Sud Bosne i Hercegovine donio je 3. oktobra drugostepenu presudu kojom je Borislav Gligorević osuđen na deset godina zatvora. On je optužen za silovanje počinjeno 1992. u Liplju kod Zvornika na istoku Bosne, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga tereti da je kao pripadnik jedinice "Bijeli orlovi", krajem maja i početkom juna 1992. godine u mjestu Liplje, opština Zvornik, sa drugim pripadnicima jedinice, upotrebom sile i prijetnji oružjem, silovao i seksualno zlostavljao tri žrtve bošnjačke nacionalnosti.
Prema navodima optužnice, jedinica u čijem je sastavu bio, nezakonito je zatvorila više stotina civila bošnjačke nacionalnosti, a tri žrtve su prisilno odvajane od ostalih zatvorenika, te odvođene u okolne objekte gdje su nad njima počinjeni zločini.
Zločini su se, prema optužnici, dogodili u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Zvornika i okoline.
Tokom suđenja, koje je počelo u oktobru 2023., godine, svjedočilo je više od 20 osoba, među kojima i pet svjedoka i svjedokinja pod mjerama zaštite, te dva stručna vještaka.
Granična policija Bosne i Hercegovine je Gligorevića uhapsila krajem maja 2023. godine na graničnom prelazu sa Srbijom.
U logoru Liplje, prema navodima svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), bilo je zatočeno više od 400 osoba, a 27 je ubijeno.
Za ratne zločine na području ove opštine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašeni su krivim Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić, Stojan Župljanin.
I dalje se traga za oko 400 osoba nestalih s područja opštine Zvornik.
Procjenjuje se da je najmanje 20.000 žena silovano tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ipak, malo je počinitelja kažnjeno.
Do zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju 2017. godine, manje od 40 osoba je osuđeno za ratna seksualna zlodjela, a suđenja se nastavljaju na domaćim sudovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gligorević osuđen na 10 godina zatvora zbog silovanja Bošnjakinja početkom rata u BiH

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik danas je saslušan u Sudu Bosne i Hercegovine, nakon čega mu je ukinut pritvor.
Postupajući po prijedlogu Tužilaštva BiH Dodik izveden je pred Sud BiH na kojem je Sud BiH donio rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i njemu je ukinut pritvor.
S obzirom da je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen, donijeta je nova mjera zabrane - obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za njima postoji potreba ili drugačije odluke Suda.

Dodik saslušan u Tužilaštvu BiH, pa mu ukinut pritvor

Iz Suda Bosne i Hercegovine su u detaljnom obrazloženju presude objasnili i pravne posljedice presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku (SNSD) ukoliko dođe do pravosnažnosti, a što je predmet diskusije među pravnicima u proteklom periodu.
Ovaj sud je Dodika prvostepeno osudio na godinu zatvora i šestogodišnju mjeru zabrane izvršavanja funkcije predsjednika RS-a, a po optužnici koja govori o tome da je onemogućio izvršavanje odluka visokog predstavnika.
Upravo je zabrana vršenja političke funkcije predmet diskusije. Dok jedni smatraju da se ona isključivo odnosi na funkciju entitetskog predsjednika, drugi misle da se to odnosi na sve političke funkcije. Osim toga, polemiše se o tome da li će ta zabrana na snazi biti šest godina ili kraće od toga.
Iz Suda Bosne i Hercegovine su napomenuli da nisu donijeli posebnu odluku o prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine o utvrđivanju pravnih posljedica osude. Obrazložili su zašto su tako postupili.
- Pravne posljedice osude nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona. Upravo ih takva priroda i odvaja od krivičnopravnih sankcija, kakva je na primjer mjera sigurnosti, koja mora biti izrečena presudom da bi bila primijenjena - ukazali su.
Iz prethodno navedenog, kako su i sami naglasili, jasno je da nisu imali zakonsku osnovu za odlučivanje o spomenutom prijedlogu Tužilaštva. Također su ukazali da u Dodikovom slučaju postoji, kako su naglasili, preklapanje faktičke suštine potencijalne pravne posljedice osude, koja će nastupiti ako se za to steknu zakonski uslovi, s izrečenom mjerom sigurnosti - jedno drugo ne isključuje.
Istakli su da će pravne posljedice osude nastupiti u onom obimu i u zakonom predviđeno vrijeme, bez utjecaja, kako su naveli, njihove posebne odluke kao suda. Potom su naglasili ono što je najvažnije u Dodikovom slučaju, a oko čega se vodila diskusija.
- Smatramo bitnim istaći da pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude, kako je to propisano u članu 121. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i to da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti, a kako je to navedeno u stavu šest. istog člana Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine - objasnili su.
Naime, članom 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora do jedne godine briše iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ali ako za to vrijeme osuđeni ne počini novo krivično djelo.
Nadalje, stavom 6. člana 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi, pribavljene krivičnim djelom, nije potpuno provedeno.
Dakle, iz ovog je jasno da Dodik šest godina neće moći izvršavati bilo koju političku funkciju ako pravosnažna presuda bude identična onoj prvostepenoj.
Klix.ba podsjeća da je profesor krivičnog prava i delegat Vijeća naroda RS Dževad Mahmutović (SDA) u prošlomjesečnom gostovanju u njihovom studiju isto konstatovao.
- Kada bi se gledala samo jednogodišnja kazna zatvora, onda bi se ona brisala u roku od pet godina. Međutim, u njegovom slučaju postoji mjera sigurnosti, a to je zabrana obavljanja funkcije, što znači da se osuda briše kada prestane mjera sigurnosti, to jest nakon šest godina - rekao je Mahmutović.
Potvrdno je odgovorio na pitanje da li to znači da Dodik šest godina neće moći biti na bilo kojoj javnoj funkciji.

Dodik najmanje šest godina neće moći biti na bilo kojoj funkciji

Sud Bosne i Hercegovine zatražio je raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem nakon što su prešli državnu granicu, a za njima postoji raspisana unutrašnja potjernica, piše Klix.ba.
Sud BiH je zahtjev za međunarodnom potjernicom dostavio kancelariji Interpola u Sarajevu, a da bi međunarodna potjernica bila na snazi mora je odobriti centrala u Lionu, potvrđeno je za Klix.ba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdojce-vele-potjernica-interpola-za-miloradom-dodikom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodik je u ponedjeljak prešao državnu granicu prvi put otkako je izdat nalog za njegovo privođenje, čime se otvorila mogućnost za raspisivanjem međunarodne potjernice. Nakon kratkog boravka u Srbiji odmah je otišao za Izrael, gdje još boravi.
Granična policija BiH sprovodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je delegacija pod rotacijama prešla granični prijelaz Rača, bez obaveznog zaustavljanja.
Ranije je državnu granicu prelazio i Nenad Stevandić, odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.
Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH, koji se odnosi na krivično djelo napad na ustavni poredak.&nbsp;
Nedavno je izdat nalog za njihovo hapšenje, ali je ocijenjeno da je preveliki sigurnosni rizik za uobičajeni postupak realizacije privođenja.

Sud BiH zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem, Interpol mora odlučiti

Sud Bosne i Hercegovine izreći će u danas presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta Milošu Lukiću, koji su optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita.
Nakon suđenja koje je trajalo više od godinu, Sud BiH će izreći prvostepene presude, na koje će Tužilaštvo BiH i odbrana imati pravo žalbe.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS. Lukić je optužen za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Krivični zakon BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina, a predviđena je i mogućnost smjene s dužnosti i zabrane političkog djelovanja.
U završnoj riječi 19. februara, Tužiteljstvo BiH je zatražilo od Suda da izrekne petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu, maksimalnu kaznu, tužitelji su zatražili i za Lukića.
Dodik je u završnim riječima rekao "da bi se svi zajedno trebali boriti da BiH više ne bude protektorat, nego da vrati svoj suverenitet", ponavljajući stare teze da Šmit nema legitimitet jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao što je potvrdilo druge visoke predstavnike.
<h2>Pritisci na Sud i mitinzi podrške</h2>
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjaluci. 
 
Svako ročište pratili su deseci Dodikovih pristaša iz cijele BiH koji su tvrdili da su došli svojom voljom ispred zgrade Suda BiH u Sarajevu.
Dok se iščekuje ishod jednogodišnjeg suđenja, porasli su i pritisci na Sud BiH. Tako je rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Dan pred izricanja presude, u Banjaluci je u utorak održan miting podrške institucijama RS, a drugi miting zakazan je za srijedu.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koju je uputila Skupštini tog bh. entiteta.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
<h2>Poruke PIC-a, EUFOR-a i NATO</h2>
Dan uoči izricanja prvostepene presude Dodiku, ambasadori Vijeća za provedbu mira (PIC) pozvali su političare u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od pritisaka i političkih prijetnji, te da poštuju nezavisnost pravosuđa.
Na vanrednoj sjednici u Sarajevu, Upravni odbor PIC-a potvrdio je opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH, kao jedinstvene suverene države koja se sastoji od dva entiteta, te Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, kazao je novinarima Šmit.
Građanima BiH je poručio da međunarodna zajednica ostaje opredijeljena za mir i stabilnost u regiji, ističući da o "BiH nema pregovora i da će nastaviti napredovati na evropskom putu".
Istaknao je i da razumije da su mnogi građani zbrinuti dešavanjima u posljednje vrijeme.
- Budite sigurni da je međunarodna zajednica i dalje budna i na oprezu. Dejtonski poredak i državne inistitucije i dalje imaju zaštitu i trebaju se poštovati - kazao je Šmit nakon sjednice Upravnog odbora PIC-a koji čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne učestvuje u radu.&nbsp;
Inače, PIC daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Istovremeno, u utorak je održan sastanak evropskih ambasadora sa predsjedavajućom Predsjedništva Bosne i Hercegovine(BiH) Željkom Cvijanović.
Poručeno je da su postupci koji produbljuju podjele i dižu tenzije za EU neprihvatljivi.
Sastanku je prisustvovao i specijalni predstavnik Evropske unije(EU) u BiH Luiđi Soreka.
Soreka je na društvenoj mreži Iks (X) poručio kako je, između ostalog, naglašeno da politički čelnici moraju poštovati ustavni poredak BiH, raditi na dijalogu i kompromisu, te poštovati vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa.
Specijalni predstavnik u BiH dodao je i da Evropska unija ostaje posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
- EU ostaje posvećena i evropskoj perspektivi zemlje kao jedinstvene i ujedinjene. BiH ima povijesnu priliku za otvaranje pregovora o pristupanju EU - naglasio je Soreka.
Nekoliko dana uoči izricanja presude oglasili su se i iz EUFOR-a i NATO-a, poručujući da neće biti dopušteno ugrožavanje mira u BiH.
Iz sjedišta NATO-a u Briselu naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira u BiH, ističući da prijetnje secesijom, unutrašnje političke borbe, retrogradne i nacionalističke ideje nagrizaju teško stečenu stabilnost.
I iz Evropske unije (EU) zatraženo je od svih političkih aktera u BiH da poštuju odluku suda i priznaju njegovu nezavisnost i nepristrasnost. Brisel je, takođe, pozvao sve relevantne aktere u BiH da se uzdrže od akcija koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije.
Pritiske na rad sutkinje Suda BiH Sene Uzunović, koja vodi proces protiv Dodika i Lukića, osudilo je i Udruženje sudaca Federacije BiH, pozivajući javnost na poštivanje nezavisnosti i integriteta sudstva.
Suđenje Dodiku i Lukiću komentarisali su i predstavnici vlasti susjedne Srbije, kao i Mađarske.
Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Budimpešti 17. februara rekao da se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban je pozvao na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
<h2>Što je dovelo do suđenja?</h2>
Na sjednicama Narodne skupštine RS u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta. 
 
Visoki predstavnik poništio je Bonskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. 
 
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS. Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Dodik je ranije najavio da neće doći na izricanje presude nego je pozvao građane, koji su više od godinu dolazili pred Sud BiH da bi mu pružili podršku, da u srijedu dođu na miting u Banjaluku.
Nakon izricanja prvostepene presude, odnosno uloženih žalbi, Apelaciono vijeće Suda BiH bi u roku od oko tri i po mjeseca trebalo donijeti pravosnažnu presudu.
Suđenje Dodiku i Lukiću prvi je proces pred pravosuđem u BiH za krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Sud BiH danas izriče Dodiku prvostepenu presudu za nepoštovanje odluka Šmita

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odredio je jednomjesečni pritvor ministru bezbjednosti BiH Nenadu Nešiću, direktoru "Puteva Republike Srpske" Milanu Dakiću i Mladenu Lučiću, vlasniku firme "Legend" iz Istočnog Sarajeva, koje Tužilaštvo BiH tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, primanje mita i zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja.
U saopštenju Suda BiH, objavljenom na internet stranici ove pravosudne institucije iza ponoći, navedeno je da je mjera pritvora Nešiću, Dakiću i Lučiću određena „zbog bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za krivični postupak, te uticati na svjedoke, saučesnike ili prikrivače“.
Ročište u Sudu BiH, na kojem je Tužilaštvo BiH zatražilo da njima trojici bude određen pritvor, održano je juče.
Prije zakaznog ročišta Nešiću je pozlilo, pa je završio u Hitnoj pomoći, da bi mu pozlilo i po završetku ročišta, nakon čega je zbog visokog krvnog pritiska hospitalizovan na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Ministru Nešiću određen pritvor do 30 dana

Već danima građani Herceg Novog pokušavaju da prijavama i apelima probude nadležne u lokalnoj samoupravi. Bez uspjeha. Od problema sa Plavom zgradom do situacije na gradilištu u neposrednoj blizini OŠ "Dašo Pavičić" - nadležni organi ne reaguju, rekla je odbornica Evropskog saveza u SO Herceg Novi Tanja Vujičić.
- Institucije ćute, a odgovornost se izbjegava. Obraćamo se, upozoravamo, tražimo ali odgovora nema. Zato pitamo: &nbsp;Da li ste budni samo u vrijeme izbora, a nakon zauzimanja funkcija prestajete da snosite odgovornost prema građanima - navela je Vujičić.
Pitala je i da li su stanarima Plave zgrade ponudili realnu pomoć.
- Ili ste odgovornost prebacili na njih, ostavljajući im da sami odlučuju hoće li se iseliti ili ne? Da li ste sproveli stručni nadzor i inspekcijski nadzor nad gradilištem na Toploj, u blizini škole, i ako niste zašto niste? Da li je potrebno da se desi nesreća da biste reagovali - pitala je Vujičić.
Dodaje da, dok je njima toplo i sigurno u foteljama, građani žive sa rizikom i neizvjesnošću.
- Vrijeme je da se probudite prije nego što bude kasno - poručila je Vujičić.

Vujičić: Institucije Herceg Novog ćute, a odgovornost se izbjegava

Srbija je danas kritikovala saopštenje crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, negirajući da se objava vladine Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju na mreži X bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore.
Nakon što je MVP saopštilo da je pozvalo na razgovor ambasadora Srbije u Podgorici Nebojšu Rodića zbog objave u kojoj je neprimjereno komentarisan status srpskog jezika u Crnoj Gori, Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije je navelo da je riječ o "školskom primjeru zamjene teza".
- Saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore predstavlja školski primjer zamjene teza i pokušaja uvlačenja bilateralnih odnosa Srbije i Crne Gore u kontekst dnevne politike, što nije i ne može biti u interesu dvije strane - navelo je ministarstvo koje vodi Marko Đurić.
Ministarstvo je dodalo da se "objava na neformalnom nalogu vladine kancelarije nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već da je – uz zdravu dozu humora – ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik dio identiteta značajnog broja građana Crne Gore, što je i formalno potvrđeno njenim Ustavom".
- Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svjesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja. Moguće je, ipak, da ovakva zvanična i javna reakcija zaslužuje i čestitke, te da predstavlja znak da su svi drugi, ozbiljniji izazovi u državi uspješno riješeni - piše u saopštenju.
Dodaje se da Srbija, "šta god da je u pitanju, ostaje apsolutno posvećena njegovanju prava srpskog naroda da slobodno govori svojim jezikom i služi se svojim pismom, gdje god da se nalazi".
Kancelarija vlade Srbije za javnu i kulturnu diplomatiju, na čijem je čelu Arno Gujon, u srijedu je na mreži X prokomentarisala vijest da je Crna Gora zatvorila još jedno poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).
Kancelarija je na nalogu "Srbija na engleskom", na kojem piše da je njen zvaničan nalog, objavila isječak iz američkog animiranog sitkoma "Simpsonovi", uz komentar: "Crna Gora kada je pitaju zašto ne priznaje srpski jezik kojim govori 43 odsto njenih građana (jezik većine prema najnovijem istraživanju). Poštovanje jezičkih prava većine je takođe vrijednost EU. Zar ne?"
Ministarstvo vanjskih poslova je tim povodom danas saopštilo da je povodom "neprimjerenog komentarisanja statusa srpskog jezika u Crnoj Gori" ambasadoru Rodiću "naglašeno da je takva komunikacija neprihvatljiva, jer se tiče pitanja koja isključivo spadaju u ustavno-pravni okvir Crne Gore".
- Ambasadoru je ukazano da je, prema članu 13 Ustava Crne Gore, srpski jezik u službenoj upotrebi, čime se potvrđuje poštovanje prava svih građana. Član 10 Ustava Srbije utvrđuje isti ustavni princip. Crna Gora očekuje da zvanična međudržavna komunikacija doprinese regionalnoj stabilnosti, međusobnom poštovanju i unaprijeđenoj saradnji - navelo je Ministarstvo u Podgorici.

Đurićev resor optužuje MVP za "zamjenu teza", tvrdi da je sporna objava bila „uz zdravu dozu humora“

Američki predsjednik Donald Tramp izabrao je danas Kevina Vorša da vodi Federalne rezerve, kada se četvorogodišnji mandat aktuelnog predsjednika Džerouma Pauela završi u maju.
Vorš je bivši guverner Feda, a bio je kandidat za predsjednika i u vrijeme Trampovog prvog mandata. Otvoreno kritikuje Centralnu banku zbog kamatnih stopa i očekuje se da će podržati niže referentne kamate kada preuzme funkciju.
Njegovo imenovanje dolazi usred rastuće zabrinutosti oko nezavisnosti FED-a, nakon Trampovih sve češćih napada na Pauela posljednjih mjeseci, prenosi BiBiSi (BBC).
Pauel je naljutio Trampa time što nije dovoljno brzo smanjio kamatne stope, a savezni tužioci su nedavno protiv njega pokrenuli i krivičnu istragu zbog svjedočenja koje je dao Senatu o renoviranju zgrada FED.
Vorš je bio guverner FED-a od 2006. do 2011. godine, a ponovo se pojavio posljednjih nedjelja kao potencijalni izbor za najvišu funkciju, dok su rasle spekulacije o tome ko će zamijeniti Pauela.
Objavljujući nominaciju, Tramp je rekao da će Vorš „ostati zapamćem kao jedan od najvećih predsjednika FED-a, možda i najveći“.
Voršovo imenovanje treba da odobri Senat i ako bude izabran preuzeće kormilo FED-a u napetom trenutku, dok ekonomisti i investitori sa Vol Strita pažljivo prate ugrožavanje autonomije Centralne banke.
Vorš je član desničarskog Huverovog instituta i bio je otvoreni kritičar FED-a, a eskalirao je retoriku otkako se pojavio kao kandidat za najvišu poziciju, pa je čak išao toliko daleko da je pozivao na „promjenu režima“.

Tramp izabrao novog predsjednika Federalnih rezervi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je evropske partnere da su njegovu zemlju ostavili bez adekvatne protivvazdušne odbrane, što je Rusiji omogućilo da balističkim projektilima teško ošteti energetsku infrastrukturu i dovede Ukrajinu "na rub potpunog zamračenja".
Zelenski tvrdi da su, zbog zakašnjelih uplata sa Zapada, ključni odbrambeni sistemi u kritičnim trenucima bili „neupotrebljivi“, čime su ruski napadi ostavili milione ljudi bez osnovnih uslova za život.
Govoreći sinoć novinarima u Kijevu, ukrajinski predsjednik je kazao da su presretačke rakete PAC-3 za sisteme Patriot, koje su obećali evropski partneri, stigle s danom zakašnjenja zbog neizvršene uplate. Prema njegovim riječima, posljedice su bile dramatične – brojni građani ostali su bez struje, grijanja i vode usred najhladnije zime od početka rata.
– Uplata u okviru inicijative PURL nije realizovana. Rakete nijesu stigle – rekao je Zelenski, ne navodeći koja je država odgovorna za propust.
<h2>Frustracija zbog praznih sistema</h2>
Zelenski se, kako se čini, osvrnuo na ruski napad od 20. januara, tokom kojeg su, prema podacima ukrajinskih vazdušnih snaga, na Ukrajinu ispaljena 34 balistička i krstareća projektila. Municija PAC-3 jedina je u ukrajinskom arsenalu koja može obarati balističke projektile.
Još 16. januara upozorio je da su zalihe municije za protivvazdušnu odbranu opasno niske, navodeći da je do tog jutra nekoliko sistema ostalo potpuno bez raketa.
Objašnjavajući svoj oštar nastup na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je otvoreno kritikovao evropske saveznike, Zelenski je rekao da je takav ton posljedica neizvršene uplate. 
- Rusija je uspjela da poremeti snabdijevanje Kijeva strujom i vodom jer su naše jedinice za odbranu od balističkih napada prazne – jednostavno prazne. Pokušajte da zamislite: znam da balistički projektili lete ka našoj energetskoj infrastrukturi, znam da su sistemi Patriot raspoređeni i znam da struje neće biti jer nemamo raketa da ih presretnemo. U takvoj situaciji sam se našao. A onda pregovaram o raketama PAC-3 koje stižu dan nakon što smo dovedeni na rub potpunog kolapsa sistema - rekao je Zelenski.
Priznao je da govori „emotivno“, ali je naglasio da Ukrajina i Evropa „moraju biti na istoj talasnoj dužini kako bi sve ostalo moglo da funkcioniše efikasno i na vrijeme“.
<h2>Inicijativa PURL i reakcije Zapada</h2>
Inicijativu PURL (Prioritised Ukraine Requirements List) prošle godine pokrenule su Sjedinjene Američke Države i NATO, s ciljem da se sredstvima evropskih država nabavljaju američki sistemi protivvazdušne odbrane i drugo ključno naoružanje za Ukrajinu. Među državama učesnicama su Njemačka, Norveška, Poljska, Holandija, Belgija, Kanada, Luksemburg, Portugal, Slovenija i Španija.
Dvojica zapadnih zvaničnika upoznatih sa radom inicijative izjavila su da optužbe Zelenskog nijesu tačne, ali su odbili da iznesu dodatne detalje. NATO nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
U međuvremenu, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas poručila je da evropske prijestonice „moraju dublje posegnuti u sopstvene zalihe protivvazdušne odbrane“, upozoravajući da se Ukrajina ove zime suočava sa „humanitarnom katastrofom“.
<h2>Trampov poziv Putinu i primirje</h2>
Izjave Zelenskog dolaze u trenutku kada je Kremlj saopštio da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina sedmodnevno primirje u napadima na Kijev zbog ekstremno niskih temperatura.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Trampov cilj bio da se „stvore povoljni uslovi za održavanje pregovora“ između ruskih i ukrajinskih zvaničnika u Abu Dabiju. Kremlj je danas potvrdio da je Putin pristao na prekid vatre do 1. februara.
Dvije strane su prošle sedmice održale trilateralne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok bi novi krug pregovora trebalo da uslijedi kasnije u februaru. Ukrajinski zvaničnici u međuvremenu optužuju Rusiju za „energetski teror“, u trenutku kada administracija Donalda Trampa intenzivira napore da podstakne mirovne pregovore i okonča rat koji narednog mjeseca ulazi u petu godinu.
Sam Tramp je tokom sastanka kabineta u četvrtak potvrdio razgovor sa Putinom.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove i naselja tokom ovog izuzetnog zahlađenja. I pristao je na to. Moram vam reći, to je bilo veoma lijepo od njega - rekao je Tramp.
Tokom noći na petak, sirene za vazdušnu uzbunu u Kijevu nijesu se oglašavale i čini se da se Rusija pridržavala dogovora. Ukrajinske vazdušne snage nijesu zabilježile raketne napade niti napade bespilotnim letjelicama na veći dio zemlje, uključujući glavni grad. Ipak, prema istoku zemlje, u blizini linija fronta, lansirano je 111 dronova i jedan projektil, a zasad nije poznato da li je meta bila kritična infrastruktura.

Tag: sud-bosne-i-hercegovine