Predsjednica parlamenta Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je blokada Radio-televizije Srbije (RTS) krivično djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora i ocijenila da su blokaderi „sadisti koji maltretiraju žene“.
Brnabić je, gostujući na televiziji Pink, kazala da je dužna da upozori blokadere na posljedice i sankcije koje zakon propisuje i dodala da se nada da će institucije raditi svoj posao.
- Krivični zakonik predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do godinu za one koji neovlašćeno sprečavaju ili ometaju emitovanje radio i televizijskog programa - kazala je Brnabić.
Po njenim rIJečima, ljudi koji blokiraju javni servis „muče i targetiraju“ novinarke i reporterke tog medija.
Akademci koji su nezadovoljni radom RTS blokiraju zgrade javnog servisa od 14. aprila u 22.00, a naveli su da će blokada trajati dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) ili dok se RTS ne ugasi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brnabić o blokadi RTS-a: Blokaderi su sadisti, zakon mora da se poštuje

Srpski studenti u blokadi potvrdili su da će nastaviti da organizuju blokadu objekata Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu u Takovskoj ulici i na Košutnjaku, sve dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).
Precizirali su da će sa blokadama nastaviti i u ponedjeljak.
Oni su u objavi na društvenim mrežama objavili plan aktivnosti za danas ispred zgrada RTS-a, po kom će cijeli dan na obje lokacije organizovati porodični ručak, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Na Košutnjaku će od 14 do 22 sata nastupati više di-džejeva.
Ispred zgrade u Takovskoj, pored „porodičnog ručka“ i cjelodnevne akcije „Ulica blokadnog srca“, takođe će od 21 do četiri sata ujutru biti organizovano više nastupa di-džejeva.
U „programskoj šemi“ za obje lokacije navodi se da će kraj blokada biti kada se „raspiše novi konkurs za REM“.
Studenti i građani i u nedelju blokiraju ulaze u objekte RTS-a u Takovskoj i Aberdarevoj ulici, kao i studije na Košutnjaku, prethodno je naveo RTS, dodavši da je zaposlenima onemogućeno da dođu na radna mjesta.
Blokada zgrade javnog servisa traje od 14. aprila, a RTS je prethodno saopštio da je zbog „otežanih okolnosti rada“ primoran da prilagodi programsku šemu, da su podnijeli krivičnu prijava Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv N.N. osoba - organizatora blokada, kao i da su zatražili reakciju međunarodnih institucija.
Za saobraćaj su trenutno i dalje zatvoreni dio Takovske ulice, Ilije Garašanina i Majora Ilića.
Na većem broju stolova koje su postavili studenti na „porodičnom ručku“ nalaze se jaja ofarbana u skladu sa uskršnjim običajima.
Na nekima od njih napisano je „pumpaj“ i „blokadno jaje“.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji od 14. aprila uveče počeli s blokadom zgrade RTS-a i Radio-televizije Vojvodine tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Beogradski i novosadski studenti su se i 10. marta uveče nenajavljeno okupili ispred medijskih javnih servisa i blokirali sve ulaze, tražeći objektivno izvještavanje o protestima.
Studenti u blokadi već mjesecima protestuju zahtjevajući odgovornost za pad betonske nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, koja je usmrtila 16 osoba.

Nastavak blokade RTS-a do ispunjenja zahtjeva

Studenti u blokadi dočekali su sinoć najstariji hrišćanski praznik Vaskrs ispred Radio televizije Srbije (RTS) koji je već šesti dan blokiran.
Uz veliki broj građana, studenti su noć uoči Uskrsa proveli ispred javnog sevisa u Takovskoj i na Košutnjaku.
U ponoć su intonirali himnu Srbije.
Studentima su se ranije pridružile kolege iz Novog Pazara koji su došli da tokom vaskršnjih praznika pomognu kolegama sa Beogradskog univerziteta.
Građani neprekidno studentima donose hranu, sokove, vodu i druge potrepštine. U skladu sa uskršnjim običajima mnogi studenti i građani su na ovo okupljanje donijeli kuvana jaja, a na Veliki petak ispred RTS organizovano je i šaranje jaja.
Radio-televizija Srbije već šesti dan je u blokadi studenata i građana, zbog čega i dalje ne emituje redovan program.
Jutarnji dnevnik emitovan je i ovog puta u formi niza priloga, bez spikera u studiju, jer studenti ne dozvoljavaju zaposlenima da uđu u zgrade.
Svi ulazi u RTS u Takovskoj i Aberdarevoj, kao i u studio u Košutnjaku, blokirani su od ponedjeljka, 14. aprila u 22 sata, a studenti su ponovili i sinoć da blokada RTS neće biti prekinuta dok ne bude ispunjen osnovni zakonski zahtjev – raspisivanje konkursa za izbor članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije, koji ne postoji od 4. novembra prošle godine.
RTS je i jutros u vijestima ponovila ocjenu da je riječ o nezakonitoj blokadi i da nije bilo čime skrivila za to što se nalazi u toj situaciji.
Zbor radnika RTS zatražio je juče od rukovodstva javnog medijskog servisa i nadležnih službi da im se hitno obrate i daju jasne smjernice za rad tokom trajanja blokade, a ukoliko to ne učine, smatraće da se rukovodstvo povuklo i da nije u stanju da rukovodi javnim medijskim servisom.
Zbor radnika zahtijeva i podnošenje ostavki svih urednika i novinara koji nisu poštovali medijske zakone i Kodeks novinara i dozvolili su da se u Dnevniku 2 i ostalim informativnim emisijama iznesu neistine i uvrede na račun njihovih kolega, studenata i drugih građana. Kao drugi razlog za ostavke navedena je odgovornost prema svim građanima Srbije, zbog toga što su bili izloženi neistinitim i cenzurisanim informacijama, kakve ne dolikuju nijednom javnom servisu.
Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu ocijenili su sinoć kao skandalozno poređenje studenata i građana koji učestvuju u blokadi javnog servisa sa Novinarskom komorom nacističke Nemačke u Drugom dnevniku RTS, smatrajući da je to grubo kršenje osnovnih principa novinarske etike i zloupotreba javnog servisa. Studenti su ocijenili i da je riječ o namjernom pokušaju brutalne diskreditacije opravdanih studentskih zahtjeva i obesmišljavanju protesta koji se odvijaju u skladu sa ustavnim pravima.
RTS je u međuvremenu podnio krivičnu prijavu Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv NN lica koji realizuju blokadu i zatražio reagovanje međunarodnih institucija povodom onemogućavanja rada. Studenti su im poželeli sreću sa tužilaštvom, jer kako su naveli, oni čekaju već šest mjeseci da im ispune zahtjev.

Studenti dočekali Uskrs na javnom servisu: Šesti dan blokade RTS

Šesta noć studentske blokade zgrade Radio televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici, u centru Beograda, protiče u prisustvu do sada najvećeg broja građana kojih je prije ponoći bilo više od 15.000, a očekuje se da će poslije vaskršnje liturgije, iza ponoći, gužva biti još veća.
Studenti su i večeras blokirali sve glavne ulaze u zgradu RTS, kao i sve sporedne prilaze.
I večeras su na blokadi prisutni i studenti iz Novog Pazara koji su došli da tokom vaskršnjih praznika pomognu kolegama sa Beogradskog univerziteta.
Okupljeni sve vrijeme skandiraju „Pumpaj, pumpaj“, „Studenti, studenti“, „Ko ne skače taj je ćaci“, trube i duvaju u pištaljke i vuvuzele. Uz hitove osamdesetih godina povremeno ima i pjevanja i igranja na ulicama.
Građani neprekidno studentima donose hranu, sokove, vodu i druge potrepštine. U skladu sa uskršnjim običajima mnogi studenti i građani su na ovo okupljanje donijeli kuvana jaja.
Za saobraćaj je blokirana Takovska ulica od Kneza Miloša do Svetogorske, dio ulice Ilije Grašanina i Ulice Majora Tepića, kao i Aberdareva.

Šesta noć studentske blokade RTS-a u Beogradu protiče uz do sada najveći broj građana

Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu ocijenili su večeras da je "skandalozno poređenje" studenata i građana koji učestvuju u blokadi javnog servisa sa Novinarskom komorom nacističke Njemačke u Drugom dnevniku Radio Televizije Srbije grubo kršenje osnovnih principa novinarske etike i zloupotreba javnog servisa.
U objavi na Instagram nalogu, studenti u blokadi navode da je riječ o namjernom pokušaju brutalne diskreditacije opravdanih studentskih zahtjeva i obesmišljavanju protesta koji se odvijaju u skladu sa ustavnim pravima.
- Studenti nisu, niti mogu biti prijetnja društvenom poretku - oni su njegov korektiv. Javnost mora da zna da ovakav narativ, plasiran preko javnog medijskog servisa, ne doprinosi javnom interesu, već mu je cilj zastrašivanje, diskvalifikacija i poniženje onih koji se bore za transparentnost, slobodu medija i poštovanje zakona - navodi se u reagovanju.
Studenti podsjećaju da blokada RTS neće biti prekinuta dok se ne ispuni osnovni zakonski zahtjev - raspisivanje konkursa za izbor članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije, koji ne postoji od 4. novembra.
Bez funkcionalnog i nezavisnog regulatornog tijela, kako ističu, nema ni slobodnog, ni odgovornog medijskog prostora u Srbiji.
- Građani Srbije imaju pravo na javni servis koji informiše - ne na servis koji targetira - zaključuju studenti.

Studenti u blokadi: Skandalozno poređenje studenata i građana sa Novinarskom komorom nacističke Njemačke na RTS-u

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da „opozicija sada planira da napravi G 17+ s tim što će se sada zvati inicijativa 60“. Tu bi, kaže on, trebalo da bude 190 studenta blokadera - da prave studentsku listu.
- To sada planiraju jer im nije prošlo ovo oko prelazne vlade. Pa će onda da kažu: sada ćemo da tražimo nove izbore, pa ćemo da postavimo tu Božu Ratkapnu, Prelevića, onog najizrazitije antisrpski orijentisanog nastavnika, profesora Ognjena Radonjića i još neke koji treba to da predvode, pa će oni da pobijede na izborima. I da ne vjerujete što morate da slušate - rekao je Vučić u Pionirskom parku gdje je odnio vaskršnja jaja studentima koji žele da uče.
Dodaje da je sve to dobro kako bi ljudi mogli da vide da je, kako je kazao, sve vrijeme bio u pravu i da je sve vrijeme bila politika u pitanju.
- Kao i da ih nijednog trenutka nijesu interesovale niti žrtve u Novom Sadu, niti njihove porodice, već da su mislili sve vrijeme na politički angažovane profesore - rekao je on.
Izjavio je i da će svi iz opozicije napraviti otklon od studenata blokadera u skorije vrijeme kao što je to učinio danas rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić.
Rektor Đokić je, ističe Vučić, tokom razgovora u Upravi kriminalističke policije u Beogradu sve prebacio na studente.
- Rektor danas ko u filmu ‘Balkan ekspres’ – ‘jesi li to bio ti ili si išao tetki da odneseš lijek? Muzičar ili šta?’. Po njemu sve su studenti, a on ne zna je li muzičar ili je tetki išao lijek da odnese. Mene kad pitaju i javno i tajno, ja uvijek kažem da sam za sve kriv. A on odmah na sve druge. Svi drugi su krivi, samo on nije. Nemojte od takvih da učite - poručio je Vučić.

Vučić: Opozicija pravi novi G17, studenti učestvuju, a predvodnici će biti Prelević i Radonjić

Radio televizija Srbije (RTS) je podnijela krivičnu prijavu protiv "NN lica", za koje je navela da se predstavljaju kao studenti u blokadi, jer od 14. aprila blokiraju njiihove objekte u Beogradu.
Na sajtu RTS-a piše da je krivična prijava podnijeta protiv onih koji blokiraju njihove objekte u Takovskoj i Aberdarevoj ulici i na Košutnjaku, "pri čemu neprestano pozivaju druge građane da im se pridruže".
Dodaj se da je krivična prijava podnijeta Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
U prijavi piše da je od tog vremena (14. aprila) onemogućen ulazak novinara i drugih zaposlenih - posebno u tehničkim službama "što za posljedicu ima sprečavanje emitovanja televizijskog programa".
- Zaposleni su ugroženi u ovim nasilnim blokadama, jer im svaki ulazak u zgradu obezbjeđuje policija, i tom prilikom su vrijeđani, pljuvani i gurani - naveli su u RTS-u.

1084x550

RTS podnio krivičnu prijavu zbog blokade njihovih objekata

Nakon trosatnog saslušavanja, Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić pušten je, a u izjavi za medije ispred policije poručio je da je ovo "prijava protiv cijele akademske zajednice".
Kako je pojasnio, juče je dobio poziv da se javi u policiji zbog krivične prijave koja je podnijeta protiv njega.-&nbsp;
- Poštujući zakone ove zemlje, došao sam i dao izjavu, gdje sam izjavio da smatram da nisam učinio nikakvo krivično djelo. Ovo krivično djelo se stavlja na teret meni, ali i svim članovima akademske zajednice koji pokušavaju više mjeseci da artikulišu i donesu neke odluke koje su studenti započeli, profesori i građani ove zemlje podržali- rekao je on.
Zahvalio se svima koji su došli i svima koji pružaju podršku.
- Ne znam kako će se dalje postupak voditi. Ovo je prijava protiv svih dekana, studenata, profesora, akademske zajednice, nadam se da će akademska zajednica ostati jedinstvena i složna- kaže on.
Ranije danas se ispred zgrade Uprave kriminalističke policije u Beogradu okupio veliki broj studenata i građana, u znak podrške rektoru beogradskog univerzitetu prof. dr Vladanu Đokiću koji je tamo pozvan na saslušanje u predistražnom postupku zbog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja.
Okupljeni su skandirali "ne damo rektora''.

Rektor Univerziteta u Beogradu pušten poslije saslušanja: Ovo je prijava protiv cijele akademske zajednice

Nekoliko hiljada studenata i građana okupilo se večeras ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu u okviru blokade ulaza u objekat Javnog servisa koja traje već 46 sati.
Takovska ulica, u kojoj je zgrada RTS, zatvorena je za saobraćaj pošto je na kolovozu više desetina motora a policija preusmjerava vozila u okolne ulice.
Učesnici protesta prave buku duvanjem u pištaljke i trube, sa zvučnika puštaju muziku a u par navrata su skandirali „RTS je blokiran, niko nije umoran“.
Na zgradi RTS su postavljeni transparenti s natpisima „RTS – Radiotelevizija studenata“, „Ko se boji tišine?“, „Bez revolucije nema evolucije“, a okupljeni nose državne i zastave fakulteta.
Ispred ulaza u zgradu Javnog servisa postavljen je šator iz kog studenti dijele hranu i vodu učesnicima protesta.
Kako javlja reporterka N1, prema nezvaničnim informacijama, pet radnika RTS-a je pozvano na informativni razgovor u BIA.
Oni su navodno pozvani nakon zbora radnika RTS-a koji stoji uz studentske zahtjeve.
Pripadnici policije koji su danas stali ispred glavnog ulaza u zgradu Radio-televizije Srbije u Takovskoj, kao i na kapiju u Ulici Ilije Garašanina, napustili su te položaje.
U toku njihovog dežurstva nije primjenjivana sila, a studenti redari su stajali između njih i okupljenih studenata i građana.
Jedan od pripadnika policije rekao je reporteru FoNeta da je sve proteklo bez incidenata.
Studenti koji blokiraju beogradske fakultete objavili su večeras na svom Instagram profilu „programsku šemu“ RTStudenta, odnosno dešavanja na blokadama zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici i na Košutnjaku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDIhBFpeqC0f%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako se navodi, na Košutnjaku je u 21.00 planirano emitovanje FDU dnevnika na platnu, zatim u 21.30 „Basket sa Štimcem“, a poslije toga DJ nastup.
U Takovskoj su planirana tri DJ nastupa – u 22.00, u 2.00 i u 5.00.
U saopštenjuj se navodi: „Ne odlazimo dok se ne raspiše novi konkurs za Regulatorno tijelo za elektronske medije“.
Objekti RTS u Takovskoj ulici i na Košutnjaku, blokirani su od 14. aprila u 22.00 a blokada će, po najavi studenata, dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), ili dok se ne ugasi RTS.
RTS tokom trajanje blokade emituje redovan program, a njegovo uredništvo je ranije pozvalo na prekid blokade.

Blokada RTS u Beogradu traje već 46 sati, pet radnika javnog servisa pozvano na informativni razgovor u BIA

Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubive pjesme i parole o „očuvanju države" - Beograd je tokom vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke, piše Dojče vele.
Na trodnevnom „svesrpskom saboru" predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obznanio je „kraj obojene revolucije" i promovisao novi Pokret za narod i državu.
- Nećemo dati ni ovima s polja, ni ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu da se šetkaju koliko god hoće, nema ništa od toga - poručio je Vučić.
Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je prisustvovalo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organizovanim autobusima, drugi pješice - imitirajući studente koji mkesecima hodaju Srbijom u znak protesta.
<h2>Pet zahtjeva samom sebi</h2>
Govor Vučića u subotu uveče uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih ka „uspostavljanju reda".
- Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužilaštava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke i preduzmu sve druge zakonom propisane mjere, kako bi se uspostavio red i mir u državi - istakao je Vučić.
To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za Dojče vele novinar Nedim Sejdinović.
- Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novo-radikalskoj retorici - dodaje Sejdinović.
Slično misli i profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić. Ona za Dojče vele ukazuje na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo.
- On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlašćenja drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopšte nema ustavnog osnova da to od njih zahtijeva - objašnjava Rakić Vodinelić.
Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve odreagovati tužilaštvo, ali i policija koja ima ovlašćenje da zabrani javne skupove.
- Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani sprovode svakog dana. Sad je pitanje da li će neko pokušati da rasturi te blokade - dodaje Rakić Vodinelić.
<h2>Konsolidaciju prati i represija</h2>
Dok pokušava da konsoliduje sopstvene redove, režim pojačava pritisak i na studente i demonstrante koji su skoro pola godine na ulici.
Vijesti o fizički napadima, privođenjima, disciplinskim i krivičnim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestoro novosadskih studenata i aktivista već se mjesec nalazi u pritvoru, dok je šestoro u političkom izgnanstvu zbog navodne „pripreme djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Srbije".
Sejdinović vjeruje da je sve to dio „kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio.
- Očigledno je cilj zastrašivanje i ućutkivanje građana, jer je procjena da se energija protesta pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofanzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da to što radi vlast na čelu s Vučićem jeste apsolutno kontraproduktivno po njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim - ocijenio je Sejdinović.
<h2>Otpor ne jenjava</h2>
Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta širom Srbije pokušale su da spriječe autobuse s pristalicama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade.
U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, paralelno sa SNS skupom održavao se i veliki protest studenata na kom je ponovo hiljade ljudi demonstriralo protiv vlasti.
- Ovo društvo se jednostavno lomi – ili ćemo krenuti u pravcu u pravcu Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, hapšenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će protesti nastaviti da se vrše pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti - smatra Sejdinović.
U borbi za rasplet, grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu ka Strazburu gdje će evropskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku ih dočekuju članovi dijaspore – uz suze i ovacije.
Vlast, s druge strane, priprema novu Vladu na čijem će čelu biti ljekar Đuro Macut koji gotovo da nema nikakvog političkog iskustva. Dio analitičara je ovakav potez ocijenilo kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži ekspertsku vladu. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića koji zbog pada rejtinga želi po svaku cijenu da izbjegne izbore.
- Ja mislim da je on sam svjestan da ne može da računa ni na policiju, ni na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju da po njegovom nalogu krše zakone - kaže Sejdinović.
Ali konačan rasplet još nije ni na vidiku. I vlast i opoziciona javnost čekaju da ona druga strana – prva pogriješi.

Sabor SNS: Pokušaj konsolidacije moći

Lideri evropskih i svjetskih institucija kazali su, povodom smrti pape Franja, da njegovo zalaganje za mir, za siromašne i za smanjenje gladi u svijetu ostaju u posebnom sjećanju.
- U svojoj posljednjoj poruci za Svjetski dan mira predložio je tri akcije kako bi došlo do 'trajne promjene' – oprost međunarodnog duga, ukidanje smrtne kazne i preraspodjelu vojnih sredstava za okončanje gladi. Neka nas njegove ideje nastave voditi ka budućnosti punoj nade- poručio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Poruke saosjećanja i nade
Predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je papa nadahnuo milione, daleko izvan Katoličke crkve, svojom poniznošću i čistom ljubavlju prema siromašnima.&nbsp;
- Pridružujem se milionima širom svijeta koji oplakuju smrt Njegove Svetosti pape Franja. Moje misli su sa svima koji osjećaju ovaj duboki gubitak. Neka pronađu utjehu u ideji da će nasljeđe pape Franja trajati- izjavila je Fon der Lajen.
- 'Papa naroda' ostaće upamćen po svojoj ljubavi prema životu, nadi u mir, saosjećanju za jednakost i socijalnu pravdu- poručila je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola.

Košta: Neka nas papine ideje nastave voditi ka budućnosti punoj nade

Zakonska odredba koja uz roditeljsku saglasnost dozvoljava sklapanje braka maloljetnim osobama starijim od 16 godina predstavlja sistemski propust i prostor za zloupotrebu, koji se mora hitno ukloniti, kazali su iz Ženskog kluba Skupštine i najavili da će uložiti maksimalne napore da se zakonski okvir unaprijedi.
Raniji saziv Ženskog kluba Skupštine je 2022. godine saopštio da će inicirati izmjene zakonske regulative koje će formalno onemogućiti da maloljetne osobe mogu stupiti u brak.
Potpredsjednica Skupštine i kopredsjednica Ženskog kluba parlamenta, Zdenka Popović, Agenciji MINA je kazala da je ta inicijativa izuzetno pozitivna i da smatra da je to važan iskorak ka zaštiti prava djece, posebno djevojčica.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei rekao je da ta organizacija pozdravlja inicijativu Ženskog kluba Skupštine da izmijeni zakon i jasno propiše da nijedno dijete mlađe od 18 godina ne može stupiti u brak.
- Ta inicijativa je u skladu sa preporukama dva važna komiteta Ujedinjenih nacija – Komiteta za prava djeteta (iz 2018.) i Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena (iz prošle godine) - kazao je Servadei Agenciji MINA.
Iz Ministarstva pravde Agenciji MINA su rekli da pozdravljaju sve dobre namjere i inicijative čiji je cilj zaštita prava djeteta i unapređenje pravnog okvira u skladu sa međunarodnim standardima.
Međutim, kako su naveli, svaka zakonodavna promjena mora biti pažljivo razmotrena, uz analizu njenog pravnog, socijalnog i kulturnog uticaja.
- Ključno je ukazati da bi onemogućavanje maloljetne osobe da stupi u brak u izuzetnim situacijama, koje su sada predviđene zakonom, moglo dovesti do uskraćivanja ostvarivanja određenih prava osobama koje su dovoljno zrele da imaju želju da stupe u brak - &nbsp;rekli su iz Ministarstva pravde.
Prema njihovim riječima, cilj podnošenja inicijative je prvenstveno ograničenje ranih brakova, koji to formalno i nijesu, jer se ne zaključuju u zakonskoj proceduri, a odnose se na djecu mnogo mlađe starosne dobi od one koju predviđa Porodični zakon.
- Treba imati u vidu i kakve bi posljedice mogle nastupiti ukoliko je nekom ko ima 17 godina, i slobodno izražava volju da zaključi brak, to pravo uskraćeno zbog činjenice da neko vrši trgovinu ljudima u odnosu na osobe mlađe od 16 godina - &nbsp;kazali su iz Ministarstva pravde.
Kako su naveli iz tog resora, pitanje ukidanja zakonske odredbe koja omogućava sklapanje braka djetetu starijem od 16 godina zahtijeva temeljnu analizu i široku drušvenu raspravu.
- Važno je uzeti u obzir sve aspekte i potencijane posljedice takve izmjene, kako bi se osiguralo da svaki predloženi korak doprinese najboljem interesu djece i zaštiti njihovih prava - &nbsp;ukazali su iz Ministarstva.
Izvršna koordinatorka u Centru za romske inicijative Fana Delija Agenciji MINA je rekla da će u junu biti tri godine od pokretanja incijative Ženskog kluba, što govori o tome da prethodna i aktuelna vlast nijesu zaintresovane da se izvrše zakonske izmjene.
Ona smatra da izmjene zakonskih propisa neće moći u potpunosti da riješi problem, ali da bi bile u skladu sa međunarodnim standardima, u pogledu sprečavanja dječjih brakova, kao i da bi ujedno osigurale bolju zaštitu djece.
To bi, kako je kazala Delija, značajno uticalo na suzbijanje takvih pojava, jer bi se na taj način organizacije koje se bave suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova mogle pozivati na zakonske norme, a istovremeno bi omogućilo da djevojčice nastave i srednje obrazovanja.
- Praksa pokazuje da se smanjuje maloljetnički brak prije 16 godine života, ali se u posljednje vreme značajno povećava maloljetnički brak sa 16 godina, kada je zajednica Roma i Egipćana u pitanju - &nbsp;rekla je Delija.
Servadei smatra da zakonski okvir u Crnoj Gori jeste napredovao, ali da još ne sprečava u potpunosti, niti eliminiše praksu dječjih brakova.
On je podsjetio da su razvijene strategije koje su usmjerene na podršku romskim i egipćanskim zajednicama, koje su najviše pogođene ovim problemom.
Međutim, kako je rekao Servadei, zakoni i strategije nijesu dovoljni sami po sebi.
- Da bi se zaustavili dječiji brakovi, neophodno je njihovo dosljedno sprovođenje, aktivno uključivanje zajednica i rješavanje osnovnih uzroka – naročito siromaštva i nejednakosti. Samo tada možemo istinski zaštititi svako dijete - istakao je Servadei.
Na pitanje da li bi Ženski klub 28. saziva Skupštine podržao ukidanje zakonske odredbe koja, na osnovu saglasnosti roditelja, dozvoljava sklapanje braka maloljetnoj osobi starijoj od 16 godina, Popović je odgovorila potvrdno.
- Upravo ta zakonska odredba koja dozvoljava sklapanje braka sa 16 godina uz roditeljsku saglasnost predstavlja sistemski propust i prostor za zloupotrebu, koji se mora hitno ukloniti - istakla je Popović, dodajući da ne postoji nijedan opravdan razlog da dijete u tom uzrastu preuzima odgovornost koju brak nosi.
Prema njenim riječima, saglasnost roditelja ne mijenja činjenicu da to dijete još nije dostiglo emotivnu, psihološku, niti pravnu zrelost potrebnu za takav korak.
- Mi smatramo da zakonski minimum za sklapanje braka mora biti 18 godina, bez izuzetaka - navela je Popović.
Ona je najavila da će Ženski klub, u saradnji sa međunarodnim partnerima, stručnom javnošću i civilnim sektorom, raditi na izradi inicijative za ukidanje te odredbe i izmjenu zakonskog okvira.
“Naš cilj je jasan, da Crna Gora dobije savremeni zakon koji u potpunosti zabranjuje sklapanje brakova sa maloljetnim osobama i da stane rame uz rame sa evropskim zemljama koje ovu praksu ne tolerišu”, poručila je Popović.
Delija je saglasna da zakonodavni okvir nije efikasan.
To, kako je navela, pokazuje i praksa.
-Potrebno je izvršiti izmjene zakona, jer zakonodavni okvir ne prepoznaje specifičnosti problema dječjeg braka, imajući u vidu da roditelji, odnosno najčešće počinici, ostaju nekažnjeni, čak i u slučajevima kad se brak ugovara sa 13, 14, 15 godina - kazala je Delija, dodajući da se skoro svaki slučaj odbacuje zbog nedostatka dokaza.
Ona je rekla da se u dosadašnjem radu uglavnom uočava da državni tužilac i organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove u principu ne preduzimaju sve raspoložive mjere i radnje dokazivanja, kao što su mjere tajnog nadzora, provjere porijekla novca u slučajevima kada je stečena protivpravna finansijska korist, saslušavanje eventualnih svjedoka.
Delija je kazala da se uočava generalno loša praksa da se saslušava samo jedan roditelj (na primjer otac), ili neka osoba koja je pomagač prilikom izvršenja krivičnog djela, ali ne i podstrekači.
Ona je ukazala da je veliki procenat odbacivanja krivičnih prijava, da izviđajni postupak traje dugo, da djevojčice mijenjaju iskaze, vraćaju se porodici i da protokom vremena gube potrebu za istinom i pravdom.
Žrtve, kako je dodala, nerijetko borave u neadekvatnim skloništma bez programa reintegracije.
Ministarstvo pravde ne raspolaže podacima o ukupnom broju formalno zaključenih dječjih brakova, s obzirom na to da se ta evidencija vodi u okviru nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Iz tog resora su naveli da su, prema podacima dostavljenim od Vrhovnog suda, od 1. januara 2019. do 31. decembra prošle godine, osnovni sudovi u Crnoj Gori usvojili ukupno 64 predloga za davanje dozvole za zaključenje braka.
Oni su kazali da su, od tog broja, osam predloga podnijeli pripadnici romske ili egipćanske zajednice.
Iz Ministarstva su rekli da treba imati u vidu da se dozvola suda pribavlja u vanparničnom sudskom postupku u kojem sud ispituje sve činjenice i okolnosti značajne za utvrđivanje da li postoji slobodna volja i želja djeteta starijeg od 16 godina za zaključenje braka i da li je dijete odgovarajućeg uzrasta dostiglo fizičku i psihičku zrelost za zaključenje braka, odnosno za vršenje prava i dužnosti koje čine sadržinu braka.
Popović ističe da je pravo svakog djeteta da djetinjstvo provede bez pritiska da preuzima uloge i obaveze odraslih, kao i da borba protiv dječjih brakova mora biti prioritet svih koji rade na unapređenju prava djece i zaštiti maloljetnika.
Odgovarajući na pitanje šta vidi kao najuticajnije faktore koji dovode do sklapanja dječjih brakova i šta nadležni treba da preduzmu kako bi došlo do okončanja sklapanja tih brakova, ona je kazala da posebno zabrinjava što se oni i dalje učestalo pojavljuju, naročito unutar romske i egipćanske populacije.
- Tamo su brakovi djece često rezultat tradicije, siromaštva, niskog nivoa obrazovanja i društvene marginalizacije. Ove zajednice su često izvan domašaja institucija, a institucionalni odgovor izostaje ili je spor, nedosljedan i bez jasnih sankcija - rekla je Popović.
Potrebno je, kako je istakla, preduzeti konkretne korake počevši od izmjene zakona, uvođenja preventivnih mehanizama, intenziviranja nadzora, edukacije roditelja i djece, kao i osnaživanja lokalnih zajednica kroz rad sa nevladinim organizacijama i medijima.
Popović je rekla da je ključna i uloga škola i centara za socijalni rad, koji moraju imati jasne protokole za djelovanje u slučajevima rizika od dječjih brakova.
- Bez snažnog institucionalnog odgovora, bez zakona koji ne ostavljaju prostor za manipulaciju i bez društvene svijesti o štetnosti ovakvih praksi nećemo doći do stvarnog iskorjenjivanja dječjih brakova - navela je Popović.
Servadei smatra da su dječiji brakovi rezultat brojnih uzroka, koji su često povezani.
Među najuticajnijim faktorima su, kako je kazao, siromaštvo, nedostatak prilika za zaposlenje, nizak nivo obrazovanja djece i roditelja, kao i duboko ukorijenjene društvene i kulturne norme, poput miraza ili prakse otkupa mlade.
Servadei je rekao da rodna nejednakost takođe igra veliku ulogu – od djevojčica se često očekuje da rano preuzmu odgovornost odraslih.
- Ova praksa ima ozbiljne posljedice - djevojčice napuštaju školu, gube šansu za zaposlenje i izložene su većem riziku od siromaštva i zdravstvenih problema, kako one, tako i njihova djeca - naveo je Servadei.
On je ukazao da je potrebno uložiti sredstva u detaljna istraživanja i procjene u određenim romskim i egipćanskim zajednicama, da bi znali kako najbolje djelovati.
- To bi pomoglo da se razjasni da li se radi prije svega o siromaštvu, kulturnim očekivanjima ili kombinaciji ovih faktora, i omogućilo bi donošenje ciljano dizajniranih rješenja koja mogu donijeti stvarnu promjenu - rekao je Servadei.
On je istakao da obrazovanje ima ključnu ulogu i da škole moraju bolje podržavati romske i egipćanske djevojčice i dječake kako bi završili osnovnu, upisali i završili srednju školu.
Servadei je poručio da sistemi socijalne i dječje zaštite moraju pružiti jaču ekonomsku podršku porodicama koje žive u siromaštvu, jer su finansijski pritisci jedan od glavnih uzroka dječijih brakova.
Potrebno je, kako je istakao Servadei, ojačati kapacitete za rano prepoznavanje i reagovanje u slučajevima dječijih brakova, uključujući obuke za socijalne radnike, nastavnike i policiju.
- Osnaživanje djevojčica je takođe ključno. Programi koji im nude obrazovanje, životne vještine i prilike za liderstvo jačaju njihovo samopouzdanje i pomažu im da se usprotive dječjem braku - naveo je Servadei.
On je kazao da zajednice moraju biti dio rješenja. “Lideri lokalnih zajednica i druge uticajne ličnosti mogu pomoći da se promijene štetna uvjerenja i običaji koji podržavaju dječje brakove”.
Servadei je poručio da roditeljski programi, poput UNICEF-ove inicijative „Brižne porodice“, treba da se prošire kako bi se roditelji bolje informisali o rizicima dječjih brakova, kao i o pravnim posljedicama ukoliko ih dozvole.
- Ako se sve ove mjere sprovedu zajedno, Crna Gora može napraviti stvaran pomak ka okončanju dječjih brakova i obezbijediti svakom djetetu priliku da odrasta bezbjedno, da se obrazuje i ostvari svoj puni potencijal - zaključio je Servadei.
Delija je saglasna da postoji više faktora koji dovode do sklapanja dječjeg braka.
- Međutim, smatram da je najuticajni faktor taj što institucije ne primijenjuju adekvatne mjere u sprečavanju dječjih brakova, i da se institucije pozivaju na običaje koje se u 21. vijeku zloupotrebljavaju - navela je Delija.
Ona je istakla da kvalitetno obrazovanje može značajno da utiče na smanjenje dječjih brakova i poručila da bi trebalo razmotriti mogućnost da srednje obrazovanje bude obavezno.

Zakonski minimum za sklapanje braka da bude 18 godina

Poslanik Pokreta Evropa sad i član skupštinskog Odbora za bezbjednost Miloš Pižurica komentarisao je za Antenu M slučaj Danila Mandića, tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića, koji je osumnjičen za pokušaj ubistva dvojice sugrađana, kojima je, prije nego što ih je ranio, prepriječio put službenim automobilom Skupštine Crne Gore.
- Jedini komentar na ono što se desilo je da zaista to osuđujemo i da očekujemo da tužilastvo i sudstvo budu efikasni u ovom, ali i u svakom drugom slučaju- kazao je Pižurica.
To što je neko nečiji srodnik ne abolira ga od odgovornosti, čak naprotiv, da bi trebalo da sudstvo i tužilastvo još ozbiljnije shvate slučaj, poručio je Pižurica.

Pižurica: To što je Danilo Mandić nečiji srodnik, ne abolira ga od odgovornosti

U periodu sedisvakancije Rimokatoličkom crkvom upravlja Kardinalski kolegijum, ali s vrlo ograničenim ovlašćenjima koja su propisane apostolskom konstitucijom 'Universi Dominici Gregis', prenosi N1 Zagreb.
Na dužnosti ostaju kardinal kamerlengo (komornik) – najvažniji vatikanski velikodostojnik u tom razdoblju, a to je trenutno Kevin Farel. Zatim tu su i rimski vikar, italijanski kardinal Baldasare Reina i Veliki penitencijar zadužen za pitanja oprosta grijeha kardinal Anđelo De Donatis.

Kardinalski kolegijum će rukovoditi Rimokatoličkom crkvom do izbora novog pape

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: studenti-u-blokadi