Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) želi da gradi inkluzivnu, jedinstvenu i evropski orijentisanu državu, zasnovanu na dijalogu, raskidu sa lošim praksama i udruživanju progresivnih snaga, a Strategija koju priprema biće zajednički, promišljen i otvoren dokument nastao kroz široko učešće građana i stručnjaka. To je poručeno na drugoj godišnjoj sesiji STEGA-e, na kojoj je predstavljen inovirani dokument te organizacije i usvojen novi sastav redakcija. Predstavnik Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA Vladimir Nikaljević istakao je da je STEGA skrenula &nbsp;pažnju &nbsp;javnosti, ali i stvorila očekivanja.&nbsp; - Ideje i ciljevi za koje se STEGA bori su važniji od pobjeda nad partijama ili pojedincima. Postavili smo načela po kojima ćemo napisati Strategiju i živjeti Stegu, a to su: načelo jedinstvenosti i nedjeljivosti Crne Gore, načelo inkluzivnosti - kao državni i evropski princip, načelo dijaloga-na sva otvorena pitanja odgovore moramo tražiti i naći u Crnoj Gori, načelo diskontinuiteta-raskid sa lošim praksama, objedinjavanje progresivnih snaga i okretanje budućnosti - rekao je Nikaljević. Ukazao je da su postavili i načelo policentričnosti akcije-autonomno djelovanje pojedinaca i grupa, ali isti smjer i zajednički cilj i načelo koherentnosti - sve &nbsp;osmišljeno i uvezano. - U izradi Strategije, kako bismo obezbijedili inkluzivnost i promišljene stavove po najvažnijim oblastima, organizovaćemo okrugle stolove. Ovim današnjim zasijedanjem započinjemo izradu zajedničkog dokumenta - najavio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112620118_7b12918e98c3c8604afd1b8f0317cafb70f33c860e4f0dbafb7c5dcb84e7e440.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112620118_7b12918e98c3c8604afd1b8f0317cafb70f33c860e4f0dbafb7c5dcb84e7e440" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja"> <figcaption>Sa današnjeg događaja(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  U ime redakcije za nauku i obrazovanje prof. dr Miomir Jovanović kazao je da je dinamika društvenih procesa u Crnoj Gori dovela u pitanje funkcionisanje obrazovnog sistema kao osnovnog stuba svakog društva. - Osnovno i srednje obrazovanje je nekonkurentno ( međunarodne evaluacije) , dok je polovina mladih funkcionalno nepismena. Izražen je deficit radnih mjesta u zanatstvu i uslužnim djelatnostima. Visoko obrazovanje ne školuje dovoljno mladih za potrebe razvoja Crne Gore i poslove budućnosti u EU (IT,AL, genetika, turizam, ekologija i dr) - rekao je Jovanović. Smatra da tržište rada ukazuje na duboke strukturne probleme u Crnoj Gori usljed nedostatka prilika za prvo zaposlenje, neadekvatne povezanosti obrazovanja i privrede i dr. - Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori i dalje je među najvišima u regionu Zapadnog Balkana (SB, MONSTAT), tako da sve veći broj mladih ljudi napušta zemlju u potrazi za boljim platama i stabilnim radnim uslovima. Brojni izazovi u oblasti obrazovanja i nauke, zahtijevaju sistemski odgovor, kao rezutat sveobuhvatne reforme kako bi stvorili podsticajan ambijent koji će doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju društva - kazao je Jovanović. Reditelj Danilo Marunović ispred Redakcije za kulturu podsjetio je da je STEGA u proteklim mjesecima, po prvi put u okviru opšte društvene paradigme, uspjela da teme iz kulture lansira kao glavne, goruće i prioritetne društvene teme. - I to u ambijentu ekonomskog i svakog drugog populizma, masovne devalvacije svih mogućih vrijednosti, i kulturnog ambijenta koji je postao partitokratski teren za nagradjivanje podobnih. Nakon sto smo kroz svoje "akcije" ispod Vile Gorica, na Gorici, u Brcelima, ispred Dvorca Petrovića u Podgorici, i posljednje na Lovćenu, uspjeli da stvorimo novu građansku energiju na temama iz kulture, po toj inerciji ćemo nastaviti djelovanje - najavio je Marunović. Poručio je da će zahtjevati i boriti se za bolje drustvo, za kulturnije društvo, modernije, progresivnije i probuđeno drustvo, „čiju su istoriju gradili vladari pjesnici, a čiju ce budućnost graditi kreativci, a ne partijski vojnici“ Mr Dragan Marković ispred Redakcije za planiranje i uređenje prostora smatra da je za nužnu, korjenitu promjenu pogubne prakse planiranja i uređenja prostora neophodno obezbijediti preduslove za kvalitetno – stručno i odgovorno planiranje. - S aspekta razvoja, za koji se rade planovi i uređuje prostor, nužno je utvrditi koje i kakve investicije su održive i društveno korisne u odnosu na one koje nepovratno troše prostor i umanjuju priliku za održivi razvoj pa čak i opstanak društvene zajednice na prostoru Crne Gore - smatra Marković. Ocijenio je da je na najvišem nivou vlasti potrebno utvrditi što je razvojna investicija, a šta manipulacija- „tržišna špekulacija sa izuzetno atraktivnim prostorom koji bi trebao biti osnov za održivi razvoj.“ - Potrebno je razviti opštu društvenu svijest o tome kako racionalno koristiti prostor, a prema čemu biti krajnje oprezan pa i restriktivan – stanovi za tržište: investicije u hotele i aktiviranje poljoprivrednog i potencijalno poljoprivrednog zemljišta. Takođe, važno je utvrditi jasna razvojna opredjeljenja i obezbijediti njihovu dosljednu realizaciju kroz regulatorni okvir i ukupnu politiku, naročito poreski sistem - kazao je Marković. Istakao je da je u novom društvenom ambijentu, formalističko prostorno planiranje &nbsp;potrebno zamijeniti stručnim i odgovornim prostornim planiranjem. U ime redakcije za pravo i politički sistem prof.dr Branislav Radulović kazao je da u trenutku kada nema neophodnog dijaloga i kada su institucije dovedene do minimuma povjerenja, STEGA ima obavezu da proširi polje onih koji znaju da u EU ne ulazi Crna Gora kao teritorija, niti Vlada ili politička vođstva, već kompletno društvo. - Upravo zato neophodno je da se na setu resornih politika: pravo, ekonomija, nauka, obrazovanje, kultura, odbrana, zdravstvo daju pravi odgovori na čitav niz otvorenih pitanja na koje se u tekućem procesu EU gleda kao formalne kriterijume, a u suštini dolazi do ozbiljne erozije i devastacije - naveo je Radulović. Ukazao je da se to posebno odnosi na pregovaračka polja 23 i 24 u kojima se čak, kako je ocijenio, nazaduje u odnosu na prethodni period. - To je posljedica "fingiranja" reformi i zalaganja za vladavinu prava, a zapravo se uspostavlja pravo na vladavinu uz prenaglašenu partitokratiju i drastičan pad kredibiliteta institucija usljed nekopentencije u izboru nosioca funkcija i masovnom partijskom zapošljavanju. Upravo to podriva evropski put Crne Gore i kod građana umanjuje povjerenje u institucije i pravni poredak - smatra Radulović. Mr Miloš Vuković, koji se obratio u ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj, upozorio je da je poslednjih nekoliko mjeseci donijelo niz alarmantnih pokazatelja koji razotkrivaju duboku krizu u upravljanju državnim finansijama i urušavanje kredibiliteta ekonomske politike. - Oktobarsko šesto uzastopno negativno mišljenje Državne revizorske institucije na budžetsku reviziju predstavlja istorijski rekord neuspjeha fiskalne discipline. Novembarski debakl emisije državnih obveznica – kada je od ciljanih 50 miliona eura prikupljeno tek 20 miliona – nedvosmisleno je pokazao da građani više nemaju povjerenja u ekonomsku politiku i fiskalnu stabilnost države - rekao je Vuković. Ukazao je i da je Zakon o budžetu objavljen sa zakašnjenjem i suprotno zakonskim obavezama, dok se njegov privid ravnoteže postiže kroz inflatorni pritisak i rast cijena što je klasičan primjer "fiskalne fasade" bez stvarne stabilnosti. - Međunarodni monetarni fond reagovao je oštrom kritikom fiskalne strategije, posebno programa "Evropa sad 2", sa jasnom porukom: hitna rekalibracija je neophodna. Svi ovi događaji otkrivaju sistemski kolaps: fiskalna disciplina rapidno propada, spoljašnji disbalansi se produbljuju, finansijski rizici se gomilaju, dok se ključna strukturna pitanja ignorišu. Reforme su zamrznute, fiskalna pravila se krše sistematski, nezavisne institucije se potiskuju, a dugoročna održivost se žrtvuje za trenutne političke potrebe - smatra Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112620118_8ef1c78fefe178bbde3ac08894b65ebbd1e3a5d6f4df67bb1d41e59e7bc6ded2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112620118_8ef1c78fefe178bbde3ac08894b65ebbd1e3a5d6f4df67bb1d41e59e7bc6ded2" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja"> <figcaption>Sa današnjeg događaja(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ova konstelacija problema nije slučajna već pokazuje fundamentalne mane u vođenju javnih finansija. - Negativan primarni deficit znači da se država zadužuje samo da pokriva kamate, rast ekonomije zavisi od duga umjesto od produktivnosti, dok ključni sektor turizma, koji čini 30 odsto BDP-a, bilježi usporavanje. Manevarski prostor se dramatično sužava, što objašnjava zašto građani i investitori masovno gube povjerenje u državnu ekonomsku politiku - naveo je Vuković. Ocijenio je da će bez hitnih i suštinskih korekcija, javne finansije Crne Gore ostati na ivici održivosti, dok će se erozija povjerenja nastaviti a što potvrđuju i katastrofalni rezultati emisije obveznica i sve oštrije poruke međunarodnih institucija. Ispred Redakcije za zaštitu kulturne baštine dr Anastazija Miranović istakla je da suštinsku, značenjsku okosnicu identitetske vertikale crnogorskog društva i države Crne Gore predstavlja bogata, slojevita i raznovrsna kulturna baština. - Već duži vremenski period ona je ugrožena i u permanentnoj opasnosti od daljih devastacija, neadekvatnih sanacija i neutemeljenih revizionističkih prisvajanja. STEGA će se argumentovano boriti za za zaštitu, očuvanje i unaprijeđenje pravnog i materijalnog statusa kulturnog nasljeđa Crne Gore, donošenjem odgovarajućih strateških-programskih dokumenata, kao i proaktivnim učešćem – promišljenim aktivizmom u javnom prostoru - navela je Miranović. Ispred Redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku dr Zoran Jovančević, smatra da Crna Gora do zdravstvenog sistema „po mjeri građanina“ može doći tek nakon donošenja novog strateškog dokumenta usklađenog sa EU politikama i završetka započetih reformi. Kako je istakao, potrebno je obezbijediti jednak pristup zdravstvenim uslugama i preventivnim mjerama, jer „jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite moraju biti garantovane svakom građaninu“. Prema njegovim riječima, ključno je stabilno finansiranje, jačanje primarne zaštite i bolja povezanost javnog i privatnog sektora. „Privatne zdravstvene ustanove su ogroman resurs i racionalno je voditi politiku koja omogućava da pacijenta prati novac“, kazao je Jovančević. On ukazuje na potrebu usklađivanja zakonodavstva sa EU, modernizacije obrazovanja zdravstvenih radnika i jačanja preventivnih programa. Posebno je važno, kako je rekao, da se „obezbijedi zdravo okruženje – ispravna voda, hrana, vazduh i prostor“, te da se programi imunizacije i ranog otkrivanja raka sprovedu u potpunosti. Jovančević naglašava i da primarna zaštita mora biti osnažena tako da zbrine do 80 odsto potreba pacijenata, dok sekundarni i tercijarni nivo treba racionalizovati, uključujući i rješavanje kapaciteta i statusa Instituta Igalo. Modernizacija sistema, dodaje, zahtijeva i bolji informacioni sistem. „Potrebno je omogućiti prednosti IT tehnologija – telemedicine, vještačke inteligencije i brze dostupnosti podataka“, poručio je, naglašavajući važnost rješavanja snabdijevanja ljekovima i racionalne potrošnje. - Neophodno je donijeti protokole za najčešće bolesti, obezbijediti racionalnu upotrebu resursa i smanjiti korupciju u zdravstvu - zaključio je Jovančević. U Drugom dijelu druge godišnje Sesije je predstavljena forma inoviranog dokumenta STEGA te su predloženi i usvojeni inovirani sastavi redakcija. Nakon toga, u diskusiju vezano za planiranje i oblike daljeg djelovanja STEGA-e svojim prijedlozima, učestvovali su: Prof.dr Rade Ratković, Vesna Maraš, Željko Vidaković, mr Radoje Cerović, Bosiljka Kankaraš, Purko Ivančević, Predrag Boljević, Slavica Jurišević, Alek Barović, Zoran Vujošević, Nikola Vujačić, Dragan Žarković. REDAKCIJE STEGA 2025: Pravo i politički sistem <ol> <li>Doc.dr Nikoleta Đukanović - koordinator</li> <li>Prof. dr Branislav Radulović</li> <li>Prof. dr Miloš Vukčević&nbsp;</li> <li>Prof. dr Čedomir Čupić</li> <li>Prof.dr Časlav Pejović</li> <li>Prof.dr Vesna Ratković</li> <li>Prof. dr Dražen Cerović</li> <li>Prof.dr Goran Kaluđerović</li> <li>Doktorant mr Alek Barović</li> <li>Vlado Vuković - advokat</li> <li>Anton Markić – advokat</li> <li>Veselin Raspopović – advokat</li> <li>Gordana Mitrovi</li> </ol> Ekonomija i privredni razvoj <ol> <li>Mr Miloš Vuković – koordinator</li> <li>Dipl.ecc Vladimir Nikaljević</li> <li>Prof.dr Rade Ratković</li> <li>Prof.dr Gordana Đurović</li> <li>Prof. dr Vesna Maraš</li> <li>Mr Branko Kažanegra</li> <li>Dipl.ecc Džavid Kahari</li> <li>Radojica Dakić – privrednik</li> <li>Željko Vidaković</li> </ol> Nauka I obrazovanje <ol> <li>Prof.dr Miomir Jovanović – koordinator</li> <li>Slobodan Backović – akademik</li> <li>Đorđe Borozan – akademik</li> <li>Prof. dr Aleksandar Radoman</li> <li>Prof. dr Veselin Ivanović</li> <li>Doc.dr Adnan Prekić</li> <li>Doc.dr Jasmina Nikčević</li> <li>Doc.dr Dragan Žarković</li> <li>Mr Neven Pajović</li> <li>Igor Radulović – profesor istorije Podgorica</li> </ol> Međunarodni odnosi i bezbijednost <ol> <li>Zoran Lazarević – general u penziji - koordinator</li> <li>Dragan Samardžić – admiral u penziji</li> <li>Prof. dr &nbsp;Boro Vučinić</li> <li>Mr Luka Mitrović</li> <li>Mr Vlado Ražnatović</li> <li>Željko Perović - diplomata</li> <li>Ramiz Bašić - diplomata</li> <li>Nikola Janjušević</li> </ol> Kultura <ol> <li>Danilo Marunović – reditelj - koordinator</li> <li>Andro Martinović – reditelj</li> <li>Branko Baletić - reditelj</li> <li>Vanja Vukčević – teoretičarka muzike</li> <li>Ivan Jovović – pravnik i publicista</li> <li>Slobodan Marunović – glumac prvak CNP</li> <li>Milica Kankaraš Berber – diplomirana harfistkinja</li> <li>Slaven Knezović - kantautor</li> </ol> Zaštita kulturne baštine <ol> <li>Dr. Anastazija Miranović - koordinator</li> <li>Prof.dr Goran Radović&nbsp;</li> <li>Mr Jadranka Selhanović</li> <li>Mr Magdalena Radunović</li> <li>Mr Božena Miljić</li> <li>Miodrag Bole Bošković – kompozitor i filmski stvaralac</li> </ol> Urbanizam i zaštita prostora <ol> <li>Mr Dragan Marković - koordinator</li> <li>Veselin – Bato Radulović – arhitekta</li> <li>Slobodan-Bobo Mitrović – arhitekta</li> <li>Dragana Čenić – arhitekta</li> </ol> Zdravstvo i socijalna politika <ol> <li>Dr Zoran Jovančević - koordinator</li> <li>Prof. dr Boban Mugoša</li> <li>Prof. dr Goran Kaluđerović</li> <li>Mr Radoje Cerović</li> <li>Mr Sead Čirgić</li> </ol> Koordinator redakcija dipl.menadž Dragana Sekulić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

STEGA najavila izradu inkluzivne i evropski orijentisane strategije uz široko učešće građana i stručnjaka

Mentalno zdravlje u Crnoj Gori i dalje nije adekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo - iako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova - upozorili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je u izvještaju <a href="https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338" target="_blank">“World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All” (2022)</a> objasnila da pravo na mentalno zdravlje znači da svaka osoba treba da ima mogućnost da uživa u životu s emocionalnim blagostanjem, pristupom podršci i uslovima koji omogućavaju dostojanstvo, sigurnost i društvenu uključenost, a Crna Gora se, ukazuju u HRA, i dalje nalazi među zemljama sa najvišom stopom samoubistava u Evropi.
- Tokom 2024. godine registrovana su 83 samoubistva, a u 2025. do sada 52. Istovremeno, sistem podrške ostaje nedovoljno razvijen: nacionalni registar mentalnih poremećaja ne postoji, servisi podrške u zajednici su ograničeni, a broj stručnjaka u ovoj oblasti je nedovoljan. Tako, na primjer, u <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/741414/svakodnevno-do-20-pacijenata-jedinica-za-mentalno-zdravlje-dz-cetinje-izmedju-dvije-tragedije-pruzila-11444-usluga" target="_blank">Jedinici za mentalno zdravlje na Cetinju svakodnevno pomoć potraži i do 20 osoba</a>, što pokazuje koliko je potreba za podrškom velika - istakli su u HRA.
Revizija Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 - 2023. pokazala je da 76 odsto planiranih aktivnosti nikada nije sprovedeno, te da sprovedene mjere nijesu dale vidljive rezultate.
- Tokom čitave 2024. godine država je bila bez važećeg strateškog dokumenta, dok je novi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025 -2026. usvojen tek u maju 2025. godine - ukazali su u HRA.
Ova nevladina organizacija poziva nadležne institucije da hitno obezbijede dostupne, besplatne i trajne servise podrške u svim opštinama, zaposle i zadrže stručnjake, primijene postojeće programe i aktivno uključe zajednicu u borbu protiv stigme.
- Zanemarivanje problema mentalnog zdravlja ima ozbiljne posljedice po društvo, uključujući porast samoubistava, nasilja i porodičnih problema koji naročito pogađaju djecu - podvukli su u HRA.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Uspostavljen je 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health - WFMH), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Cilj ovog dana je da poveća svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, smanji stigmu prema osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, podstakne vlade i zajednice da unaprijede dostupnost podrške i liječenja, te promoviše mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, jednako važno kao i fizičko zdravlje.

Mentalno zdravlje i dalje neadekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo: Prošle godine registrovana 83 samoubistva, ove 52

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je<a href="https://www.gov.me/dokumenta/0b536dc6-e4f1-4213-b53c-73f2a4a132d5"> javni poziv za istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike, bezbjednosti</a> i <a href="https://www.gov.me/dokumenta/8c93ecf9-3c6f-4bf2-bcad-abf2c5cc0b45">sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost</a> kako bi u završnom krugu provjera obezbijedilo pravedan, stručan i transparentan proces selekcije novih policijskih službenika, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Pripremajući se za završnu fazu selekcije kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika, Šaranović je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo javni poziv za dva člana Komisije za provjeru znanja, sposobnosti i vještina. 
Kako je pojasnio, poziv se odnosi na dvije kategorije stručnjaka: istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike i bezbjednosti te sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost.
- Za članove Komisije iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike ili bezbjednosti mogu se prijaviti oni koji su državljani Crne Gore, imaju najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, zvanje redovnog profesora za pomenute oblasti na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi i licencu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Uz prijavu se dostavljaju biografija, kopija biometrijske lične karte i odluka o izboru u zvanje redovnog profesora - pojasnio je Šaranović.
Dodao je da je za sertifikovanog eksperta za rodnu ravnopravnost uslovi su crnogorsko državljanstvo, najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva sa VII1 nivoom kvalifikacije, kao i potvrda organa nadležnog za ljudske resurse o uspješno završenoj obuci za trenera akreditovanog Programa za rodnu ravnopravnost u javnoj upravi. Kandidati uz prijavu prilažu biografiju, kopiju lične karte, diplomu o završenom nivou obrazovanja, uvjerenje o radnom iskustvu i navedenu potvrdu o obuci.
Šaranović je saopštio i da su Komisija za provjeru psihofizičkih sposobnosti za obavljanje policijskih poslova i Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji već obavile najveći dio posla, te da privode kraju provjere 708 kandidata čije su prijave bile blagovremene, uredne i potpune.
- Nakon što ove dvije komisije dostave svoje konačne izvještaje, Ministarstvo će utvrditi Listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva. Ti kandidati će u roku od 30 dana od dana objavljivanja liste proći provjere pred Komisijom za provjeru integriteta i kompetencija i Komisijom za provjeru znanja, sposobnosti i vještina, u kojoj će dva člana biti upravo iz reda eksperata za koje je raspisan aktuelni javni poziv - naveo je Šaranović.
Javni poziv traje osam dana, što znači da rok za prijavu ističe 13. avgusta.
- Pozivamo sve stručnjake koji ispunjavaju navedene uslove da se prijave i svojim znanjem i iskustvom doprinesu transparentnosti i profesionalizaciji procesa zapošljavanja u Upravi policije - poručio je Šaranović.

1084x550

MUP raspio javne pozive za stručnjake iz krivičnopravne oblasti i sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: strucnjaci