Studenti u blokadi u Srbiji najavili su velike proteste za 28. decembar koji bi se trebalo održati širom zemlje. Kako su najavili, na protestima će skupljati potpise za raspisivanje vanrednih izbora.
Kako su istakli, prethodno su napravili obuke za volontere koji će skupljati potpise. Poručili su da je ovo "zajednički front sa građanima" kako bi bili što spremniji za izborni dan.
Naveli su da žele da pošalju tri poruke - snaga i organizacija, konkretna podrška i mobilizacija. Studenti su objavili i promotivni video kojim pozivaju sve građane u Srbiji da izađu na proteste.
- Dođi, pridruži nam se i potpiši pobjedu. Bićemo svuda - naveli su uz opis videa.
Zahtjev za raspisivanjem izbora je jedan od glavnih zahtjeva koje su studenti 5. maja uputili srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
Ipak, Vučić je naveo da izbora neće biti do kraja 2026. godine.
- Rukovodim se interesima naroda i države, a interes nije da sada imamo izbore - rekao je Vučić i dodao da će se na izbore ići u decembru 2026. godine, kada sve bude spremno za Expo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Da li će Vučić raspisati izbore: Studenti za 28. decembar najavili velike proteste širom zemlje

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu uputili su apel Dijani Hrki, majci mladića poginulog u padu nadstrešnice, da prekine štrajk glađu.
- Mi, studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu, sa dubokom zabrinutošću pratimo Vašu borbu i Vaš, već trinaest dana dug, štrajk glađu. Svjesni smo ogromne boli koju nosite i snage koju pokazujete uprkos svemu što ste prošli. Vaša hrabrost, istrajnost i dostojanstvo već su postali simbol borbe za pravdu. Kao budući ljekari, ali prije svega kao ljudi, osjećamo odgovornost da Vam se obratimo i zamolimo Vas da sačuvate svoje zdravlje- &nbsp;poručili su studenti.
Iz ovog razloga oni su zamolili Hrku da prekine štrajk glađu i poručili joj da ostane sa njima, snažna i prisutna, kako bi zajedno nastavili borbu koju je započela, borbu koja se, kako navode, tiče svakog građanina ove zemlje.
- Ovo što tražimo nije malo, ali Vas molimo da nas poslušate jer je nama, za razliku od njih, važno zdravlje i život svakog pojedinca. Hvala Vam, majko!- navodi se na kraju studentskog apela Hrki.
Podsjećamo, Dijana Hrka već trinaest dana štrajkuje kod Skupštine Srbije, zahtijevajući da nadležni organi saslušaju i pritvore sve osobe osumnjičene za pad nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, puštanje svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Pod sloganom "Mi smo živi zid" u Beogradu je u utorak održan protest protiv rušenja kompleksa Generalštaba.
Na protest su pozvali studenti u blokadi beogradskih fakulteta.
Okupljeni su napravili prsten oko zgrada Generalštaba, odnosno "živi zid", čime žele da pošalju poruku da se protive rušenju.
Studenti su oko parcela na kojima je kompleks iscrtali farbom crvenu liniju.
- Naši zahtjevi su ukidanje tzv. leks specijalisa za kompleks i parcelu Generalštaba, poništavanje nezakonite odluke Vlade Republike Srbije od 14. novembra 2024. godine i vraćanje statusa kulturnog dobra Generalštabu- poručila je u obraćanju okupljenima jedna od studentkinja.
Ona je dodala da studenti takođe traže završetak istrage Tužilaštva za organizovani kriminal o zloupotrebi službenog položaja i skidanja zaštite kulturnih dobara sa Generalštaba.
- Ovo je naše prvo upozorenje. Ne damo Generalštab- rekla je.
Do protesta dolazi nakon što su posebnim zakonom vlasti u Srbiji otvorile put za izgradnju na mjestu zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane oštećenih u NATO bombardovanju 1999.
Posebni zakon (lex specialis), usvojen u Skupštini 7.novembra, propisuje da se svi postupci za realizaciju projekta revitalizacije Generalštaba smatraju hitnim.
Namjeru da na mjestu Generalštaba izgradi luksuzni hotel izrazio je početkom 2024. Džared Kušner ,zet američkog predsjednika Donalda Trampa.
Ideja je da se na mjestu Generalštaba gradi hotel sa poslovnim prostorom i stanovima.
Ideja o gradnji višespratnica na mjestu modernističkog zdanja, izgrađenog polovinom 20. vijeka, podijelila je građane, a projektu se protivi i struka koja insistira na očuvanju statusa kulturnog dobra za taj kompleks.
Sa druge strane, poslanici vladajuće većine su tokom skupštinske rasprave tvrdili da zgrada Generalštaba ne može da se obnovi i da je treba srušiti.
- Obnova je pokušana ali nije moguća zbog oštećenja i materijala koji se više ne proizvodi- rekao je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane".
No, realizaciju projekta zaustavila je istraga tužilaštva o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra.
"Affinity Partners", firma Džareda Kušnera, je u maju kada je tužilaštvo saopštilo navode o falsifikovanju, saopštila da je sudbina projekta neizvjesna.
Tada su odbacili bilo kakvu povezanost sa falsifikovanjem dokumenata.
Vlada Srbije je 15. maja 2024. potpisala Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba sa Kušnerovom kompanijom kojoj je iznajmila zemljište na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Kušnerova firma se obavezala i da u okviru kompleksa izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja.
Kompleks je bombardovan u dva navrata, u aprilu i maju, tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine.

Na poziv studenata u blokadi, održan protest protiv rušenja Generalštaba u Beogradu

Studenti u blokadi objavili su dio plana za predstojeći komemorativni skup u Novom Sadu, 1. novembra, povodom godišnjice od pada nadstrešnice i pogibije 16 ljudi, prenosi Danas.
Kako su objavili na društvenim mrežama, građani su pozvani da se okupe u 10 časova, na 16 lokacija i da se upute ka Željezničkoj stanici.
Nakon okupljanja, građani bi sa određenih lokacija trebalo da krenu Željezničkoj stanici, gdje će se tokom dana održavati program posvećen nastradalima 1. novembra.
Građani bi trebalo do Željezničke stanice da stignu do 11.52 časova, kada će biti organizovano 16 minuta tišine.
Studenti u blokadi još uvijek nijesu objavili plan komemorativnog skupa, ali se očekuje da traje više sati.
Studenti koji pješače biće dočekani u petak, od 18.30 časova, na više lokacija u gradu.
Okupljanja građana biće u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, na raskrsnici Bulevara oslobođenja i Narodnog fronta, Trgu slobode, Ribljoj pijaci, Varadinskom mostu, raskrsnici Bulevara kralja Petra I i Kisačke, Emmezetii, kružnom toku na Klisi, Novosadskom sajmu, kružnom toku Bulevara Evrope i Kornelija Stankovića, Bulevara patrijarha Pavla i Futoškog puta, kružnom toku Bulevara Evrope i Bulevara patrijarha Pavla, Futoškom parku, Šeratonu, raskrsnici keja i Marka Miljanova.&nbsp;

Novi Sad: Studenti objavili dio plana za 1. novembar, okupljanja na 16 tačaka

Studenti iz Novog Pazara, koji pješače za Novi Sad u akciji „16 dana za 16 žrtava“, stigli su u Valjevo gdje im je priređen veličanstven doček uz vatromet. Ovo je deseti dan kako studenti pješače kako bi stigli na obilježavanje godišnjice pada renovirane nadstrešnice koja je ubila 16 ljudi.
Reporterka N1 koja prati ovu kolonu rekla je da je velika gužva u Valjevu, a da na čelu kolone mogu da se vide zastave Valjeva, Novog Pazara i Srbije.
Studenti su jutros krenuli sa Divčibara, a ovaj put do Kraljeva bio je dugačak je oko 30 kilometara.
Od mladih do najstarijih izašao je na ulice da dočeka studente uz zagraljaje i aplauze.
Student Almas Vejselović kaže da je dan lako protekao iako je na putu bilo i kiše.
- Bilo je ljudi iz Beograda, Valjeva, iz različitih gradova… Ni kiša, ni vjetar, ni umor ne mogu da pokvare zajedništvo koje mi imamo - navodi Vejselović.
Kaže i da nisu slučajno izabrali Valjevo kao „stanicu“, jer su Valjevci prvi pritekli u pomoć Pazarcima kada je uprava Državnog univerziteta u Novom Pazaru uspjela da nasilno upadne na fakultet.
- Na tome smo im zahvalni. Koliko god da je naporan put, svaki pozdrav i osmjeh sa trotoara nam pružaju ogromnu snagu koje kilometri ne mogu da istroše - ističe Vejselović.
Na put su krenuli 16. oktobra iz Novog Pazara da bi u Novi Sad stigli veče uoči 1. novembra i obilježavanja godišnjice pada nadstrešnice. Preći će rekordnih 400 kilometra, 16 dana pješačenja za 16 žrtava.&nbsp;
Na svom putu ne samo da najvećim dijelom nisu imali policijsku pratnju, već su imali i neprijatnosti sa policijom, koja ih je zaustavljala, pokušavala da pretresa njihov kombi, a onda pretresala i stan njihovog vozača.&nbsp;
Uprkos svemu svi su i dalje na istom putu.
Večeras se u Valjevu organizuje i protest, a povod je i prebijanje Valjevaca od policije u noći između 13. i 14. avgusta.

Studenti iz Novog Pazara stigli u Valjevo: Doček uz vatromet u okviru akcije „16 dana za 16 žrtava“

Studenti u blokadi pozvali su danas sve građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa koji će biti održan 1. novembra u Novom Sadu, a na svom Instagram profilu napravili su i uputstvo kakav je postupak za donacije.
- Sam skup je, kao što znate, veliki i zahtjevan posao. Potrebna nam je svaka podrška, svaka ruka i svaki resurs da sve pripremimo, da sve funkcioniše, da svako ko tog dana dođe u Novi Sad osjeti da nije sam - poručili su studenti. 
 
Navedena su i tri načina za novčane donacije. 
 
Prvi je direktno na fakultetima širom Srbije koji organizuju šetnje do Novog Sada ili Beograda, uz savjet da se građani jave na blokadne profile fakulteta kojima žele da doniraju, ukoliko im je potrebno više informacija. 
 
Drugi način je platnom karticom na sajtu podrzistudente.org, klikom na polje "doniraj", unijeti svoje podatke i staviti "1.11." u odjeljak za napomenu. 
 
Treći način je uplatom na račun: 340-1000331642-25 (Udruženje građana IT Blokada, Novi Sad, svrha plaćanja: donacija za 1.11, poziv na broj: 950101112025, model: 97), navode strudenti u blokadi na Instagramu.

Studenti u blokadi pozvali građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da očekuje da će demonstracije prvog novembra, kada se obilježava godinu od pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi, biti mirne.
- Prvog novembra dan kao i svi drugi, osim što će vjerujući ljudi ići u crkvu i zapaliti svijeću - rekao je Vučič za televiziju Pink.
On je dodao da će Studenti u blokadi prvog novembra imati „paganske običaje“.
- Oni koji nijesu odgovorni imaće paganske običaje, mislim na blokadere. Proći će prvi novembar kao i svaki drugi dan - rekao je Vučić.

Vučić: Prvi novembar će biti miran, studenti će izvoditi paganske običaje

Grad Novi Pazar dugo je živio okrenut leđima zemlji čiji je dio. Ili je to zemlja bila ta koja je okrenula leđa gradu? Ne postoji konsenzus o tome, ali mnogi ljudi u Novom Pazaru kažu da od 12. aprila ove godine nijedna od tih izjava više nije tačna. Grad i zemlja konačno su se okrenuli jedno ka drugom.
To podsjećanje na veliki protesni skup održan početkom aprila u Novom Pazaru uvod je u opširnu reportažu iz tog grada koju je, pod naslovom „Naša zemlja“ u Frankfurter algemajne cajtungu objavio novinar Mihael Martens, prenosi Dojče vele.
U Novom Pazaru razgovarao je, između ostalog, i sa direktorom omladinskog udruženja Svetionik u tom gradu Mirzom Aličkovićem. On kaže da je za njega 12. april bio najljepša stvar koja je mogla da mu se dogodi u životu.
- Barijere su pale. Otvorili smo se, a otvorila se i Srbija - kazao je Aličković.
<h2>Protest u Beogradu 28. juna "katastrofa"</h2>
Studentski protestni pokret prevazišao je mnoge podjele, ocjenjuje njemački list.&nbsp;
- Kada su tokom Ramazana bošnjački studenti iz Novog Pazara putovali na proteste u druge srpske gradove, njihove srpske kolege organizovale su im iftar. Taj zajednički prekid posta stvorio je vezu. Muslimani Sandžaka iznenada su počeli da nose srpske zastave na demonstracijama - piše njemački list.
Postoje međutim i sumnje u promjene. Njih je, piše Frankfurter algemajne, podstakao protest u Beogradu 28. juna.&nbsp;
- Rezultat je bio katastrofa. Bučni studentski demagog bjesnio je na kvazibiblijskom jeziku o bogu i Srbima, o krvi, tlu i molitvama, o kostima i otadžbini. Njegov govor podsjetio je na retoriku krvavih balkanskih ratova 1990-ih. Isto je važilo i za pojavljivanje Mila Lompara, profesora književnosti i poštovaoca bosanskog Srbina, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Lompar je publiku zasuo jedva prikrivenim velikosrpskim parolama. Izgledalo je kao da studenti svojim izborom govornika pokušavaju da nadmaše nacionalizam srpske vlade - ocjenjuje list.
List još jednom citira Mirzu Aličkovića koji je to pratio uživo na mreži.
- Prije svega mi je bilo žao mene (...) Plašio sam se šta će se dalje desiti i pitao se šta će biti s protestnim pokretom - naveo je on.&nbsp;
Nažalost, beogradski govori, prema njegovim riječima, nisu bili izolovani incidenti.
On priča o studentima koji su vrijeđali srpske policajce nazivajući ih "šiptarima" (srpska uvreda za Albance). Kada je najistaknutija srpska aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić nedavno kritikovala takve povike, dobila je bujicu mržnje na mreži.&nbsp;
- Dobila je tu mržnju jer je rekla nešto što je istina, ali što gotovo niko u Srbiji ne želi da čuje - kaže Aličković.
<h2>Ko će biti studentskoj listi?</h2>
On takođe smatra zabrinjavajućim način na koji se studentski pokret nosi s genocidom u Srebrenici – ili bolje rečeno, njihovo potpuno ignorisanje tog zločina. Dok je 28. jun obilježen kao istorijski datum, ovogodišnji 11. jul, 30. godišnjica zločina u Srebrenici, dočekan je studentskom tišinom.&nbsp;
- Nijedan studentski parlament se time nije bavio. Svi su ćutali. Srebrenica je međunarodno priznati genocid, ali studenti nisu mogli da smisle šta da kažu - citira njemački list Aličkovića.
Dodaju da studentkinja iz Novog Pazara Majda Maljevac ipak nastavlja da podržava protestni pokret protiv Vučića, takođe u nadi da se događaji poput onih od 28. juna u Beogradu neće ponoviti.
Na sljedećim parlamentarnim izborima, studentski pokret planira da se protiv Vučića kandiduje sa sopstvenom listom. Neki tvrde da su beogradski studenti želeli da na tu listu stave i Karadžićevog poštovaoca, profesora Mila Lompara. Maljevac vjeruje i nada se da je to samo ružna glasina. Ako bi srpski šovinisti bili na studentskoj listi, nikada ne bi mogla da glasa za nju.
- To ne bi bila Srbija za koju se borimo mjesecima - ističe Maljevac.
Ali možda neće tako biti. Mirza Aličković je optimista. Želi da bude optimista, piše Frankfurter algemajne cajtung i članak završava izjavom tog Novopazarca.
- Doživjeli smo istorijske promjene. Nikada se ranije nisam osjećao kao građanin Srbije. Sada se osjećam. Zahvaljujući studentskom pokretu. Vjerujem da se krećemo u pravom smjeru - naveo je Aličković.

Novi Pazar i protesti u Srbiji: Mirza želi da bude optimista

Studenti u blokadi pozvali su sve građane Srbije da 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice, budu u Novom Sadu.
- Sljedećeg mjeseca će biti godinu od pada nadstrešnice. Mi, <a href="https://n1info.rs/tag/studenti-u-blokadi/">studenti</a>, pozivamo vas da održavate pomen širom Srbije, ali i da budete sa nama u Novom Sadu, centralnom mjestu ove tragedije i solidarnosti sa našim kolegama iz Univerziteta u Novom Sadu, kao i sa porodicama koji su izgubili djecu, rodbinu, prijatelje - rekao je jedan student.
On se zahvalio ljudima koji su danas prisustvovali skupu.
Isti poziv upućen je i iz Novog Sada.
Velika kolona Novosađana stigla je do Željezničke stanice u okviru komemorativne šetnje, a jedan student se okupljenima prije tišine obratio, te poručio da jedanaestomjesečna borba vrijedi, kada imaju na umu da će žrtve dobiti pravdu i da zbog toga sjećanja ne smiju da blijede.
Upravo zato, kako su najavili, pozvali su čitavu Srbiju na veliki komemorativni skup 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice.

Studenti pozvali na veliki skup 1. novembra u Novom Sadu

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu održali su danas plenum tokom protesta ispred zgrade fakulteta, nakon čega su saopštili da su dekanu Milivoju Alanoviću dali rok do 22 časa da povuče policiju iz zgrade i omogući ulazak studentima.
- Ukoliko ne bude ispoštovan zahtjev, bojimo se ozbiljnog narušavanja mogućnosti dijaloga- poručili su studenti nakon plenuma.
Protestno okupljanje organizovano je danas ispred Filozofskog falulteta, dan nakon što je dekan te obrazovne institucije Milivoj Alanović prekinuo studentsku blokadu koja traje mjesecima.
Ispred ulaza u zgradu, kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa, nalazi se i policija u opremi za razbijanje demonstacija, dok okupljeni uzvikuju "Uprava napolje".
- Mi smo ovdje dok nas ne puste u zgradu a moraće da nas puste- poručio je jedan od studenata sa megafona.
Protesti ispred Filozofskog dolaze nakon što su studenti 26. avgusta objavili da je dekan Alanović ujutru tog dana "uletio na fakultet sa par profesora i zamijenio bravu" a da je studentima u blokadi prijetio disciplinskim mjerama.
Zbog njegovih poteza ispred fakulteta su se u utorak tokom cijelog dana okupljali studenti, profesori i građani a tokom večeri je došlo do incidenta kada su, na poziv dekana, do fakulteta došli policija i Žandarmerija.

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu rok za povlačenje policije do 22 sata

Građani pod prekršajima, a policija bez odgovornosti - poručili su u Centru za građanska prava nakon što je policija po službenoj dužnosti pokrenula prekršajni postupak protiv 35 građana zbog protesta ispred Vile Gorica zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, a među kojima su i poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu policije Aida Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su ukazali da su na tom protestu povrijeđene osobe starije životne dobi, te da su neuniformisana lica, čiji identitet i komandna linija do danas nijesu utvrđeni, prskala građane biber sprejom.
- Uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama, niko od policijskih službenika nije odgovarao - istakli su oni.
ODT je, kako su podsjetili, odbacilo njihovu krivičnu prijavu, čime je, cijene u Centru za građanska prava, zvanično potvrđeno da se nasilje nad građanima u Crnoj Gori institucionalno toleriše.
- Ovo je samo nastavak sistemske nekažnjivosti u policiji koja nije postupala po pravilima službe na Belvederu 4–5. septembra 2021, imala teške propuste u komandnom lancu tokom masakra na Cetinju 12.08.2022, ponovila iste propuste u masakru 1. januara 2025, godinama tolerisala fašističke povike na javnim okupljanjima i ignorisala slučajeve poput Bećira Vukovića - decidni su u Centru za građanska prava.
Ovo nije, podvlače oni, pravna država dok se građani kažnjavaju, a policijsko nasilje ostaje netaknuto.
CGP zato zahtijeva reviziju odluke ODT-a, po njihovoj prijavi od 16. avgusta 2025, procesuiranje policijskih službenika i utvrđivanje komandne odgovornosti, prekid prakse u kojoj se građani targetiraju, a policijska zloupotreba prikriva.
- Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana - zaključili su u CGP.

CGP: Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana, niko od njih nije odgovarao uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremenu oblačnost, do 18 stepeni

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

M.M. (1995) iz Ulcinja oglašen je krivim i osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu od 720 eura, nakon što je u hitnom postupku izveden pred sud zbog niza teških saobraćajnih prekršaja.
On je 8. decembra 2025. godine, oko 17 časova, u Ulcinju zatečen da upravlja neregistrovanim vozilom, iako nema položen vozački ispit, a pritom je odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Dežurna sutkinja Anka Rašović donijela je odluku da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti rješenja, imajući u vidu da je riječ o povratniku u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, te da postoji opasnost da bi ponovo mogao počiniti slične prekršaje.
Okrivljeni je po završetku postupka odmah sproveden u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Ulcinjanin osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu zbog više teških saobraćajnih prekršaja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: studenti-u-blokadi