SUBNOR, antifašisti i građani Crne Gore organizuju u neđelju 3. avgusta antifašistički skup na Grahovu, u kompleksu Spomen parka „Ustanka i Revolucije“.
Kako su Portalu ETV saopštili organizatori, antifašističko druženje počinje u 18 sati, a pripremljen je i kulturni program.
- Pošto smo početkom juna napravili akciju čišćenja spomen kompleksa posvećenog Savi Kovačeviću i palim borcima NOR-a, red je i da organizujemo primjereno druženje uz vrhunske crnogorske guslare, pjevače, recitatore i govornike, uz čašu pića i prigodnu zakusku. Da provedemo prijatno predvečerje podsjećajući na one koji su nam izvojevali slobodu uz jasno NE reviziji i prekrajanju istorije – saopštili su našem portalu organizatori.
Poručuju da su dobrodošli svi koji baštine istinske crnogorske, antifašističke vrijednosti i koji poštuju partizanske borce i njihovu borbu u NOB-u.
Skup je prijavljen nikšićkoj policiji.
Već četiri godine, dodaju naši sagovornici, nikšićka Komunalna služba ne brine o jednom od najljepših spomen kompleksa antifašistima Crne Gore koji su u Drugom svjetskom ratu dali živote za slobodu naše zemlje, boreći se protiv okupatora i saradnika fašista.
- Hercegnovski i ostali antifašisti ne dozvoljavaju da ovaj spomen kompleks zaraste u korov i da zli ljudi uruše spomenike velikana i svijetle crnogorske istorije – poručili su naši sagovornici.
Portal ETV objavio je početkom juna da su UBNOR i antifašisti Herceg Novog i ove godine organizovali uređenje Spomen parka „Ustanka i Revolucije“ na Grahovu. Njihov član Novo Kaljević iz Igala, porijeklom Žabljačanin, penzionisani policajac, pokosio je travu i uredio zelene površine koje su dio spomen kompleksa posvećenog NOBU i legendarnom komandantu Savi Kovačeviću.
- Stiče se utisak da nemoćna Država Crna Gora sve više postaje žrtva onih koji joj kradu dio istorije, a onaj drugi dio se skrnavi, omalovažava i zapušta – zaključili su tada iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog u izjavi za Portal ETV.
Spomen park „Ustanka i Revolucije“ arhitekte Miodraga Živkovića nalazi se na uzvišenju Umac kod Grahova. Projektovan je i građen 1977. i 1978. godine. Centralni objekat spomen parka je skulptura koja predstavlja kolonu u pokretu, a na čelu kolone je figura Save Kovačevića. Spomen park prostire se na više od 7.500 metara kvadratnih. Obnovljen je u julu 2020. godine, a narednog mjeseca, u avgustu vlast u Crnoj Gori osvojile su proruske i prosrpske društevno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, a jedan od njihovih ključnih zadataka iz agende „srpskog svijeta“ je urušavanje antifašističkih temelja naše države kroz reviziju istorijskih činjenica. Intenzivno rade na izjednačavanju antifašističkog i četničkog pokreta, veličaju četničke vođe i pokušavaju da potru njihove zločine i saradnju sa nacistima. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Antifašistički skup na Grahovu 3. avgusta: NE reviziji i prekrajanju istorije

Jeste li gledali one slike slike sa Gorice, sa okupljanja povodom izložbe ,,Sunovrat Crne Gore”; izazivaju li vam jezu, srdžbu ili neku drugu negativnu reakciju? &nbsp; Građanke i građani su se okupili podno Gorice za 13. jula u slavu antifašizma. Ali i iz protesta zbog toga što crnogorska vlast, što značajan dio te vlasti, otvoreno paktira sa neofašizmom. I sve je njih ujedinila poruka sa izložbe grupe slobodnih građana pod nazivom „Sunovrat Crne Gore“, postrojeni foto-dokazi kako funkcioneri vlasti krše, ne samo Ustav, nego i norme građanskog društva, kako šuruju sa Crkvom Srbije, kako glorifikuju četničke koljače... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200712_78320ed70d6a25127dfc16eeba9bea3c8f70adb9629905eefdaa8edbb8110d0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250714200712_78320ed70d6a25127dfc16eeba9bea3c8f70adb9629905eefdaa8edbb8110d0d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEPOŽELJNI ZA VLAST: Antifašisti za 13. jul"> <figcaption>NEPOŽELJNI ZA VLAST: Antifašisti za 13. jul(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Smatrate li da mogu ovi ljudi da naruše ugled najvećeg crnogorskog dana, slobodarskog 13. jula? &nbsp; E pa mogu! &nbsp; KAD ANTIFAŠISTI KUDE ANTIFAŠISTE Tako barem ispada, sudeći po saopštenju SUBNOR-a, da su baš ovi i ovakvi antifašisti narušili ugled - drugim antifašistima. &nbsp; ,,Izražavamo iskreno žaljenje zbog neprijatnosti, koja je naudila ugledu SUBNOR-a, a koji nema nikakve veze sa političkim djelovanjem, jer naša partija je Crna Gora“. &nbsp; Tako su, baš tako, reagovali iz udruženja antifašista. &nbsp; Teške duševne bolove i narušavanje ugleda izazvali su – kažu u SUBNORU - pokliči slobodnih građana koji su dr Sašu Mujovića, gradonačelnika Podgorice, nazivali – fašistom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200716_8e242fceee1eea8ba30927100529bb2a049a6ee7cce8e36a62413be9535b5892.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250714200716_8e242fceee1eea8ba30927100529bb2a049a6ee7cce8e36a62413be9535b5892" data-rendition-name="original" width="720" height="555" loading="lazy" alt='NEPRILAGOĐENI SUBNOR I ,,PRILAGOĐENI" MUJOVIĆ: Detalj sa obilježavanja 13. jula na Gorici '> <figcaption>NEPRILAGOĐENI SUBNOR I ,,PRILAGOĐENI" MUJOVIĆ: Detalj sa obilježavanja 13. jula na Goric(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Problem je bio i što su građanke i građani uzvicima ,,izdaja, izdaja“ - dok se Mujović spremao da govori ispred spomenika Partizanu borcu – politički osudili što on, kao istaknuti funkcioner navodno građanskog PES-a, paktira sa političkom partijom četničkog vojvode Andrije Mandića i, recimo, Budimira Aleksića - glasnog negatora genocida u Srebrenici, ali i Crkvom Srbije koja negira postojanje Crnogoraca i njihovog nasljeđa... KAD ANTIFAŠISTIMA NE SMETAJU NEOFAŠISTI Je li to bilo dolično, je li smjela istina da se saopšti za Trinaesti jul, ili je zabranjeno kritikovati državnu vlast na državni praznik? &nbsp; Interesantno, čelnicima SUBNOR-a, koji kažu da je njihova partija Crna Gora, nije zasmetalo što su, nakon njihovog saopštenja, u odbranu Mujovića stali neki partijski apartčici iz vlasti koja upravlja Crnom Gorom. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Poput ministra sporta i veselja Dada Šćekića, koalicionog partnera PES-a i gradonačelnika Mujovića. Koji je čestitao Trinaestojulski praznik sve uz sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu. Da, esenpeovac je Dan državnosti čestitao uz sliku kapele koju je sagradio Aleksandar Karađorđević, sebi u slavu, na vrhu svete crnogorske planine. I koji je, kada je postao kralj, izbrisao ime i Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve u kojoj je kršten. &nbsp; Ali, to i takvo obilježavanje Trinaestog jula je, valjda, bilo primjereno, pa nije smetalo SUBNORU, je li? &nbsp; Baš kao i ono profašističko ćutanje mnogih iz vlasti ili sramno veličanje zločinaca i negiranje srebreničkog užasa. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200720_d7847ae21eec4326d1da07db5e6ec517343ec766b5be98a72f4f1f626f435c8b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714200720_d7847ae21eec4326d1da07db5e6ec517343ec766b5be98a72f4f1f626f435c8b" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="JAVNO PRELETAČ, TAJNO CRKVENI ČOVJEK DO KRAJA: Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade "> <figcaption>JAVNO PRELETAČ, TAJNO CRKVENI ČOVJEK DO KRAJA: Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IVANOVIĆ: ANTI-NATO I PRO-SPC ,,Smatram da pristupanje NATO-u nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni interes Crne Gore, niti je to odraz njenog istorijskog ili budućeg identiteta.“ Što mislite, ko je od lidera ili drugih istaknutih članova Demokratskog fronta dao ovu zlokobnu ocjenu da bi pristupanje Crne Gore Sjevernoatlantskom savezu bilo ne samo protivno državnim interesima, već i moralnom kodu crnogorskog društva? &nbsp; Pogađajte ko – Andrija Mandić, Jole Vučurović, Budimir Aleksić, Slaven Radunović... Ne, niko iz Fronta, već neko iz sadašnjeg PES-a. Tako je prije jedanaest godina, 11. januara 2014. dumao i dumao - Filip Ivanović. &nbsp; E, juče se taj PES-ovac, deklarisani antinatovac i ljubitelj Crkve Srbije i svetaca-koljača Mace Vukojićića i Slobodana Šiljka - sada sa pozicije potpredsjednika Vlade - drznuo da kritikuje antifašiste. I pružio punu podršku gradonačelniku Mujoviću. &nbsp; UPRKOS SVEMU: NO PASÁRAN! &nbsp; Koji svakako nije fašista ili neofašista, ali śedi u fotelji gradonačelnika Podgorice - baš zbog koaliranja, baš zbog saveza sa ideološkim sljedbenicima fašista &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200724_94eb6a4fc8763ce7488c3253c794c5d9f94c8af0094dce972ea5ff79d35db906.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714200724_94eb6a4fc8763ce7488c3253c794c5d9f94c8af0094dce972ea5ff79d35db906" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="UZDIZANJE CRNE GORE: Okupljanje antifašista"> <figcaption>UZDIZANJE CRNE GORE: Okupljanje antifašista(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I koji je, kao gradonačelnik Podgorice, profesor univerziteta – valjda žestoko iznerviran povicima i nemoćan da nosi teret javne ličnosti – bijesno opsovao majku momku u crvenoj majici sa crnogorskim grbom na prsima. &nbsp; I sada, građani koji pjevaju partizanske pjesme treba da budu proganjani, stigmatizovani. Iako su baš ti građani - a ne lokalna ili državna vlast - juče pored Spomenika partizanu borcu aplauzom dočekali i ispratili antifašiste iz bivših republika one velike antifašističke Jugoslavije. &nbsp; Nervoza je, očito, velika. Ne zato što pojedinci ustaju, što se neke grupice bune. Već zato što su juče, baš pored spomenika Partizanu borcu, vidjelo pravo lice vlasti koja pravi kompromise sa temeljnim vrijednostima. Ali su režimlije viđele i obrise jednog novog slobodarskog pokreta, uzdizanje građana koji poštuje svoju prošlost i ne žele da Crna Gora bude ičiji sluga. &nbsp; Zato je panika i zato su napadi koalicione na sve građane koji dižu glas. &nbsp; Ali, sve je uzalud, juče na Gorici se viđelo da ovđe ima neki nedoder i da neofašizam nikada neće proći. &nbsp; Ili, prosto: No pasáran!&nbsp;

Draško Đuranović

1084x550

No pasaran: pobijediće crvena zastava!

Neki uporno pokušavaju da prekrajaju i revidiraju istoriju, ignorišu događaje i ličnosti iz narodno-oslobodilačkog rata, žele da četnike, dokazane saradnike okupatora prikažu kao antifašiste - kazao je potpredsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Milojica Dakić na Svečanoj akademiji povodom Dana državnosti u Na ovom skupu na brdu Gorica, u organizaciji SUBNOR-a i antifašističkih organizacija iz država bivše Jugoslavije, Dakić je rekao da se Srpska pravoslavna crkva, umjesto da svoju djelatnost obavlja u hramovima, pretvorila u novu ustanovanju obrazovanja zasnovanu na falsifikatima gdje ratne zločince proglašava svecima. - Najsvježiji primjeri da najveća državna priznanja prime osvjedočeni negatori crnogorske države nije ništa drugo do potiranje svog identiteta i potiranje svoje zemlje pod tuđe skute - istakao je Dakić. Na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine Knjaževina Crna Gora je, kako je naglasio, potvrdila svoju nezavisnost, dok je u osvit 13. jula 1941. godine nad našom zemljom zasjala luča slobode. - Narodnooslobodilački rat je pokazao da je Crna Gora jedinstveno ustala da se bori protiv okupatora i ujedno za nacionalnu i socijalnu ravnopravnost svih njenih građana. Bio je to prvi organizovani, opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, događaj koji je imao širok odjek u svijetu - rekao je Dakić. Bivši jugoslovenski diplomata i antifašista Jovan Vejnović rekao je da 13. jul nije imao samo značaj za Crnu Goru, već da je to jedinstveni slučaj kada se velika većina jednog naroda digla protiv fašizma.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Jovan Vejnović"><figcaption>Jovan Vejnović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Nema takvog slučaja i nije bilo u Evropi. Možete biti ponosni na to. Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope - kategoričan je Vejnović. Okupljeni su istakli da, iako pobijeđen 1945. godine, fašizam nije uništen, ali i da strahote drugog svjetskog rata i devedesetih godina prošlog vijeka za pojedine nijesu dovoljna opomena. Zbog toga, kažu, svjedočimo osporavanju antifašističkih vrijednosti i istorijskom revizionizmu. Sava Kovačević, Ljubo Čupić, Jaglika Adžić, pored ostalih, imena su koja ne smijemo zaboraviti, poručeno je sa skupa. Zbog toga, ovakvi datumi podsjećaju na očuvanje istorijskog pamćenja, a podsjećanje na 13 jul nije samo poštovanje istorije, već poziv da sačuvamo duh slobode, hrabrosti i istine - koji su danas za očuvanje građanske, sekularne, antifašističke i evropske Crne Gore, podjednako potrebni kao i onda. Svečanoj akademiji povodom 13. jula prisustvovao je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, Mujović je napustio događaj.

Portal ETV

1250x600

Dakić: Neki uporno pokušavaju da revidiraju istoriju i četnike prikažu kao antifašiste, Vejnović: Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope

Nakon što je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izviždan tokom današnjeg polaganja vijenaca na Gorici oglasili su se i iz Saveza boraca Narodno-oslobodilačkog rata, navodeći da današnji događaj nije bio prilika za obračun političke i druge vrste.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-mujovic-izvizdan-na-gorici-sram-te-bilo-slugo-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u dobroj antifasistickoj namjeri organizovao je kao minulih decenija proslavu 13. jula - Dana ustanka, Dana državnosti i Dana SUBNOR-a u dobroj saradnji sa Glavnim gradom Podgorica, bez obzira na to što ne dijelimo ista politička ubjeđenja -- navode oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdanas-okupljanje-na-ulazu-u-park-sumu-gorica-i-izlozba-sunovrat-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
No, kako dodaju, sveti dan izgubio je svečarski sjaj ponašanjem prema gradonačelniku Saši Mujoviću.
- I to od grupe građanja čija politička ubjeđenja dijelimo, ali ne i način i mjesto njihovog izražavanja. Skup crnogorskih antifašista sa gostima antifašistima iz svih bivših jugoslovenskih republika i Albanije nije nešto za obračun političke i druge, već za poštovanje žrtava u borbi za slobodu. Izražavamo iskreno žaljenje zbog neprijatnosti, koja je naudila ugled SUBNOR-a, a koji nema nikakve veze sa političkim delovanjem, jer naša partija je Crna Gora - dodali su oni.

SUBNOR: Današnji događaj nije bio mjesto za obračun, žalimo zbog neprijatnosti

Dok bez reakcija prolazimo pored spomenika iz revolucije često oskrnavljenim grafitima i u korov zaraslima ne shvatamo da je to samo neki drugi vid srednjeg prsta ili śednika na intoniranju himne. Sve dok nam bude svejedno kako izgleda naše kulturno i istorijsko nasljeđe i budućnost će nam u korov i draču zarastati - upozorili su UBNOR i antifašisti Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_aa24115439509aa60481d44060267b65b36c01bc3140cd55fb10f7ddc7bd9c2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250605230656_aa24115439509aa60481d44060267b65b36c01bc3140cd55fb10f7ddc7bd9c2a" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Staze zarasle u travu i korov"> <figcaption>Staze zarasle u travu i korov</figcaption> </figure>  Njihov član Novo Kaljević iz Igala, porijeklom Žabljačanin, penzionisani policaja, juče ujutro je, kao i prethodne dvije godine, radio posao koji bi trebalo da završi nikšićko komunalno preduzeće - pokosio je i uredio zelene površine koje su dio spomen kompleksa posvećenog NOBU i legendarnom komandantu Savi Kovačeviću na Grahovu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_a18decad7f299f452f4cf44750ff1abb10d3bf57af28c0df6f3518c35f9562bf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250605230656_a18decad7f299f452f4cf44750ff1abb10d3bf57af28c0df6f3518c35f9562bf" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Novo Kaljević u akciji"> <figcaption>Novo Kaljević u akciji</figcaption> </figure>  Imao je pune ruke posla od sedam ujutro do 18 sati popodne. Prethodnih godina pomagali su mu i članovi UBNOR-a i antifašisti Herceg Novog. - Već treću godinu jedan od najimpozantnijih spomenika revolucije u korov zarasta, a nikšićke komunalne službe ništa ne preduzimaju, iako im je obaveza da ih održavaju, kose i saniraju - kazali su Portalu ETV iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FNLQWaO6GHgI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Poručuju da crnogorski antifašisti ne žele gledati najsvetije spomenike revolucije u zapuštenom stanju, a što je i slika države koja je krvlju stvarana, prema kulturnom i istorijskom nasljeđu. - I zato smo i ove godine organizovali uređenje ovog spomen kompleksa borcima NOR-a i heroju Savi Kovačeviću i očistili od korova. Kad neće oni kojima je to posao, hoće organizacija hercegnovskih antifašista. Prethodnih godina jedan od naših najaktivnijih članova Novo Kaljević imao je pomoć, a ove je sam trimorom pokosio i iskrčio ovaj impozantni spomen kompleks - rekli su naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_cafb011b3e20aea9ea45343e57efc8cd17ef526311a5a03f4dc745e903742bd1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250605230656_cafb011b3e20aea9ea45343e57efc8cd17ef526311a5a03f4dc745e903742bd1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Nebriga na svakom koraku"> <figcaption>Nebriga na svakom koraku</figcaption> </figure>  Ističu da je uz antifašistički aktivizam „drug Kaljević poznat i kao dobrovoljni davalac krvi koji je oko 90 puta dobrovoljno dao krv i pomogao drugima“. - Zato i ne iznenađuje njegov napor i rad da ne štedeći sebe pomaže zajednici - zaključili su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_d652ac62d928beb594dea0b719a27b9590de027abab5cacae3c8acd6a53d4a3e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250605230656_d652ac62d928beb594dea0b719a27b9590de027abab5cacae3c8acd6a53d4a3e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="g"> </figure>  Proruske i prosrpske vlasti koje upravljaju Crnom Gorom još od izbora 2020. godine, nažalost, na sve načine urušavaju antifašističe temelje Crne Gore. I ne samo to - dio njihove političke agende, potpomognuti Crkvom Srbije, je izjednjačavanje partizanskog i četničkog pokreta. - Stiče se utisak da nemoćna Država Crna Gora sve više postaje žrtva onih koji joj kradu dio istorije, a onaj drugi dio se skrnavi, omalovažava i zapušta - zaključili su iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog. Spomen park „Ustanka i Revolucije“ arhitekte Miodraga Živkovića nalazi se na uzvišenju Umac kod Grahova. Projektovan je i građen 1977. i 1978. godine. Centralni objekat spomen parka je skulptura koja predstavlja kolonu u pokretu, a na čelu kolone je figura Save Kovačevića. Spomen park prostire se na više od 7.500 metara kvadratnih. Obnovljen je u julu 2020. godine.

Sve dok nam je svejedno kako izgleda naše nasljeđe budućnost će nam u korov i draču zarastati

Ovaj datum nas podsjeća na veličanstvenu pobjedu antihitlerovske koalicije nad najvećim zlom u istoriji čovječanstva - fašizmom. Njima u nezaborav ovdje na ovom časnom i ponositom mjestu na današnji dan položili smo cvijeće i odali počast - poručio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević na svečanom obilježavanju Dana pobjede i Dana Evrope.
Delegacija SOBNOR-a i OBNOR 1941-1945 Glavni grad Podgorica, Zeta i Tuzi položili su vijence ovim povodom. Tom slobodarskom skupu prisustvovale su delegacije političkih partija Crne Gore i Podgorice, prisutni poslanici i odbornici u skupštini Glavnog Grada, delegacija Vojnih penzionera Crne Gore i Udruženja ratova 1990 godine Crne Gore, delegacija SKOJ-a Crne Gore.
Nakon polaganja vijenaca, Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević je čestitao ovaj veliki praznik koji, kako kaže, slave svi slobodoljubivi ljudi i narodi svijeta. Pozvao je prisutne da minutom čutanja odaju dužnu poštu poginulim herojima Crne Gore i Podgorice.
Radojević je istakao da se obilježavanje ovog datuma organizuje u znak sjećanja na stotine hiljada civila i vojnika stradalih u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada.
- Deveti maj je simbol herojstva i jedinstva naroda koji su odbranili svijet od fašizma i dan kada se sa posebnim pijetetom sjećamo svih onih koji su za odbranu čovječanstva i elementarnih civilizacijskih vrijednosti dali svoje živote. Obilježavanje ovog datuma organizujemo u znak sjećanja na 9. maj 1945. godine kada su stradali na stotine hiljada civila i vojnika u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada, kada je u Berlinu nešto posle ponoći 8. maja, odnosno prvih minuta 9. maja 1945. godine, potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Njemačke - naveo je on.
Time je, kako je konstatovao, formalno završen Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa još nekoliko dana davali otpor, između ostalih i u Jugoslaviji (do 15. maja).
- U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi, a njih oko 35 miliona je ranjeno. Deveti maj prihvaćen je i kao Dan Evrope, jer je baš 9. maja 1950. ministar spoljnih poslova Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka kojim bi se sukobljavanje između evropskih zemalja, učinilo ne samo nezamislivim, nego i nemogućim - naveo je Radojević.
U borbi protiv fašizma crnogorski narod za slobodu je, kako je rekao, dao ogromne žrtve.
- Poslije-ratni popis utvrdio je ukupno 18.573 poginula borca, žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava iz Crne Gore. Mi danas sa ponosom i pijetetom se prisjećamo boraca podgoričkog sreza, koji su predvođeni sa 52. narodna heroja iz ovog grada bili primjer hrabrosti i junaštva na bojnim poljima. Na oltaru slobode dalo je živote 1500 boraca, toliko je i ostavilo živote u koncetracionim logorima. Oko 5000 boraca je učestvovalo u NOP - rekao je Radojević.
U tom frontu hrabrih, časnih i odlučnih bili su, kako je rekao, i naš narod i naša zemlja.
- Zbog toga se i danas sa ponosom sjećamo uloge Crne Gore u antifašističkoj koaliciji i našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom. Nadahnuti riješenošću da brane do posljednjeg svoju porobljenu domovinu, nadahnuti dubokom vjerom u pobjedu svoje pravedne stvari, borci naše armije su od 1941. godine zadavali nemilosrdne i žestoke udarce zajedničkom neprijatelju. Njihova besmrtna djela vječno će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja, dok su poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Kozari, Neretvi, vječiti spomenici heroizma vaših i naših palih drugova. 
Za te pobjede, svoj život su dali i njbolji sinovi i kćeri Crne Gore, koji su pokazali kako se voli svoja otadžbina - rekao je on.
Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo, poručuje on, slobodu koju danas imamo.
- I zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. Čestitam 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope svim građanima Podgorice i Crne Gore, sa željom da se vječno pamte ovi svijetli datumi iz naše istorijske prošlosti. Neka je vječna slava palim borcima za slobodu naše zemlje i ovog grada. Hvala im! - zaključio je Radojević.

SUBNOR: S ponosom se sjećamo našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom

Centralna proslava Dana ustanka crnogorskog naroda, Dana državnosti i Dana SUBNOR-a i antifašista Crne Gore biće održana 13. jula na platou pored spomenika „Partizanu borcu“ na Gorici, saopšteno je iz Predsjedništva SUBNOR-a Crne Gore.
- To je prilika da se u godini kada obilježavamo 80 godina slobode podsjetimo herojske borbe crnogorskih i jugoslovenskih naroda protiv fašizma i domaćih izdajnika- poručili su iz SUBNOR-a.
Napominju da su u četvorogodišnjoj borbi crnogorski partizani, nakon Trinaestojulskog ustanka, učestvovali u skoro svim velikim bitkama i bili borci u proslavljenim jedinicama počev od Prve proleterske u kojoj su dva prva bataljona bila sastavljena od boraca iz Crne Gore.
- Tokom rata iz Crne Gore je poginulo 18.573 borca, računajući žrtve terora nad nedužnim stanovništvom od strane fašista i domaćih izdajnika. Po posljednjim podacima iz Crne Gore je proglašeno 257 boraca za narodne heroje, dok su 1.654 nosioci partizanske spomenice- podsjetili su iz SUBNOR-a.
Inače, dodaje se u saopštenju, zajednička proslava Dana pobjede nad fašizmom uz učešće antifašista bivših jugoslovenskih republika, biće održana u Tuzli 10. maja.
- Značajnom jubileju slobode u organizaciji SUBNOR-a i antifašista Crne Gore biće posvećene brojne aktivnosti, na opštinskom i državnom nivou. Pomenimo pismeni rad na temu „Sloboda i mir“ zatim posjete spomenicima i spomen obilježjima, te Kviz za učenike osnovnih i srednjih škola „Crna Gora i njena sloboda“- zaključuje se u saopštenju.

SUBNOR: Centralna proslava 13. jula kod spomenika „Partizanu borcu“ na Gorici

Nije tek tako Deseta crnogorska brigada ušetala na Cetinje, nego je put do slobode bio jako trnovit i jako dug, oslobodjenjem Cetinja sloboda je dobila svoj potpuni iskaz, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, potpredsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.
Na današnji dan, 13. novembar, prije 80 godina sloboda je dobila svoj potpuni iskaz i Cetinje od toga dana slavi Dan oslobođenja i Dan Prijestonice.
Danas ima mnogo raznih izazova sa kojima se Cetinje suočava, kaže Radunović, počev od socijalnih, ekonomskih, i drugih u skladu sa vremenom.
- Mene najviše interesuju i tangiraju, nažalost, izazovi koji se odnose na status i poziciju naše države, do koje nam je jako stalo i čija je ovo Prijestonica… Živimo u vremenu kad je diskutabilno što i čemu želi voditi ovu državu aktuelna vlast. Imamo vrlo zabrinjavajuće primjere. Biću slobodan da kažem da mi u parlamentu, koji i na Cetinju održava sjednice, ispod ordena Narodnog heroja koji nije tek tako dobijen, sjedi predsjednik koji se deklariše kao četnički vojvoda, koji ima nekakvo svoje viđenje te države, koji ima vrlo negativne ocjene o Cetinju i Cetinjanima i to je veliki izazov” - rekao je Radunović.
Nije tek tako Deseta crnogorska brigada ušetala i oslobodila Cetinje, poručuje Radunović, nego je put do te slobode bio jako trnovit i, ističe on, jako dug.
- Od okupacije 1941.godine, Cetinja i Crne Gore, Crnogorci su se prvi u porobljenoj Evropi digli na narodni ustanak i krenuli u borbu sa toliko nadmoćnim neprijateljem, pred kojim je čitava Evropa strijepila, i već 15.jula, dva dana nakon toga, jedan, &nbsp;ne tako veliki, broj ljudi iz okoline Cetinja, sa Ljubotinja i Ceklina, njih pedesetak, zadao im je, tom neprijatelju, najveći poraz u tom vremenu. Izbacio im je iz stroja osamsto, možda čak i hiljadu boraca…Ovaj kraj je dao preko hiljadu boraca koji su poginuli u toj borbi. Preko šesto je žrtava fašističkog terora, dakle preko hiljadu i sedamsto ljudi sa ovog prostora, ili blizu deset posto je položilo živote za tu slobodu i to oslobođenje - istakao je Radunović.
Takvi događaji van sumnje moraju biti motiv danaànjim generacijama, smatra Radunović, da dignu glas i stanu u odbranu države, naglašava on, jer je i danas, poručuje, država ugrožena.
Nijesu svjesne današnje generacije, cijeni Radunović, vrijednosti i značaja Njegoševog djela, jer je on van sumnje, dodaje Radunović, jedna izuzetna ličnost i posebna, kako kaže, pojava.
- U njegovim djelima se javljaju misli koje jd narod prihvati, pa više ne znamo da li ih narod uzeo od Njegoša ili Njegoš od naroda. To je &nbsp;jedan izuzetan spoj, ali, nažalost, živimo i u nekom vremenu kad, možda, iz neznanja ili, možda, iz ne dobre namjere, se on na različite načine tumači, pa ga neki smatraju genocidnim, pa ga koriste kao motiv u kretanje na neke pohode koje on sigurno nikad nije propagirao. Mislim da o Njegošu treba mnogo više znati i mnogo više pričati tim mladim generacijama, da se na tim filozofskim i životnim mislima, pomogne njihovom vaspitavanju i pravilnom usmjeravanju - poručio je Radunović.
Cetinje je, kao i veći broj gradova u Crnoj Gori, podsjeća Radunović, oslobođeno pred sam kraj rata, onda kad je veći dio crnogorske &nbsp;teritorije već bio oslobođen, i ta čast, kako kaže, da oslobađa Cetinje pripala je Desetoj crnogorskoj brigadi.
- Deseta crnogorska brigada je najmlađa, koja je manje od dva mjeseca prije toga formirana, i te ne okršaje imala na potezu Lješanske i Katunske nahije, oslobodila Grahovo i krenula prema Cetinju. &nbsp;Interesantan je zapis komadanta Nikole Banovića, koji je govorio o tome kao o jednoj izuzetnoj časti, da jedna tako mlada jedinica, da joj pripadne čast da oslobađa Cetinje, jer kako on kaže, za sve Crnogorce Crna Gora ne može biti slobodna, ako neprijatelj drži Cetinje - zaključio je Radunović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dwj5xbNM2gDc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radunović: Nije tek tako Deseta crnogorska brigada oslobodila Cetinje, put do slobode bio jako trnovit

Takozvani temeljni ugovor koji je bivši premijer Dritan Abazović potpisao sa Crkvom Srbije 3. avgusta 2022. godine, odnosno patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem, oduzeo je pravo Državi Crnoj Gori da raspolaže svojom imovinom na svojoj teritoriji, konkretno svojim kulturnim i sakralnim nasljeđem. Da je upravo ovaj akt alibi Crkvi Srbije da crnogorskim crkvama i manastirima gazduje po svojoj volji, potvrđuje i polemika između Svetozara Bakovića, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, a nakon što je ova vjerska zajednica na mjesnom groblju postavila jarbol sa srpskom trobojkom. Baković je prije nekoliko dana oštro reagovao na tu činjenicu upozoravajući da su oni koji su je postavili „trajno poremetili međukomšijske i bratske odnose, a mogli su i drugačije, prije svega mogli su ljudski“, na što su mu prije dva dana odgovorili iz Crkvenog odbora Mojkovca kako je „između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve – potpisan – Temeljni ugovor, kojim je zagarantovana sloboda vjeroispovijesti“. <h2>Abazovićev legat</h2> - Zakon o slobodi vjeroispovijesti u svojoj suštini predstavlja poravnjavanje prava države Crne Gore i prava SPC, predstavlja suštinu paralelnog postojanja i djelovanja i punog uvažavanju – poručili su oni Bakoviću. U svom reagovanju na isticanje srpske trobojke Baković je podsjetio da je ta crkva napravljena prije 128 godina i da iako se ona danas „naziva srpskom, groblje je mojkovačko, a Mojkovac je jedan od 25 crnogorskih gradova“. Iz Crkvenog odbora Mojkovca, uzvratili su mu kako su tih dana podigli „i zastavu ispred crkve u Poljima“, a „ranije je podignuta zastava ispred Hrama u Mojkovcu, a crkvena zastava na crkvi u Podbišću stoji na crkvi od samog početka izgradnje“. Ukazali su i kako je „zastava Srpske pravoslavne crkve trobojka: crveno – plavo – bijelo, sa zlatnim krstom i ognjilima“, ističući i kako „Crna Gora sve više pribavlja demokratske norme, i na putu je prema ujedinjenoj demokratskoj Evropi“, te da je „na tom putu ostvarivanja demokratskih formi sa garantovanjem svih prava i institucija i pojedinaca, osnovno je bilo potpisivanje Temeljnog ugovora između države i crkve“. Baković, u reagovanju na poruke Crkvenog odbora Mojkovac, dostavljenom i Portalu ETV, poručuje im „ko god da ste, trebalo bi znati da možda i ne treba koristiti sve što je nekom dozvoljeno“. - Upravo to vodi u zavađe, posebno ako su neke stvari odobrene na prevaran način, kao što je vaš ugovor sa (Dritanom) Abazovićem. Kako ga god ko nazivao, „temeljni“ ili ne, ali sa sigurnošću po temelju dijeli i zavađa pravoslavni živalj u Crnoj Gori. No, u pravu ste, ugovor je potpisan i treba ga poštovati, niko to i ne osporava, do momenta zadiranja u osjećaje onih drugih - ističe on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Temeljni ugovor"> <figcaption>Bivši premijer Dritan Abazović takozvani temeljni ugovor potpisao je 3. avgusta 2022.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Sama činjenica da se radi o grobljanskoj crkvi, navodi Baković, staroj 128 godina, za razliku od nekih drugih, na privatnim posjedima, namijenjenoj za ceremonije sahranjivanja, kako i zakon kaže, pomisliste li kako se niko za skoro vijek i po ne śeti da postavlja bilo kakve zastave?&nbsp; - Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja. Zakoni su zakoni, za neke vjerski, za neke sekularni, ali postoje i oni treći, a oni su ljudski, upravo tim zakonima i crkva i država trebaju kapu skinuti - poručuje on.&nbsp; Kategoričan je da „kada crkva druge države, preko medija druge države objašnjava ispravnost svojih postupaka u Crnoj Gori, najbolji je pokazatelj neispravnostitih istih odluka“. <h2>Poruka predaka</h2> Objašnjava da je reagovao kako bi uticao da se izbjegnu zavađe u selu, zbog čega se i obratio medijima.&nbsp; - Tekst sam potpisao svojim imenom i prezimemom kao mještanin sela Štitarica, a u ime velikog dijela mještana, koji ne odobravaju zavađe i diobe, do skoro složnog sela, bez ikakvog pominjanja bilo koje organizacije, pa ni antifašističke - ističe Baković. Prema njegovim navodima, mediji koji su prenijeli reagovanje ukazali su na činjenicu da je član SUBNOR-a, napominjući da je na tu činjenicu izuzetno ponosan, „zbog đeda nosioca partizanske spomenice, koji je poginuo u borbama sa sljedbenicima pomenute zastave i sva ostala 33 poginula boraca, a u najvećem dijelu u borbama protiv saradnika okupatora čiju ideologiju aktuelne vlasti i promovišu“. - Antifašista sam po ubjeđenju, ne samo kao „član“, kako ironično bezimeni crkveni organ želi navesti, već sam član Izvršnog odbora SUBNOR-a Crne Gore i predśednik UBNOR-a Herceg Novi. Ipak, to nema veze sa temom o kojoj se radi – ističe Baković, pojašnjavajući da nije ni reagovao iz pozicije člana SUBNOR-a, već isključivo kao mještanin Štitarice, ali da su ga mediji, predstavili i kao člana ove organizacije. Naglašava da je saopštenje potpisao „svojim imenom i prezimenom, kao slobodan građanin ove države“. -...u ime svih nas koji nemamo rezervnu domovinu i koji ćemo se uvijek i svuda suprotstavljati podmuklim klero-nacionalističkim naumima – poručio je Baković. Istakao je i da ga kao agnostika „ne zanima niti jedna vjerska organizacija, kao ni njihovi objekti“, ali mu je „vrlo jasno šta je bilo 1896. godine“, kako kaže, „u mojoj Štitarici, a što je iznad ulaznih vrata u kamen uklesano prilikom izgradnje za vječnost dostupno 'OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.'“. - Za mnoge je ova poruka naših predaka svetinja, koji kao da su znali kakvi će im potomci biti, pa u kamen za vječnost uklesaše kao testament, a što ipak malo više znači od bilo kakvih promjenjivih katastarskih papira - naglasio je Baković. Podsjeća da je štitaričko mjesno groblje vlasništvo Skupštine Opštine Mojkovac u cjelosti, te da se tu sahranjuju i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, Srpske pravoslavne crkve, agnostici, ateisti i svi ostali koji po bilo kojem osnovu izraze želju da vječno počivaju na tom groblju. - Favorizovanje bilo koje vjerske zajednice, ili pojedinca, nije u skladu sa sekularnim propisima države Crne Gore. Pošto je zemljište na kojem je zastava postavljena vlasništvo SO Mojkovac, koja Odlukom o upravljanju grobljima iz 2022. godine prenosi nadležnosti na mjesnu zajednicu, crkva je bespravno, bez bilo čijeg odobrenja, postavila jarbol na tuđem zemljištu, sa čime veliki broj vlasnika grobnih mjesta nije saglasan - istakao je Baković i zaključio da se nada da će „kod mještana preovladati razum i dogovor“ i da ćee zajednički „donijeti odluku o uklanjanju spornih klero-političkih obilježja, a sve u cilju održavanja dobrih međukomšijskih i međuljudskih odnosa“.

Baković: Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: subnor