U požaru koji je danas izbio u skladištu parfema u okrugu Dilovasi u sjeverozapadnoj turskoj provinciji Kocaeli poginulo je šest osoba, rekao je guverner provincije, Ilhami Aktas.
On je, kako prenosi Anadolija, kazao da je požar ugašen i uputio saočušće porodicama stradalih.
Pokrajinski guvernorat saopštio je da je jedna osoba povrijeđena u požaru.
Razlozi izbijanja požara još nijesu poznati, a istraga je u toku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turska: Šest osoba stradalo u požaru u skladištu parfema

U naletu tornada kroz opštinu Rio Bonito do Iguasu, u brazilskoj saveznoj državi Parana, poginulo je najmanje pet ljudi, dok je oko 130 povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti.
Lokalna meteorološka služba saopštila je da je tornado prevrnuo automobile i oštetio kuće u Rio Bonito do Iguasu.&nbsp;
Spasilačka služba saopštila je da je, prema prvim izveštajima, 30 ljudi teško ili umjereno teško povrijeđeno, dok je oko 100 zadobilo lakše povrede, prenosi Tanjug.
Prema podacima Sistema za tehnologiju i praćenje životne sredine države Parana, vjetrovi u Rio Bonito do Iguasu, gradu sa 14 hiljada stanovnika, dostizali su brzinu između 180 i 250 kilometara na sat.

1250x600

1084x550

Najmanje pet ljudi stradalo u naletu tornada u Brazilu

Broj poginulih u poplavama u centralnom Vijetnamu porastao je na 13, saopštila je danas vlada, dok su stanovnici poplavljenog Hoi Ana počeli operacije čišćenja kako se nivo vode počeo povlačiti.
Poplave izazvane rekordnim količinama padavina preplavile su veliki dio centralnog Vijetnama proteklih dana, pri čemu su bivša carska prijestonica Hue, koja je na UNESCO listi, i Hoi An najteže pogođeni.
Fotografije koje kruže državnim medijima pokazuju da su veliki dijelovi ova dva grada još pod vodom, sa nekim kućama potopljenim do krova.
Vijetnam je često izložen smrtonosnim olujama i poplavama koje izazivaju ogromnu materijalnu štetu, posebno tokom olujne sezone od juna do oktobra.
U Hoi Anu, dobro očuvanom starom gradu koji je nekada bio prometna luka u jugoistočnoj Aziji od 15. do 19. vijeka, voda je danas počela da se povlači.
- Viđao sam poplave mnogo puta, ali ovo je najgore što sam ikada vidio - rekao je stanovnik Hoi Ana Tran Van Tien (60) za Rojters.
Većina turista je otkazala svoje rezervacije hotela u Hoi Anu, koji je prošle godine primio više od 4,4 miliona posjetilaca, uključujući skoro 3,6 miliona stranih turista.
- Voda je naglo porasla, uzrokujući značajnu materijalnu štetu - rekla je Ngujen Ti Tu, menadžerka hotela, čiji je hotel zatvoren od ponedjeljka.
Zbog poplava se 11 osoba vodi kao nestalo, poplavile više od 116.000 kuća i 5.000 hektara usjeva, te oštetile puteve i željeznicu, prekidajući saobraćaj i struju u više oblasti, saopštila je vlada kroz izvještaj agencije za vanredne situacije.
Prema izvještaju, očekuje se da će obilne kiše nastaviti u centralnom Vijetnamu, sa dnevnim padavinama većim od 500 milimetara u nekim oblastima od jutros do kasno sjutra.
- Nadam se da poplave više neće biti, kako bismo mogli ponovo otvoriti naš hotel… Svi ovdje zavisimo od turizma - rekla je Tu.

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu porastao na 13, nestalo 11 osoba

Civilna odbrana u Pojasu Gaze objavila je danas da je najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, prenosi agencija Beta.
Izraelska vojska je saopštila da je pogodila desetine meta Hamasa širom palestinske teritorije, a Izrael i Hamas se međusobno optužuju za kršenje primirja, koje je na snazi od 10. oktobra.
Izraelska vojska je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu Gaze, navodeći da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je ta organizacija negirala.
Prema prethodnom bilansu, koji je ranije danas objavila Civilna odbrana u Pojasu Gaze, u izraelskim napadima ubijeno je bilo 15 osoba.
Prema tim podacima, napadnuti su bili Al-Zavaida, u centralnom dijelu i Kan Junis na jugu, prenijela je Beta.
Izraelska vojska je navela za AFP da provjerava te tvrdnje, a jutros je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu palestinske teritorije, rekavši da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je pokret negirao.
Zatim je izvijestila o daljim napadima u tom području, rekavši da su to bili odgovori na "flagrantno kršenje sporazuma o primirju ranije danas".
S obzirom na ograničenja medijskih radnika u Gazi i nemogućnosti pristupa terenu, AFP nije u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaje različitih strana.
<h2>Izrael izveo niz napada na Gazu</h2>
Izrael je izveo niz napada na Gazu u nedjelju kao odgovor na napade na svoje snage, saopštila vojska, u najnovijem i najozbiljnijem testu ovog mjeseca za američki posredovani prekid vatre, piše agencija Rojters.
Stanovnici Gaze i lokalne zdravstvene vlasti saopštili su da su izraelski vazdušni udari i tenkovska paljba širom enklave usmrtili najmanje 18 ljudi, uključujući najmanje jednu ženu, prenio je Rojters.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je naredio vojsci da snažno odgovori na ono što je opisao kao kršenja prekida vatre od strane Hamasa.
Vojska je saopštila da su militanti u južnom području Rafa ispalili protivtenkovsku raketu i pucali na njihove vojnike.
Oružano krilo Hamasa saopštilo je da ostaje privrženo sporazumu o prekidu vatre, da nije bilo upoznato sa sukobima u Rafi i da nije imalo kontakt sa grupama tamo još od marta.
<h2>Put ka miru neizvjestan</h2>
U strahu da bi primirje moglo da se sruši, neki Palestinci požurili su da kupe namirnice na glavnoj pijaci u kampu Nuseirat, a porodice su napustile svoje domove u Kan Junisu na jugu, nakon što su obližnji vazdušni udari izazvali paniku, prnio je Rojters.
Napadi podsjećaju na izraelski odgovor na ono što je smatralo ozbiljnim kršenjima prekida vatre sa libanskim saveznikom Hamasa, Hezbolahom, krajem 2024. godine – sporazum o primirju koji uglavnom još uvijek važi.
Ipak, ozbiljne prepreke ostaju na putu ka trajnom miru u Gazi, gdje je prethodno primirje propalo u martu, nakon skoro dva mjeseca relativnog zatišja, kada je Izrael izveo žestoke vazdušne napade, piše Rojters.
Novo primirje stupilo je na snagu 11. oktobra, čime je zaustavljen dvogodišnji rat, ali izraelska vlada i Hamas već danima međusobno optužuju jedni druge za kršenje sporazuma.
Ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da će "žuta linija" do koje su se izraelske snage povukle u okviru dogovora o prekidu vatre biti fizički označena, i da će svako kršenje prekida vatre ili pokušaj prelaska te linije biti dočekan vatrom.

Civilna odbrana u Gazi: Najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima

Najmanje 15 putnika autobusa poginulo je u nesreći koja se u petak veče dogodila u sjeveroistočnoj brazilskoj saveznoj državi Pernambuco, nakon što je vozač izgubio kontrolu nad vozilom.
Nesreća se dogodila nešto prije 20 sati, kada je vozač izgubio kontrolu nad autobusom, prešao u suprotnu traku, udario u stijene pored puta, a zatim se sudario sa pješčanim nasipom i prevrnuo se, prenosi Rojters. &nbsp;
- Uzroci nesreće su predmet istrage - saopštila je policija.
Prema spisku putnika do kojeg je policija došla, u autobusu se nalazilo 30 putnika.&nbsp;
Među žrtvama je 11 žena i četiri muškarca.&nbsp;
Ukupan broj povrijeđenih još nije saopšten.&nbsp;
Vozač je lakše povrijeđen i negativan je na alko test.&nbsp;
Policija je saopštila da postoje indicije da neki putnici u trenutku nesreće možda nijesu bili vezani sigurnosnim pojasevima.

Brazil: Najmanje 15 stradalih u autobuskoj nesreći

Najmanje 20 ljudi poginulo je danas u bujičnim poplavama u Pakistanu, pošto su posljednjih sedmica paralisani djelove te zemlje. 
 
U finansijskoj prijestonici, Karačiju, padavine su dostigle nivoe kakvi nijesu viđeni godinama, što je poremetilo snabdjevanje strujom, telefonske usluge i letove, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Spasilačke ekipe nastavljaju da traže tijela u ruševinama u sjeverozapadnoj pakistanskoj provinciji Hajber Pahtunhva pošto je poplavama u tom regionu poginulo više od 350 ljudi. 
 
Radio Mašal (Pakistanski servis RSE) razgovarao je sa ljudima u okrugu Buner, koji je pogođen bujičnim poplavama i klizištima izazvanim jakim monsunskim kišama. 
 
Veći dio sela je sveden na ruševine, a mještani tragaju za ličnim stvarima dok veliki bageri pretražuju ruševine uništenih kuća. 
 
- Mjesto gdje stojim bila je kuća mog nećaka, a sedam članova ove porodice je poginulo - rekao je Muhamed Zahid, stanovnik Bišonaja. 
 
U susjednom okrugu Svabi dogodile su se slične scene. Taomšnji mještanin Safiulah je za RSE kazao da je zahvalan što njegova porodica nije povrijeđena. 
 
- Žena i troje djece su poginuli u ovoj kući - rekao je Safiulah pokazujući na srušenu zgradu. 
 
Pljuskovi su počeli u petak u provinciji Hajber Pahtunhva, izazvavši bujične poplave koje su uništile desetine kuća, ostavile puteve prekrivene vodom i blatom. 
 
Neki stanovnici su optužili vlasti da ih nijesu upozorile da evakuišu opasna područja, navodeći upozorenja nijesu emitovana iz džamija, što je tradicionalna metoda za takva obavještenja u udaljenim područjima. 
 
Vlada je branila svoje postupanje, tvrdeći da je sistem ranog upozoravanja na snazi, ali da su iznenadne kiše bile toliko intenzivne da je poplava pogodila prije nego što su se mogla oglasiti upozorenja. 
 
Asfandjar Katak, šef Pokrajinskog organa za upravljanje katastrofama u Hajber Pahtunhvi, rekao je da ne postoji sistem prognoziranja nigdje u svetu koji bi mogao da predvidi tačno vrijeme i lokaciju tako iznenadnog i intenzivnog pljuska.

Najmanje 20 poginulih u poplavama u Pakistanu

Oko 40 ljudi je poginulo u novim napadima izraelske vojske na Pojas Gaze, među kojima su i novinarska ekipa medijske kuće Al Džazira, kao i civili koji su pokušavali da dobiju humanitarnu pomoć, saopštili su danas tamošnji zdravstveni zvaničnici.
Bolnički izvori navode da je u napadima juče i danas stradalo 34 ljudi, uključujući ekipu Al Džazire koju je, prema izraelskoj vojsci, gađala raketa jer je jedan od novinara navodno sarađivao sa militantnom islamističkom grupom Hamas.
Među žrtvama ima i djece, tvrde očevici, dodajući da su izraelski vojnici danas pucali na civile koji su u blizini koridora Morag pokušavali da preuzmu humanitarnu pomoć sa punktova Humanitarne fondacije za Gazu (GHF).
Prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi, od početka novog sistema distribucije pomoći u maju, u uglavnom kopnenim napadima izraelske vojske poginulo je 1.700 civila. U posljednja 24 sata još pet Palestinaca, među kojima i jedno dijete, umrlo je od gladi.

Gaza: U novim napadima izraelske vojske stradalo 40 ljudi

Najmanje sedmoro djece je poginulo, a 26 je povrijeđeno jutros kada se urušio dio javne škole na zapadu Indije, javila je lokalna policija.
Nesreća se dogodila dok su đaci bili u učionici, rekao je Nand Kišor policijski zvaničnik inidijske države Radžastan.
Oko 60 đaka, nastavnika i školskog osoblja nalazilo se u školi kada se srušio dio krova zgrade, objavili su lokalni mediji.
Mještani su jurnuli do mjesta nesreće da pomognu nastradalim koji su prebačeni u medicinske ustanove u okrugu Dalavara na oko 320 kilometara od Džajpura, glavnog grada države Radžastan.
Ta oblast takođe je zahvaćena jakim kišama posljednjih dana.
Ministar obrazovanja te države objavio je da će biti otvorena istraga na visokom nivou da se utvrdi uzrok nesreće.
Javne škole u Indiji suočavaju se sa hroničnim nedostatkom finansiranja. Roditelji i đaci se žale na loše stanje brojnih školskih ustanova, nedostatak nastavnog kadra i osnovnih uslova kao što su toaleti i pijuća voda, piše Frans pres.
Posljednjih godina uslovi su se poboljšali u urbanim zonama, ali razvoj ruralnih zona je spor.

U urušavanju krova škole u Indiji poginulo sedmoro djece, 26 povrijeđeno

Najmanje 21 osoba poginula je u prevrtanju autobusa na jugu Irana, saopštili su danas lokalni mediji.
Državna novinska agencija IRNA prenijela je da je za sada 21 osoba poginula, dok je 34 ljudi povrijeđeno nakon incidenta u gradu Širaz na jugu zemlje, u provinciji Fars.
Šef službe hitne pomoći za taj region Masud Abed izjavio je da su akcije spasavanja u toku i da se istražuje uzrok prevrtanja autobusa, prenosi Beta.
Iran je jedna od zemalja sa najvećim brojem saobraćajnih nesreća na svijetu, a u njima godišnje pogine oko 17.000 ljudi.
Smatra se da su uzroci velikog broja žrtava korišćenje starih i neispravnih vozila, kao i neadekvatan rad službi hitne pomoći.

Najmanje 21 osoba poginula u prevrtanju autobusa na jugu Irana

U izraelskim napadima na Gazu poginule su 52 osobe, od kojih osmoro djece, objavila je Civilna zaštita Pojasa Gaze, prenio je AFP. 
 
Prema navodima Civilne zaštite, 17 ljudi je poginulo u napadima iz vazduha na građane ispred medicinskog centra u gradu Deir al Balahu u centru Gaze. 
 
Drugi napadi dogodili su se u centru i na jugu palestinske teritorije. 
Izraelska vojska saopštila je da je u Deir al Balahu ciljala jednog pripadnika Nukbe - elitne jedinice palestinskog pokreta Hamas, koji je učestvovao u masakru 7. oktobra 2023. u Izraelu zbog čega je i počeo rat. 
 
Izraelska vojska je izvijestila i da je jedan izraelski vojnik poginuo u srijedu u gradu Kan Junisu u Pojasu Gaze, kada su palestinski borci istrčali iz tunela i pokušali da ga otmu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Vojska je dodala da nastoji da u Kan Junisu uništi više od 130 infrastrukturnih objekata Hamasa, uključujući tunel od 500 metara, lokacije za lansiranje raketa, i objekte za skladištenje oružja.

U Pojasu Gaze 52 poginulih u napadima Izraela

Broj otvorenih radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama povećan je u oktobru 12 hiljada, na 7,67 miliona, objavio je Američki zavod za statistiku rada.
To je rast u odnosu na septembarskih 7,65 miliona, prenosi B92.
Septembarska brojka pokazala je skok od 431 hiljadu u odnosu na avgustovskih 7,22 miliona, pri čemu su oba mjeseca premašila očekivanja od 7,2 miliona.
Po sektorima, broj otvorenih radnih mjesta porastao je u trgovini, transportu i komunalnim uslugama i to 239 hiljada, prije svega u sektorima maloprodaje i veleprodaje, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći, 49 hiljada.
S druge strane, taj broj opao je u profesionalnim i poslovnim uslugama i to 114 hiljada, zatim u saveznoj vladi 25 hiljada i oblasti ugostiteljstva i razonode 22 hiljade.
Kada se posmatra regionalno, najveći rast broja zaposlenih u SAD zabilježen je na Jugu 77 hiljada i Zapadu 12 hiljada, a pad je registrovan na Srednjem zapadu 42 hiljade i Sjeveroistoku 35 hiljada.
Podaci za septembar i oktobar objavljeni su zajedno prvi put zbog obustave rada vlade.

Povećan broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u

Cilj procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala, je suzbijanje prava na demokratski otpor i protest, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i jedan od procesuiranih Aleksandar Radoman.&nbsp;
On je, gostujuću u Drugačijoj radio vezi, kazao da je na Gorici 8. jula održan mirni skup akademskih građana koji su se pobunili protiv nezakonite dodjele nagrade čovjeku koji negira sve atribute crnogorskog identiteta. Na tako mirnom okupljanju, dodaje, desila se brutalna akcija policije.&nbsp;
- Mi znamo da određene državne organe uveliko instrumentalizuje jedna politička grupacija, koja kontroliše bezbjednostni sektor. I mediji su osjetili na svojoj koži ne tako davno kako to funkcioniše kad politika pritiska Tužilaštvo. Sad vidimo kako to funkcioniše kad politika pritiska policiju. Pojavila se i pretpostavka da se time možda pokušava spriječiti okupljanje 19. decembra na brdu Gorica. Moguće, ali ne samo to, nego bilo koja vrsta okupjanja koje može vlastima poslati poruku - mi smo ovdje, pratimo što radite, imamo demokratske mehanizme da vam se suprostavimo. U najkraćem, to je jedna antidemokratska metoda kojom se represivni aparat zloupotrebljava za ograničenje slobode građana- kaže Radoman.
Zloupotreba represivnog aparata prema građanima koji iskazuju privrženost Crnoj Gori i njenom Ustavu i zakonima se može pratiti još od Kruševog ždrijela, ističe Radoman i podjseća na događaj, hroniloški bliži protestu ispred vile Gorica.
- To je događaj postavljanja čuvenog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostu. Ako me sjećanje dobro služi, tom događaju za koji se znalo, sva javnost je znala da će se to desiti, &nbsp;prisustvovala su, čini mi se, dva policajca u civilu. Tamo nije bilo ni interventne jedinice, ni štitova, šljemova, nije bilo ni biber spreja. Tu recimo nije bilo nikakve reakcije policije. Naprotiv, dozvolilo se da novinari budu praktično linčovani- ukazuje Radoman.
Na djelu je, naglašava Radoman, antidemokratsko i anticrnogorsko postupanje vlasti.
- Danas su targetirani Crnogorci, sjutra će biti neke druge zajednice. Pa nedavno su i od strane države bili targetirani Turci, koji nisu bili ni učesnici incidenta koji se desio na Zabijelu- navodi Radoman.
Na pitanje da li se na ovaj način kreira imidž ekstremista svim iskrenim suverenistima, nacionalnim Crnogoracima i iskrenim i stvarnim antifašistima u Crnoj Gori, i to na način na koji je to konceptualizovao BIRN, kreiranjem mape ekstremizma, Radoman kaže da je više nego jasno da je to projekat koji živimo još od perioda prije 2020. godine.
- Da bi od 2020. godine to dobilo i neku institucionalnu podršku. Sjećajemo se kako su Vijesti crtale mapu Crnoj Gore sa dva navodno ekstremistička pola, a onda je u sredini bila Beogradska patrijaršija, odnosno njeno ogranak u Crnoj Gori, koja je trebalo da iznese tu emancipatorsku misiju. Danas vidimo koja je emancipatorska misija, to vam je kapela na Lovćenu, to vam je Draža u svakom crnogorskom gradu, to vam je lažna priča o hrišćansko-islamskom pomirenju preko Amfilohije Radovića. Apsolutno je jasno da na dijelu taj projekat. Pokušaj da se ekstremizuju one snage koje su nesumljivo antifašističke, građanske, koje se zalažu za koncept Crnoj Gore kakav je upisan u Ustavu- kazao je.
Događa se, kaže, fašizacija društva, ali, kako dodaje, čini se da to nije problem u današnjoj Crnoj Gori, već su problem svi oni koji na to ukazuju. To &nbsp;je, smatra, posljedica pomjeranja na političkoj sceni.
- Nakon jedne faze šporkih riječi prema Andriji Mandiću, opet imamo, iz krugova onih koji projektuju ovakve situacije i ovakve političke pozicije u Crnoj Gori, te glasove kako se Andrija promjenio, kako će Andrija da nas uvede u Europsku uniju i tome slično. I onda oni koji ostaju da na to ukazuju, oni remete mir i sklad te vlasti. Normalizuje se ultra-destnica, predstavnici manjinskih stranaka koji su vlasti, pristaju na to. Tu je klijentelizam odigrao svoju ulogu. Važnije je zadržati pozicije nego spriječiti urušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora- kaže Radoman.
Na pitanje da li bi za Crnu Goru bilo ljekovito pregrupisanje na političkoj sceni ili &nbsp;da se sačeka otrježnjenje građana koje bi se reflektovalo na izborima, Radoman kaže da je po društvo bolje da dođe do otrježnjenja, ali je pitanje da li, kako kaže, ekstremisti na vlasti imaju mehanizme da to spriječe. Iz tog razloga, kako zaključuje, ne treba čekati otrježnjenje građana, već vrišiti pritisak na donosioce odluka, kako bi do njega došlo što prije.

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtavaju zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija.
Vuković je za Pobjedu potvrdio da će se o sadržaju buduće rezolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati.
- Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu.
Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić. Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika.
S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković.
Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredijeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključnoj fazi procesa integracija“.
Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije.
Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU.&nbsp;

Vuković: Nadam se konačnom dogovoru o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: stradali