Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve stavilo je tačku na trideset godina dug proces otuđivanja i eksteritorijalizacije crnogorske crkvene imovine, i naposlijetku njeno prepisivanje u vlasništvo države Srbije, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, publicista i aktivista za ljudska prava, Stevo Vučinić.
Potpisivanje Temeljnog ugovora, kaže Vučinić, zove se veleizdaja i to je najveći zločin prema sopstvenoj državi i narodu.
Još davne 1988. godine, prisjeća se Vučinić, došlo je do upisivanja imovine na Srpsku pravoslavnu crkvu, ili takozvanu Mitropoliju cetinjsku koja je dio Srpske pravoslavne crkve.
&nbsp;- Onda je to uzelo toliko maha da je do 2006.godine prepisano 12,2 km². Vođeni su sporovi pred Evropskim sudom, traženo je da se upiše još, mislim, jedno 40 km² šuma, livada, polja itd. A, naravno, tu sva groblja, i sva imovina. 2008. godine je donesen Imovinski zakon Crne Gore koji je članom 419 i 420 dozvolio da svi korisnici postaju vlasnici. Po tom zakonu danas se prepisuje crkvena imovina na SPC. Ja sam bio taj koji je išao da interveniše, pisao sam u ime Crnogorske pravoslavne crkve intervenciju, pisao sam tekst u Vijestima, itd. Međutim, taj Zakon je prošao, zato što je neko od oligarhije, vjerovatno, imao namjeru da izvjesnu imovinu prepiše na sebe, a onda su dozvolili i da SPC prepisuje, tako da postoji zakonski osnov za prepisivanje te imovine, nažalost- rekao je Vučinić.
Temeljni ugovor je stavio tačku, smatra Vučinić, na proces koji počeo tridesetak godina prije, i Srpska crkva je postala eksteritorijalna pa su njene crkve u Crnoj Gori ambasade države Srbije.
- Taj proces je iskopao duboke jendeke između građana Crne Gore, jer su čak i groblja prepisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, tako da su svi naši mrtvi u stvari dio države Srbije, što je zaista neshvatljivo, ne prihvatljivo, i završiće na sudovima, pokrenute su neke inicijative, a Crnogorska pravoslavna crkva je pokrenula desetine procesa, svi su upravo da se pokuša izvršiti ispravka u katastru imovinskom, da se svi nezakonito prepisani objekti ponovo vrate državi. Međutim, država nije pokazivala interesivanje, Upravni sud i sudovi, Ministarstvo finansija, su to stavljali ad acta ili su donosili presude koje su bile na strani Srpske pravoslavne crkve. Prvi takav slučaj je bio, mislim, 2008. godine kad je cetinjska Opština svu imovinu koja je ispisana sa države, upisala na Srpsku pravoslavnu crkvu, odlukom njihovog organa u opštinskom katastru tadašnjem ponovo vratila u vlasništvo Ministarstva finansija, koje je nadležno u toj proceduri, a koje je izdalo nalog da se to ponovo prepiše na Srpsku pravoslavnu crkvu- zaključio je Vučinić.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3OT-nUYUx44&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Portal ETV

Vučinić: Temeljni ugovor je najveći zločin prema sopstvenoj državi i narodu

Novi logo Skupštine Crne Gore identičan je logoima skupština republike Srpske i Srbije i u simboličkoj ravni ruši dostojanstvo i suverenitet Crne Gore. On je zastrašujuće upozorenje i nagovještaj budućih događaja koji prijete političkim haosom, s ciljem da se zemlja liši atributa države i anektira u korist Srbije - ocijenili su predstavnici Crnogorske evropske partije Novak Adžić, Stevo Vučinić i Boris Marinović.
Oni su ukazali da ovo nije prvi put da lideri velikosrpskih stranaka iz Crne Gore izazvaju političke napetosti radi ostvarenja političke prednosti i zaštite velikosrpskih interesa.
- Predsjednik Skupštine Andrija Mandić medijima je pokazao njen novi logo, poručivši "Ovo je budući logo kao što smo već odlučili i nek nam služi na čast" on je “dao dušu Skupštini Crne Gore”. Podržani su od Srbije koja, javno i tajno, podstiče etničke i vjerske razlike, ne samo u Crnoj Gori, već u cijelom njenom okruženju, kako bi svoj regionalni utjecaj osnažila i osujetila integraciju Crne Gore kao države u EU. Njeno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore potkopava jedinstvo zemlje, podstičući netoleranciju među pripadnicima različitih naroda i vjera. Tako inspiriše ekstremiste, motivisane vjerskim i nacionalnim razlikama, na ponašanje koje tendira nasilju - istakli su oni.
Inspirisla je, napominju, i novi logo crnogorske Skupštine, koji je, kako su kazali, simbolički otisak svetosavskih ruku aneksione skupštinske većine.
- Zato pozivamo parlamentarne crnogorske političke partije da napušte Skupštinu i povedu vaninstitucionalnu borbu za povraćaj državnih instrumenata u ruke državotvornih stranaka. Pozivamo i sve vanparlamentarne crnogorske stranke, javne i kulturne radnike i pojedince da ih u tome podrže - naglasili su Novak Adžić, Stevo Vučinić i Boris Marinović.
Novi logo Crnogorske Skupštine predstavlja, kako su dodali, i plagijat loga srpske vlade.
- Pa se samim tim ne bi mogla ni registrovati po Zakonu o žigu, a ni po Zakonu o dizajnu jer razlike skoro i da nema, što predstavlja povredu nosioca autorskog prava. A simbolika je jasna: jedna institucija u Crnoj Gori - Skupština - kopira Srbiju kojoj Crna Gora treba da služi kao obezdržavljeni region “srpskog sveta” - ocijenili su predstavnici CEP-a.
Smatraju da Skupštinu Crne Gore hoće da svedu na nivo Zetske banovine nastale 1929. godine u vrijeme diktature Aleksandra Karađorđevića, koja nije bila država nego obična administrativna jedinica unutar unitarne Kraljevine Jugoslavije bez ikakve autonomije.
- Kralj iz Beograda je postavljao Bana koji je bio uglavnom iz Srbije, a banovinska vlast je bila totalno potčinjena volji Beograda i Kralja Aleksandra, a poslije Kneza Pavla i Vlade u Beogradu. Ovo je klasična i podmukla Mandićeva podvala sa jasnom ideologijom protiv nezavisnosti Crne Gore. Ovo nije nikakva afirmacija Cetinja kao prijestonice nego klasična zloupotreba sa ciljem da se Crna Gora i na ovaj način potčini Srbiji i Vučićevom režimu. Cilj njihove simbolike je jasan i prepreden - podvukli su Adžić, Vučinić i Marinović.
Skupštinu bi suverenisti, cijene oni, trebalo da bojkotuju dok se ne promijeni i ukloni ovaj okupatorski i plagijatorski žig, dizajn i simbol.&nbsp;
- Nećemo valjda pristati da opet budemo servilna Zetska banovina, umjesto suverene države Crne Gore - zaključili su predstavnici CEP-a.

1250x600

1084x550

Novi logo Skupštine je zastrašujuće upozorenje i nagovještaj budućih događaja koji prijete političkim haosom

Po pravilu, crnogorska i velikosrpska ideja često se sukobljavaju na crnogorskom prostoru u nepravilnim vremenskim razmacima. Ovoga puta njihov sukob kulminirao je kroz popis, odnosno njegove očekivane rezultate. Zato je Srbija, očekujući rezultate koji bi nadpolovičnim brojem Srba dozvolili da se pokrene proces puzajuće aneksije i svođenja Crne Gore na teritoriju a Crnogoraca samo na građane, crnogorski popis oglasila srpskim nacionalnim interesom.
A mi, etnički Crnogorci, iz suprostavljenih razloga, držimo ga takođe crnogorskim državnim i nacionalnim interesom. Bez nas etničkih Crnogoraca, kojima je Crna Gora matična i jedina domovina, ona nema smisla da postoji kao suverena država. Svi ostali njeni građani, mahom imaju svoje matične države, a Srbi čak tvrde da imaju tri – Srbiju, Republiku Srpsku kao entutet unutar BiH, koja nije država, i pokušavaju da transformišu Crnu Goru kao njihovu teritoriju na moru. Ali uprkos brutalnim napadima na crnogorsko nacionalno biće, beogradskim vlastima nije pošlo za rukom da Crnogorce svedu na to da budu manjina u vlastitoj državi. Mi, etnički Crnogorci (256.436), malobrojan smo narod, ali većinski u Crnoj Gori.
Stoga ne možemo dozvoliti da nam državnu politiku i pitanje državnoga statusa rješava većina od useljenih građana nakon 1991. godine, koji Crnu Goru doživljavaju kao privremeno rješenje. Dok matičnom zemljom smatraju Srbiju koja nam prijeti aneksijom. Zato rezultati popisa ne daju odgovor na tri suštinska pitanja:&nbsp;
- prvi, koliki je procenat crnogorskih građana doseljen u zemlju nakon početka agresije Srbije na Bosnu i Hrvatsku 1991. godine i njihov nacionalnli iskaz;&nbsp;
- drugi, koliki broj od tih useljenika ima državljanstvo a koliki boravišnu dozvolu i treći,
- &nbsp;koliki procenat građana se smatra pripadnikom Srpske a koliki Crnogorske pravoslavne crkve?&nbsp;
Inače, ovaj popis držimo neregularnim, jer je održan u okolnostima koje su produkovane na štetu Crne Gore i Crnogoraca. Ne tvrdimo da su njegovi rezultati falsifikovani ali ne tvrdimo ni da nijesu. Ali za nas, kao CEP, jedino su relevantni podaci po vjerskoj, nacionalnoj i jezičkoj osnovi, isključivo crnogorskih državljana, a ne i stranih popisanih lica.&nbsp;
Tako da iz ova prethodna tri pitanja proishodi zaključak da rezultati popisa koji pokazuju da Srbi čine 32,93 odsto (205.370) za nas nije relevantan. Moraju se od toga broja isključiti Srbi doseljeni poslije 1991. godine, nezavisno da li su državljani ili nijesu, jer ih je objedinjene popis obuhvatio unutar ukupnoga broja od 205.370. Naprimjer, njih je 2011. godine bilo 178.110 a danas ih ima više 27.210, očito doseljenih za posljednjih 12 godina.&nbsp;
Taj omjer, organizovanim useljavanjem uspostavljen na štetu Crnogoraca, bitno mijenja omjer Crnogoraca i Srba, odnosno, govornika crnogorskoga i srpskoga jezika i bitno utiče na državnu politiku i može imati posljedice na državni status. Takav nepovoljan omjer između ova dva naroda na štetu Crnogoraca, usnopljen s posljedicama koje mogu proisteći iz Prijedloga izmjena zakona o državaljanstvu i Prijedloga ugovora o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, ukoliko se usvoje, ciljano bi doveo u pitanje državni status Crne Gore. Omogućio bi još i da oko 250.000 građana Srbije porijeklom iz Crne Gore, očekivano u korist Srbije glasa na crnogorskim parlamentarnim izborima, moguće čak i referendumu o državnom statusu, i odlučuje sudbinu Crne Gore – nesporno, aneksijom u korist Srbije. Posebno, i to krucijalno pitanje je crkveno.&nbsp;
Popisom nije bilo predviđeno da se o njemu građani izjašnjavaju s razlogom da se spriječi njihov iskaz koji bi pokazao da svi Crnogorci, koji korektnim tumačenjem čine veoma ubjedljivu većinu, pretenduju da Crnogorska pravoslavna crkva, kao domicilna do 1918. godine, povrati taj status sa svim konsekvencama koje iz toga prizilaze – od imovinskih do duhovnih, s posljedicama od državotvornoga značaja.&nbsp;
Zato su za nas objavljeni rezultati popisa sumnjivi, jer je popis zlonamjerno sprovođen i tumačen na štetu Crne Gore i etničkih Crnogoraca. Svim demokratskim sredstvima ćemo se zalagati da se utvrde stvarni rezultati popisa, spriječi donošenje izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i potpisivanje Ugovora o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, čije su svrhe priprema formalnih uslova za stvarnu ili formalnu aneksiju Crne Gore.
(Autor je potpredsjednik Crnogorske evropske partije)

Etnički inženjering nije uspio

Austrijske vlasti identifikovale su 33-godišnju Kerstin Gurtner kao ženu koja je preminula od smrzavanja tokom uspona na Grosglokner, najvišu planinu u Austriji. Njen partner, 39-godišnji Tomas Plamberger, optužen je za ubistvo iz nehata, pošto je partnerku ostavio iznemoglu i samu na planini na -20 stepeni Celzijusa.
Gurtner je sebe na društvenim mrežama opisivala kao zaljubljenicu u planine i zimu, ali je i pored toga bila je neiskusna planinarka. S druge strane, Plamberger je bio iskusni alpinista koji ju je poveo na zahtjevan noćni uspon na 3.657 metara, pri temperaturama daleko ispod nule.
Par je na uspon krenuo iako mlada žena nije bila adekvatno pripremljena za takve uslove, a njeno tijelo je pronađeno svega 45 metara ispod vrha grebena.
Javno tužilaštvo u Insbruku tvrdi da je Plamberger bio odgovoran za bezbjednost svoje partnerke jer je upravo on organizovao uspon.
- Oko dva sata ujutro optuženi je ostavio svoju djevojku nezaštićenu, iscrpljenu, hipotermičnu i dezorijentisanu, oko 50 metara ispod Grosgloknera. Žena se smrzla do smrti - navodi se u saopštenju tužilaštva.
Dodaje se da je Plamberger, kao iskusan alpinista koji je poznavao rutu i uslove, faktički bio “vodič” u tom usponu.
Prema optužnici, tokom dramatičnog uspona temperature su se spuštale i do –20 stepeni Celzijusa. Tužioci tvrde da Plamberger nije potražio pomoć ni kada je u 22:50 sati u blizini video policijski helikopter. Hitni poziv uputio je tek u 1:35 ujutro, a ubrzo poslije toga je isključio zvuk na telefonu.
Samo pola sata kasnije ostavio je Gurtner na zaleđenoj padini, iako su imali ćebad za hitne slučajeve koje je mogao da iskoristi. Nadzorna kamera ga je snimila kako se sam spušta s planine u 2:30 sati, daleko od mjesta gde je ostavio partnerku. Ponovni poziv spasilačkim službama uputio je tek oko 3:30 sati.
Plambergerov advokat je odbacio optužbe i tvrdi da je riječ o tragičnoj nesreći, a ne o krivičnoj odgovornosti.
Suđenje bi trebalo početi u februaru. Ako bude proglašen krivim za ubistvo iz nehata, Plambergeru prijeti kazna do tri godine zatvora.

Austrija: Suđenje alpinisti koji je ostavio devojku na -20 stepeni

Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Opština Bar raspisala je ove sedmice javni poziv za raspodjelu subvencija na putarinu za upotrebu tunela Sozina za narednu godinu.
Subvencije se raspodjeljuju korisnicima na način što se vlasnicima automobila sa evidentiranim registarskim oznakama kvartalno uplaćuju finansijska sredstva odobrena Odlukom o raspodjeli subvencija za prolazak kroz tunel Sozina, shodno broju odobrenih prolaza.
Subvencija važi za putnička vozila korisnika subvencije.
Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom je do 18. decembra.
Finansijska sredstva namijenjena za raspodjelu po ovom javnom pozivu obezbijedjena su iz budžeta Opštine Bar i Monteputa.
Subvencije se raspodjeljuju do utroška ukupnog iznosa opredijeljenih sredstava.
Pravo da se prijave na javni poziv imaju fizička lica sa prebivalištem u Opštini Bar kojа pripadaju nekoj od navedenih kategorija u pozivu.
Prijava se podnosi u formi zahtjeva na propisanom obrascu, koji se u elektronskoj formi može preuzeti sa sajta Opštine Bar, a u štampanoj formi u kancelariji MZ Crmnica.
Uz obrazac zahtjeva kandidat dostavlja i dokaznu dokumentaciju, u zavisnosti od kategorije za koju se prijavljuje.
Na javni poziv nijesu obavezni da se javljaju korisnici subvencije, koji su to pravo ostvarili po nekom od prethodnih javnih poziva.

Javni poziv za subvencije za prolazak kroz Sozinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: stevo-vucinic