Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova (MUP) objavio je danas informacije za strane državljane o zakonskim obavezama tokom ulaska, boravka i rada unutar Kosova, a primjena odredbi Zakona o strancima i Zakona o vozilima počinje 15. marta.
U informaciji se kaže da je, prilikom ulaska na teritoriju Kosova, strani državljanin dužan da posjeduje i pokaže važeću putnu ispravu, posjeduje vizu ili dozvolu boravka, kada je to potrebno, kao i poštuje svrhu i trajanje boravka.
Dužan je da prijavi adresu boravka u roku od tri dana od ulaska na granici ili u policijskoj stanici, ima dovoljno sredstava za izdržavanje, poštuje zakone Kosova, nema zabranu ulaska i boravka na Kosovu i da ne predstavlja prijetnju po državnu bezbjednost, javni red i javno zdravlje.
Kada je u pitanju kratkoročno boravak na Kosovu, zakonom je propisano da strani državljanin može boraviti do devedeset dana u okviru perioda od sto osamdeset dana, sa ili bez vize, zavisno od toga da li je ista potrebna, tokom tog perioda nije dozvoljen rad bez radne dozvole i svaki boravak duži od 90 dana zahtijeva podnošenje zahtjeva za dozvolu boravka.
Ako se na Kosovo ulazi radi zapošljavanja, odnosno rada, potrebna je radna dozvola, za profesije koje to predviđaju, potrebno je i podnošenje licence za rad na teritoriji Kosova.
Rad bez dozvole je zabranjen. Zahtjev za radnu dozvolu podnosi se Agenciji za zapošljavanje.
Privremena dozvola boravka potrebna je i za one koji studiraju ili borave na Kosovu zbog humanitarnih razloga, naučnih istraživanja i drugih zakonom predviđenih okolnosti.
Zahtjev se može podnijeti diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili Departmanu za državljanstvo, azil i migraciju Ministarstva unutrašnjih poslova.
U slučajevima kršenja propisanih uslova nadležni organi mogu izreći mjeru poništavanja dozvole boravka, novčanu kaznu, udaljenje ili zabranu ulaska na teritoriju Kosova.
Svaki ulazak nakon 15. marta koji nije u skladu sa odredbama zakona može rezultirati zabranom ulaska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

MUP Kosova objavio uputstva za strane državljane koja važe od marta

U akcijama ulcinjske policije ovog vikenda su prekršajno procesuirane 94 osobe koje su vozile pod dejstvom alkohola, sankcionisano je pet operativno interesantnih osoba, oduzeto jedno vozilo, a identifikovano je i pet stranaca bez prijavljenog boravka.
- U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.
- Od OIL - D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom - naglasili su oni.
U okviru ovih akcija su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.
I Ulcinjanin K.S. (41) uhapšen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, a Baranin H.J. (22) zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine.
- Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa - naveli su u policiji.
Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću. Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova.
- U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji - kazali su u policiji.

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

Ulcinj: Zbog vožnje u alkoholisanom stanju sankcionisane 94 osobe, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka, oduzeto jedno auto...

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

1250x600

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca iduće godine.
Na prijedlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota u ukupnom broju od 28.988 dozvola.
- Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - naveli su u Vladi.
Za zapošljavanje stranaca se, kažu oni, utvrđuje 21.668 dozvola i za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola.
- Dakle, iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 23.988 dozvola - naglasili su u Vladi.
Najviše dozvola, prema njihovim riječima, je opredijeljeno za usluge smještaja i ishrane - 6.150 dozvola, građevinarstvo - 6.000 dozvola, ostale uslužne djelatnosti - 5.268 dozvola, trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala - 1.453 dozvola, stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti - 1.200 dozvola, informisanje i komunikacije - 878 dozvola i prerađivačka industrija - 527 dozvola.
- Zakonom o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca-godišnju kvotu utvrđuje Vlada, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. U okviru godišnje kvote odvojeno se utvrđuje godišnja kvota za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje stranaca - naveli su u Vladi.
Godišnja kvota se, kako su dodali, utvrđuje na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta.

Vlada utvrdila brojku za 2026. godinu: Strancima 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad

U okviru akcije „Stranac“ jedan stranac prinudno je udaljen, boravak je otkazan za njih 16, a donijeto je i 19 rješenja o njhovom povratku.
Iz Uprave policije je saopšteno i da su izdata 64 prekršajna naloga, te da je iniciran prestanak privremenog boravka za troje stranih državljana.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.036 mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.212 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.436 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 186 lica, dok su 164 strana državljanina protjerana iz Crne Gore - naglasili su u Upravi policije.
Boravak je, kako su dodali, otkazan za 1.711 osoba, dok je za 1.327 iniciran prestanak privremenog boravka.

Boravak otkazan za 16 stranaca, jedan prinudno udaljen

U okviru akcije „Stranac“ u protekla 24 sata otkazan je boravak za 73 stranca, kontrolisano njih 4.567 i realizovano 329 mjera.
- U akciji je kontrolisano 4.567 stranih državljana sa boravkom u Crnoj Gori, 127 privrednih subjekata, 99 objekata za smještaj, 210 ugostiteljkih objekata, kladionica i noćnih klubova, 109 gradilišta i 6.457 vozila – saopšteno je iz Uprave policije.
Realizovano je 329 represivnih mjera prema strancima u okviru kojih je otkazan boravak za 73 strana državljanina, iniciran prestanak privremenog boravka za njih 12, a prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva.
- Podnijeto je 214 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 26 rješenja o povratku lica. Donijeta su tri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru na graničnim prelazima – dodali su u policiji.
Službenici Sektora granične policije su, prema njihovim riječima, u postupku odlučivanja po zahtjevima stranaca dali 79 negativnih mišljenja za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 13.888 mjera u okviru kojih je: podnijeta 9.121 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.407 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 183 lica, dok su 162 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.689 lica, dok je za 1.322 lica iniciran prestanak privremenog boravka – naveli su u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da će njihovi službenici kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, zajedno sa drugim organima i službama, nastaviti sa sprovođenjem lokalnih i nacionalnih akcija kontrole kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori – u kojoj živi oko 620.000 stanovnika – trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
- Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima - kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Otašević.
- Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno – ekonomskim okolnostima - rekla je Otašević.
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
<h2>Kako "zaštititi" domaću radnu snagu</h2>
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo…
U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
- Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika - kazala je ona.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti – IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto 
U cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina – sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
- To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju - istakao je Živković.
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
<h2>Poreske stope i kontrola tržišta</h2>
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević.
- Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate - kazala je ona.
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo.
Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu.
<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>
Rast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine “Biliškov” su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
- Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom - dodala je Gregurović.
Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska.
- Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja "paralelnih društava" - kazala je Gregurović.
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
<h2>Prava stranaca u Crnoj Gori</h2>
Zakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100.000 stranaca u Crnoj Gori "traži" promjenu migracione politike

Četiri strana državljanina prinudno su udaljena iz Crne Gore u prvih deset dana oktobra u okviru operativno-taktičke akcije „Stranac“ čiji je fokus nadzor zakonitosti njihovog kretanja, boravka i radnog angažmana.
U tom periodu su donijeta 84 rješenja o povratku lica, 113 rješenja o otkazu boravka do 90 dana i tri rješenja o protjerivanju stranih državljana.
- Pripadnici granične policije su u prvoj polovini oktobra realizovali 20 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovano 11 ciljanih akcija. Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u prvih 10 dana oktobra iznosio 338 - kazali su u Upravi policije.
U istom periodu, tri strana državljanina su smještena u Prihvatilište za strance, a Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto 20 inicijativa za prekid privremenog boravka.
- Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato pet stranih državljana - dodali su u policiji.
Sektor granične policije će, poručuju oni, u saradnji sa nadležnim službama, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti kontrole stranih državljana, u cilju zaštite bezbjednosnih interesa države, te obezbjeđivanja zakonitog boravka i rada stranaca u Crnoj Gori.

U prvih 10 dana oktobra četiri stranca prinudno udaljena iz Crne Gore, boravak otkazan za 113

Želiš da radiš u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik! – najprije na hrvatskom, onda na tagaloškom (glavni filipinski jezik) pa potom i nepalskom jeziku, poruka je razvučena preko jumbo plakata koji su odnedavno preplavili Zagreb. Iza te akcije, prema sopstvenom priznanju, stoji Domovinski pokret (DP), junior partner u aktualnoj vlasti, koji na ovaj način nastavlja borbu za afirmaciju hrvatskog jezika među stranim radnicima koji dolaze u Hrvatsku po svoju koricu hljeba.
Zapravo, Domovinski pokret sve nas je, kako su sami objasnili, s jedne strane htio podučiti kako – u skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku – treba izgledati višejezični plakat (najprije natpis na hrvatskom jeziku, a onda svi drugi). Ali, ništa manje važno, poruka bi trebalo da motiviše strane radnike na učenje jezika zemlje u koju su došli, što je prisnažio i ministar poljoprivrede David Vlajčić iz redova DP-a:
– Mislim da svi treba da očekujemo od stranih radnika da se maksimalno integrišu u hrvatsko društvo, da poštuju Republiku Hrvatsku, naš jezik, kulturu, tradiciju, vjeru i običaje, i tu ne vidim apsolutno ništa sporno. Normalno je očekivati od stranog radnika da govori hrvatski jezik i da se ne moramo, kad dođemo u kafić, u taksiju ili prilikom dostave, snalaziti rukama – kazao je ovih dana novinarima na ovu temu ministar Vlajčić, predstavnik iste Vlade, i vlasti, koja ni na koji način nije obavezala istog tog radnika (ili njegova poslodavca) na učenje hrvatskog jezika.
Ni novim Zakonom o strancima, koji je na snagu stupio sredinom marta, niti drugim propisom, kako smo u više navrata pisali, ništa ne obvezuje stranog radnika, ni njegovog poslodavca, da kad jednom iz Nepala, Filipina, Indije ili Kirgistana dođe ovdje, ujedno mora znati/naučiti/svladati barem osnove hrvatskog jezika. A dok je tako, još ćemo dugo "mahati rukama" i pokušati stranim taksistima objasniti gdje treba da nas odvedu.
<h2>Učenje dobrovoljno</h2>
Na takvu pomisao navode, među ostalim, i podaci koje smo zatražili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nakon što je u aprilu 2024. godine, dakle prije godinu i tri mjeseca, u Hrvatskoj uveden sistem vaučera kao oblik podsticanja učenja hrvatskog jezika za strane radnike iz trećih zemalja. HZZ takve kraće, neformalne programe učenja hrvatskog jezika za strance u trajanju od 70 sati, podsjetimo, sufinansira između 50 i 70 odsto, zavisno od veličini firme poslodavca kod kojega je taj radnik zaposlen. Dakle, naša država već poznaje takav sistem podsticanja učenja hrvatskog jezika, ali kvaka je u tome što se on uglavnom temelji na dobrovoljnoj bazi, eventualno "ludoj" potrebi poslodavca da mu radnici znaju barem dvije, tri riječi važne za sektor u kojem rade.
A kad je dobrovoljno – onda su i rezultati takvi. Od početka sprovođenja kursa hrvatskog jezika za radnike iz trećih zemalja kroz sistem vaučera, dakle od aprila 2024. do jula ove godine, na učenje našeg jezika prionuo je ravno 171 radnik – pokazuju podaci HZZ-a. Učenje hrvatskog jezika putem vaučera, podsjetićemo i to, zahtijeva i određene preduslove: to je omogućeno samo za radnike iz trećih zemalja kojima je izdata radna dozvola u trajanju od najmanje dvije godine, ali može i onome koji ima odobren boravak u svrhu rada na najmanje godinu dana, i to tek nakon što već godinu dana radi u Republici Hrvatskoj (uz to, putem vaučera hrvatski mogu učiti i naši iseljenici te članovi njihovih porodica, kao i stranci pod privremenom zaštitom).
O koliko je malom broju (171) stranaca iz trećih zemlja koji su u ovom razdoblju odlučili da nauče barem nešto hrvatskog jezika riječ, govore i sljedeći podaci: prema našem Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, u Hrvatskoj trenutano radi oko 135.000 stranih radnika. Prošle godine, prema MUP-ovoj evidenciji, izdato je ukupno 206.529 dozvola za rad i boravak stranim radnicima, od kojih se gotovo 57 hiljada njih odnosi na produženje radnih dozvola. U prvoj polovini ove godine stranim je radnicima izdato 99.118 radnih dozvola, a među njima je 31.557 produženih dozvola za rad.
Dakle, iz cijele te mase hiljada i hiljada produženih dozvola, koje čine rezervoar potencijalnih "učenika"/radnika koji ispunjavaju uslove za učenje hrvatskog jezika putem vaučera, u nešto više od godinu dana uključilo se njih 171.
<h2>Najviše "učenika" iz Nepala i Filipina</h2>
– Od ovog broja dodijeljenih vaučera, u obrazovanje je trenutno uključeno 27 stranih radnika korisnika vaučera, dok je 134 polaznika uspješno završilo obrazovanje i steklo potvrdu o stečenim kompetencijama. Od ukupnog broja polaznika koji su uspješno završili obrazovanje, njih 40 je obrazovanje završilo u 2024. godini – objašnjavaju iz HZZ-a.
Ili, da to prenesemo u jezik novca – u ovom razdoblju HZZ je putem sistema vaučera (sredstva osigurana iz Evropskog socijalnog fonda plus, ESF+) sufinansirao učenje hrvatskog jezika za strane radnike u iznosu od oko 38.000 eura! Skroman iznos, ni blizu, recimo, trošku ozbiljnijeg automobila za nekog ministra.
Slobodna Dalmacija saznaje i odakle dolaze "učenici"/radnici koji na ovaj način uče hrvatski jezik i u kojim su sektorima zaposleni. Programi učenja su, naime, prilagođeni sektorima u kojima su strani radnici zaposleni, i to prije svega u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, prehrambenoj industriji, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, saobraćaju ili telekomunikacijama.
– Polaznici programa učenja hrvatskog jezika dolaze iz sljedećih zemalja: Nepal, Filipini, Šri Lanka, Ukrajina, Indija, Bangladeš, Kina, Kosovo i Kirgistan. Najviše polaznika dolazi iz sektora prerađivačke industrije (103), a potom iz ugostiteljstva (29), prehrambene industrije (24) te graditeljstva (15) – pokazuju HZZ-ovi podaci, iz kojih je jasno da, na primjer, iz područja zdravstva, saobraćaja ili telekomunikacija nema niti jednog polaznika.
Kad je riječ o gradovima iz kojih dolaze, odnosno u kojima rade ti radnici, najviše ih je – i to jednako, po 53 – iz velikog Zagreba i maloga grada Ivanca u Varaždinskoj županiji, koji ima ukupno manje od 13.000 stanovnika. Slijede Čakovec (19), Rugvica (15), Sisak (12), Čehovec (7), Zabok (6). Split je grad u kojem rade svega tri strana radnika koja su se dosad na ovaj način uključila u program učenja hrvatskog jezika, iz Donjeg Kraljevca ih je dvoje, a iz Zaprešića jedan.
Dakle, iz čitave Dalmacije svega su tri strana radnika iz Splita pokazala interes za svladavanjem našeg jezika! Nesumnjivo, ovaj sistem učenja putem vaučera bilježi ozbiljan krah, čemu djelimično pridonosi i to što preostale troškove koje ne sufinansira HZZ snosi sam radnik, eventualno njegov poslodavac.
<h2>Dođu, ali i brzo odu</h2>
– Očigledno je tim stranim radnicima problem hrvatski jezik. Međutim, drugi je problem taj što su ti ljudi došli da rade u Hrvatsku, ali pitanje je hoće li u njoj ostati, pa zato mnogi i ne žele da troše novac na učenje našeg jezika. Većina tih ljudi radi u pravilu na minimalcu i gledaju kako što prije da odu onamo gdje su plaće veće, počevši od Slovenije, Austrije pa nadalje – komentariše ovaj problem Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, sektora kojem je pomoć stranih radnika prijeko potrebna.
– U poziciji smo da moramo zapošljavati te strane radnike, još ima i dosta aktivnih poziva na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za ugostiteljsku djelatnost. Podatak da ih se dosad iz te djelatnosti samo 29 uključilo u programe učenja hrvatskog jezika putem vaučera i jeste me i nije iznenadio. Nisu ti ljudi krivi, razumijemo i njih. Poslodavci svakako mogu imati interes da pošalju te radnike na učenje hrvatskog jezika, ali što kad oni posve sigurno nemaju namjeru da ostanu u Hrvatskoj? Ima slučajeva da su neki od njih došli na radno mjesto, okrenuli se i otišli – prepričava Andrić. 
Ima i prijedlog:
– Kad je u pitanju znanje barem osnova hrvatskog jezika, tu bismo kao država morali biti puno stroži. Ili propisati da se radne dozvole ne mogu izdavati bez položenih barem osnova hrvatskog jezika, ili unutar razdoblja dokad te dozvole vrijede da limitiraju rok do kojega treba savladati program hrvatskog jezika, inače ostaju bez radne dozvole. Ne smijemo više biti ležerni oko ovog pitanja, jer to nisu ni mnoge druge evropske zemlje – nema dvojbi za Eduarda Andrića.

Krah programa učenja hrvatskog jezika za strane radnike: Za "đake" iz Dalmacije puno su i dvije klupe

U Crnoj Gori su tokom prošle godine stranci u svom vlasništvu imali ukupno 29.960 poslovnih subjekata. Riječ je o osjetnom skoku brojke u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 24.278. To govore podaci Monstata, iz kojih se može doznati i kako je trećina poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Podgorici (9.952). Slijede Budva (9.114), pa Bar (3.582). Iznad hiljadu ih je i u Herceg Novom (2.448) i Tivtu (1.955). <h2>Turci dolaze, Rusi idu</h2> Najveći dio tih poslovnih subjekata, njih 9.818, u vlasništvu je lica iz Turske. I u tom se pogledu dogodio veliki obrt – jer, prije dvije godine najbrojniji su bili subjekti u vlasništvu Rusa. Samo za godinu, broj subjekata sa vlasnicima iz Turske veći je za gotovo 3.000. Dakle, za godinu je u prosjeku na dnevnom nivou u Crnoj Gori registrovano blizu 10 novih firmi čiji vlasnici dolaze iz te države. Sa druge strane, broj onih čiji su vlasnici Rusi manji je za 600 u odnosu na 2023. godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca" data-rendition-name="original" width="922" height="521" loading="lazy" alt="stranci firme"></figure>  <h2>Najviše ih se bavi trgovinom</h2> Kada su u pitanju djelatnosti, najveći dio tih subjekata pripada sektoru trgovine i popravke vozila (7.143), pa naučnim i tehničkim djelatnostima (4.933) i građevinarstvu (4.028). Riječ je o subjektima čiji su vlasnici fizička ili pravna lica koja dolaze iz inostranstva.

Turci posjeduju najviše poslovnih objekata u Crnoj Gori, Rusi odlaze

Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara 2026. godine.
- Ovo je više nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je nakon današnje sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je pojasnila da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
- I ne samo Kipar kao predsjedvajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje još jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost proširenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine - zaključila je Gorčević.
Zatvaranje poglavlja 32 - Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i jasan signal povjerenja koje Evropska unija ima u sposobnost naših institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. Riječ je o još jednom poglavlju iz Klastera 1 - Temeljna prava, čijim zatvaranjem dodatno jačamo ukupnu vjerodostojnost reformskog procesa.
- Ovaj uspjeh dolazi nakon zatvaranja Poglavlja 5 - Javne nabavke, u kojem je Evropska komisija prepoznala zrelost sistema i konkretne rezultate reformi, potvrđujući visok nivo povjerenja u crnogorske institucije kada je riječ o kontroli i transparentnosti trošenja javnog novca. Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa - navela je ona.
Poseban značaj ovog poglavlja ogleda se, kako je kazala, u unapređenju sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, jačanju nezavisnosti i kapaciteta Državne revizorske institucije, zaštiti finansijskih interesa EU i eura od falsifikovanja, što dodatno potvrđuje povjerenje Evropske unije u naš institucionalni okvir i sposobnost da preuzmemo obaveze članstva.&nbsp;
- Osnivanjem budžetske inspekcije dodatno smo ojačali kontrolu trošenja javnih sredstava i poslali jasnu poruku da je zaštita finansijskog poslovanja i javnog novca jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore - navela je ona.

Gorčević: Crna Gora u ponedjeljak zatvara još jedno pregovaračko poglavlje

Turistička ponuda Budve predstavljena je na međunarodnom sajmu turizma CMT u Štutgartu.
Na tom sajmu putovanja, koji je jedan od najvećih u Evropi, Budva je bila dio zajedničkog štanda Crne Gore. &nbsp;
- Budva je promovisana kao destinacija koja nudi cjelogodišnji doživljaj, od ljetnjih odmora na plažama do kulturnih i sportskih događaja tokom zime. Poseban akcenat stavljen je na aktivni turizam - planinarenje, biciklizam i outdoor avanture koje privlače sve veći broj posjetilaca - saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Učešće na sajmu potvrdilo je da Budva zauzima značajno mjesto na međunarodnoj turističkoj mapi, a veliko interesovanje posjetilaca pokazuje da je grad prepoznat kao atraktivna destinacija tokom cijele godine.
Sajam CMT svake godine okuplja više od dvije hiljade izlagača iz cijelog svijeta i privlači preko 250 hiljada posjetilaca, čime se potvrđuje kao jedna od ključnih platformi za promociju turističkih destinacija i inspiraciju putnika. &nbsp;
- Poseban fokus stavljen je na paket aranžmane i destinacijske ponude, zatim na aktivni turizam, ali i na segmente karavana, kamp-prikolica, kampera, motornih vozila i prateće opreme - zaključuje se u saopštenju.

Budva predstavila ponudu na sajmu turizma CMT u Štutgartu

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Tag: stranci