U Budilniku na Televiziji E pitamo da li sve ustanove u Crnoj Gori imaju protivpožarne sisteme u skladu sa propisima i koliko su građani zaista sigurni.
Da li potpisivanje sporazuma sa Ministarstvom pravde znači obustavu ili nastavak štrajka zaposlenih u sudskoj administraciji, te kakve su reakcije sindikata još je jedna od tema u Budilniku.
Saznajemo da li prosvjetne radnike čeka umanjivanje plate uprkos iscrpnim pregovorima o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora i šta to znači za njihovu zaradu u narednom periodu.
Za kraj, analiziramo privatnost pri upotrebi mobilnih telefona i razgovaramo o tome da li građani trebaju imati više kontrole nad svojim ličnim podacima.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik na TV E: Imaju li ustanove protivpožarne sisteme u skladu sa propisima, obustava ili nastavak štrajka u sudskoj administraciji...

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Neprihvatljivo je da nema novca u budžetu za povećanja zarada administraciji u pravosuđu jer javnost svakodnevno ima priliku da vidi kako javni funkcioneri rasipaju državni novac na putovanja, zarade i partijska zapošljavanja - ocijenio je advokat Veselin Radulović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon tri sedmice štrajka upozorenja i neuspjelih pregovora sa Ministarstvom finansija zaposleni u sudstvu 3. novembra stupaju u generalni štrajk, a kako navode u Sindikatu pravosuđa prinuđeni su na generalni štrajk zbog nezadovoljstva sudske administracije. Prema njihovim riječima, osnovica zarade je 558 eura, dok radnik sa više od 10 godina radnog staža ima platu od 600 eura.
Zahtjevi zaposlenih u pravosuđu, kaže Radulović, su opravdani, jer su plate tih ljudi koji rade veoma ozbiljan i odgovoran posao ispod svakog nivoa.
- Ovom veoma ozbiljnom problemu Vlada je pristupala do sada veoma neozbiljno i veoma neodgovorno. Mislim da ni u izvršnoj vlasti ne shvataju o kakvom se problemu radi i kakve sve posljedice ovaj štrajk zaposlenih u sudstvu može da izazove po pravosudni sistem, po ostvarivanje svih ljudskih prava svih građana Crne Gore i po eventualno usporavanje pravosuđa, i onako sporog i neažurnog kakvo je sada - rekao je Radulović.
Dodaje da će većina zakazanih suđenja biti otkazana i odložena, a svako odlaganje uzrokuje, kako kaže, novo prolongiranje od najmanje mjesec.
- Sudovi su spori, neažurni, u ozbiljnom su zaostatku sa predmetima, u ozbiljnom su deficitu i sa kadrovima, u ozbiljnom su problemu sa kadrovskim uslovima u kojima rade, prostornim i svim drugim kapacitetima, ako tome pridodamo još ovaj problem, a izvjesno je čini mi se da će se to i desiti, imaćemo ozbiljne posljedice - naveo je on.
Plaši se, kako je rekao, da Ministarstvo finansija i Vlada ne shvataju ozbiljno ovaj problem.
- Meni je lično neprihvatljivo kada čujem određene poruke da za to ne postoji dovoljno novca u budžetu, ako sa druge strane vidimo kako se Vlada i kako se javni funkcioneri rasipaju sa državnim novcem. Mi svakodnevno dobijamo informacije kako oni troše državni novac, koliko troše na putovanja, koliko troše na zarade sebi, na partijska zapošljavanja, na sve ono što nije potrebno državi Crnoj Gori. S druge strane ovako jedan jako ozbiljan i odgovoran posao zanemaruju i vrednuju ga na jedan krajnje neprimjeren način - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

500x500

Radulović: Posljedice štrajka zaposlenih u sudstvu mogu biti jako ozbiljne, Vlada do sada pristupila veoma neodgovorno

Generalni štrajk zaposlenih u sudstvu počinje 3. novembra - najavila je u informativnoj emisiji "24 sata" predsjednica Sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović.
Ni nakon više od tri sedmice koliko traje obustava rada u sudskoj administraciji niko iz nadležnih institucija se nije oglasio da odgovori da li će zaposlenima biti povećane zarade.
Vujović je kazala da je odluka o stupanju u generalni štrajk donijeta danas na sjednici Glavnog odbora, te da moraju poštovati proceduru Zakona o štrajku, prema kojoj je predviđeno da se generalni štrajk mora najaviti 10 dana unaprijed.
- U praksi to znači da dolazi do odlaganja ročišta, glavnih rasprava, odugovlačenja postupaka, građani ne mogu da ostvare svoje pravo na pravdu, stečajni i izvršni postupci se ne mogu naplaćivati što utiče i na ekonomske tokove, može doći i do zastare pojedinih krivičnih i izvršnih predmeta. To je samo djelić koji može da bude posljedica generalnog štrajka - ističe Vujović.
Zaposleni u sudstvu traže povećanje plata od 30 odsto, a naša sagovornica navodi da to jeste jedan od razloga za štrajk.
- Da li se može živjeti od 600 eura ostaviću građanima neka procijene, s obzirom na to da smo u toku s posljedicama inflacije. Često nas građani povezuju s funkcionerima i sudijama, drago mi je što su se njima povećale plate, to tako treba da bude, ali u mojoj sindikalnoj organizaciji odnosno u Višem sudu u Podgorici svaki zaposleni ima jedan ili dva kredita i to su krediti koji se ne podižu za luksuzna putovanja, kupovinu automobila, već za rješavanje životnih problema - školovanja djece ili liječenje člana porodice od neke teže bolesti - kazala je Vujović.
Na pitanje kako je moguće da su plate ostale na nivou od 600, odnosno 800 eura, s obzirom na to da je minimalna plata za visokoškolce 800 eura odgovorila je da su prava adresa za to pitanje - ministar pravde i ministar finansija.
Komentarišući što bi potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za zaposlene u sudovima značilo, na šta insistiraju od 2016, kaže da bi to bilo ključno za rješavanje standarda, prava i obaveza zaposlenih, da bi efikasnije bilo u pravosuđu, kao i da bi se dobilo nezavisnije pravosuđe u tom pogledu i bili bi zadovoljniji radnici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPZQxEGY5yJo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
J. B.&nbsp;

Vujović: Generalni štrajk zaposlenih u sudstvu počinje 3. novembra

Zaposleni u sudstvu započeće generalni štrajk nakon tri sedmice obustave rada, tj. štrajka upozorenja i neuspjelih pregovora s Ministarstvom finansija.
To je Portalu ETV potvrdio predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić.
Ova odluku bi trebalo da donesu na sjednici u podne.
- Prinuđeni smo da uđemo u proceduru generalnog štrajka zbog višegodišnjeg nezadovoljstva sudske administracije. Kao što sam ranije govorio, osnovica nam je 558 eura, dok radnik s više od 10 godina radnog staža ima platu od 600 eura - rekao je Đukić.
<h2>Vrhovni sud ne učestvuje u štrajku</h2>
Vrhovni sud, inače, od samog početka ne učestvuje štrajku.
- Zaposleni u Vrhovnom sudu Crne Gore nijesu stupili u jednočasovnu obustavu rada koju je 19. septembra ove godine pokrenuo Sindikat sudstva Crne Gore. Ipak, imajući u vidu cjelokupnu situaciju u pravosuđu, želimo istaći da Vrhovni sud već duži vremenski period, i prije najavljene i započete obustave rada od strane sudske administracije, intenzivno radi na uspostavljanju dijaloga sa nadležnim Ministarstvom pravde i Ministarstvom finansija, s ciljem pronalaženja rješenja koja će omogućiti povećanje primanja i koeficijenata zaposlenih u sudstvu, kako sudija, tako i sudske administracije - saopšteno je Televiziji E ranije iz ove sudske instance.
Vrhovni sud je, kako su dodali, u stalnoj komunikaciji sa Sindikatom sudstva Crne Gore koji se zalaže za uvećanje zarada zaposlenih u visini od 30 odsto, kao i za potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora, kako bi ovi problemi bili riješeni.
- Napominjemo da se, kako u Vrhovnom sudu tako i u svim ostalim sudovima u Crnoj Gori, predmeti hitnog karaktera, poput pritvorskih predmeta i predmeta u kojima su učesnici maloljetna lica, redovno rješavaju, bez obzira na najavljene ili sprovedene obustave rada - naveli su u Vrhovnom sudu odgovarajući na pitanja TV E.
Đukić je u izjavi za Portal ETV naglasio da je to njihovo pravo i da im Sindikat na tome uopšte ne zamjera.
<h2>Čekali poziv na razgovor</h2>
Predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Miljanić je još 16. oktobra, gostujući na Televiziji E, najavila da će donijeti odluku o generalnom štrajku ako ne dobiju poziv za razgovor.
Tada je istakla da su na ovakve mjere prinuđeni ukazala da nijesu dobili nijedan poziv za pregovore od ministra finansija Novice Vukovića.
- Od kad je grupa D izbrisana iz Zakona o zaradama u javnom sektoru - mi smo upućeni na granske kolektivne ugovore koji do danas nemamo. Već imamo jedno veliko nezadovoljstvo koje svakim danom raste. Mnogo godina smo bili na pregovorima, vlade su se mijenjale, a dobijali smo smo samo klimanje glavom. Imamo podršku ministra pravde (Bojana Božovića) i on je zaista sa nama razgovarao više puta, ali nemamo glavnu podršku - Ministarstva finansija. Njih ovom prilikom pozivam da konačno sjednu sa nama i da krenemo u dijalog jer je krajnje vrijeme - poručila je Miljanić dodajući da se sigurno neće povući, te da je to jedinstvena odluka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmiljanic-jos-iduce-sedmice-jednocasovna-obustava-rada-nakon-toga-donosimo-odluku-o-generalnom-strajku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni, kako je precizirala, traže povećanja od 30 odsto.
- To je oko 140 eura - a na godišnjem nivou za sve okvirno oko milion i 400. Mi samo tražimo ono što nam zakonom pripada i što zaslužujemo - decidna je Miljanić.
Na pitanje kako je moguće da su njihove plate ispod 600 eura, ona je kazala da to pitaju svakog dana.
- I kucamo do minstarstva do ministarstva. To pitanje je zaista na mjestu, jer ako je minimalna zarada 600 eura - naša je 558. Jasno je da je neka greška, a krivce za to jedino možem tražiti u ljudima koji su pravili i održavaju ovakav sistem - odnosno u Vladi i Ministarstvu finansija - jasna je Miljanić.
Naglasila je da teško žive jer su troškovi života znatno porasli.
- Zaposleni u sudstvu obavljaju složene poslove, imaju ozbiljne predmete, državne tajne, dokaze - a plaćeni su ispod minimalca. Zato ne možemo govoriti o normalnim uslovima za život. Velika je odgovornost na njima - a i veliko nezadovoljstvo - ukazala je Miljanić.
<h2>GKU bi značio stabilnost i poštovanje</h2>
Granski kolektivni ugovor bi za njih, kaže, značio stabilnost, sigurnost i poštovanje zaposlenog.
- Zaposleni koji radi u instituciji kao što je sud - koji dijeli pravdu, a nezadvoljan je, mora biti adekvatno nagrađen da bi pružio maksimum. Ako imate nezadovoljnog službenika - nemate ni pravosuđe koje funkcioniše kako bi trebalo - upozorila je Miljanić ranije.

Anja Ivanović

Zaposleni u sudstvu počinju generalni štrajk

Pošto je preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad iako nas niko ne čuje, jer je na snazi nasilje nad pravom na koje sve institucije ćute i pordžavaju kako bi sačuvali svoje funkcije, a žrtvovali nas i naše porodice - poručili su pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spuž.&nbsp;
U saopštenju za javnost, koje su dostavili medijima posredstvom advokata Nikole Tomkovića, upozorili su i ukazali na ponižavajući odnos institucija koje se oglušuju na njihove apele i zahtjeve, ne sprečavajući kršenje osnovnih ljudskih prava, pošto je veliki broj pritvorenika mnogo duže u UIKS-u nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude.&nbsp;
Kako je istaknuto, štrajk glađu više od 100 pritvorenika u istražnom zatvoru u Spužu, opozivanje punomoćja njihovim braniocima, te protest nihovih porodica ispred Višeg suda u Podgorici nijesu dali rezultate, jer je izostala reakcija nadležnih.
Štrajk je, kako se podsjeća, dvije sedmice organizovan zbog prenatrpanosti i izuzetno loših higijenskih uslova, kao i dugih sudskih procesa što je za posljedicu imalo značajan broj odloženih suđenja. Zbog izostanka reakcije i nepoštovanja dogovora koji je ranije bio postignut sa predsjednikom Višeg suda i predstavnicima Ministarstva pravde obratili su se javnosti.
- Prinuđeni smo da otkazujemo punomoćje svojim advokatima, jer je iz dosadašnjeg iskustva u postupcima pred crnogorskim sudovima jasno da nam nisu potrebni branioci, jer nemaju nikakvu svrhu u sudnici. Ne aludiramo na njihovo znanje, volju i pravne vještine, već na stanje u crnogorskom pravosuđu. Smatramo da su nam uskraćena sva elementarna prava na život, kao i pravo na pravično i fer suđenje zakonom zagarantovano - ističu pritvorenici.&nbsp;
Pozivaju sve advokate da javno kažu šta je na snazi u Crnoj Gori i kakva je njihova uloga u sudnicama.&nbsp;
- Da li su sudovi postali servis tužilaštva nečijom samovoljom ili ucjenama Specijalnog državnog tužilaštva sa Skaj i vajber porukama, mi to ne znamo, ali nećemo pristati nezakonjem da se igraju sa našim životima, isti oni koji su unazad nekoliko godina kršili zakon. Jedino šta je uspjelo crnogorsko pravosuđe jeste da rasturi mnoge porodice, napravi im pakao od života, mnoge ostavi bez posla, razboli članove porodica, da ne pričamo kroz šta sve prolaze porodice u crnogorskom društvu - naveli su u saopštenju.
Pravosuđe se, kako dodaju, ponaša kao da oni nemaju pravo na život.
- A sve uz političku podršku subjekata koje sad ne zanimaju ni mi ni naše porodice, jer se sjete samo oko izbora kad su im potrebni glasovi, a sada znajući naše problema, glasno ćute i pod izgovorom vetinga vrše pritisak na sudove - kazali su pritvorenici u Istražnom zatvoru.&nbsp;
Traže poštovanje zakona i Ustava Crne Gore.
- A ne samo poštovanje "Malteške deklaracije", da nas puste da dostojanstveno umremo. Ministar pravde da obezbijedi uslove dostojne čovjeka, što mu je posao, a ne da vrši pritisak i daje smjernice sudovima kako bi ispunili njegove želje. To nisu javno radili njegovi prethodnici, koje sada krivite za sve. Zbog nepravde smo prinuđeni da otkazujemo usluge advokata iz razloga što su u crnogorskim sudovima nepotrebni jer ih ne poštuju. A zakon važi samo za one koje su na vlasti, kako prije tako i sad - selektivna pravda je gora od nepravde - zaključili su pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu u otvorenom pismu.

Pritvorenici u Spužu upozoravaju: Preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad

Sindikalna organizacija Upravnog suda saopštila je danas da je njihov sljedeći korak zakazivanje sjednice Glavnog odbora na kojoj će donijeti Odluku o stupanju u generalni štrajk.
- Kao što je poznato široj javnosti sindikat Sudstva je dana 19. 9. 2025. godine, donio Odluku o stupanju u štrajk upozorenja, odnosno jednočasovnu obustavu rada počev od 6. 10. 2025. godine. Da pojasnimo još jednom, pošto ministru finansija, nije dovoljno jasno šta su naši zahtjevi: Naši zahtjevi su: Povećanje zarada za 30 odsto; Potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora", navodi se u saopštenju.
Istakli su da su njihovi zahtjevi "realni i opravdani".
- Administracija u sudovima, odnosno naši samostalni referenti i stručni saradnici obavljaju vrlo složene i odgovorne poslove, pa samim tim zaslužuju da budu adekvatno i nagrađeni za svoj rad". Zarade koje primamo su najniže u Crnoj Gori. Samostalnom referentu je zarada 590 eura, a stručnom saradniku – budućem sudiji 800 eura. Da li je to adekvatna naknada za ovako teške i odgovorne poslove? Nije. Sa ovim zaradama se teško živi – to je samo puko preživljavanje - &nbsp;navodi se u saopštenju SIndikalne organozacije Upravnog suda.
Još jednom su apelolali i pozvali ministra pravde i ministra finansija, da čuju njihov glas, da čuju &nbsp;opravdane zahtjeve, kako bi zajedno riješili probleme.
Zaključuju da se ovim putem obraćaju građanima i mole za još malo strpljenja i razumijevanja, "u nadi da će doći do rješenja naših problema na obostrano zadovoljstvo".

1250x600

1084x550

Sindikalna organizacija Upravnog suda kao sljedeći korak najavljuje generalni štrajk

Štrajk sudske administracije ušao je u drugu sedmicu, a kako je saopštila predsjednica Sindikalne organizacije u podgoričkom Višem sudu Bjanka Vujović, do ovog trenutka nadležni organi nijesu pokazali spremnost da uđu u dijalog sa njima.
- To izaziva zabrinutost i šalje poruku da se problem zaposlenih u pravosuđu i dalje potcjenjuju - ocijenila je Vujović.
Oni, podvlači predsjednica Sindikalne organizacije Višeg suda, ne traže privilegije - već poštovanje rada i odgovornosti koje svakodnevno nose.
- Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje - ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim - jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid - jasna je Vujović.
Vjeruju, kaže, da će nadležni pokazati razumjevanje i ozbiljnost, te otvoriti prostor za konstruktivne pregovore.
- Istovremeno poručujemo da će zaposleni ostati jedinstveni i odlučni da istraju u svojoj borbi sve dok se ne dođe do održivog rješenja - zaključila je Vujović.

Štrajk sudske administracije ušao u drugu sedmicu: Neprihvatljivo svako povećanje zarade ispod 30 odsto

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sistema, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

U Istražnom zatvoru Podgorica 6. oktobra od 68 pritvorenika koji izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke njih 40 to čini štrajkom glađu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Pritvorenicima koji učestvuju u štrajku glađu je, kako navode u saopštenju, obezbijeđena sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
- Medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Svi koji učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom i njihovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno - ističu iz UIKS-a.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija nastavlja sa sprovođenjem svih neophodnih mjera sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenika, kao i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi

U Istražnom zatvoru glađu štrajkuje 40 zatvorenika, njihovo zdravstveno stanje stabilno

Službenici Uprave policije podnijeli su krivične prijave protiv kompanije "H" iz Podgorice i osnivača i izvršnog direktora ove firme B. V. (22), kao i pravnog lica "H.F.T.A.S" i izvršnog direktora H. M. L. (48) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, čime je izvršena šteta budžetu u iznosu od skoro 280.000 eura.
Kako su precizirali u saopštenju, B. V. je, kako se sumnja, postupajući u svojstvu izvršnog direktora i osnivača firme "H" kontinuirano od marta 2023. do septembra ove godine, iako je ostvarivao prihode, nije podnosio PDV prijave nadležnom organu Poreske uprave.
- On je tokom 2023, 2024. i 2025. trošio novac sa računa osumnjičenog pravnog lica u lične svrhe putem platne kartice na POS terminalima i podizao gotovinu na ATM aparatima, sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, a čime je po osnovu neprijavljenog PDV-a i utajenog poreza na dohodak fizičkih lica pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 188.452 eura - precizirano je u saopštenju.
H. M. L, državljanin Egipta, tereti se da je postupajući u ime osumnjičenog pravnog lica "H.F.T.A.S" tokom 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, sa ciljem izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa bez adekvatne poslovne dokumentacije. On je od septembra 2022. do oktobra ove godine izdavao i fiskalne račune za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore. Time je po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica i neprijavljenog PDV-a pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 89.528 eura - istakli su iz Uprave policije.
Ukupna materijalna šteta koja je pričinjena budžetu Crne Gore iznosi 277.981 eura.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, u okviru nacionalne operacije dugoročnog karaktera pod kodnim nazivom „Evazija“, nastavljaju sa intenziviranim i ciljanim aktivnostima usmjerenim na identifikovanje i procesuiranje odgovornih osoba iz privrednog sektora čije nezakonite radnje ozbiljno ugrožavaju ekonomski sistem države - navodi se u saopštenju.
Zahvaljujući snažnoj saradnji i koordinaciji sa nadležnim institucijama, preduzimaju se konkretni i odlučni koraci radi zaštite finansijskih interesa građana i stabilnosti budžeta Crne Gore.
- Akcija „Evazija“ predstavlja jasnu i sistematsku reakciju države na poreske i finansijske zloupotrebe, sa ciljem unapređenja odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim oblastima privrednog poslovanja - kazali su iz Uprave policije.

Dvije firme i njihovi direktori osumnjičeni da su utajili skoro 280.000 eura poreza

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju novembra u blokadi bilo 21,18 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,1 odsto više nego na kraju oktobra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,57 milijardi EUR, što je 0,98 odsto više nego u oktobru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36,49 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 573,43 miliona EUR.
Kako se navodi, 55,22 odsto ukupnog iznosa blokade ili 867,63 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,9 miliona EUR, što je 2,35 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,93 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,53 milijarde EUR.

U blokadi 21,18 hiljada preduzeća

Poljska vlada odobrila je nacrt budžeta za narednu godinu kojim se izdaci za odbranu povećavaju na 4,8 odsto odsto BDP-a, što je znatno više nego kod većine članica NATO-a.
- Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti da se nosi s krizom- rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, predstavljajući program osmišljen da poveća otpornost civila i do 2027. obuči 400.000 građana. Program je dobrovoljan i otvoren za sve – od školaraca do penzionera, a uključuje obilazak skloništa, upotrebu plinskih maski i vježbe paljenja vatre.
Poljska je, zbog svog geografskog položaja u središtu Evrope, posebno ranjiva na napade. Invazija Ukrajine 2022. i ovogodišnji incidenti povezani s ruskim obavještajcima, uključujući uništenje željezničke pruge, dodatno su povećali uzbunu u zemlji.
&nbsp;- Mirna vremena su nažalost prošla. Čitam novine i analize obavještajnih zajednica koje govore da u narednih nekoliko godina možemo očekivati potpunu invaziju. Nadam se da neće- rekao je brigadni general Roman Brudlo, zapovjednik 9. oklopne konjičke brigade.
Kapetan Karol Frankovski, koji radi u komunikacijama brigade, opisao je iskustvo s NATO-ovih vježbi u Njemačkoj, simulirajući hibridni napad i koordinaciju s lokalnim stanovništvom. Jedna od ruskih hibridnih taktika, navode vojni zvaničnici, jeste podsticanje ilegalnih migracija na granicama. Brigade pomažu graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju ući u Poljsku iz Bjelorusije, uključujući i slučajeve potencijalnih špijuna.
Vlada planira izgradnju novog „istočnog štita“ duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom, uključujući rovove, utvrde i GPS tornjeve za zaštitu od dronova. Novi objekti moraju imati i skloništa od bombi, dok se stara skloništa obnavljaju.
U gradiću Goldap, blizu granice s Kalinjingradom, mještani kažu da su mirni uprkos prijetnji Rusije.
- Strateški nas neće ciljati. Zaštićeni smo jer smo u NATO-u i ne vjerujem da bi nas napali iznenada kao Ukrajinu- navodi 15-godišnjakinja koja planira vojnu karijeru.

Poljska jača odbranu: U planu uvećanje vojnog budžeta i izgradnja ''istočnog štita'' duž granice sa Bejlorusijom i Kalinjingradom

Hrvatsko-bosanski književnik Miljenko Jergović dobitnik je Lajpciške književne nagrade za evropsko razumijevanje za 2026, javila je danas agencija dpa.
Jergović je nagrađen za zbirku priča Trojica za Kartal: Sarajevski Marlboro remastered.
Zbirka je na njemačkom objavljena ove godine, saopštio je Lajpciški sajam knjiga.
Autor, prema riječima žirija, „sa velikom istrajnošću ispituje pukotine u istoriji Zapadnog Balkana“.
Nagrada za knjigu iznosi 20.000 evra. Biće uručena 18. marta na otvaranju Lajpciškog sajma knjiga.
Miljenko Jergović je rođen 1966. godine u Sarajevu, a od 1993. živi u Zagrebu.

Miljenko Jergović dobitnik nagrade Lajpciškog sajma knjiga

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: strajk