.
- Predlagači, kao što je predsjednik države se ne vode Ustavnom normom nego nekim kumovskim, prijateljskim vezama- ocjenjuje Mitrić.
Sagovornik Antene M kaže da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoje kandidati koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda.
- Takvi kandidati nijesu predloženi zbog političke trgovine. Recimo, Maja Kostić Mandić koja je profesorica prava i Nana Perović koja je prošla od Osnovnog do Upravnog suda bi bile idealne kandidatkinje i ja bih njih preporučio, a ne neke koji nemaju veze- zaključio je Mitrić.
Podsjećamo, nedavno je, tokom posjete Vašingtonu predsjednik države Jakov Milatović kazao da su poruke iz Brisela jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda.
On je tom prilikom rekao i da je obavio konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani u prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kada kandidati za Ustavni sud: Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih 2/3 glasova. Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istog dana (14. oktobra) pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda.
- Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja- &nbsp;kazao je Milatović.
Jovanović, koji važi za favorita ZBCG dobio je u prvom krugu 45 glasova, jedan je bio protiv i pet poslanika uzdržano. Za Mirjanu Radović, čiju kandidaturu navodno gura PES, su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih. &nbsp;
Za kandidatkinju koju je predložio predsjednik Milatović, Mirjanu Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana.
Drugo glasanje očekuje se, kako je raniije pisala Antena M, već sjutra. Izbor sudija Ustavnog suda tretiran je kao jedan od krupnih koraka u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, a prema ocjeni stručne javnosti kao i mnogo puta dosad, ispunjavanju forme biće data prednost u odnosu na suštinu. Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da bi vrhovni državni tužilac Milorad Marković mogao da posveti dodatnu pažnju određenim slučajevima.
Prema njegovim riječima, to mu građani najviše zamjeraju.
Navodi da „oni vide da se pravda u Crnoj Gori završava jednim hapšenjem, nakon čega se sve pusti“.
- To građani sve vide. Ako pravda treba da se završava hapšenjima bez sudskog epiloga, onda je bolje da nemamo takvu pravdu, jer to nije ono što građani žele. Građani su birali mene, isto kao i poslanike, da vrlo jasno iznosimo stavove. Ti stavovi su juče izneseni i mislim da su legitimni - rekao je on.
Ističe da Crna Gora nije dobila pravdu.
- Neki ljudi u Crnoj Gori i dalje su nedostižni pravosudnim organima. Mi svi znamo koja je imovina stečena kriminalom, a ništa se nije uradilo povodom toga. Zašto poslanici nijesu usvojili antimafija zakon, pa da pomognu vrhovnom tužiocu? Svi moramo biti odgovorniji kako bi Crna Gora bila zemlja prava i pravde - izjavio je Mialtović.
Tvrdi da ima puno pravo da, pet godina nakon smrti, mitropolitu Amfilohiju da jedno od najviših državnih priznanja koje se dodjeljuje državljanima Crne Gore.
Poručio je da ne prihvata moralnu superiornost nekih članova NVO sektora, koji „ništa ne kažu na spregu kriminala i dijelova vlasti, ali im smeta kada se čovjeku koji to zaslužuje daje najveći državni orden“.
<h2>Počele konsultacije za sutkinju Ustavnog suda</h2>
Potvrdio je da danas počinju konsultacije za izbor sutkinju Ustavnog suda.&nbsp;
- Poslao sam svima pismo i spreman sam da zajedno sa kandidatkinjom odgovorim na svako potencijalno pitanje ili dilemu - kazao je Milatović u izjavi za medije.&nbsp;
Naveo je da će konsultacije početi danas, a nastavljene narednih dana.&nbsp;
- Svi poslanički klubovi koji su bili uzdržani će se odazvati na konsultacije - tvrdi Milatović.&nbsp;
Dodaje i da će biti vođeni razgovori o ambasadorima.
- Razgovori sa kabinetom ministtra vanjskih poslova su već počeli. Nesumnjivo da imamo konstruktivan odnos u tom procesu - izjavio je on.&nbsp;

Milatović: VDT bi mogao da posveti dodatnu pažnju određenim predmetima

Parlamentarna većina pokazala je, neizborom sudija Ustavnog suda, da nije formirana zbog evropskog puta, već isključivo zbog fotelja i partijskih privilegija, saopštili su iz Građanskog pokreta (GP) URA.
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Vučinić, Mirjana Radović i Jovan Jovanović za čiji je izbor u prvom krugu bila potrebna dvotrećinska većina, nijesu večeras dobili dovoljan broj glasova poslanika u crnogorskom parlamentu.
&nbsp;Iz GP URA su poručili da bi sudije Ustavnog suda trebalo birati na bazi principa i konsultacija, a ne trgovinom foteljama.
&nbsp;- Nakon što večeras u Skupštini Crne Gore nijesu izabrane sudije Ustavnog suda parlamentarna većina je još jednom pokazala da nije formirana zbog evropskog puta, kako to često govore, nego isključivo zbog fotelja i partijskih privilegija- navodi se u saopštenju GP URA.&nbsp;
&nbsp;Kako se dodaje, takvim postupcima parlamentarna većina direktno ugrožava evropski put Crne Gore.
&nbsp;Iz GP URA su istakli da Crna Gora ima najbrojniju parlamentarnu većinu, ali samo kad treba glasati za rasparčavanje države, prodaju državne imovine, zaduživanje, još ministarskih fotelja i privilegija.
&nbsp;- Ali ne i kad treba izglasati sudije Ustavnog suda i ubrzati put Crne Gore u Evropsku uniju (EU)- kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, da je riječ samo o partijskoj trgovini većine govori i to što to nije bio inkluzivan proces.
&nbsp;- Jer opozicija nije konsultovana u procesu izbora sudija, što je suština kvalifikovane većine za izbor sudija Ustavnog suda- naglasili su iz GP URA.
Iz te stranke su podsjetili da su sve pobjede na evropskom putu do sada ostvarene zahvaljujući glasanju opozicije, ukazujući na IBAR zakone, izbor VDT-a, sudija Ustavnog suda, kao i na izbornu reformu.&nbsp;
- URA ne bježi od konstultacija i razgovara na bazi principa, za pravi iskorak na evropskom putu, kao kad se glasalo oko IBAR zakona i izborne reforme, ali ne želimo da učestvujemo u ovoj lošoj predstavi i simulaciji evropskog puta Crne Gore od strane parlamentarne većine, iza koje se krije borba za fotelje- poručili su iz te stranke.
&nbsp;Kako su istakli, večerašnje glasanje je važno da javnost vidi kako funkcioniše parlamentarna većina.
&nbsp;- I kako im je trgovina oko fotelja važnija od kompletiranja institucija- &nbsp;zaključuje se u saopštenju.

URA: Sudije Ustavnog suda birati na bazi principa i konsultacija

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, zahvalio je svim poslanicama i poslanicima koji su podržali njegov predlog za izbor sudije Ustavnog suda danas u Skupštini Crne Gore, i poručio da je otvoren za dalje razgovore, ali ne i trgovinu Ustavom i državom.
- Ohrabruje i činjenica da niko od poslanika nije glasao protiv predloga, a otvoren sam za dodatne razgovore sa svim poslanicima naredne sedmice, kako sam i najavio u Parlamentu- kazao je Milatović.
Ipak, Predsjednik je poručio da trgovini oko izbora za sudije Vrhovnog suda, koji danas nijesu izabrani, nema mjesta.
- Dijalog - uvijek; ali trgovina Ustavom i državom - nikada- kategoričan je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1978173028824469666&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Dijalog - uvijek, ali trgovina Ustavom i državom - nikada

Već sam najavio da će sudije Ustavnog suda biti izabrane, da ćemo odblokirati i poslati jednu važnu poruku prevenstvenog građanima Crne Gore - da mi imamo Ustavni sud u punom kapacitetu, da može da donosi odluke - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić za Radio-televiziju Nikšić.
To je, kako je istakao, važna poruka domaćoj javnosti, ali takođe je važna poruka i međunarodnoj zajednici zbog cilja da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije.
- Poruka da mi predano radimo na ispunjavanju svih onih uslova koji nas preporučuju da postanemo članice Evropske unije i da budemo neko ko će biti primljen u tu zajednicu na način koji je dostojanstven, koji je prihvativ, a da je to rezultat rada i domaće pameti, i domaćih kadrova, kao i domaćih političara - naveo je on.
Siguran je, kaže, u izbor, samo je pitanje da li će to biti sjutra ili će biti za mjesec.
- Večeras će biti važni razgovori poslaničkih klubova. Mi imamo predložena dva kandidata od strane parlamenta, imamo predloženog jednog kandidata od strane predsjednika Crne Gore. Za prvo glasanje koje će sjutra biti potrebno je 54 glasa poslanika, ali nezavisno od toga da li će biti 54, mi imamo za mjesec dana novo glasanje za koje je potrebno tri petine, odnosno 49 glasova poslanika - naglasio je Mandić.
Volio bi, kaže, da sjutra izaberu sudije Ustavnog suda.
- Uložiću napore i trudiću se da u razgovorima sa poslaničkim klubovima sve ih podstaknem, da dođemo do te potrebne brojke od 54. Ne mislim da ta većina ne postoji - zaključio je Mandić.

Mandić: Večeras važni razgovori poslaničkih klubova u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Ukoliko i Ustavni sud ova parlamentarna većina upodobi svojim političkim interesima, onda će nakon svega čemu svjedočimo - partijskoj policiji, partijskom tužilaštvu, i svega što se pokušava uraditi u sudstvu, to značiti samo jedno: da država Crna Gora kao država vladavine prava prestaje da postoji - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović na sjednici Ustavnog odbora na čijem dnevnom redu je izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Ona je podsjetila da je u decembru upozoravala da se u Skupštini Crne Gore, a u režiji aktuelne vlasti, sprovodi ustavni puč.
- Danas sa ove sjednice Ustavnog odbora upozoravam da, zahvaljujući ovoj vlasti, Crna Gora ulazi u fazu otvorene diktature. Nije bilo nikakvog dijaloga i dogovora između vlasti i opozicije o ovom državno važnom pitanju, a izbor kandidata za sudiju Ustavnog suda za svakoga ko drži do najboljih državnih interesa je državno važno pitanje. Ali i od koga i kako da očekujemo da će pokrenuti dijalog? Radi se o profilima koji su pokazali da im data riječ ne vrijedi ništa i koji su u pitanje doveli integritet i autoritet Venecijanske komisije i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Crnoj Gori danas živimo uvod u diktaturu - navela je Popović.
To, napominje, kaže jer živimo u atmosferi u kojoj političke partije, ili bar njihovi prvaci, slavodobitno i besramno najavljuju nečija hapšenja.
- U kojoj Tužilaštvo sprovodi ta hapšenja. Mi danas imamo Specijalno državno tužilaštvo, na čelu sa Vladimirom Novovićem, koje je izvođač radova koje mu ispostavlja ova parlamentarna većina. Vladimir Novović u ime i za račun ove parlamentarne većine sprovodi hapšenja u Crnoj Gori. To što se na ovaj i ovakav način ova vlast danas igra sa ljudskim životima i sudbinama, daje nam za pravo da danas na ovoj sjednici istaknemo da i sva ova situacija u vezi sa Ustavnim sudom nije ništa do njihov pokušaj da i Ustavni sud upodobe svojim ličnim i uskopartijskim interesima - s ciljem da obesmisli i posljednju instituciju koja bi mogla da zaštiti prava onih čija prava ova vlast danas otvoreno i neskriveno ugrožava - jasna je Popović.
Ako se funkcionalnost Ustavnog suda danas obezbjeđuje na temelju dogovora u okviru parlamentarne većine - a ne na temelju dogovora većine i opozicije, to, prema njenim riječima, znači samo jedno: da se do tog dogovora stiže političkim trgovinama, podmirenjima i potkusurivanjima kojima je ova vlast sklona.
- Onda je jasno i nema potrebe elaborirati o kakvoj funkcionalnosti je riječ - zaključila je Popović.
Njena partijska kolegenica Aleksandra Vuković Kuč istakla je da nema mjesta čuđenju svemu što se danas dešava.
- Nije čudo što se sve ovo događa danas. Naša država je tunel koji je prokopala vaša kontraobavještajna služba kojoj ste dozvolili pristup i koja vam diktira agendu. Tunel gdje danas oni koje ste kao većina birali završavaju sudski postupci gdje niko nije kriv - ni oni što su kopali, a ni oni što su trebali da spriječe kopače - rekla je Vuković Kuč.
<h2>Bez konsultacija sa opozicijom</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša konstatovao je da se danas bez konsultacija sa opozicijom predlaže dva kandidata - od kojih je jedan umjesto nezakonito penzionisane sutkinje Dragane Đuranović.
- Molim vas da ne radite to, vi manipulišete i to što pričate EU partnerima da vodite dijalog sa opozicijom je neistina. Ovo je prevara dogovora, gdje je posrednik bila delegacija Evropske unije. I vi hoćete po svaku cijenu to danas da završite - i to samo jer 14. dolazi Ursula fon der Lajen - naveo je Mugoša.
Pitao je i popunjavamo li Ustavni sud zbog nje ili zbog vladavine prava.&nbsp;
- Ako vam se ne sviđa Zakon o Ustavnom sudu - vi ga promijenite, ali ne kritikujte nešto što je zakonska norma. Molim vas da zastanete i ne radite ovo što ste namjerili - kazao je Mugoša.
<h2>Adrović: Neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda, nećemo podržati nikakvo drugačije rješenje</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović je saopštio da oni neće podržati nikakvo rješenje koje za sudiju Ustavnog suda ne predviđa nekoga od predstavnika bošnjačkog naroda.&nbsp;
- Mi zastupamo interese bošnjačkog naroda i smatramo da neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda i nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice - naveo je on.
Adrović je decidan da neće učestvovati u nečemu što će, kako je kazao, ostaviti Ustavni sud u narednih 12 godina da bude bez predstavnika Bošnjaka.
- Ako ovaj zahtjev ne bude ispunjen, klub Bošnjačke stranke neće podržati nikog ni na Odboru ni u plenumu - jasan je Adrović.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović je da je pitanje Ustavnog suda pitanje evropskih integracija, te da očekuje da se danas odblokira.
- Sjećam se prije dvije godine kada smo birali sudiju Ustavnog suda, PES je izabrao sudiju da odblokira taj sud... Radilo se o sudiji koji se izjašnjava kao Albanac. Tvrdim da mi nijesmo tada gledali koje je nacionalnosti i kako se izjašnava, cilj nam je bio da se taj sud odblokira. I tada Bošnjačka stranka nije glasala za sudiju jer su smatrali da bi sudija trebalo da bude Bošnjak, a ne Albanac. Činjenica je da BS tada nije glasala za sudiju Ustavnog suda - rekla je Nedović.
Adrović joj je odgovorio da to nije tačno, nego opasno.
- To je neistina. Nemojte to da radite, to je opasna priča. Mi zastupamo bošnjački narod i smatramo da mora jedan od sudija biti iz naše nacionalne zajednice. Nije bilo usmjereno ni protiv koga, već kandidat nije ispunio naše uslove - rekao je Adrović.
Nedović mu je onda predložila i da predsjednika države Jakova Milatovića pita da predloži Bošnjake, a Adrović joj je na to odgovorio da ga to ne interesuje i da Milatović ima svoje pravo da predlaže.
- Ja sam poslanik i borim se u parlamentu, ne utičem na odluke predsjednika. Njegovo je pravo da predlaže i on će sam da odluči. Kada dođu njegovi prijedlozi na dnevni red - tada ćemo se izjašnjavati. Sada imamo ovo što imamo i na osnovu ovih prijedloga ćemo se odrediti kako sam kazao - istakao je Adrović.
Kandidati za dvoje sudija Ustavnog suda su: Beganović Alija, Blagojević Marko, Velimirović Goran, Vukićević Zoran, Dobardžić Nerma, Đokaj Muhamed, Đorđević Nenad, Jovanović Jovan, Kojičić Jovan, Maslenjak Sanja, Mušović Medina, Prelević Milva i Radović Mirjana.

Anja Ivanović

Popović: Situacija sa Ustavnim sudom je pokušaj da se obesmisli posljednja institucija koja bi mogla da zaštiti prava onih koje ova vlast otvoreno ugrožava

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: sudije-ustavnog-suda