<p>Pretpraznična euforija i stres koji prate novogodišnje praznike, umjesto pozitivnih efekata, često zbog neostvarenih očekivanja mogu prerasti u anksioznost i postprazničnu depresiju, ocijenila je psihološkinja<b> Stela Burzanović</b> gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E.</p>
<p>Kako je navela, praznična atmosfera počinje mnogo prije samog dočeka Nove godine, kroz pripreme poput uređenja doma i trpeze, kupovine nove odjeće i poklona, kao i težnje da sve bude u duhu praznika.</p>
<p>- Nekako sav taj stres, koji bi trebalo da bude pozitivan, zna da pređe u naboj negativnih emocija, a onda se može sve to nastaviti ako nam se ne ispune sva ta očekivanja koja smo zamislili u toj pretprazničnoj atmosferi, upravo da se javi postpraznična depresija, anksioznost. Mada i za sam januar kažu da je najdepresivniji i najduži mjesec u godini, pa se onda sve skupa prolongira, možda neka naša očekivanja nijesu ispunjena, težili smo upravo tom perfekcionizmu, upravo tim nekim ciljevima koje smo postavili, nijesmo ih dostigli, a plus i finansijski izazovno, tako da se to sve pretače u depresiju, anksioznost, naboje negativnih emocija - rekla je Burzanović.</p>
<p>Prema njenim riječima, ukoliko se zacrtana očekivanja ne ostvare, već 1. i 2. januara mogu se javiti bujice negativnih misli i emocija, zbog čega je, kako ističe, važno jasno odrediti prioritete i realna očekivanja.</p>
<p>- Jako je važno šta je to u nama, koja su to naša lična htijenja, kakav smo to perfekcionizam u sebi stvorili i jednostavno nam je sve to spušteno na zemlju već prvog januara, tako da su perfekcionizam, ciljevi, želje, sve kako mi postavljamo i kakvi smo mi sa tim, da li smo u miru sa svim tim što želimo - istakla je Burzanović.</p>
<p>Ona naglašava da lične promjene ne moraju nužno biti vezane za određene datume poput Nove godine ili početka sedmice, jer se, kako smatra, rad na sebi može započeti u bilo kojem trenutku.</p>
<p>- Trebalo bi da se ne upoređujemo, da idemo u skladu sa svojim interesovanjima, htijenjima, svojim svakodnevnim planovima i slično. Šta god da nas u trenucima opušta, da li je to muzika, ples, crtanje, vrijeme sa porodicom, otvorena komunikacija, sve to trebalo da upražnjavamo. Ako imamo te određene ciljeve, početne korake, da vizualizujemo, da možda bilježimo dnevnik, da pratimo naše svakodnevne korake, svakodnevne ciljeve - zaključila je Burzanović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Burzanović: Neostvarena očekivanja već 1. i 2. januara mogu dovesti do negativnih emocija

<p>Od ranog razvoja je jako važno da porodica djeci prenosi značajne kvalitete, vrijednosti, norme i načela, da uče djecu ,,nemoj uraditi drugome što ne bi volio tebi da se desi” i koliko god djelovalo banalno pokazuje se da fali u ovom 21.vijeku - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja <b>Stela Burzanović.</b></p>
<p>Često se kod pojedinaca, kaže Burzanović, u nekim alarmantnim situacijama kad bi se očekivalo da pomognu nekoj osobi u nevolji javi pararalizovanost kroz strah, nesigurnost i nesnalaženje šta treba da urade, pa u tim trenucima straha i trenutne panike može doći do paralize samog pojedinca.</p>
<p>- Imamo i drugu stranu - ,,zašto bih se ja miješao, neko će drugi” ili ,,to nijesu moja posla” ili ,, možda ja stradam ako bilo koji pokušaj odradim” i slično. Kad idemo iz različitih uglova pojedinaca, različitih smjerova imamo takvu sliku koja dovodi do toga da imamo i kod mlađe populacije da će prije stati da posmatraju, iliti okrenu glavu, ili snimaju, u najgorem slučaju, gdje vidimo taj manjak empatije, nema empatije, nema reakcija, da li pod uticajem ubrzanog 21.vijeka gdje svako na svoju stranu gleda, što je u redu i treba svako da radi i misli o sebi, ali ako su ovo gorući problemi i toliko pricamo o tome nikada nam ne može biti teško pozvati 122, 123, anonimno ako već imamo taj strah hoće li neko saznati i slično, anonimno da prijavimo i možda preduprijedimo dalje posljedice bilo kojeg slučaja ako se zadesimo u tom trenutku- rekla je Burzanović.</p>
<p>Nedavni slučaj spašavanja žene koja je namjeravala da počini suicid skočivši u sred noći u nabujalu Moraču i njeno spašavanje od strane dvadesettrogodišnjeg <b>Petra Ivanovića, </b>što je po mišljenju psihološkinje srećna okolnost da se baš taj mladić zadesio na mostu, a istovremeno je spasilac i, kako kaže, rizikujući sopstveni spasio drugi život.</p>
<p>- Koliko god smo mi spretni i okretni ne znamo da li ćemo doći do cilja i spasiti osobu, ali u tom trenutku je važno da osoba sama procijeni da li može pomoći ili ne. U ovom teškom slučaju koji je bio, sreća što je ispao sa pozitivnim efektom. Najbolje je u datom trenutku pozvati pomoć, neko sa strane, ko god, da se bar okupi nekoliko ljudi, da su tu ako bi se to moglo izvesti. To su jako diskutabilne i teške situacije kada se nađu očevici u takvim prilika, sve te emocije koje prolaze kroz njih, sva ta razmišljanja i te kako nijesu nimalo bezazlena i laka- zaključila je Burzanović.</p>

Burzanović: Mlađa populacija će prije stati da posmatra i da okrene glavu, ili u najgorem slučaju snima, što pokazuje da nema empatije

<p>Ako se apeluje, govori i radi da nema mjesta bilo kojoj vrsti nasilja u društvu onda fizički napad odrasle osobe na dijete u školskom dvorištu izaziva strah, nevjericu i ljutnju kako kod građana, tako i kod stručne javnosti - rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, psihološkinja <b>Stela Burzanović</b>.</p>
<p>Nakon incidenta u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić” kada je odrasla osoba fizički napala učenika tokom odmora javnost s pravom traži odgovore, kako je moguće da dijete bude napadnuto u školskom dvorištu i to od strane jednog roditelja. Roditelji postavljaju pitanje zbog čega niko nije obavijestio porodicu, niti pozvao policiju.</p>
<p>Kod svih koji su &nbsp;pročitali tu informaciju, kaže Burzanović, javio se strah, tuga, nevjerica i ljutnja, jer takve vijesti ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim.&nbsp;</p>
<p>- Takve i slične vijesti ne mogu nas ostaviti ravnodušnim, ako već govorimo da mi odrasli moramo biti primjer kako omladini, tako i svima i generalno samo su naboji negativnih emocija bili, kako na sve građane, na sve ljude, tako naravno i na stručnjake. Ako apelujemo i govorimo da za bilo koji vid nasilja nema opravdanja, ovo nas samo stavlja u jedan šok i nevjericu zašto se dešava, a svakog dana podižemo taj kub na veći nivo ne bi li se sve to umanjilo - rekla je Burzanović.</p>
<p>Teško je reći roditelju da ostane pribran ako je njegovo dijete fizički napadnuto, jer ako je to bilo kome ko je vidio i pročitao to djelovalo sa ogromnim nabojem negativnosti, kako li je roditelju.</p>
<p>- Ovo su situacije i teme koje moraju institucionalno da se prođu, kad je u pitanju samo dijete, tačnije roditelj prema svom djetetu, mora dijete da osjeti da mu je roditelj podrška, otvoren razgovor, empatija i ljubav i da nekako roditelj ne ide putem da se nasilje vraća nasiljem i slično, nego nekako kad je odnos roditelj dijete u pitanju povući ručnu i vidjeti šta je najbolje za dijete u tom trenutku, da krene sa njim da razgovara, da mu se dijete otvara i slično, a naravno dalji koraci škola, dalje institucije - zaključila je Burzanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3TE6C_q2FN8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Burzanović: Teško je reći roditelju da ostane pribran u trenutku kad je njegovo dijete napadnuto

<p>Kockanje kao društveni fenomen i zavisnost sve češće pogađa mlađe generacije, a ključni faktor su dostupnost i privlačnost kockarskih sadržaja u neposrednoj blizini škola i obrazovnih ustanova. Psihološkinja <b>Stela Burzanović</b>, gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, istakla je da se iza bezazlene radoznalosti često krije ozbiljna psihološka degradacija.</p>
<p>- Blizina kockarnica i kladionica školama i obrazovnim ustanovama ostavlja i te kako utisak na mlađu populaciju. Privlači ih svo šarenilo kazina, slot mašina, i često se samo iz radoznalosti odlučuju da probaju, a od bezazlenih stvari najčešće krene u degradaciju psihičku - rekla je Burzanović.</p>
<p>Burzanović objašnjava da postoji jasno definisan put od povremenog kockanja do razvoja ozbiljne zavisnosti, koja postaje patološka bolest sa brojnim negativnim posledicama.</p>
<p>- Imamo četiri faze dok dođemo do same patologije u kockanju, te patološke pretjerane bolesti zavisnosti, koja ugrožava samog pojedinca kako na fizičkom, psihičkom, emocionalnom i socijalnom nivou. Ako sam pojedinac kocka više od godinu, godinu i po dana na malo većim tim razinama, i ako ima nekih pet simptoma zavisnosti i degradacija ličnosti – stagnira emocionalno, narušeni su međuljudski odnosi, finansijski problemi su itekako zastupljeni, uz depresiju, anksioznost i drugo – to prelazi u samu patologiju - rekla je Burzanović.</p>
<p>Ključni problem, prema njenim riječima, jeste što se iluzija o dobitku održava uporno, čak i kada gubici postaju očigledni i učestali.</p>
<p>- To su te iluzije, to su te zablude, to su igre na sreću, mašine, koje nikako ne zavise od pojedinca. Dobitak zamalo je kod kockara znak da treba da nastavi, taj nagon, ta iluzija upravo navodi same pojedince da vjeruju da će dobiti, zato kažemo dobitak je slučaj, to je slučajno, a gubitak je zlatno pravilo - poručuje Burzanović.</p>
<p>Naglašava da kockari često ne pokušavaju da se odupru porivu za igrom.</p>
<p>- Najčešće pojedinci ne pokušavaju da se odupru, oni idu i dalje, misle da će doći taj momenat kad će dobiti. Jednostavno, gubitak je zlatno pravilo kada je kockanje u pitanju - dodala je ona.</p>
<p>I fizički znaci mogu odavati problematičan odnos prema kocki. Nervozno ponašanje, cupkanje nogom, potreba za cigaretama, alkoholom ili kafom, sve su to, prema riječima Burzanović, indikatori unutrašnje napetosti.</p>
<p>- Možemo primijetiti da su stalno u nekoj žurbi, u nekom iščekivanju, nešto žele sad i odmah. Ta brza zarada sad i odmah kroz samo kockanje jednostavno ih navodi na te njihove fizičke senzacije da su uvijek u nekom disbalansu, ili pokretu. Imamo i profesionalne koji ulaze u samo to patološko kockanje, ali se nekako profesionalno drže. Ovi drugi, koje svakodnevno možemo primijetiti, odaju se neverbalnom komunikacijom – pokreti rukom, nogom, oči, nema pažnje, nema fokusa, nema koncentracije - istakla je ona.</p>
<p>Kockarska zavisnost, dodaje, često je povezana sa pogrešnim vjerovanjima da se dobitak može kontrolisati određenim ritualima ili ponašanjima.</p>
<p>- Kockar smatra da dobitak zavisi od njega. Tu su neka razmišljanja, pokreti, i to su, kako tvrdi, kockarske iluzije. Dobitak je slučajan, a gubitak je zlatno pravilo - zaključila je Burzanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPGQJQkygQAI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Gubitak je zlatno pravilo kada je kocka u pitanju, dobitak je slučajan

<p>Ne bi trebalo na svoju ruku, niti na preporuke uzimati ljekove. Ljekari su ti koji će, koji god da je lijek u pitanju, a posebno kad su antidepresivi, znati kod pacijenta koji lijek je alternativa, jer u suprotnom možemo svjesno ili nesvjesno proizvesti neki kontra efekat - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja <b>Stela Burzanović</b>.</p>
<p>Apoteke u Crnoj Gori nemaju lijek za psihijatrijske bolesnike Anafranil koji koriste pacijenti za liječenje depresije i poremećaja raspoloženja.</p>
<p>Iz Montefarma su se oglasili i rekli da se nije javio ni jedan ponuđač  u postupku javne nabavke lijeka, pa samim tim oni nemaju mogućnost da ga nabave.</p>
<p>Kada građani čuju da je nestašica lijeka koji koriste, kaže Burzanović, kod njih se javlja nevjerica, strah i neizvjesnost.</p>
<p>- Dobavljači rade sigurno sve što je u njihovoj moći da pribave lijekove, a ljekari, naravno, da traže eventualne alternative. Sigurno da su neizvjesnosti kod svih, ali ono što možemo reći da koliko god da su građani u nevjerici i strahovima, ne bi trebalo apsolutno ništa na svoju ruku, nego u konsultaciji sa svojik ljekarima. Što se tiče samih dobavljača tu oni zajedno sa ostalim institucijama moraju biti u stalnim komunikacijama da prate i preduprijede - rekla je Burzanović.</p>
<p>Neophodno bi bilo, smatra ona, ako se već zna da će neki lijek biti deficitaran, prije samih isteka zaliha krenuti u javnu nabavku, preventivno djelovati da ne bi došlo do trenutka da pacijenti ostanu bez lijeka.</p>
<p>Sagovornica Budilnika je zagovornik da su samo ljekari ti koji mogu da odrede alternative ili da se ništa od zamjenske terapije ne koristi dok se ne obnove zalihe ljekova.</p>
<p>- Danas se dosta toga plasira, možemo i na internetu pročitati, mi to sve konstruktivno možemo znati i prikupljati informacije, ali kada su u pitanju neke  glavne zdravstvene stavke, ljekovi i alternative to ostavljamo stručnjacima, to ostavljamo ljekarima i oni će na osnovu same koncepcije ličnosti i čovjeka kojeg prate znati šta i kako, tako da ne bi trebalo na svoju ruku uzimati ljekove - istakla je Burzanović.</p>
<p>Prije prepisivanje terapije, objašnjava ona, prethodi terapeutsko djelovanje od strane psihologa i psihoterapeuta, a takođe i psihijatri prije određivanja terapija preventivno djeluju, u zavisnosti od samog pacijenta, u individualnom pristupu prema svakom pacijentu.</p>
<p>- Uvijek se ide u tom smjeru da se preventivno djeluje prije početka davanja ikakvog lijeka, tako da ako postoje neki simptomi, neki znaci, neke nelagode, negativne emocije, demotivacija, zatvaranje, ne bi trebalo da puštamo sve te simptome tek tako da prođu, bolje preventivno da djelujemo nego sve te negativnosti da nas prevladaju, jer doći će se do nekog stadijuma da se neće moći preventivno djelovati, nego upravo samo uz antidepresive - zaključila je Burzanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4ILtQJgWexA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Ne bi trebalo na svoju ruku niti po preporuci uzimati ljekove

<p>Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.</p>
<p>On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.</p>
<p>- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.</p>
<p>Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.</p>
<p>On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.</p>
<p>Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.</p>
<p>Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.</p>

Marko Perović i zvanično u Atletiku

<p>Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.</p>
<p>Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.</p>
<p>Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.</p>
<p>Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.</p>
<p>Nosio je dresove FMP-a i Igokee.</p>
<p>Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.</p>

Popović novi košarakaš Ilirije

<p>Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske <b>Vanda Babić Galić</b> gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.</p>
<p>Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.</p>
<p>- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

<p>Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.</p>
<p>Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.</p>
<p>– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.</p>
<p>Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.</p>
<p>– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.</p>
<p>Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.</p>
<p>Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.</p>
<p>Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCG<b>Mišela Manojlović</b>uputila predsjedniku Parlamenta<b>Andriji Mandiću</b>izražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.</p>

Tag: stela-burzanovic