U okviru akcije „Stranac“ jedan stranac prinudno je udaljen, boravak je otkazan za njih 16, a donijeto je i 19 rješenja o njhovom povratku.
Iz Uprave policije je saopšteno i da su izdata 64 prekršajna naloga, te da je iniciran prestanak privremenog boravka za troje stranih državljana.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.036 mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.212 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.436 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 186 lica, dok su 164 strana državljanina protjerana iz Crne Gore - naglasili su u Upravi policije.
Boravak je, kako su dodali, otkazan za 1.711 osoba, dok je za 1.327 iniciran prestanak privremenog boravka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boravak otkazan za 16 stranaca, jedan prinudno udaljen

U okviru akcije „Stranac“ u protekla 24 sata otkazan je boravak za 73 stranca, kontrolisano njih 4.567 i realizovano 329 mjera.
- U akciji je kontrolisano 4.567 stranih državljana sa boravkom u Crnoj Gori, 127 privrednih subjekata, 99 objekata za smještaj, 210 ugostiteljkih objekata, kladionica i noćnih klubova, 109 gradilišta i 6.457 vozila – saopšteno je iz Uprave policije.
Realizovano je 329 represivnih mjera prema strancima u okviru kojih je otkazan boravak za 73 strana državljanina, iniciran prestanak privremenog boravka za njih 12, a prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva.
- Podnijeto je 214 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 26 rješenja o povratku lica. Donijeta su tri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru na graničnim prelazima – dodali su u policiji.
Službenici Sektora granične policije su, prema njihovim riječima, u postupku odlučivanja po zahtjevima stranaca dali 79 negativnih mišljenja za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 13.888 mjera u okviru kojih je: podnijeta 9.121 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.407 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 183 lica, dok su 162 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.689 lica, dok je za 1.322 lica iniciran prestanak privremenog boravka – naveli su u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da će njihovi službenici kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, zajedno sa drugim organima i službama, nastaviti sa sprovođenjem lokalnih i nacionalnih akcija kontrole kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori – u kojoj živi oko 620.000 stanovnika – trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
- Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima - kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Otašević.
- Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno – ekonomskim okolnostima - rekla je Otašević.
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
<h2>Kako "zaštititi" domaću radnu snagu</h2>
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo…
U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
- Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika - kazala je ona.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti – IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto 
U cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina – sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
- To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju - istakao je Živković.
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
<h2>Poreske stope i kontrola tržišta</h2>
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević.
- Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate - kazala je ona.
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo.
Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu.
<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>
Rast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine “Biliškov” su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
- Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom - dodala je Gregurović.
Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska.
- Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja "paralelnih društava" - kazala je Gregurović.
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
<h2>Prava stranaca u Crnoj Gori</h2>
Zakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100.000 stranaca u Crnoj Gori "traži" promjenu migracione politike

Četiri strana državljanina prinudno su udaljena iz Crne Gore u prvih deset dana oktobra u okviru operativno-taktičke akcije „Stranac“ čiji je fokus nadzor zakonitosti njihovog kretanja, boravka i radnog angažmana.
U tom periodu su donijeta 84 rješenja o povratku lica, 113 rješenja o otkazu boravka do 90 dana i tri rješenja o protjerivanju stranih državljana.
- Pripadnici granične policije su u prvoj polovini oktobra realizovali 20 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovano 11 ciljanih akcija. Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u prvih 10 dana oktobra iznosio 338 - kazali su u Upravi policije.
U istom periodu, tri strana državljanina su smještena u Prihvatilište za strance, a Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto 20 inicijativa za prekid privremenog boravka.
- Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato pet stranih državljana - dodali su u policiji.
Sektor granične policije će, poručuju oni, u saradnji sa nadležnim službama, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti kontrole stranih državljana, u cilju zaštite bezbjednosnih interesa države, te obezbjeđivanja zakonitog boravka i rada stranaca u Crnoj Gori.

U prvih 10 dana oktobra četiri stranca prinudno udaljena iz Crne Gore, boravak otkazan za 113

Želiš da radiš u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik! – najprije na hrvatskom, onda na tagaloškom (glavni filipinski jezik) pa potom i nepalskom jeziku, poruka je razvučena preko jumbo plakata koji su odnedavno preplavili Zagreb. Iza te akcije, prema sopstvenom priznanju, stoji Domovinski pokret (DP), junior partner u aktualnoj vlasti, koji na ovaj način nastavlja borbu za afirmaciju hrvatskog jezika među stranim radnicima koji dolaze u Hrvatsku po svoju koricu hljeba.
Zapravo, Domovinski pokret sve nas je, kako su sami objasnili, s jedne strane htio podučiti kako – u skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku – treba izgledati višejezični plakat (najprije natpis na hrvatskom jeziku, a onda svi drugi). Ali, ništa manje važno, poruka bi trebalo da motiviše strane radnike na učenje jezika zemlje u koju su došli, što je prisnažio i ministar poljoprivrede David Vlajčić iz redova DP-a:
– Mislim da svi treba da očekujemo od stranih radnika da se maksimalno integrišu u hrvatsko društvo, da poštuju Republiku Hrvatsku, naš jezik, kulturu, tradiciju, vjeru i običaje, i tu ne vidim apsolutno ništa sporno. Normalno je očekivati od stranog radnika da govori hrvatski jezik i da se ne moramo, kad dođemo u kafić, u taksiju ili prilikom dostave, snalaziti rukama – kazao je ovih dana novinarima na ovu temu ministar Vlajčić, predstavnik iste Vlade, i vlasti, koja ni na koji način nije obavezala istog tog radnika (ili njegova poslodavca) na učenje hrvatskog jezika.
Ni novim Zakonom o strancima, koji je na snagu stupio sredinom marta, niti drugim propisom, kako smo u više navrata pisali, ništa ne obvezuje stranog radnika, ni njegovog poslodavca, da kad jednom iz Nepala, Filipina, Indije ili Kirgistana dođe ovdje, ujedno mora znati/naučiti/svladati barem osnove hrvatskog jezika. A dok je tako, još ćemo dugo "mahati rukama" i pokušati stranim taksistima objasniti gdje treba da nas odvedu.
<h2>Učenje dobrovoljno</h2>
Na takvu pomisao navode, među ostalim, i podaci koje smo zatražili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nakon što je u aprilu 2024. godine, dakle prije godinu i tri mjeseca, u Hrvatskoj uveden sistem vaučera kao oblik podsticanja učenja hrvatskog jezika za strane radnike iz trećih zemalja. HZZ takve kraće, neformalne programe učenja hrvatskog jezika za strance u trajanju od 70 sati, podsjetimo, sufinansira između 50 i 70 odsto, zavisno od veličini firme poslodavca kod kojega je taj radnik zaposlen. Dakle, naša država već poznaje takav sistem podsticanja učenja hrvatskog jezika, ali kvaka je u tome što se on uglavnom temelji na dobrovoljnoj bazi, eventualno "ludoj" potrebi poslodavca da mu radnici znaju barem dvije, tri riječi važne za sektor u kojem rade.
A kad je dobrovoljno – onda su i rezultati takvi. Od početka sprovođenja kursa hrvatskog jezika za radnike iz trećih zemalja kroz sistem vaučera, dakle od aprila 2024. do jula ove godine, na učenje našeg jezika prionuo je ravno 171 radnik – pokazuju podaci HZZ-a. Učenje hrvatskog jezika putem vaučera, podsjetićemo i to, zahtijeva i određene preduslove: to je omogućeno samo za radnike iz trećih zemalja kojima je izdata radna dozvola u trajanju od najmanje dvije godine, ali može i onome koji ima odobren boravak u svrhu rada na najmanje godinu dana, i to tek nakon što već godinu dana radi u Republici Hrvatskoj (uz to, putem vaučera hrvatski mogu učiti i naši iseljenici te članovi njihovih porodica, kao i stranci pod privremenom zaštitom).
O koliko je malom broju (171) stranaca iz trećih zemlja koji su u ovom razdoblju odlučili da nauče barem nešto hrvatskog jezika riječ, govore i sljedeći podaci: prema našem Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, u Hrvatskoj trenutano radi oko 135.000 stranih radnika. Prošle godine, prema MUP-ovoj evidenciji, izdato je ukupno 206.529 dozvola za rad i boravak stranim radnicima, od kojih se gotovo 57 hiljada njih odnosi na produženje radnih dozvola. U prvoj polovini ove godine stranim je radnicima izdato 99.118 radnih dozvola, a među njima je 31.557 produženih dozvola za rad.
Dakle, iz cijele te mase hiljada i hiljada produženih dozvola, koje čine rezervoar potencijalnih "učenika"/radnika koji ispunjavaju uslove za učenje hrvatskog jezika putem vaučera, u nešto više od godinu dana uključilo se njih 171.
<h2>Najviše "učenika" iz Nepala i Filipina</h2>
– Od ovog broja dodijeljenih vaučera, u obrazovanje je trenutno uključeno 27 stranih radnika korisnika vaučera, dok je 134 polaznika uspješno završilo obrazovanje i steklo potvrdu o stečenim kompetencijama. Od ukupnog broja polaznika koji su uspješno završili obrazovanje, njih 40 je obrazovanje završilo u 2024. godini – objašnjavaju iz HZZ-a.
Ili, da to prenesemo u jezik novca – u ovom razdoblju HZZ je putem sistema vaučera (sredstva osigurana iz Evropskog socijalnog fonda plus, ESF+) sufinansirao učenje hrvatskog jezika za strane radnike u iznosu od oko 38.000 eura! Skroman iznos, ni blizu, recimo, trošku ozbiljnijeg automobila za nekog ministra.
Slobodna Dalmacija saznaje i odakle dolaze "učenici"/radnici koji na ovaj način uče hrvatski jezik i u kojim su sektorima zaposleni. Programi učenja su, naime, prilagođeni sektorima u kojima su strani radnici zaposleni, i to prije svega u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, prehrambenoj industriji, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, saobraćaju ili telekomunikacijama.
– Polaznici programa učenja hrvatskog jezika dolaze iz sljedećih zemalja: Nepal, Filipini, Šri Lanka, Ukrajina, Indija, Bangladeš, Kina, Kosovo i Kirgistan. Najviše polaznika dolazi iz sektora prerađivačke industrije (103), a potom iz ugostiteljstva (29), prehrambene industrije (24) te graditeljstva (15) – pokazuju HZZ-ovi podaci, iz kojih je jasno da, na primjer, iz područja zdravstva, saobraćaja ili telekomunikacija nema niti jednog polaznika.
Kad je riječ o gradovima iz kojih dolaze, odnosno u kojima rade ti radnici, najviše ih je – i to jednako, po 53 – iz velikog Zagreba i maloga grada Ivanca u Varaždinskoj županiji, koji ima ukupno manje od 13.000 stanovnika. Slijede Čakovec (19), Rugvica (15), Sisak (12), Čehovec (7), Zabok (6). Split je grad u kojem rade svega tri strana radnika koja su se dosad na ovaj način uključila u program učenja hrvatskog jezika, iz Donjeg Kraljevca ih je dvoje, a iz Zaprešića jedan.
Dakle, iz čitave Dalmacije svega su tri strana radnika iz Splita pokazala interes za svladavanjem našeg jezika! Nesumnjivo, ovaj sistem učenja putem vaučera bilježi ozbiljan krah, čemu djelimično pridonosi i to što preostale troškove koje ne sufinansira HZZ snosi sam radnik, eventualno njegov poslodavac.
<h2>Dođu, ali i brzo odu</h2>
– Očigledno je tim stranim radnicima problem hrvatski jezik. Međutim, drugi je problem taj što su ti ljudi došli da rade u Hrvatsku, ali pitanje je hoće li u njoj ostati, pa zato mnogi i ne žele da troše novac na učenje našeg jezika. Većina tih ljudi radi u pravilu na minimalcu i gledaju kako što prije da odu onamo gdje su plaće veće, počevši od Slovenije, Austrije pa nadalje – komentariše ovaj problem Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, sektora kojem je pomoć stranih radnika prijeko potrebna.
– U poziciji smo da moramo zapošljavati te strane radnike, još ima i dosta aktivnih poziva na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za ugostiteljsku djelatnost. Podatak da ih se dosad iz te djelatnosti samo 29 uključilo u programe učenja hrvatskog jezika putem vaučera i jeste me i nije iznenadio. Nisu ti ljudi krivi, razumijemo i njih. Poslodavci svakako mogu imati interes da pošalju te radnike na učenje hrvatskog jezika, ali što kad oni posve sigurno nemaju namjeru da ostanu u Hrvatskoj? Ima slučajeva da su neki od njih došli na radno mjesto, okrenuli se i otišli – prepričava Andrić. 
Ima i prijedlog:
– Kad je u pitanju znanje barem osnova hrvatskog jezika, tu bismo kao država morali biti puno stroži. Ili propisati da se radne dozvole ne mogu izdavati bez položenih barem osnova hrvatskog jezika, ili unutar razdoblja dokad te dozvole vrijede da limitiraju rok do kojega treba savladati program hrvatskog jezika, inače ostaju bez radne dozvole. Ne smijemo više biti ležerni oko ovog pitanja, jer to nisu ni mnoge druge evropske zemlje – nema dvojbi za Eduarda Andrića.

Krah programa učenja hrvatskog jezika za strane radnike: Za "đake" iz Dalmacije puno su i dvije klupe

U Crnoj Gori su tokom prošle godine stranci u svom vlasništvu imali ukupno 29.960 poslovnih subjekata. Riječ je o osjetnom skoku brojke u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 24.278. To govore podaci Monstata, iz kojih se može doznati i kako je trećina poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Podgorici (9.952). Slijede Budva (9.114), pa Bar (3.582). Iznad hiljadu ih je i u Herceg Novom (2.448) i Tivtu (1.955). <h2>Turci dolaze, Rusi idu</h2> Najveći dio tih poslovnih subjekata, njih 9.818, u vlasništvu je lica iz Turske. I u tom se pogledu dogodio veliki obrt – jer, prije dvije godine najbrojniji su bili subjekti u vlasništvu Rusa. Samo za godinu, broj subjekata sa vlasnicima iz Turske veći je za gotovo 3.000. Dakle, za godinu je u prosjeku na dnevnom nivou u Crnoj Gori registrovano blizu 10 novih firmi čiji vlasnici dolaze iz te države. Sa druge strane, broj onih čiji su vlasnici Rusi manji je za 600 u odnosu na 2023. godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca" data-rendition-name="original" width="922" height="521" loading="lazy" alt="stranci firme"></figure>  <h2>Najviše ih se bavi trgovinom</h2> Kada su u pitanju djelatnosti, najveći dio tih subjekata pripada sektoru trgovine i popravke vozila (7.143), pa naučnim i tehničkim djelatnostima (4.933) i građevinarstvu (4.028). Riječ je o subjektima čiji su vlasnici fizička ili pravna lica koja dolaze iz inostranstva.

Turci posjeduju najviše poslovnih objekata u Crnoj Gori, Rusi odlaze

Osam osoba iz Švedske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i jedan Ulcinjanin uhapšeni su nakon tuče na Maloj plaži i u gradu, a u kojoj je teže povrijeđen Britanac A.A (25).
Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je, nakon kraće verbalne rasprave u jednoj diskoteci na Maloj plaži u Ulcinju, državljanin Švedske A.B. (25) fizički napao Amerikanca D.L. (19) i više puta ga udarao šakama u glavu.
- Nakon toga se A.B, zajedno sa saputnicima u vozilu: A.B.(24), S.M. (24) i M.I. (23) iz Švedske, i A.A. (25) iz Velike Britanije, uputio ka apartmanima gdje su smješteni, kada ih je u gradu presrelo više osoba u vozilu i na motociklu, nakon čega je došlo do tuče. Tom prilikom su jedni drugima zadali udarce pesnicama i nogama po glavi i tijelu, nakon čega je druga grupa lica, od A.B. oduzela vozilo kojim je upravljao i udaljila se u nepoznatom pravcu - kazali su u policiji.
U vozilu je u tom trenutku, prema njihovim riječima, bio novčanik sa oko 500 eura, skupocjeni sat Hublot, zlatni nakit, i četiri mobilna telefona.&nbsp;
- Desetak minuta nakon događaja, policijska patrola je pronašla pomenuto vozilo napušteno na parking prostoru jedne benzinske stanice - dodali su u policiji.
U izvještaju ljekara specijaliste je konstatovano da je A.A. zadobio teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući hitne operativno-tektičke mjere i radnje na terenu, policijski službenici su identifikovali i locirali osumnjičena lica i pronašli vozilo ulcinjskih registarskih oznaka kojim su upravljali, te radi prikupljanja obavještenja, doveli lica: A.S. (21) iz Ulcinja, i američke državljane D.L. (19), E.L. (25) i L.Ć. (20) - naveli su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se nakon uvida u spise predmeta, izjasnio da u navedenim radnjama nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
- Preduzimajući dalje mjere i radnje iz nadležnosti policije, zbog počinjenog prekršaja iz člana 10 st.2 Zakona o javnom redu i miru, lišeni su slobode: E.L, D.L, L.Ć, A.S, A.B, A.B, S.M, M.I. i A.A. Lica će biti privedena nadležnom sudiji za prekršaje - zaključili su u policiji.

Tuča na Maloj plaži: Uhapšeno osmoro stranaca i jedan Ulcinjanin, Britanac teže povrijeđen

Policijski službenik Z.D. (53) uhapšen je u Baru zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj jer je od kazahstanskog državljanina uzeo novac uz obećanje da će ga osloboditi od kazne. On se sumnjiči i da je ranije neovlašćeno i van radnog vremena kontrolisao vozila stranaca i fingirao da su napravili prekršaje kako bi od njih dobio novac za navodno oslobađanje od procesuiranja.
- Z.D. je, kako se sumnja, navedeno krivično djelo izvršio na način što je kao zaposleni na radnom mjestu šefa smjene operativnog dežurstva u Stanici policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, bez obzira na raspored smjena u Stanici policije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, neovlašćeno zaustavio i kontrolisao vozača, kazahtanskog državljanina, kada mu je neovlašćenom primjenom policijskog ovlašćenja, saopštio da je učinio prekršaj u saobraćaju, nakon čega je od njega, uz obećanje da će ga osloboditi od kazne, uzeo novac, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu vozača - saopšteno je iz Uprave policije.
Istražnim radnjama je, kako su naglasili, ustanovljeno da je Z.D. u više navrata neovlašćeno kontrolisao saobraćaj i van radnog vremena - birajući da kontroliše vozila sa stranim registarskim oznakama i fingirao postojanje saobraćajnih prekršaja kako bi od vozača uzimao novac i navodno ih oslobodio procesuiranja.
- Tokom januara, februara i marta 2025. godine na staničnom području Odjeljenja bezbjednosti Bar je, u zvanju stariji policijski narednik, obavljajući poslove šefa smjene operativnog dežurstva Stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, mimo dnevnog rasporeda službi u Stanici policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, u toku, i van radnog vremena, u uniformi, neovlašćeno vršio kontrolu saobraćaja, tako što je birajući da kontroliše vozila sa stranim registarskim oznakama, fingirao postojanje saobraćajnog prekršaja, da bi potom neovlašćeno od kontrolisanog vozača uzimao novac kako bi ga navodno oslobodio od procesuiranja - istakli su oni.
Njega je procesuirala policija u Baru u saradnji sa saradnji sa službenicima Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije. Protiv Z.D. su podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru.
Uprava policije, kao organ za sprovođenje zakona će, poručuju, neselektivno i bez izuzetka, odlučno i transparentno preduzimati mjere i radnje na identifikaciji i sankcionisanju nezakonitog djelovanja policijskih službenika koji svojim ponašanjem štete ugledu policije i umanjuju povjerenje građana u instituciju.

Bar: Uhapšen policajac koji je fingirao da su stranci pravili prekršaje kako bi od njih uzimao novac

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: stranci