Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Inicijativa proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“, čiji je jedan od lidera predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za hitno procesuiranje zakona o stranim agentima, za urednika Antene M Darka Šukovića je očekivana i, kako kaže, „ništa logičnije nego da rusko-srpska agentura u Crnoj Gori predloži tzv. 'ruski zakon' koji odražava njihovo poimanje slobode govora, ali i generalno ljudskih sloboda i karaktera društva“. Međutim, prema njegovoj ocjeni, „daleko najvažnije pitanje za ovu priliku je, ipak: misle li i dalje ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od gomile, većinom zlonamjernih, iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?“. - I čuvati stražu nad njom do kraja mandata! U kakvom se to mozgu rodila ideja da je mudra politika Brisela i Vašingtona ona koja podržava, recimo, notornog Buda Aleksića da stvara zakonske uslove za hapšenje, recimo, Draška Đuranovića – poručuje Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>PROGON: Draško Đuranović(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>„LISICE“ KAO OMILJENA DEMONSTRACIJA ,,SLOBODE“</h2> Upravo u činjenici da u Crnoj Gori i cijelom regionu, ističe sagovornik Portala ETV, niko nije manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od ambasadora Kvinte, čvrsto stoji odgovor na porijeklo drskosti DF da izađe sa prijedlogom ovakvog zakona.&nbsp; - Samo, želja će ih biti sve zajedno. Makar za Antenu M, to mogu da im poručim – kategoričan je Šuković. Iz Mandićeve koalicije juče je saopšteno da je potrebno hitno predložiti zakon o agentima stranog uticaja, uz konstataciju kako je njima „palo u dio da Crnu Goru“ učine „istinski slobodnom zemljom“, te da „jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“?! - Mi smo pozvani kao vlast, a ne sumnjamo da ovo isto želi i opozicija, da politiku Crne Gore treba odvojiti od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura - zaključili su iz ove proruske i prosrpske koalicije koja je na vlasti u Crnoj Gori. Cenzura, strah i kazne za kritičku riječ, upozorava Šuković, budućnost su koju nam priprema ta struktura.&nbsp; - I tu nema velikog iznenađenja niti potrebe za analizu. Zar se, uostalom, u prethodne četiri godine nijesmo toliko puta uvjerili da je „stavljanje lisica na ruke“ omiljena demonstracija „slobode“ kako je razumije 30-avgustovska politika i njena medijska i pravosudna logistika – ističe naš sagovornik. Zanimljivo je, kaže on, da se „ruski zakon“ pokušava instalirati u Crnoj Gori, a ne - barem još ne - u Srbiji ili, za sada neuspješno, u Republici Srpskoj.&nbsp; - I to u momentu kad Podgorica treba da zatvori četiri poglavlja u pregovorima sa Briselom. I pored toga što Mandićevi puleni savršeno znaju kakva će biti reakcija EU. Da gro aktuelne parlamentarne većine čine eurofoliranti, to zna svako u Crnoj Gori ko u glavi ima više od dvije ganglije za politiku. Pitanje je samo - da li je bilo očekivano ovakvo, relativno rano ofiranje pred Briselom? I, pitanje koje iz njega proističe: krije li se odgovor u želji da DF spriječi zatvaranje seta poglavlja od kojih su, ako se ne varam, tri u nadležnosti Nika Đeljošaja? Zbog čega bi strukturi koja predlaže „ruski zakon“ smetalo da baš Đeljošaj poentira pred Briselom, tema je za neku drugu priliku – zaključio je Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c" data-rendition-name="original" width="770" height="433" loading="lazy" alt="Darko Šuković"> <figcaption>Darko Šuković(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  U Ruskoj Federaciji sličan zakon služi za progon protivnika politike Vladimira Putina, dok su po ugledu na njega, zakone koji im služe za obračun sa neistomišljenicima usvojili u Kirgistanu, Mađarskoj i Gruziji. Zakon kojim se stranim agentima koji rade protiv interesa države mogu biti proglasiti organizacije civilnog društva i mediji, aktivisti i novinari, priprema se i u Slovačkoj, ali i u entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, gdje je povučen iz procedure i vraćen na doradu. Mandić i njegovi, makar za sada, ipak, neće imati većinu u crnogorskom parlamentu da ozakone i institucionalizuju progon nevladinih organizacija, građanskih aktivista i medija i novinara koji proruskim i prosrpskim vlastima nijesu po volji. Već juče oglasili su se njihovi partneri iz parlamentarne većine – Demokrate i PES - da neće podržati ovakav zakon. Slobodni mediji i novinari, nevladine organizacije i civilni aktivisti/kinje u kontinuitetu su na udaru crnogorskih vlasti od avgusta 2020, od kada parlamentarnu većinu čine proruske i prosrpske političke elite. <h2>OSVETA BIVŠEG DEMOKRATSKOG FRONTA</h2> Progon je od nedavno i zlokobno institucionalizovan, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u prijedlogu za produžavanje pritvora utamničenom bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, navelo imenom šest novinara i novinarki i jednog pisca kao medijske saradnike navodne kriminalne organizacije i Katnića?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Milivoje Katnić"> <figcaption>UTAMNIČEN: Milivoje Katnić(Photo: Radio Slobodna Evropa)</figcaption> </figure>  Specijalnom tužiocu koji postupa u ovom predmetu ni to nije bilo dovoljno, već se sada, sa tog spiska, ostrvio direktno na bivšeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Pobjede Draška Đuranovića, koji je naprasno razriješen 4. jula, a kako bi ga pošto-poto uvezao u kriminalnu mrežu koju konstruiše u ovom slučaju. Tako je tražio od Pobjede da mu se hitno dostave svi tekstovi objavljeni u ovom mediju o „slučaju Katnić“, ali i tekstovi objavljeni nakon Đuranovićeve smjene?! &nbsp; Lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević najavili su osvetu nakon što su prvostepeno osuđeni u predmetu nazvanom „pokušaj državnog udara“ koji je protiv njih, te dvojice visokih ruskih agenata i nekolicine srpskih državljana procesuirao upravo Milivoje Katnić, sa svojim tadašnjim zamjenikom Sašom Čađenovićem. Apelacioni sud ukinuo je ovu presudu nakon što su vlast u zemlji preuzele proruske i prosrpske snage, a novo suđenje je u toku, s tim što je naloženo da ne može da sudi sutkinja Suzana Mugoša, koja je osudila optužene na dugogodišnje kazne zatvora. Mandić i Knežević prvostepeno su osuđeni da su pripremali pokušaj državnog udara, u izbornoj noć u oktobru 2016. godine, po nalogu i uz podršku ruske službe, odnosno dvojice njenih agenata, kao i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, a sve kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO savez. Svi koji su postupali u predmetu „državni udar“, nakon dolaska novih vlasti 2020. godine, ili su uhapšeni – Katnić i Čađenović, ili su progonjeni – sutkinja Mugoša, dok su mediji pod prijetnjom institucionalnog progona – primarno novinar Đuranović. Pobjeda je opširno i detaljno istraživala slučaj pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori 2016. godine, istragu u ovom predmetu, kao i suđenje. Na čelu ovog medija tada je bio Đuranović, koji je danas urednik u Televiziji E i utemeljivač Portala ETV. U septrembru 2022. godine, visoki zvaničnik američke administracije je na brifingu u Bijeloj kući saopštio da su DF i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dobijali tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu. Kako je tada prenio Glas Amerike, nije objelodanio tačne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front. - Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija – saopštio je taj zvaničnik.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

ŠUKOVIĆ: Misle li i dalje Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?

Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.
- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. 
Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.
- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: strani-agenti