<p>Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura.</p> <p>Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura.</p> <p>U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp;</p> <p>Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p>Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici.</p> <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> <p>Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura.</p> <p>Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp;</p> <p>I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava.</p> <p>Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština.</p> <p>Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

<p>Prijestonicu Cetinje sinoć je zahvatilo nevrijeme koje je bilo praćeno jakim vjetrom i obilnim padavinama. Zbog jakog vjetra oborena grana oštetila je jedno vozilo.</p> <p>Usljed nepovoljnih vremenskih uslova, gradske službe imale su više intervencija na terenu.</p> <p>Ekipe komunalne službe su od ranih jutarnjih sati bile na terenu i radile na uklanjanju oborenih stabala i grana na više lokacija u gradu, rekao je za Radio Cetinje direktor DOO Komunalno Cetinje <b>Boško Dragutinović</b>.</p> <p>U parkovima (13. jul i Njegoševom) su usljed jakog vjetra oborena dva stabla, ali nije pričinjena materijalna šteta, kazao je i dodao da je na Studentskom trgu grana kestena pala na automobil koji je bio parkiran ispred zgrade studentskog doma, koju su uklonili.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DefAm4oZiQzg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;- Najviše problema izazvale su oborene grane, oštećena vozila i kratkotrajni prekidi u snabdijevanju električnom energijom. Mi smo od ranih jutrarnjih sati na terenu i ulažemo maksimalne napore kako bi što prije uklonili sve posljedice nevremena. Moram reći da je angažovano kompletno naše ljudstvo i mehanizacija. Za sada smo uklonili veće grane koje su predstavljale problem, a uskoro će i sve gradske površine biti očišćene i dovedene u uredno stanje - kazao &nbsp;je Dragutinović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131036_e2734d8756bce0633222b4fc32ab4c9db818874a95bf6eea24d861f6499667d3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024131036_e2734d8756bce0633222b4fc32ab4c9db818874a95bf6eea24d861f6499667d3" data-rendition-name="original" width="1181" height="905" loading="lazy" alt="Posljedice nevremena"> <figcaption>Posljedice nevremena<span>(Photo: RTV Cetinje)</span></figcaption> </figure>  <p>On je rekao da su na gradskim ulicama i trgovima angažovane čistilice i ljudstvo koje rade na uklanjanju lišća.</p> <p>- Nadležne službe su reagovale blagovremeno i situacija je već sada stabilizovana - kazao je Dragutinović.</p>

Portal ETV

(FOTO i VIDEO) Nevrijeme obaralo stabla na Cetinju, oštećeno jedno vozilo

<p>Montekargo će biti prinuđen da nastalu štetu, koja će biti milionska, potražuje od Željezničkog prevoza (ŽICG) koje po zakonu odgovara za štetu koju njegovi zaposleni prouzrokuju trećim licima, navodi se u saopštenju koje potpisuje menadžment kompanije.</p>
<p>Menadžment Montekarga se oglasio povodom obustave rada od strane otpravnika vozova u Željezničkom prevozu.</p>
<p>- Montekargo, za sve poslove koji se tiču prevoza robe, sklapa ugovore u kojima se dogovaraju rokovi u kojima se mora obaviti prevoz i plaća penale u slučaju neizvršenja zadatih rokova. Međutim, obustava saobraćaja u ŽICG već se odražava na poštovanje rokova prevoza. U stanicama Prijepolje i Požega čekaju otpremu vozovi sa automobilima iz Kragujevca i bakarnim koncentratom iz Bora, dok iz Nikšića čekaju vozovi sa boksitom za Bar, a iz Bara vozovi sa cementom za Srbiju. Sve to je onemogućeno jer se vozovi ne mogu primiti i otpremiti zbog obustave rada od strane otpravnika - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Upozoravaju da će zbog kašnjenja u isporuci robe kasniti i brodovi, što će, kako kažu dovesti do milionske štete, a osim toga i do mogućnosti da naši komitenti svoje ugovorene poslove preusmjere na druge pravce.</p>
<p>- Na putu je i brod utovaren sa 65.000 tona uglja za EPS – posao koji se prvi put usmjerava preko Luke Bar i Montecarga za Srbiju. Takođe, u Luci Bar je već pristigao brod sa 11.000 tona uglja za našeg komitenta HBIS iz Smedereva, koji ne može da se otpremi zbog nastale situacije, tj. obustave saobraćaja od strane otpravnika vozova u ŽICG - ističu u Montekargu.</p>
<p>Osim te kompanije, kako su rekli, štetu trpe i Luka Bar, Uniprom, Stellantis, TCL, HBIS, što, napominju, ozbiljno ugrožava privredni sistem i u Crnoj Gori i u regionu.</p>
<p>- Zato vas obavještavamo da će Montekargo biti prinuđen da nastalu štetu, koja će biti milionska, potražuje od ŽICG kao pravnog lica koje po zakonu odgovara za štetu koju njegovi zaposleni prouzrokuju trećim licima. ŽICG će usljed toga, izvjesno, biti prinuđen da se regresira u istom iznosu od svojih zaposlenih koji su uzrokovali nastalu štetu usljed organizacije i učešća u obustavi saobraćaja, koja već ozbiljno ugrožava ne samo željeznički, već i privredni sistem Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Štrajk otpravnika vozova, kako kažu, dovodi u pitanje egzistenciju 300 zaposlenih radnika Montekarga koje je samofinansirajuće preduzeće.</p>
<p>- Zato ih molimo da hitno omoguće nastavak saobraćaja i prihvate ponudu da, zajedno sa reprezentativnim sindikatima, u skladu sa zakonom riješe pitanje povećanja zarada. Željeznički sistem, koji u svom sastavu ima četiri pravna lica – ŽICG, ŽPCG, OZVS i Montekargo – kao i Luku Bar, zapošljava preko 2.000 radnika, a egzistencija svih njih dovedena je u pitanje zbog 85 radnika koji su obustavili rad - zaključeno je u saopštenju.</p>

Montekargo: Milionsku štetu potraživaćemo od ŽICG, štrajk dovodi u pitanje egzistenciju 300 zaposlenih

<p>Duga noć je pred mještanima Pipera, iscrpljenim cjelodnevnom borbom sa vatrenom stihijom koja je za sobom ostavila apokaliptične scene.</p> <p>Crni horizont iz kojeg se vije dim, spaljeni pomoćni objekti i pojedine kuće i gusto sivilo iz kojeg se povremeno nazire silueta helikoptera u očajničkom pokušaju da obuzda stihiju. To je slika koja je nešto nakon 16 sati dočekala ekipu Portala ETV u Piperima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAJMfvpkg4_M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Na terenu ljudska solidarnost – osim mještana, pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada i Vojske Crne Gore, pomoć u spašavanju pružaju i građani iz svih krajeva Podgorice, ekipe gradskih službi, kao i radnici i mehanizacija privatnih kompanija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vuzeooBoCE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DR80imr0FZnc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Vjetar i visoke temperature čine situaciju izuzetno otežanim, šireći plamen velikom brzinom i pretvarajući svaki novi nalet u dodatnu prijetnju ljudima, imovini i prirodi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811180816_6680dd5ba0711d9d6582d6e502ef028f973e4cfab9b539753448b70a94411c16.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250811180816_6680dd5ba0711d9d6582d6e502ef028f973e4cfab9b539753448b70a94411c16" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Požar u Piperima"> <figcaption>Srđan Dragićević cijeli dan na terenu<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FUKuCbTRZNtg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Mještanin <b>Srđan Dragićević</b>, koji skromno umanjuje vlastiti gubitak navodeći da mu je u požaru izgorela tek štala, ispričao je Portalu ETV da je vatra za samo dva sata progutala veliku površinu imanja, šuma i objekata njegovih komšija. Zbog toga je dio Pipera evakuisan.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwAyqVjH-iCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkgRlRtIhPO0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Cijeli dan branimo imovinu ljudi kojima su izgorele kuće, štale, magacin sa velikom količinom stočne štale. Nemamo struju i vodu. Pomoć nam stiže sa svih strana - osim ljudi, tu su privatne kompanije kao što Bemax, gradske službe... Meni je priskočilo u pomoć dvadesetak prijatelja i članova familije uz čiju pomoć sam uspio da odbranim staru kuću, štalu sa deset krava, veliku količinu sijena - kazao nam je Dragićević.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAAdt88npgDc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Možda i najveću štetu pretrpio<b> Miloš Strunjaš</b>, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims" kojem je vatrena stihija ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta. Kuću je uspio da sačuva, kako kaže, vodom iz dječijeg bazena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DieNHUaSlq1A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;- Bio sam tu kada se pojavio veliki plamen. Prvo što sam uradio je pokušao da izvučem živu glavu. Vode nije bilo cijeli dan, pa sam vodom iz dječijeg bazena uspio da spriječim da vatra zahvati kuću. Međutim, magacin sa velikom količinom robe je u potpunosti izgorio. Roba nije osigurana, a šteta je sigurno nekoliko stotina hiljada eura - kazao je Strunjaš, koji je zahvalan na reakciji nadležnih službi, ali je uvjeren da se moglo reagovati efikasnije, posebno da je bilo gradske vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPtQkwZPIsb0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Požar je oko 19 sati stavljen pod kontrolu, a mještani se uzdaju u povoljne vremenske prilike kako bi vatra bila kompletno ugašena. &nbsp;U popodnevnim satima pomoć je stigla i iz susjedne Srbije koja je na zahtjev Crne Gore uputila helikopter Kamov, od pet tona nosivosti.</p> <p>- Ako vjetar oslabi možda i uspijemo svi da ugasimo požar - kaže za Portal ETV <b>Srđan Dragićević</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9lL6a4h-OkE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje u Ministarstvu unutrašnjih poslova <b>Miodrag Bešović</b>, kojeg smo zatekli u Piperima gdje je danas izbio požar velikih razmjera, pored aktivnih požara u Rogamima i Kučima na podgoričkoj teritoriji, rekao je da su poslali zahtjeve za pomoć Mehanizmu za civilnu zaštitu Evropske unije.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Uu0j5WBBkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Vidjećemo da li i NATO da uključimo, ali s obzirom na to da su članice Mehanizma i članice NATO-a, vidjećemo da li ima potrebe za tim pozivom. Očekujemo pomoć od Hrvata koji su nam najavili da će kanader moći da dođe, jer i oni imaju svoje probleme u reonu Splita. On će najvjerovatnije dejstvovati u reonu primorja ili u blizini Skadarskog jezera, odnosno teritorije Podgorice, đe bude bila potreba - poručio je Bešović.</p>

(VIDEO/FOTO) Apokaliptične scene i ljudska solidarnost u borbi sa vatrenom stihijom: Uništena imanja, gorjeli magacini, kuće i štale...

<p>Koliko još treba vremena da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura, pitali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), povodom informacije da je država dosad isplatila skoro pola miliona eura za nezakonite smjene direktora škola u vrijeme mandata<b> Vesne Bratić</b>.</p>
<p>Od oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova koji su pokrenuli sporove, 139 je dobilo pravosnažne presude u upravnim postupcima, a 38, do sad, i u postupcima za naknadu materijalne štete.</p>
<p>Ministarka prosvjete, nauke i inovacija <b>Anđela Jakšić-Stojanović </b>nedavno je u parlamentu saopštila da je na osnovu toga isplaćeno 392.312,33 eura - 119.325,74 u 2023, 222.043,57 u 2024. i 50.943,02 eura do aprila 2025.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.9149%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjaksic-stojanovic-direktorima-skola-koje-je-smijenila-bratic-drzava-do-sada-isplatila-skoro-400-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Dodatno je isplaćeno 106.793,92 eura za nezakonito razriješene članove Etičkog komiteta. Ukupno je 499.106,25 eura isplaćeno iz državne kase.</p>
<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) je 2021. godine, uoči i kad su izmjene Opšte zakona o vaspitanju i obrazovanju donešene, upozoravao da se smjenama ne može pristupati „uravnilovkom“, te da će političko-ideološki revanšizam imati ozbiljne finansijske i sistemske posljedice.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1913534326945284586&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U decembru 2022. godine, CGO je podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koji su organizovano učestvovali u nezakonitom razrješenju direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021.</p>
<p>Prema riječima ministarke Jakšić-Stojanović, SDT je tek nedavno tražio i dobio dokumentaciju od Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.</p>
<p>- Koliko još treba vremena da SDT, shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura? A koliko je sličnih slučajeva moglo biti spriječeno da je reakcija SDT bila pravovremena - pitaju u CGO-u.</p>

CGO: Koliko treba vremena SDT-u da pokrene postupke zbog štete od više stotina hiljada eura?

<p>Da je bivši direktor Rudnika uglja i lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije <b>Milan Lekić </b>nedodirljiva ličnost u Pljevljima potvrđuju i činjenice da je on i dalje na čelu Odbora direktora Rudnika, kako to piše na sajtu ove kompanije, iako je 14. oktobra, nakon što je pijan slupao službeni automobil, podnio ostavku, a ovo skupo vozilo je još u krugu firme iako je on tada poručio da će platiti popravku. </p> <p>U svega dvije rečenice stale su odgovori, koji to nijesu, uprave Rudnika uglja na sedam pitanja koja smo im uputili u slučaju „Lekić“. </p> <p>- Kao što je poznato javnosti, shodno događaju u kom je učestvovao bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja gdin. Milan Lekić 14. oktobra ove godine podnio je ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora RUP-a. Na automobilu na kom je pričinjena materijalna šteta vrši se procjena iste – piše u te dvije rečenice.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211212_58aba850e64852825508be9f98412c9b41478c8143e5e52069d26e5ad8be099b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241206211212_58aba850e64852825508be9f98412c9b41478c8143e5e52069d26e5ad8be099b" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"></figure>  <p><br/></p> <p>Baš zbog toga što je lično obavijestio javnost 14. oktobra da podnosi ostavku na poziciju predsjednika Odbora direktora zbog saobraćajnog udesa službenim automobilom koji je izazvao u pijanom stanju i tada najavio da će platiti popravku vozila i pitali smo, poslije skoro dva mjeseca od tada – što je sa tim obećanjima.</p> <p>A pitanja su bila – da li je automobil popravljen ili je i dalje parkiran u krugu Rudnika, ako je popravljen koliko je koštala popravka, da li je popravku platio Lekić, kao i ako je automobil i dalje parkiran u krugu Rudnika zašto nije prevezen na popravku, te koliko iznosi procijenjena šteta.</p> <p>Pitali smo i da li je Odbor direktora prihvatio Lekićevu ostavku i ko je novi predsjednik ovog tijela, kao i da li je on i dalje član Odbora direktora.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211212_56585b60bf764b661a0de8e94a4aa6ca9018fbb2552066c1f4b53a1d13901c27.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241206211212_56585b60bf764b661a0de8e94a4aa6ca9018fbb2552066c1f4b53a1d13901c27" data-rendition-name="original" width="1024" height="645" loading="lazy" alt="Milan Lekić"><figcaption>GLAVNI U GRADU: Milan Lekić<span>(Photo: PV portal)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Na sajtu Rudnika uglja u sekciji – organizacija, Lekić ne samo da je član Odbora direktora, već je i predsjednik, iako ga u odgovoru na naša pitanja iz ove kompanije nazivaju bivši predsjednik.</p> <p>Osim toga, Portalu ETV dostavljena je fotografija, snimljena 4. decembra u krugu Rudnika – automobil koji je slupao Lekić u saobraćajnom udesu koji je izazvao pijan, i dalje je tu, prekriven ceradom. </p> <p>Skoro dva mjeseca, udes je bio 11. oktobra, ovo skupo vozilo „leži“ u fabričkom krugu i propada.</p> <p>Popravka će mnogo koštati, jer je „infiniti“, premium brend „nisana“, a uz činjenicu da je Lekić bio pijan, čak i da je automobil kasko osiguran, ne bi bilo od koristi.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241206211212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lekić na skupom vozilu Rudnika uglja prouzrokovao ogromnu štetu"><figcaption>Lekić na skupom vozilu Rudnika uglja prouzrokovao ogromnu štetu<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Alkotestiranjem nakon udesa ustanovljeno je prisustvo više od jednog promila alkohola u krvi, zbog čega je Lekić noć proveo u „betonjerci“, što je protokol za pijane vozače koji se zadržavaju šest sati kako bi se otrijeznili.</p> <p>Lekić je i u maju „uhvaćen“ da pijan vozi službeni automobil, zbog čega je prekršajno odgovarao, ali ga policija tada nije povela na triježnjenje.</p> <p>- Poštovani članovi Odbora direktora, zaposleni Rudnika uglja, građani Pljevalja i Crne Gore, ovim putem želim da vas obavijestim da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja. Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje - saopštio je Lekić 14. oktobra, ali, sudeći prema dostupnim informacijama do danas nije razriješen.</p> <p>Tada je najavio i da će „materijalnu štetu pričinjenu na službenom vozilu „infiniti“, Rudniku uglja nadoknaditi iz sopstvenih sredstava“.</p> <p>- Uvjeren sam da su građani zaslužili najbolje, te ću i u budućnosti nastaviti da se borim za njihova prava i interese. Pljevlja i Pljevljaci ostaju moja posvećenost do kraja mog života - zaključio je tada Lekić.</p> <p>On je veoma uticajan u Pljevljima, a ogranak Nove srpske demokratije u ovom gradu je pod njegovom kontrolom, toliko da ni lider ove prosrpske i proruske partije, predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>nema mogućnost da utiče na odluke.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211216_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241206211216_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Manadić"><figcaption>PRINUĐEN DA TRPI LEKIĆA: Andrija Mandić<span>(Photo: Skupština Crne Gore)</span><span>igor sljivancanin</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Lekić je, prema nezvaničnim informacijama, u žestokom sukobu sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, <b>Dariom Vranešom </b>i, o čemu smo pisali, bio je pripremio puč i njegovu smjenu krajem septembra, ali mu je plan propao.</p> <p>Tada je i Mandić dolazio u Pljevlja kako bi posredovao da se tenzije spušte i ne izaziva kriza vlasti u ovom gradu.</p> <p>Tada je, za Portale ETV, Lekić tvrdio da u pljevaljskom ogranku Nove srpske demokratije nema frakcija i da sve funkcioniše u najboljem redu.</p> <p>Na našu konstataciju da to znači da on podržava Vraneša, odgovor je bio neobičan.</p> <p>- Nemojte da izvlačite znači iz konteksta. Znači, čisto jedinstvo stranke. Stranka funkcioniše kao svaka<b> </b>normalna stranka. Nemamo tih saznanja da ima neka struja – rekao je on.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7" data-rendition-name="original" width="1024" height="635" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>LEKIĆ BI DA GA SE RIJEŠI: Dario Vraneš<span>(Photo: Opština Pljevlja)</span></figcaption></figure>  <p>Nezavisni odbornik <b>Saša Ječmenica </b>tada je<b> </b>novinarima rekao da imaju „informaciju da je u pitanju pokušaj smjenjivanja predsjednika Opštine Daria Vraneša“.</p> <p>- U pitanju je pokušaj organizovane kriminalne grupe iz Šavničke ulice da se domogne 13 miliona eura na računu Opštine Pljevlja – poručio je on.</p> <p>Naši izvori iz Pljevalja tada su kazali da je Lekić odlučio da ruši Vraneša, jer ga ovaj „ne sluša, ne bira izvođače radova po njegovom diktatu i radi po svome“.</p> <p>U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više krivičnih predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja, kada je izvršni direktor bio Milan Lekić.</p> <p>Istražuju se ugovori sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, zatim o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, te sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine i sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ u 2022. godini.</p>

Kaćuša Krsmanović

Neprikosnoveni „gazda“ Pljevalja Milan Lekić nedodirljiv

<p>Apelovaćemo na Vladu Crne Gore da se napravi infrastruktura koja se može usmjeravati korito rijeke. Ministarstvo će finansijski pomoći lokalnu samoupravu i poljoprivredne proivođače koliko je našoj mogućnosti, a prema procjenama lokalne, a nakon toga i Vladine komisije, poručio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predsjednik Vladine Komisije za elementarne nepogode, <b>Vladimir Joković</b> koji je danas posjetio Šavnik i mjesto Komarnica, nedavno pogođene elementarnim nepogodama.&nbsp;</p>
<p>Sa Jokovićem, u posjeti pogođenom području bili su i članovi Komisije.</p>
<p>- Danas smo došli i uvjerili se da je Velika šteta nanešena, kako lokalnoj infrastrukturi tako i poljoprivrednim domaćinstvima. S obzirom da ove posljedice prevazilaze mogućnosti Opštine Šavnik i Ministarstva poljoprivrede, apelovaćemo na Vladu Crne Gore da se napravi infrastruktura takva da se može usmjeravati korito rijeke. Ministarstvo će finansijski pomoći lokalnu samoupravu i poljoprivredne proivođače koliko je našoj mogućnosti, a prema procjenama lokalne, a nakon toga i Vladine komisije - kazao je Joković.&nbsp;</p>
<p>On je apelovao na poljoprivredne proizvođače da osiguraju svoju imovinu, kako bi u budućnosti bili sigurniji.</p>
<p><b>Irena Vućić Popović, Jasna Janjić</b> i <b>Miroslav Cimbaljević</b>, koji su razgovarali sa predsjednikom Opštine<b> Jugoslavom Jakićem.</b>&nbsp;</p>
<p>Tema sastanka bila je elementarna šteta širokih razmjera koja je pogodila šavničku opštinu. Joković je kazao da je Vlada spremna da pomogne ovom području, i objasnio procedure za pomoć.</p>
<p>Nakon sastanka, ministar je sa predstavnicima Komisije obišao područje pogođeno elementarnom nepogodom i razgovarao sa mještanima.</p>
<p>Prilikom ovih susreta bilo je riječi i o stanju u poljoprivredi na teritoriji Opštine Šavnik i mogucnostima za dalje unapređenje.</p>

Joković: Pomoći ćemo Šavniku i poljoprivrednicima koliko je u našoj mogućnosti

<p>Premijer Milojko Spajić najavio je da će Komisija za procjenu štete biti angažovana kako bi se sanirale posljedice nevremena koje je pretripo Šavnik.</p>
<p>- Jučerašnje nevrijeme napravilo je veliku štetu i domaćinstvima u opštini Šavnik. Zadužićemo Komisiju za procjenu šteta od elementarnih nepogoda da preduzme neophodne aktivnosti kako bi se se mještanima ugroženim šavničkih sela pružila adekvatna podrška u saniranju nastale materijalne štete - poručio je Spajić na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1842549241740206318%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1842549241740206318%7Ctwgr%5E1c5241fda088c29df6a0cc6f21859ee973059e6e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Zadužićemo Komisiju da procijeni štetu kako bi se pomoglo građanima Šavnika

<p>Situacija u fojničkom selu Luka postepeno se normalizuje, ali će sanacija šteta trajati mjesecima. Selo je još uvijek bez struje, a za komunikaciju sa svijetom mještani koriste samo jednu tačku, na kojoj je dostupan slabašni signal mobilne telefonije, rekao je ekološki aktivista iz Fojnice, <b>Robert Oroz</b>.</p>
<p>- Pao je nivo vode, mirno je, tiho, ali najgore je što struje još nema, a ni putna komunikacija nije osposobljena. Rade mašine na čišćenju. Korito Željeznice u dužini od nekoliko stotina metara je potpuno zatrpano tonama blata, kamenja i drveća, pa voda sad "luta" okolo i potrebno je vratiti u korito, a to će sigurno biti višemjesečni posa - naveo je Oroz.&nbsp;</p>
<p>On je rekao da je pričinjena velika šteta, te da ima objekata kojih nema iz temelja.&nbsp;</p>
<p>- Šupe, garaže, štale, evo kuća preko puta mene je potpuno zatrpana sa dva metra šljunka i kamenja - naveo je on.</p>
<p>Oroz ističe i da je uništeno dosta auta i da je stradala je stoka.</p>
<p>- Ali najvažnije je da nije bilo ljudsih žrtava, a ovo ćemo nekako riješiti" kazao je Oroz za portal Avaz. &nbsp;&nbsp;</p>

Aktivista iz Fojnice: Struje još nema, štetu ćemo sanirati mjesecima

<p>Evropske zemlje su, od 2022. do ove godine, izgubile do 1,6 biliona eura zbog sankcija koje su uvele protiv Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.</p>
<p>Oni su dodali da je, uprkos sankcijama, ruska ekonomija pokazala izuzetnu otpornost i sposobnost prilagođavanja, kao i da je nastavila stabilan rast, prenose Nezavisne novine.</p>
<p>U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv jednostranih prisilnih mjera, naglašeno je da su ekonomski pritisci, koje su zapadne zemlje uvele Rusiji, izazvali ozbiljnu štetu i samim inicijatorima tih sankcija, pišu RIA Novosti.</p>
<p>- Ove mjere predstavljaju ključni alat neokolonijalne politike 'kolektivnog Zapada', koja ima za cilj da zadrži opadajuće dominiranje i ograniči suverena prava drugih zemalja na politički izbor i tehnološki razvoj - navodi se u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;Ministarstvo navodi i da su zbog pomenutih sankcija cijene energenata, goriva i hrane u Evropi i SAD-u porasle, kao i da se zbog toga "sve češće" postavlja pitanje opravdanosti sankcija u tim zemljama.</p>

Rusija: Evropa izgubila do 1,6 biliona eura zbog sankcija

<p>Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” su na teritoriji Rožaja i Plava oduzeli više od kilograma narkotika, tri puške, pištolj, kao i 54 komada municije različite vrste i kalibra, te procesuirali dvije osobe, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Akcija je izvedena, kako se navodi u saopštenju, u nastavku pojačanih aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta, sa posebnim akcentom na suzbijanje nasilja, ilegalnog posjedovanja oružja i zloupotrebe narkotika, a u skladu sa nacionalnim prioritetima,&nbsp;</p>
<p>- Postupajući po operativnim informacijama da se u objektu u vlasništvu <b>S. Ć.</b> iz Rožaja nalazi određena količina psihoaktivnih supstanci, policijski službenici su preduzeli aktivnosti koje su rezultirale hapšenjem jedne osobe. Brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika <b>A. N</b>, koji je pokušao iz ovog objekta da izmjesti psihoaktivne supstance koje su se tamo nalazile, u tome je spriječen i uhapšen. Radi se o sedam pakovanja materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 712 grama, kao i 10 pakovanja sa sadržajem praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, ukupne težine 343 grama - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>A. N. se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.</p>
<p>Policija, kako dodaju, u saradnji sa višim državnim tužiocem iz Bijelog Polja, preduzima dalje mjere i radnje sa ciljem prikupljanja dodatnih dokaza i identifikovanja eventualno povezanih lica koja djeluju u okviru ove mreže ulične prodaje narkotika.</p>
<p>- Policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi<b> S. C.</b> iz Plava gdje je pronađen i oduzet pištolj marke Češka zbrojovka, kalibra 7,65 mm, lovački karabin, dvije lovačke puške i 54 komada municije različite vrste i kalibra, sve bez adekvatne, odnosno važeće dokumentacije. Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji je upoznat sa događajem naložio je da se protiv S. C. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti, sa posebnim fokusom na aktivnosti usmjerene na suzbijanje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe narkotika i oružja, a sve sa ciljem sprečavanja nasilja, otkrivanja izvršilaca nelegalnih aktivnosti i podizanja nivoa bezbjednosti u društvu.</p>

Procesuirane dvije osobe: Oduzeto više od kilograma narkotika, četiri komada oružja i 54 komada municije

<p>Fudbaleri Igala ostvarili su pobjedu, dok je remijem završen duelom u 19. kolu Druge crnogorske lige.</p>
<p>Igalo je pred svojim navijačima savladalo Kom 2:1 i prekinulo seriju od devet mečeva bez pobjede.</p>
<p>Seriju dobrih rezultata prekinuo je Kom, koji je izgubio nakon deset mečeva bez pobjede.</p>
<p>Do pete pobjede domaći je došao golovima <b>Pavla Pićurića</b> u 14. i<b> Nihad Balić</b> u 47. minutu.</p>
<p>Jedini pogodak za Kom postigao je <b>Taiši Oicu</b> u 37. minutu.</p>
<p>Uzbudljiv meč u Danilovgradu, između Iskre i Berana, završen je 2:2.</p>
<p>Gosti su poveli golom <b>Srđana Boškovića</b> u 25. minutu.</p>
<p>Izjednačio je <b>Sava Milić</b> u 59, a isti igrač donio je vođstvo Iskri u 84. minutu.</p>
<p>Konačan rezultat postavio je Bošković u 89. minutu.</p>
<p>Na jučerašnjim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati: &nbsp;Otrant-Olimpik – Internacional 2:1, Grbalj – Rudar 2:1 i Podgorica – Lovćen 1:0 (1:0).</p>
<p>Za srijedu zakazani su odgođeni mečevi 16. i 17. kola, a rivali će biti Iskra - Otrant-Olimpik i Rudar - Podgorica.</p>
<p>Ulcinjski tim osigurao je titulu jesenjeg šampiona.</p>

Igalo pobijedilo Kom, neriješeno u Danilovgradu

<p>Premijer Izraela<b> Benjamin Netanjahu</b> izjavio je da se očekuje da će njegova zemlja i palestinski pokret Hamas "vrlo brzo preći u drugu fazu prekida vatre", nakon što Hamas vrati posmrtne ostatke posljednjeg taoca u Pojasu Gaze.</p>
<p>Netanjahu je novinarima na konferenciji sa njemačkim kancelarom <b>Fridrihom Mercom,</b> koji je u posjeti Izraelu, rekao da bi druga faza prekida vatre, koja uključuje razoružanje Hamasa i demilitarizaciju Gaze, mogla da počne već krajem mjeseca.</p>
<p>Hamas i dalje drži posmrtne ostatke Rana Gvilija, 24-godišnjeg policajca koji je ubijen 7. oktobra 2023. godine i čije tijelo je prebačeno u Gazu.</p>
<p>Druga faza uključuje i raspoređivanje međunarodne vojske za obezbjeđivanje Gaze, kao i formiranje privremene palestinske vlade koja će voditi svakodnevne poslove pod nadzorom međunarodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <b>Donaldom Trampom</b>.</p>
<p>Hamas tvrdi da nije uspio da dođe do svih posmrtnih ostataka jer su zatrpani u ruševinama izraelskih napada, dok je Jerusalim optužio pobunjenike za odugovlačenje i zaprijetio da će nastaviti sa napadima ili obustaviti dotok humanitarne pomoći ukoliko se svi ostaci ne vrate.</p>
<p>Merc je rekao da Njemačka pomaže u sprovođenju druge faze primirja slanjem oficira i diplomata u civilni i vojni koordinacioni centar koji SAD vode na jugu Izraela, kao i slanjem humanitarne pomoći u Pojas Gaze.</p>
<p>Netanjahu je rekao da malo ko vjeruje da je prva faza primirja u postpunosti ostvariva, kao i da je druga faza podjednako izazovna.</p>
<p>- Kao što sam pomenuo kancelaru, postoji i treća faza, a to je deradikalizacija Gaze, nešto za šta su ljudi takođe vjerovali da je nemoguće. Ali to je urađeno u Njemačkoj, to je urađeno u Japanu, to je urađeno u zemljama Persijskog zaliva. To se može uraditi i u Gazi, ali naravno Hamas mora biti demontiran - naveo je on.</p>
<p>Merc je rekao da će Njemačka "uvijek stajati u odbrani postojanja i bezbjednosti Izraela" nakon Holokausta i dodao da je to "dio nepromjenljive suštine odnosa" dvije zemlje.</p>
<p>On je, ipak, naveo da Njemačka i dalje vjeruje da je rješenje o dvije države najbolja opcija, ali da "savezna Vlada ostaje pri stavu da priznanje palestinske države može doći tek na kraju takvog procesa, a ne na početku".</p>
<p>Netanjahu je rekao da, iako bi želio da poseti Njemačku, nije planirao diplomatsko putovanje zbog naloga za hapšenje koji je prošle godine izdao Međunarodni krivični sud, najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) za ratne zločine.</p>
<p>Njemačka je privremeno obustavila izvoz vojne opreme u Izrael, što je ukinula nakon što je počelo primirje.</p>

Netanjahu: Izrael i Hamas su vrlo blizu druge faze mirovnog sporazuma

<p>Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr <b>Kerima Halilovića </b>hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr <b>Saša Grbović </b>dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr <b>Vojislav Šimun </b>lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?!</p> <p>Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović<span>(Photo: PV portal)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno.</p> <p>Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. </p> <p>Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr <b>Nermin Abdić </b>koji je bio kategoričan da se radi o mobingu.</p> <p>- ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića.</p> <p>To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?!</p> <p>- Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. </p> <p>A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog.</p> <p>- ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić.</p> <p>Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. </p> <p>Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“.</p> <p>Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. </p> <p>Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. </p> <p>Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.</p>

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

<p><b> </b>Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (<b>Seren Kjerkegor</b>)</p> <p>Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, <b>Dario Vraneš</b>, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika <b>Vudroa Vilsona</b> kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom.</p> <h2><b>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</b></h2> <p>A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj <b>Nikola</b> je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer <b>Poenkare</b> je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. </p> <p>Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?!</p> <p>Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. <b>Erik Hobsbaum</b> konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše <b>Orvel</b> u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema <b>Jirgenu Habermasu</b>, pretpostavlja građanski identitet.</p> <h2> <b>REVIZIJA ISTORIJE</b></h2> <p>Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. </p> <p>Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. </p> <p>Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ <b>Ratka Mladića</b> i <b>Radovana Karadžića</b>. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. </p> <p>Ne bih se još jednom bavio <b>Pavlom Đurišićem</b>, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog <b>Hitlerovog</b> izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa <b>Sekulom</b> <b>Drljevićem</b> i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: <b>Musić M. Begiji</b> (rođena 1943), <b>Šljivo M. Hajriji</b> (1943), <b>Šljuka Š. Emi</b> (1943), <b>Moćević J. Simbuli</b>, (1943) <b>Moćević M. Đuzidi</b> (1943), <b>Čorbo L. Latifi</b> (1943), <b>Musić S. Hajru</b> (1943), <b>Mašović A. Elmasi</b> (1943), <b>Kelemiš J. Rašidu</b> (1943), <b>Sijamić R. Zumri</b> (1943), <b>Mašović DŽ. Hazbiji</b> (1943), <b>Šatara M. Nuri </b>(1943), <b>Hekalo M. Muradifu</b> (1943)... svi zaklani u kolijevkama!</p> <p> <b>FRANCUSKI MEDIJI</b></p> <p>Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“.</p> <p>Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.</p>

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

<p>Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da <b>Goran Jokić</b> više nije<b> </b>načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.</p>
<p>Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.</p>
<p>Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.</p>
<p>Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.</p>
<p>Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.</p>
<p>- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.</p>

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

<p>06.12.</p>
<p>12:56h</p>
<p>Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je  potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.</p>
<p>Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:</p>
<p>"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".</p>
<p>Dakle, drage kolege, na znanje vam.</p>
<p>Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.</p>
<p>Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.</p>
<p>Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.</p>
<p>Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.</p>
<p>Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.</p>
<p>Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.</p>
<p>Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.</p>
<p>Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.</p>
<p>Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.</p>
<p>P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".</p>
<p>I jedna digresija za P.S.2: </p>
<p>Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".</p>

Tag: steta