Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da u Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 55 pritvorenih lica koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 26 to čini štrajkom glađu.
Kako je navedeno u saopštenju, pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno.
Iz UIKS-a poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Bez reakcije nadležnih prolaze dvije sedmice štrajka pritovrenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Da za njih ne postoji dovoljno razumijevanja, upozoravao je i na početku štrajka advokat Marko Radović.
- Ljude u pravosuđu možda i ne interesuje dovoljno problem ovih ljudi. Danas, nakon dvije sedmice štrajka i činjenice da se, iz ugla pravosuđa, ništa nije pomaklo, siguran sam da ljude u pravosuđu i ne interesuje ono što se zaista dešava u UIKS-u. Nema pomaka u rješavanju ove kompleksne i vrlo delikatne situacije - rekao je Radović.
On je gostujući u 24 sata Televizije E podsjetio na negativne efekte štrajka u UIKS-u u odnosu na sudske postupke.
- Značajan broj suđenja je odgođen, jer su u znak revolta pojedini pritvorenici, koji su se odlučili na štrajk, opozvali punomoćja svojim izabranim braniocima. Riječ je o predmetima u kojima je obavezna odbrana po Zakoniku o krivičnom postupku, u kojima je sud, s obzirom na postupke u fazi glavnog pretresa, postavio branioce po službenoj dužnosti. Međutim, veliki broj kolega, advokata, koje je kontaktirao Viši sud, jer je riječ mahom o premetima iz nadležnosti tog suda, nije prihvatio da se uključi u predmet u svojstvu branioca po službenoj dužnosti. To je dovelo do odgađanja glavnih pretresa - naveo je Radović.
Ukazuje i na to da veliki broj pritvorenika štrajkuje glađu i da zbog iscrpljenosti ne mogu da prisustvuju glavnim pretresima.
- Upravo se danas desila situacija u kojoj je jedan od pritvorenika kolabirao na glavnom pretresu. Bilo je neophodno ukazati mu medicinsku pomoć i glavni pretres je prekinut, odnosno, odgođen. Toga će biti sve više. Iskreno se nadam da će ljudi u pravosuđu prepoznati problem i da će konačno reagovati - naglasio je Radović.
Uvjeren je i da je veliki broj neosnovano pritvorenih i da su u UIKS-u mnogo duže nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude. Advokat Radović ističe i da su zatvorski uslovi teški, naročito u uslovima pretrpanosti Istražnog zatvora.
- Mnogi ljudi su tamo neosnovano. Optimalan broj pritovrenika je 250 do 300, a sada ih je 600 ili 650. Siguran sam da za 50 do 100 ljudi, u ovom momentu, može da se donese rješenje o ukidanju pritvora. Za mnoge nije bilo razloga da se odredi mjera nadzora, a kamoli pritvor. Ukidanjem pritvora, zamjenom nekom od alternativnih mjera, situacija bi se relaksirala. &nbsp;Smatram da sud treba da prepozna te slučajeve. Sud treba, ili po službenoj dužnosti u postupku dvomjesečne kontrole pritvora, ili po prijedlogu odbrane, da ukine pritvore, da pusti te ljude i odredi im mjere nadzora... Nadam se da će doći do određenih pomaka, jer ako se to ne desi, izvjesno je da ćemo imati kolaps u Višem sudu - poručio je Radović.
Advokat smatra da je skaj komunikacija ne može koristi kao dokaz u krivičnom postupku. Nije, kaže, riječ o beznačajnom materijalu, već ga treba koristiti na drugi način, kao operativni, za pribavljanje dokaza.
- Mnogo je veću štetu Crnoj Gori taj skaj donio, nego benefite. Kolaps u Višem sudu je krenuo od upotrebe skaj materijala kao dokaza, jer otkad su počeli ti predmeti potpuno su se izgubili svi kriterijumi. Sud je preopterećen, veliki broj predmeta iz oblasti skaja je otvoren. Tužilaštvo je imalo strategiju da se rascjepka i napravi što više predmeta. Nažalost, to im je sud aminovao. Mi danas imamo situaciju da sud, u suštini, predmet koji je odvojen u više predmeta, neće da objedini. Sud odbija naše zahtjeve za spajanje postupaka i upravo se u tim situacijama dešavaju slučajevi da ljudi, po više predmeta, budu u pritvoru. Završi se pritvor u jednom predmetu, otvara se u drugom. Kad istekne u drugom, otvara se u trećem… Sve to bi se izbjeglo da su se postupci spajali - napominje Radović.
Vjeruje i da u slučaju bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića postoji mogućnost zloupotrebe skaj prepiski, na što advokati često ukazuju.
- Mislim da se ovo pitanje može riješiti, ne onako kako odgovara odbrani ili tužilaštvu, već po zakonu. Ako bude po zakonu, to sigurno, u konačnom, neće biti dokaz na kojem će zasnivati osuđujuća presuda - zaključio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiJRI1medlpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Radović: Veliki broj pritvorenika je mnogo duže u UIKS-u nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da od danas 103 pritvorenika štrajkuju zbog neuslovnih smještaja i sudskih postupaka, od čega njih 84 odbija hranu.
U UIKS-u kažu da su svi oni pod stalnim nadzorom, te da njihovo zdravstveno stanje kontinuirano prati Sektor za zdravstvenu zaštitu.&nbsp;
- Ističemo da je trenutno zdravstveno stanje svih pritvorenih lica koja učestvuju u štrajku stabilno - naglasili su u UIKS-u.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će, poručuju oni, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenika i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.
Broj pritvorenika koji štrajkuje u UIKS-u raste iz dana u dan. Juče je u štrajku bilo njih 93, od čega je hranu odbijalo 74.

1250x600

Štrajkuju 103 pritvorenika, njih 84 odbija hranu

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da danas ukupno 79 pritvorenika učestvuje u štrajku, od čega njih 60 odbija i hranu.
- Kao što je i ranije saopšteno, sva lica koja učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom, a njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati od strane Sektora za zdravstvenu zaštitu - naveli su u UIKS-u.
Oni su kategorični da je trenutno stabilno zdravstveno stanje svih pritvorenika koji štrajkuju.
- U odnosu na navedeno, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi - zaključili su u UIKS-u.
<a href="https://etv.me/drustvo/uiks-od-66-pritvorenika-koji-strajkuju-48-stupilo-i-u-strajk-gladu">Juče</a> je štrajkovalo ukupno 66 pritvorenika, od čega 48 glađu.

Ukupno 79 pritvorenika štrajkuje, njih 60 odbija hranu

Većina pritvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) odustala je od štrajka glađu koji su započeli 9. aprila negodujući zbog loših higijenskih i zdravstvenih uslova, načina vođenja postupaka, te kršenja osnovnih ljudskih prava i pravnih principa.&nbsp;
To je Portalu ETV saopšteno nezvanično.
Prema našim informacijama, nešto više od 30 pritvorenika i dalje štrajkuje, a odluci većine, kako nam je rečeno, prethodila je posjeta predsjednika Višeg suda Zorana Radovića.
U štrajku je do sad bilo 186 osoba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuiks-strajkuje-186-pritvorenika-zdravstveno-stanje-svih-stabilno-razgovarali-sa-ombudsmanom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O problemu pritvorenika za Televiziju E je ranije govorio advoakt Mihailo Volkov kada je ocijenio da oni zaista žive u lošim uslovima, te da je zaista opterećujuća činjenica da se pritvor danas određuje i produžava šakom i kapom.
Razlozi i problemi na koji su ukazala pritvorena lica, kaže Volkov, su faktički i suštinski postojeći i nijesu, kako je rekao, plod nikakvih, zloupotreba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-zdravstvena-zastita-u-uiks-u-svedena-na-minimum&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Njihovi su problemi dvojaki. Prvo se tiču tih prostornih, higijenskih i zdravstvenih uslova, a ti uslovi su zaista loši. Podsjetiću da su ti uslovi propisani Zakonom o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjere bezbjednosti gdje se jasno navodi u kakvim uslovima pritvoreno lice treba da bude. Zdravstvena zaštita pripada tom licu podjednako kao onome koje se nalazi van tih prostorija, svakako nije ista, u jednom predmetu mom klijentu nije bilo moguće pružiti &nbsp;adekvatnu zdravstvenu zaštitu u prostorijama UIKS-a što je konstatovao vještak, i to je bio jedan od razloga &nbsp;da se ukine pritvor i da se izrekne adekvatna mjera - naveo je on ranije.

Anja Ivanović

Oko 30 pritvorenika i dalje štrajkuje glađu, ostali odustali

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.083 ambulantna pregleda, od čega 342 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Iz KCCG-a su rekli da je u Urgentnom centru zbrinuto 230 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 341.
- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 160 pacijenata, od čega 18 u IBD-u- navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 572 dijagnostičke procedure, od čega 103 CT i 44 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 109 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda- kazali su iz KCCG-a.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.454 pacijenta i odrađeno 43.588 analiza.
U Porodilištu KCCG-a u protekla 24 sata rođeno je 16 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 16 beba

Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da je neosnovana pritužba predsjednika Države Jakova Milatovića na odluku podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva koje je odbacilo njegovu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja kojeg je optužio za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Više tužilaštvo zaključilo je da su kolege iz nižeg tužilaštva odluku donijele u skladu sa zakonom.
Milatović je u avgustu podnio krivičnu prijavu protiv Đeljošaja nakon telefonske prepiske sa njim, optužujući ga za prijetnje, uz poziv premijeru Milojku Spajiću da ga smijeni.
Prepiska je uslijedila nakon što je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti i vratio ga parlamentu, zbog, kako je saopštio, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj i da će dobiti odgovor kakav zaslužuje. Optužio je predsjednika države i da zakon nije potpisao zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, „kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist“.&nbsp;
Osnovno tužilaštvo u septembru je odbacilo prijavu, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj počinio krivično djelo za koje ga tereti Milatović, niti bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Ocijenili su da se Đeljošajeve poruke mogu tumačiti isključivo kao upozorenje Milatoviću da će uslijediti reakcije kroz institucije sistema i u javnosti, konstatujući da se to „u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore“.
Milatović je podnio pritužbu Višem tužilaštvu.
Ustvrdio je tada da odluka podgoričkog tužilaštva prijeti da Crnu Goru uvede u anarhiju.
Skupština Crne Gore izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti ponovo je usvojila 13. oktobra.&nbsp;
Parlamentarna većina nije uslišila njegov poziv da ne glasaju, ocjenjujući, pored ostalog da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
U pozivu poslanicima podsjetio je i da je Ministarstvo finansija „u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore“.
Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo Milatovićevu prijavu Đeljošaj je saopštio da neće komentaristai odluke pravosudnih organa i osvrnuo se na to što je predsjednik države objavio njihovu privatnu prepisku, ocjenjujući da mu je to „ispod časti“.
Rekao je, gostujući na Aplus televeziji, i da mu je taj slučaj „jako teško pao“.
- Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće – kazao je on tada, uz konstataciju da će „staviti tačku“ na ovaj slučaj.

Neosnovane optužbe Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević svečano je danas pustila u rad okretnicu za vozove u Baru, objekat koji nije bio u funkciji 20 godina. Iz Ministarstva saobraćaja podsjećaju da je ovo jedina funkcionalna okretnica ove vrste u Crnoj Gori i predstavlja infrastrukturni objekat od izuzetnog značaja za bezbjedan i efikasan rad željezničkog sistema.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211161216_bcc5f49a898a0f87638e8e73c76abe96e7cc4203a1f013ba07e60581076f4c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211161216_bcc5f49a898a0f87638e8e73c76abe96e7cc4203a1f013ba07e60581076f4c4c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="okretnica za vozove"></figure>  Osnovna namjena okretnice je zakretanje lokomotive za 180 stepeni, ili za manji ugao ukoliko postoji više dolaznih i odlaznih kolosjeka. Međutim, funkcionalna namjena okretnice u Baru jeste isključivo zakretanje lokomotive za 180 stepeni, jer na ovoj lokaciji nema odlaznih kolosjeka. - Njena upotreba omogućava pravilno pozicioniranje i pripremu lokomotiva za dalji rad, kao i ravnomjerno trošenje osovina, čime se produžava radni vijek voznih sredstava i unapređuje sigurnost i efikasnost željezničkog saobraćaja - navedeno je u saopštenju Ministarstva saobraćaja. Okretnica u Baru dugi niz godina nije bila u radnom stanju – nedostajali su elektromotorni pogon, lanac, lančanik i drugi ključni elementi za bezbjedan rad. Projekat je realizovala Uprava za željeznice Crne Gore koja je imajući u vidu značaj okretnice početkom 2025. godine pokrenula izradu Elaborata zamjene nedostajućih dijelova i modernizacije lokomotivske okretnice za normalni kolosjek u Baru. Na osnovu izrađenog elaborata, kroz postupak javne nabavke izabrani su izvođač radova i nadzorni organ.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211161216_800de03827c14b39a8f845a403903fdf84375ebc5a68d49c0ce343f81f51c45e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251211161216_800de03827c14b39a8f845a403903fdf84375ebc5a68d49c0ce343f81f51c45e" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="okretnica za vozove"></figure>  Direktor Uprave za željeznice Denis Lukač je istakao da je u okviru projekta izvršena ugradnja nedostajućih električnih i mehaničkih dijelova, potpuna zamjena kratkih pragova na kružnoj šini, kao i zamjena pragova na dvije skretnice i na kompletnom dolaznom kolosjeku. Obavljeno je i pjeskarenje i antikoroziona zaštita metalnih dijelova okretnice. Instalirani su novi signali, ograda, rasvjeta i sistem video-nadzora. - Radovi su izvedeni u skladu sa Elaboratom i ugovorom, u predviđenom roku - navode u ministarstvu saobraćaja. Obnova okretnice u Baru dio je šireg investicionog ciklusa u željezničku infrastrukturu Crne Gore. Iz resora Maje Vukićević podsjećaju da je obezbijeđeno 80 miliona eura grant i kreditnih sredstava za rehabilitaciju dionice Lutovo–Bratonožići–Bioče, rekonstrukciju 13 čeličnih mostova i osam tunela, te modernizaciju radionica za održavanje voznih sredstava. - U najskorijem periodu biće potpisan i ugovor vrijedan 225,6 miliona eura za modernizaciju dionice Golubovci–Bar, koja je od ključnog značaja za nacionalni saobraćajni sistem - poručuju iz Ministarstva. Kako su rekli, svečano puštanje u rad okretnice predstavlja važan korak naprijed u podizanju bezbjednosti, efikasnosti i tehničke pouzdanosti željezničkog saobraćaja. - Ovaj projekat, zajedno sa ostalim infrastrukturnim ulaganjima, čini željezničku mrežu modernijom i spremnom da odgovori na potrebe građana i privrede - naglašeno je u saopštenju. Ministarstvo saobraćaja se zahvalilo svim institucijama i partnerima, posebno Upravi za željeznice, na doprinosu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

Ponovo u funkciji okretnica za vozove u Baru

Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. biće na dnevnom redu sjednice Skupštine koju je predsjednik Andrija Mandić sazvao za 18. decembar, u 13 sati.
Za sjednicu je predložen obiman dnevni red, u čijem se fokusu nalaze zakoni iz oblasti finansija, pravosuđa, rada i regulacije državnih institucija.
Na dnevnom redu je, pored ostalog, Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu. 
Poslanici će razmatrati i više izmjena zakona, među kojima su izmjene i dopune Zakona o osiguranju, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakona o parničnom postupku, kao i Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova.
Pred Skupštinom će se naći i Prijedlog zakona o radnom vremenu i pauzama tokom radnog vremena mobilnih radnika u uređenjima za evidentiranje u drumskom prevozu, kao i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u državnom vlasništvu.
Poslanici će razmatrati i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Na dnevnom redu su i predlozi finansijskih planova i planovi rada nezavisnih regulatornih tijela za 2026. godinu, uključujući: Regulatornu agenciju za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Komisiju za tržište kapitala.
Sjednica će obuhvatiti i tačku izbori, imenovanja i razrješenja.

Poslanici 18. decembra o budžetu i zaduženju za 2026.

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: strajk-pritvorenika