Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Inicijativa proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“, čiji je jedan od lidera predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za hitno procesuiranje zakona o stranim agentima, za urednika Antene M Darka Šukovića je očekivana i, kako kaže, „ništa logičnije nego da rusko-srpska agentura u Crnoj Gori predloži tzv. 'ruski zakon' koji odražava njihovo poimanje slobode govora, ali i generalno ljudskih sloboda i karaktera društva“. Međutim, prema njegovoj ocjeni, „daleko najvažnije pitanje za ovu priliku je, ipak: misle li i dalje ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od gomile, većinom zlonamjernih, iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?“. - I čuvati stražu nad njom do kraja mandata! U kakvom se to mozgu rodila ideja da je mudra politika Brisela i Vašingtona ona koja podržava, recimo, notornog Buda Aleksića da stvara zakonske uslove za hapšenje, recimo, Draška Đuranovića – poručuje Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>PROGON: Draško Đuranović(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>„LISICE“ KAO OMILJENA DEMONSTRACIJA ,,SLOBODE“</h2> Upravo u činjenici da u Crnoj Gori i cijelom regionu, ističe sagovornik Portala ETV, niko nije manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od ambasadora Kvinte, čvrsto stoji odgovor na porijeklo drskosti DF da izađe sa prijedlogom ovakvog zakona.&nbsp; - Samo, želja će ih biti sve zajedno. Makar za Antenu M, to mogu da im poručim – kategoričan je Šuković. Iz Mandićeve koalicije juče je saopšteno da je potrebno hitno predložiti zakon o agentima stranog uticaja, uz konstataciju kako je njima „palo u dio da Crnu Goru“ učine „istinski slobodnom zemljom“, te da „jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“?! - Mi smo pozvani kao vlast, a ne sumnjamo da ovo isto želi i opozicija, da politiku Crne Gore treba odvojiti od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura - zaključili su iz ove proruske i prosrpske koalicije koja je na vlasti u Crnoj Gori. Cenzura, strah i kazne za kritičku riječ, upozorava Šuković, budućnost su koju nam priprema ta struktura.&nbsp; - I tu nema velikog iznenađenja niti potrebe za analizu. Zar se, uostalom, u prethodne četiri godine nijesmo toliko puta uvjerili da je „stavljanje lisica na ruke“ omiljena demonstracija „slobode“ kako je razumije 30-avgustovska politika i njena medijska i pravosudna logistika – ističe naš sagovornik. Zanimljivo je, kaže on, da se „ruski zakon“ pokušava instalirati u Crnoj Gori, a ne - barem još ne - u Srbiji ili, za sada neuspješno, u Republici Srpskoj.&nbsp; - I to u momentu kad Podgorica treba da zatvori četiri poglavlja u pregovorima sa Briselom. I pored toga što Mandićevi puleni savršeno znaju kakva će biti reakcija EU. Da gro aktuelne parlamentarne većine čine eurofoliranti, to zna svako u Crnoj Gori ko u glavi ima više od dvije ganglije za politiku. Pitanje je samo - da li je bilo očekivano ovakvo, relativno rano ofiranje pred Briselom? I, pitanje koje iz njega proističe: krije li se odgovor u želji da DF spriječi zatvaranje seta poglavlja od kojih su, ako se ne varam, tri u nadležnosti Nika Đeljošaja? Zbog čega bi strukturi koja predlaže „ruski zakon“ smetalo da baš Đeljošaj poentira pred Briselom, tema je za neku drugu priliku – zaključio je Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c" data-rendition-name="original" width="770" height="433" loading="lazy" alt="Darko Šuković"> <figcaption>Darko Šuković(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  U Ruskoj Federaciji sličan zakon služi za progon protivnika politike Vladimira Putina, dok su po ugledu na njega, zakone koji im služe za obračun sa neistomišljenicima usvojili u Kirgistanu, Mađarskoj i Gruziji. Zakon kojim se stranim agentima koji rade protiv interesa države mogu biti proglasiti organizacije civilnog društva i mediji, aktivisti i novinari, priprema se i u Slovačkoj, ali i u entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, gdje je povučen iz procedure i vraćen na doradu. Mandić i njegovi, makar za sada, ipak, neće imati većinu u crnogorskom parlamentu da ozakone i institucionalizuju progon nevladinih organizacija, građanskih aktivista i medija i novinara koji proruskim i prosrpskim vlastima nijesu po volji. Već juče oglasili su se njihovi partneri iz parlamentarne većine – Demokrate i PES - da neće podržati ovakav zakon. Slobodni mediji i novinari, nevladine organizacije i civilni aktivisti/kinje u kontinuitetu su na udaru crnogorskih vlasti od avgusta 2020, od kada parlamentarnu većinu čine proruske i prosrpske političke elite. <h2>OSVETA BIVŠEG DEMOKRATSKOG FRONTA</h2> Progon je od nedavno i zlokobno institucionalizovan, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u prijedlogu za produžavanje pritvora utamničenom bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, navelo imenom šest novinara i novinarki i jednog pisca kao medijske saradnike navodne kriminalne organizacije i Katnića?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Milivoje Katnić"> <figcaption>UTAMNIČEN: Milivoje Katnić(Photo: Radio Slobodna Evropa)</figcaption> </figure>  Specijalnom tužiocu koji postupa u ovom predmetu ni to nije bilo dovoljno, već se sada, sa tog spiska, ostrvio direktno na bivšeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Pobjede Draška Đuranovića, koji je naprasno razriješen 4. jula, a kako bi ga pošto-poto uvezao u kriminalnu mrežu koju konstruiše u ovom slučaju. Tako je tražio od Pobjede da mu se hitno dostave svi tekstovi objavljeni u ovom mediju o „slučaju Katnić“, ali i tekstovi objavljeni nakon Đuranovićeve smjene?! &nbsp; Lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević najavili su osvetu nakon što su prvostepeno osuđeni u predmetu nazvanom „pokušaj državnog udara“ koji je protiv njih, te dvojice visokih ruskih agenata i nekolicine srpskih državljana procesuirao upravo Milivoje Katnić, sa svojim tadašnjim zamjenikom Sašom Čađenovićem. Apelacioni sud ukinuo je ovu presudu nakon što su vlast u zemlji preuzele proruske i prosrpske snage, a novo suđenje je u toku, s tim što je naloženo da ne može da sudi sutkinja Suzana Mugoša, koja je osudila optužene na dugogodišnje kazne zatvora. Mandić i Knežević prvostepeno su osuđeni da su pripremali pokušaj državnog udara, u izbornoj noć u oktobru 2016. godine, po nalogu i uz podršku ruske službe, odnosno dvojice njenih agenata, kao i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, a sve kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO savez. Svi koji su postupali u predmetu „državni udar“, nakon dolaska novih vlasti 2020. godine, ili su uhapšeni – Katnić i Čađenović, ili su progonjeni – sutkinja Mugoša, dok su mediji pod prijetnjom institucionalnog progona – primarno novinar Đuranović. Pobjeda je opširno i detaljno istraživala slučaj pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori 2016. godine, istragu u ovom predmetu, kao i suđenje. Na čelu ovog medija tada je bio Đuranović, koji je danas urednik u Televiziji E i utemeljivač Portala ETV. U septrembru 2022. godine, visoki zvaničnik američke administracije je na brifingu u Bijeloj kući saopštio da su DF i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dobijali tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu. Kako je tada prenio Glas Amerike, nije objelodanio tačne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front. - Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija – saopštio je taj zvaničnik.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

ŠUKOVIĆ: Misle li i dalje Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?

Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.
- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. 
Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.
- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

U ruskim napadima na civilna područja širom Ukrajine tokom prethodne noći ubijeno je 27 ljudi, saopštili su zvaničnici.
Do napada je došlo uprkos prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa da bi mogli kazniti Rusiju sankcijama i tarifama ako ne prestane sa napadima.
Kako prenosi AP, četiri snažne ruske jedrilice pogodile su zatvor u jugoistočnoj ukrajinskoj regiji Zaporiška.
Ukrajinsko Ministarstvo pravde saopštilo je da je u tom napadu ubijeno najmanje 16 zatvorenika i ranjeno više od 90 osoba.
U Dnjepropetrovskoj regiji u centralnoj Ukrajini, ruske rakete djelimično su uništile trospratnu zgradu i oštetile obližnje medicinske ustanove, uključujući porodilište i odjeljenje gradske bolnice.
U tom napadu poginule su najmanje tri osobe, uključujući jednu trudnicu.
Prema riječima regionalnih vlasti, još dvije osobe su poginule na drugim mjestima u regiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da su u ruskim napadima širom zemlje pogođena 73 grada, mjesta i sela.
- To su bili svjesni, namjerni napadi - ne slučajni - naveo je Zelenski na Telegramu.

U ruskim napadima na Ukrajinu ubijeno 27 ljudi

B.M. (34) iz Danilovgrada uhapšen je zbog sumnje da je podmetnuo požar u mjestu Bare Šumanovića 25. jula.
- Odmah po prijemu prijave, na lice mjesta su upućeni pripadnici Službe zaštite i spašavanja radi lokalizovanja požara koji je zahvatio travnatu površinu i nisko rastinje na više lokacija površine od preko 2.000 m2, koji je brzom intervencijom ugašen - kazali su u policiji.
O svemu je, kako su kazali, obaviješten je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu je izvršen uviđaj na licu mjesta, uz prisustvo sudskog vještaka za požare, eksplozije i havarije koji je dao preliminarni nalaz i mišljenje da je usljed izbijanja požara bila ugrožena bezbjednost ljudi i njihove imovine na širem području.
B.M. se tereti za izazivanje opšte opasnosti, a tužilac je naložio da se uz krivičnu prijavu sprovede na dalju nadležnost.

Danilovgrađanin uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo požar

Poljski premijer Donald Tusk danas izjavio je da su vlasti privele 32 osobe osumnjičene da su sarađivale sa Rusijom u cilju sabotaže, prenijela je poljska novinska agencija PAP.
Grupa uključuje Poljake, Ruse, Ukrajince i Bjeloruse, izvijestio je PAP, kao i 27-godišnjeg Kolumbijca koji je optužen za dva paljevinska napada u Poljskoj prošle godine po nalogu Rusije.
Jedna osoba je osuđena, dok su ostali u pritvoru i čekaju suđenje. Poljska agencija za unutrašnju bezbijednost je u današnjem saopštenju navela da se on suočava sa kaznom zatvora od 10 godina do doživotne kazne u vezi sa podmetanjem požara u dva građevinska skladišta u maju 2024. godine.
Osumnjičeni je navodno dobio uputstva, uključujući i kako da napravi Molotovljev koktel za paljenje požara, od nekoga ko je povezan sa ruskom obaveštajnom službom.
Drugi detalji o osumnjičenima ili navodnoj sabotaži nisu odmah bili dostupni.

U Poljskoj uhapšene 32 osobe osumnjičene za saradnju sa Rusijom u svrhu sabotaže

Većina poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu najavila je da će podržati dopune seta zakona kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto. 
 
Poslanici su danas, na sjednici koja je kasnila skoro tri sata, raspravljali o predlozima dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu, a izjasniće se naknadno. 
 
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dopunama ta tri zakona predviđeno da sudije, predsjednici sudova, državni tužioci i rukovodioci tužilaštava, kao i sudije Ustavnog suda, imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
On je istakao da su uslovi za rad u pravosuđu na neadekvatnom nivou, da godinama, osim specijalnih dodataka, nije bilo intervencija na zarade i da je to bila jedna od tema pregovora sa predstavnicima pravosuđa tokom prošle godine. 
 
Tada je, kako je pojasnio Božović, dogovoreno da kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sudije i tužioci dobiju dodatak na funkciju od 30 odsto, ali kako taj zakon još nije u proceduri, Ministarstvo pravde je predložilo izmjene i dopune postojećih zakona. 
 
- Ova odredba bi se odnosila do kraja ove godine i uporedo sa tim smo već radili na pripremi novog sveobuhvatnog zakona koji će se odnositi na zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori - dodao je Božović. 
 
On je kazao da su trenutno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija u cilju oblikovanja tog zakonskog teksta i da će, kada završe, biti proslijeđen Evropskoj komisiji. 
 
Božović je na sjednici parlamenta predstavio i bilans rezultata rada sudova od početka godine do 23. jula. 
 
- Imamo najvišu stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda, od 118 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo. Takođe, Vrhovni sud je ostvario dvostruko bolji rezultat kada je riječ o ukupnom broju predmeta. Primio je 2.208 novih predmeta, 4.093 je imao ukupno u radu, od čega je riješeno 2.493 - naveo je Božović. 
 
On je rekao da su crnogorski sudovi prvi u regionu donijeli pravosnažnu presudu zasnovanu na Sky aplikaciji i dodao da se nada da će još brže i efikasnije raditi u budućem periodu. 
 
Božović je naveo da se kroz predlog dopuna zakona vidi namjera da pomognu i podrže nabolje u sistemu. 
 
- Onaj ko radi nečasno i neprofesionalno, njemu ovih 30 odsto ne znači ništa, ali znači profesionalcima, onima najboljim u sistemu, pogotovo sudijama osnovnih sudova. Kroz ovakve i slične poteze moramo ohrabiti mladi kadar da bude dio sistema, da ostanu i da budu najbolji - rekao je Božović. 
 
On je kazao da očekuje širu podršku poslanika ovom predlogu, navodeći da na taj način šalju dobru poruku da se zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju uvažavati i zajedno raditi. 
 
Poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao da je da danas treba da glasa za povećanje naknada sudijama i tužiocima “herojima Sky prepiski”. 
 
- Treba da glasam za povećanje plate 30 odsto Suzani Mugoši koja je sa Vesnom Medenicom dogovarala kako da eliminiše dokaze i mjere tajnog nadzora u postupku poznatom kao “državni udar”, sudiji Borisu Saviću koji je saopštio da Nebojša Medojević i ja nemamo poslanički imunitet, Lidiji Vukčević, Tanji Božović, tužiocu Vukasu Radonjiću… E neću da glasam za njih - naveo je Knežević. 
 
On je rekao da će glasati za “ženu iz Višeg suda što je otkrila tunel ispod očiju Borisa Savića i svih sudija”. 
 
Knežević je kazao da pojedine sudije imaju platu više od tri hiljade EUR, a neki preko četiri hiljade. 
 
- Sada će sa ovim povećanjem da se izjednače kao da su igrali fudbal u Juventusu ili Real Madridu. A rezultati nula. Bukti nam rat između kavačkog i škaljarskog klana, bukte nam sukobi u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. Mi sada treba da ih nagradimo sa 30 odsto - naveo je Knežević. 
 
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom. 
 
- Danas ste došli u Skupštinu da nam hvalite određene rezultate sudova i govorite o sudijama, a dok sjedite u Vijeću za nacionalnu bezbjednost tražite im veting. Je li ovo neprimjereno miješanje izvršne grane vlasti u sudsku - upitao je Nikolić. 
 
On je ocijenio da tužilaštvo postupa selektivno i da su čelnici tužilačke organizacije “pristali da budu oruđe u rukama parlamentarne većine u obračunu sa DPS-om”. 
 
- Iako iskazujemo očigledno nezadovoljstvo zbog brojnih primjera selektivnog postupanja, prije svega čelnika tužilačke organizacije, nećemo biti prepreka da sudije i tužioci koji pošteno rade svoj posao i žive od tog rada, a takvih je većina u sistemu, dobiju veće plate - rekao je Nikolić. 
 
On je proručio da će DPS podržati povećanje plata sudijama i tužiocima, uz insistiranje na odgovornosti i na mjerljivim rezultatima. 
 
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da direktor Uprave policije optužuje sudove za opstrukcije u pojedinim istragama, da vrhovni državni tužilac prima platu od tri do šest hiljada EUR, ali ne dolazi na sjednice skupštinskih odbora, a da na činjenicu da je bezbjednosna situacija u državi nikad gora vlast najavljuje veting u pravosuđu. 
 
- Kada sve posložim, ni u ludilu ne bih glasao za povećanje zarada sudijama i tužiocima. Ali ovaj sistem, i sudski i tužilački, čine časni i pošteni ljudi koji rade samo za platu, zbog toga će poslanici SD podržati ovo zakonsko rješenje - rekao je Zirojević. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović kazao je da u toj partiji nemaju ništa protiv da se u svim institucijama povećaju plate, da se tužioci i sudije nagrađuju i da im se na taj način da određeni podstrek i motiv za rad. 
 
On je kazao da su vjerovatno plate sudijama i tužiocima male shodno težini i obimu posla, te da u koaliciji Za budućnost Crne Gore ne vide da se u sudstvu stvari pomjeraju na bolje. 
 
- Niko nema ništa protiv da se tim ljudima povećaju plate, još samo da nas obraduju rezultatima. Kada dobiju naknade, možda će borba protiv korupcije biti vidljivija i efikasnija - rekao je Vučurović, navodeći da se neefikasnost sudova u borbi protiv kriminala direktno održava na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. 
 
On je kao da "treba da dobijaju nagrade, jer je bolje da ih plaća država, nego mafija, kao što je bilo u periodu prije 2020. godine”. 
 
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da će poslanici te stranke glasati za predložene izmjene i dopune seta zakona koji omogućavaju naknadu na zaradu sudijama i tužiocima. 
 
On je pozdravio namjeru Ministarstva pravde da se pravo na zaradu nosiocima pravosudnih funkcija reguliše posebnim propisom, navodeći da pravosudni sistem može da bude nezavisan i samostalan u radu samo ako je finansijski nezavistan. 
 
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je da će taj partija podržati predložene zakone kojima se povećavaju zarade u sudstvu i tužilaštvu. 
 
- Podrška ovom zakonu pokazuje naš odnos prema jednom od ključnih temelja svakog demokratskog društva. Ako želimo da gradimo društvo vladavine prava, da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobije puni smisao, da imamo državu u kojoj su svi jednaki pred zakonom, onda moramo početi da adekvatno vrednujemo rad onih koji su najpozvaniji da štite pravdu u državi - rekla je Vuković. 
 
Ona je istakla da visina zarade ne garantuje nezavisnost i integritet, ali da jeste preduslov da se dođe do integriteta i povjerenja. 
 
- Ako želimo da zaštitimo pravosuđe od spoljašnjih uticaja moramo ga jačati iznutra - materijalno, kadrovski i profesionalno. Danas pravimo samo jedan korak ka materijalnom boljitku, ali moramo uvoditi veting u pravosuđu - rekla je Vuković. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da zakonska rješenja kojima je previđeno povećanje zarada sudijama i tužiocima treba podržati bez dileme. 
 
- Međutim, moramo sagledati kontekst u kojem razmatramo ove izmjene. Pravosuđe godinama ne ispunjava očekivanja građana Crne Gore i naših evropskih partnera - naveo je Smailović. 
 
Kako je rekao, povećanje zarada je korak naprijed kad obezbjeđivanju boljih uslova rada za sudije i tužioce, ali, sa druge strane, ne treba to doživljavati i predstavljati kao nagradu ljudima u tom sistemu, zbog određenog nerada. 
 
- Ovaj dodatak ne treba posmatrati kao nagradu za dosadašnji rad sudija, već kao zalog za budućnost i ulaganje u mlade kadrove koji treba da rade bolje i efikasnije u odnosu na njihove dosadašnje kolege - kazao je Smailović.

Poslanici najavili podršku povećanju zarada sudijama i tužiocima

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Tag: strani-agenti