U Višem sudu danas je održano ročište po žalbi odbrane nekadašenjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i zastupnika kompanije Bemax koju su izjavili na rješenje suda kojim je određena privremena mjera na stan u Budvi, koji je u vlasništvu te građevinske kompanije - &nbsp;kazao je ispred suda advokat Stefan Jovanović.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju ročištu zbog ograničenih prostornih kapaciteta.
Advokat Jovanović kategoričan je da je namjera Tužilaštva da se stvori konstrukcija da nešto što apsolutno ne pripada Zoranu Lazoviću u stvari pripada.
Radi se, kako je rekao, o nekretnini koja se nalazi u Budvi i u vlasništvu je kompanije Bemax i jasan je pravni osnov sticanja te nepokretnosti. Jovanović je naglasio da je nekretnina stečena još 2017 godine.
- Ovo nije isprazna priča već o tome jasno govore pisani dokazi, ugovori o kupoprodaji i ostala prateća dokumentacija koja je dostavljena vijeću suda koji postupa u ovom slučaju. Dokaze koje smo dostavili jasno govore da nekretnina ne pripada Zoranu Lazoviću. Ukoliko ovaj sud želi da prihvati tezu Tužilaštva onda mora da promijeni materijalne propise odnosno zakon o svojinsko-pravnim odnosima odnosno regulativu i načela koja potiču odnosno datiraju iz perioda rimskog prava- naglasio je advokat Jovanović.
On je ponovio da je nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da postoje pisani dokazi, a naspram pisanih dokaza Tužilaštvo nije ponudilo ništa što bi išlo pravcu potvrde njihovih navoda.
Advokat je podsjetio da je prethodno ročište odgođeno zbog toga što je Tužilaštvo dostavilo navodno nove dokaze u pravcu potvrđivanja svojih navoda. Radi se o dokazima kojima će se, kako je objasnio, advokat Zoran Piperović izjasniti tokom ročišta.
- Ni ti dokaze ne potvrđuju taj narativ, tu tezu. Radi se o dokazima koje govore u prilog odbrani Zorana Lazovića - rekao je advokat Jovanović, koji zastupaju kompaniju Bemax.
Advokat je ponovio da taj nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da su dostavili svu dokumentaciju i da naspram te dokumentacije nema nijedan materijalni dokaz jedino se sud može voditi nekim čaršijskim pričama ali mora se poći od onoga što egzistira u spisima predmeta - lista nepokretnosti, podataka iz katastra.&nbsp;
&nbsp;- Vlasnik te nekretnine nije od juče ili prekjuče kompanija Bemax. Jasan je pravni osnov sticanja i ukoliko sud nastoji da ovakav prijedlog Tužilaštva usvoji mora izmijeniti Zakon o svojinsko pravnim odnosima u dijelu načina sticanja nekretnina. Suština današnjeg ročišta je da li je Lazović imovinsku korist stekao kriminalnom djelatnošću ili ne, ali apsurdno je jer se radi o nekretnini koja nije u njegovom vlasništvu nego se nastoji čovjeku bukvalno pokloniti ta nekretnina kako bi se održala neka konstrukcija koja nema izglednu budućnost - zaključio je Jovanović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: Nekretnina je u vlasništvu Bemax-a, a ne Zorana Lazovića i to potvrđuju dokazi

Kriminalna organizacija postoji jedino kada je formiraju, odnosno, čine tri lica. To je poznato i laicima. U slučaju optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića su dva lica. Na to je upozorio gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E advokat Stefan Jovanović.
U optužnici, dodao je on, takođe postoji i jedna vrsta pozajmljivanja, odnosno dislociranja Saše Čađenovića i Petra Lazovića iz drugih predmeta, ne bi li se stvorio privid kriminalne organizacije, odnosno konstruisala i fabrikovala kriminalna organizacija. Upravo je to, kako je objasnio, ono što je prepoznalo vanraspravno vijeće.
Nakon dva mjeseca vijećanja, tročlano vijeće Višeg suda donijelo je odluku da optužnicu protiv Katnića i Lazovića vrati na ispravku, i tužilac ima na raspolaganju tri dana da to učini.
Nejasno, protivurječno, neodređeno i nerazumljivo su termini koji su se, navodi Jovanović, koristili kako bi se opisala optužnica Specijalnog državnog tužilaštva protiv Zorana Lazovića.
- Takva terminologija, mislim, da govori sama za sebe. Radi se o krupnim greškama, na koje je odbrana ukazivala od samog starta postupka, a konačno je i vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici to prepoznalo. Da li se može optužnica ispraviti u ostavljenom roku, može, ali znate koja, i znate koje greške, one greške koje su očigledne, koje se daju ispraviti u tako kratkom vremenskom periodu. U ovom slučaju, greške ovog tipa, odnosno nedostaci ovog tipa, koji žargonski rečeno, ljuljaju sam optužni akt u tako kratkom vremenskom periodu se ne mogu ispraviti &nbsp;na kvalitetan način, odnosno na način koji bi bio prepoznat pred zakonom - rekao je Jovanović.
Postupak je već sada trebalo biti obustavljen, smatra Jovanović i dodaje da vjeruje kako sud želi dati šansu tužilaštvu da pokušaju da daju smisao optužnom aktu.
- Jedno je sigurno, nedostaci ovog tipa ne mogu se ispraviti. Nije pitanje da li se mogu u određenom roku ispraviti, jednostavno se ne mogu ispraviti. Apostrofiran je upravo taj nedostatak - stvaranje kriminalne organizacije, kao nešto što je bazično u ovoj krivično pravnoj stvari, mislim na krivično djelo. Vidite da je nejasno kada je ona navodno formirana, ta vremenska odrednica u smislu djelovanja, koliko dugo je djelovala, ko su bili njeni pripadnici? Više je poznato i laicima da kriminalna organizacija postoji jedino kada je formiraju, odnosno čine tri lica. Vi ovdje imate optužnicu protiv dva lica, i jednu vrstu pozajmljivanja, odnosno dislociranja Saše Čađenovića i Petra Lazovića iz drugih predmeta, ne bi li se stvorio taj privid kriminalne organizacije, odnosno ne bi li se konstruisala i fabrikovala kriminalna organizacija. Upravo to je ono što od strane vanraspravnog vijeća prepoznato, i na šta je ukazano. Takođe i taj problem, odnosno nedostatak, sa NN licima, jer se NN licima ne može upotpuniti kriminalna organizacija u smislu da ona postoji u tom brojčanom smislu - istakao je Jovanović.
Kada je riječ o drugom krivičnom djelu, koje se odnosi na kršenje zabrane o ulasku Belivuku i Miljkoviću, Jovanović podsjeća da nije postojalo rješenje o zabrani ulaska, na šta su advokati odbrane od starta potencirali.
- Nikakvo rješenje nije postojalo, i Viši sud je zaista to školski riješio, ako rješenje o zabrani ulaska nije postojalo, šta je onda moglo da se prekrši, vrlo prosto i jednostavno, a dovodi u pitanje ostvarenje elemenata kako krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, tako i krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja. Naposljetku - krivično djelo pranja novca, gdje i sam sud kaže da je nejasno kako je Zoran Lazović mogao lažno prikazati novac koji je stekao legalnim putem - naglasio je Jovanović.
Izraženi nedostaci optužnice, objašnjava Jovanović, su takvog karaktera da iziskuju vrijeme, ali ni vrijeme neće donijeti mogućnost da se praznine popune.
- Ovaj rok nije prekluzivnog karaktera, odnosno sam protek roka ne dovodi do obustave postupka, šta više, tužilac može tražiti produžetak tog roka. Moj lični stav, imajući u vidu jedno ogromno interesovanje, kada je u pitanju ovaj predmet, odnosno naš branjenik, i to kad kažem interesovanje mislim na laičku javnost, i na političku javnost, dio profesionalne, ne bi me čudilo da Specijalno državno tužilaštvo, ipak u roku od tri dana požuri i preda ispravljenu optužnicu, ali te promjene, i te ispravke bi bile zaista čista kozmetika - rekao je Jovanović.
Definitivno je da su u neugodnoj poziciji svi koji su tvrdili da je Zoran Lazović kriv, dakle svi oni koji su, kako kaže, kršili pretpostavku nevinosti na njegov račun i javno nastupili sa osuđujućim stavom.
- Sad se postavlja pitanje kako. Tužilaštvo je naišlo na prvu pravu prepreku, to je Viši sud u Podgorici. Do sada je faza postupka bila ta gdje se Tužilaštvo pitalo, vodilo postupak, i tako dalje. Na prvu pravu prepreku imamo jedno ovakvo rješenje, a što se tiče samog pritiska definitivno da on postoji, nije bez neke, da se tako izrazim, u prethodnih 10, 15, pa i 20 dana ime Zorana Lazovića dovođeno u vezu sa nečim sa čim se ne bi mogao dovesti u vezu u normalnim, redovnim okolnostima. Da li su to protesti, da li je to paljenje nečijeg vozila, da li je to neuspjeli pokušaj formiranja vlasti... Potpuni besmisao, potpuni apsurd, samo sa jednim ciljem, da se utiče na sudije, u smislu donošenja odluke. Međutim, vidimo da taj uticaj, ili možda plan, nije dao rezultate - naglasio je Jovanović.
Zbog svega će, kaže, tražiti da se Zoranu Lazoviću ukine pritvor. Podsjeća da je pritvor u Crnoj Gori postao kazna, a što se tiče Zorana Lazovića to je, naglašava on, postalo praksa, jer nijesu postojali uslovi za određivanje, a kamoli trajanje pritvora.&nbsp;
- Pritvor je mjera objezbjeđenja i ta naša argumentacija tek sada dobija na snazi, kada su identifikovani, i prepoznati svi ovi nedostaci u optužnom aktu, i kada je dovedeno u pitanje niz krivičnih djela, za koje se tereti naš branjenik, definitivno da dobija ta argumentacija odbrane na snazi, i to je nešto na čemu će odbrana poraditi. Naravno, nestrpljivo iščekujemo taj ispravljeni optužni akt - zaključio je Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdkrZ-zYbZRw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Jovanović: Radi se o krupnim greškama, nedostaci u optužnici protiv Katnića i Lazovića se ne mogu ispraviti

Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Brojna pitanja dodatno su se otvorila nakon tri dana kontrole optužnice protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Advokat Zoran Piperović kaže da će pocijepati vlastitu diplomu ako Viši sud optužnicu potvrdi. Da pravnog osnova za potvrdu navoda specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića nema, uvjeren je i advokat Stefan Jovanović. Advokati odbrane tvrde da su ukazali na sve nedostatke, odnosno, mane optužnice.
Advokat Stefan Jovanović kaže za 24 sata Televizije E da tužilaštvo tokom, kako kaže, faznog, višesatnog ročišta, nije ponudilo nijedan dokaz ni za Zorana Lazovića, ni za Milivoja Katnića.
- Zašto je uopšte toliko trajalo izlaganje tužioca, na koje on ima pravo po slovu zakona i po odobrenju predsjednika Vijeća Višeg suda? Zato što se tužilac bavio nekim stvarima koje uopšte nisu suština optužnog akta… o poklanjanju vozila, o nekim navodnim pozajmicama. Dakle, o stvarima o kojima Lazović nema nikakve zadrške da razgovara. Ali, to su stvari za koje nije optužen i trebalo je da posluže kao zamjena za stvarne dokaze, koji bi ukazivali na navodnu krivicu mog branjenika, odnosno, i okrivljenog Milivoja Katnića - kaže Jovanović.
<h2>Manjkavosti optužnice</h2>
On je ukazao na činjenicu da je rješenje Apelacionog suda, kojim je ukinuta prvostepna osuđujuća presuda u slučaju terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću bilo osnov za oslobađajuću presudu u tom predmetu.
- Po mom stavu, kao branioca, presuda je na mjestu u smislu činjenica, zakonitosti. Poenta je da je odlukom Apelacionog suda identifikovan niz manjkavosti u pogledu krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Iste nedostatke imate i u ovom slučaju u odnosu na krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Ta okolnost je sama po sebi dovoljna da optužnica bude vraćena na dopunu istrage, ili na istragu, odnosno, da postupak bude obustavljen. To je ono što je predočeno Vijeću, predsjedniku Vijeća Višeg suda, jer je on postupao u pomenutom predmetu. S obzirom na iste nedostatke, ne vidim kako bi mogli izroditi dvije različite odluke. Jer, imena Zoran Lazović i Milivoje Katnić nisu elementi bića krivičnog djela. Makar ne bi trebalo da budu - navodi Jovanović.
Advokati odbrane ukazali su na manjkavost optužnice kada je riječ o broju članova organizovane kriminlane grupe. Prema Zakoniku o krivičnom postupku OKG čine tri ili više lica, a prema optužnici tužioca Šoškića, Lazović se tereti da je šef organizovane kriminalne grupe, a Katnić da je bio njen član. Trećeg člana nema.
- To je jedan od osnovnih uslova koji mora biti zadovoljen da bi se uopšte razogavarlo o krivičnom djelu stvaranje kriminalne organizacije. U ovom slučaju optužena su dva lica. Njima su, navodno, tokom trajanja kriminalne organizacije, pristupila ostala lica. Da bi se pričalo o ovom krivičnom djelu, ta brojka od tri člana mora biti zadovoljena u samom stratu kada je formirana kriminalna organizacija. Čak i tužilac u svom optužnom aktu kaže da su ostali članovi kriminalnoj organizaciji pristupili tokom njenog trajanja, pri čemu navodi da su to već bili članovi neke druge kriminalne organizacije. Očigledno je da su poluindicije i indicije nategnute do maksimuma ne bi li se bilo kakav optužni akt isporučio sudu, samo zbog trajanja pritvora - uvjeren je Jovanović.
Govoreći o tome što više od polovine optužnice čini skaj prepiska, iako ni Lazović, ni Katnić nisu imali kriptovane telefone, niti su posredno učestvovali u tim komunikacijama, Jovanović smatra da i to potvrđuje činjenicu da tužilaštvo nema dokaze.
- Nedostatak dokaza se, žargonski rečeno, pokriva skaj komunikacijama koje apsolutno nemaju veze sa Lazovićem i Katnićem. Od Zorana Lazovića je prilikom lišenja slobode oduzet telefon ili više telefona. Svi su bili na vještačenju, a rezultat je bio - nula. Nula u smislu postojanja bilo čega što bi ga inkriminisalo ili dovelo u vezu sa krivičnim djelima - ističe Lazovićev pravni zastupnik.
<h2>Kako je moguće?</h2>
Podjseća da je Lazović dobio status štićene ličnosti 2020. godine od Vlade tadašenjeg premijera Zdravka Krivokapića, a da je status produžen i 2021. kada je Dritan Abazović bio premijer. Za tako nešto je, objašnjava Jovanović, bilo potrebno mišljenje Agnecije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije.
- Sada se postavlja logično pitanje – kako je moguće da je dobio status štićene ličnosti, a istovremeno bio šef kriminalne organizacije. Zar je mguće da organi koji su služili za otkirvanje njegovih navodnih nepočinstava tada za njih nisu znali. To je prosto nemoguće, nelogično. Tim pitanjem se na kontroli optužnice, pored ostalog, Zoran Lazović bavio - kaže Jovanović.
Tokom kontrole optužnice Milivoje Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića, te da je vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Nelogično je da imate konverzaciju dvije osobe, a da se prikazuju poruke samo jedne. Nema povratne reakcije. Određeni nedostaci postije i u vremenskom periodu kada su poruke poslate. Nasuprot svoj toj skaj komunikaciji koja služi da zamaskira nedostatak pravih dokaza, postoje konkretni dokazi, iskazi svjedoka koje je tužilac pozvao i saslušavao u prethodnom postupku. U prvom redu saslušana je tužiteljka Sanja Jovićević koja je pojasnila dio koji se odnosi na odluku o ukidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Jovićević je rekla da je odluku donijela samostalno, bez pritiska, na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja. Dakle, niti je bila obmanuta, niti je od nje nešto traženo, niti je bila pod pritiskom, već je cijenila sve dokaze koji sada egzistiraju u spisima predmeta. Donijela je odluku da se Zoran Lazović ne goni, a ta odluka je bila predmet provjere i ta krivična prijava je u cjelosti odbačena - podsjeća Jovanović.
Pretpostavka nevinosti
Izjava posalnika Demokrata Borisa Bogdanovića da je jedan od onih koji nikada nije poštovao prezumpciju nevinosti bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, došla je u trenutku dok je kontrola optužnice trajala.
- Izjava Borisa Bogdanovića je potvrda svega onoga što je Zoran Lazović juče rekao o optužnici, da je politički montiran proces. Kada dovedete u korelaciju izjavu Bogdanovića i on na što je ukazivao Zoran Lazović u sudnici, jedini komentar bi bio – pametnom dosta. Mislim da treba povesti računa budući da je riječ o ustavnoj kategoriji prava i razmisliti da se kršenje ovog pravila sankcioniše. Očigledno je da političari nisu sazreli dovoljno da poštuju zakone države koju predstavljaju na unutrašnjem ili spoljnom planu - zaključio je Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRFbGYT-It1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Jovanović: Izjava Borisa Bogdanovića potvrda da je posrijedi politički montiran proces

U slučaju pritvora bivšeg visokog policijskog službenika Zorana Lazovića, nadležno tužilaštvo je predložilo određivanje pritvora po tački 4, ali sudija za istragu taj prijedlog odbio.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E rekao advokat odbrane Stefan Jovanović.&nbsp;
&nbsp;- Nakon toga po žalbi nadležnog tužilaštva krivično vijeće je potvrdilo stav sudije za istragu i našlo da pritvor po tom osnovu treba odrediti tek nakon nekog određenog vremena. Tu tačku četiri je, hajde da kažem, na mala vrata uveo Apelacioni sud Crne Gore, potpuno protivno onome što Zakonik propisuje. Na osnovu istih okolnosti na osnovu kojih smo imali pravosnažno rješenje da ta tačka nije neophodna i da zbog toga Zoran Lazović ne treba da bude u pritvoru, nakon nekog vremena, onako na jedan volšeban način, mi smo dobili sljedeću situaciju, a to je da na osnovu istih tih okolnosti, ipak, ta tačka treba da stoji, što je apsolutno nepoznato u sudskoj praksi da se uopšte desilo - objasnio je Jovanović.
Vrhovni sud je bio dužan, kaže on, da odluku kojom je ispravljena greška, u određivanju pritvora, dostavi advokatima, ali to se, kako kaže, nije desilo.&nbsp;
- Nikakva odluka Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je neka greška ispravljena, odbrani, ni dan danas nije dostavljena. Tužilaštvo goni! Kada je podnijet predlog za produženje pritvora, o kojem je odlučivao Vrhovni sud Crne Gore, čak ni tužilac, koji goni Zorana Lazovića, nije naveo okolnost koju je je Vrhovni sud uzeo u svom rješenju kao otežavajuću, a to je ono famozno skidanje zabrane dvojici srbijanskih državljana, nakon čega su oni, navodno, počinili teška krivična djela na štetu crnogorskih državljana. To se apsolutno nije desilo, jedan ogroman vremenski razmak je između ta dva događaja je postojao, pa se sada postavlja pitanje otkud sudijama Vrhovnog suda takav stav, otkud sudijama Vrhovnog suda takvo utvrđenje, ako ni tužilac u tom pravcu ne predlaže, ako ni tužilac ne tvrdi, kako su sudije mogle doći do tog utvrđenja?! A onda, nakon podnošenja krivične prijave, od strane kolege Zorana Piperovića, mi smo imali donošenje tog nekog ispravljenog rješenja, koje ni dan danas odbrana nije dobila - rekao je Jovanović.
Očigledno je, cijeni on, da je tužilac imao na raspolaganju to rješenje.
- Jer opet smatram da je bio dužan da pozove prijavljena lica, da ih sasluša na prijavljene okolnosti, a da tek nakon toga donese sud o sudbini te krivične prijave - dodao je advokat.
Kad predsjednik Višeg suda kaže da su mediji mogli uticati na pojedine odluke sudija, advokat kaže da je u tom slučaju svaki komentar suvišan, jer i nije to samo uticaj medija, već i, dodaje on, politike.&nbsp;
- Živimo u takvim okolnostima gdje je pravo javnosti nesporno da zna, i javnost treba da zna, ali način na koji se izvještava, ili što je još bitnije, tajming, definitivno dogovore neke stvari. Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može tu mogućnost da isključi, neću je ni ja isključivati, pogotovu u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti. U slučaju Zorana Lazovića, mislim da je to definitivno imalo uticaja, ne znam ko je očekivao ono veče kad se odlučivalo o prijedlogu tužilaštva da li će se odrediti pritvor Zoranu Lazoviću ili ne, ja ne znam ko je očekivao u onoj atmosferi da se taj pritvor ne odredi, upravo zbog razloga koji su navedeni - poručuje Jovanović.&nbsp;
<h2>Lazović posljednja osoba na planeti koja bi se dala u bjekstvo</h2>
&nbsp;Na sjutrašnjem ročištu povodom kontrole optužnog akta, protiv Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, objašnjava Jovanović, ukazaće se na sve ono što ide u korist optuženog.&nbsp;
- Iznijeće se argumentacija koja opovrgava tezu optužbe, i svakako da će se ukazati na mogućnost na izricanje neke od alternativnih mjera, što je odbrana činila i tokom faze istrage. Okolnosti za određivanje pritvora treba cijeniti od slučaja do slučaja. Okolnosti u slučaju Zorana Lazovića su takve da je njemu bio određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Te okolnosti je praksa vrlo jasno normirala, precizirala. Zoran Lazović je mjesec dana prije nego što je uhapšen, ja sam to govorio, ja ću to uvijek isticati, obavijestio kako specijalnog državnog tužioca, tako i vrhovnog državnog tužioca da zna da mu se sprema filmsko hapšenje, kako mu je poručeno, da on stoji na raspolaganju državnim organima, da je dovoljno da ga okrenu na broj telefona ili da ga potraže na njegovoj adresi - naveo je on.
Upravo postupajući na takav način Zoran Lazović je, kaže Jovanović, ukazao da nema takozvane opasnosti od bjekstva.
- I uprkos svemu tome njemu je određen pritvor, upravo iz onih razloga koji su navedeni. Zoran Lazović je, ljudski i profesionalno tvrdim to, posljednja osoba na planeti Zemlji, koja bi ostavila svoju porodicu i dala se u bjekstvo, niti za tim ima potrebe, niti je takav čovjek - istakao je on.
&nbsp;Određivanje pritvora po tački 4 člana 175 Zakonika o krivičnom postupku je aktuelno u poslednje vrijeme, dodaje on, i definitivno, kako kaže, služi, da lica budu u pritvoru, bez ikakvog osnova.
- Stav predsjednika Višeg suda, nekoga ko je u specijalnom odjeljenju, koje se bavi organizovanim kriminalom, i svim onim predmetima koji su u fokusu javnosti, da postoji alternativa i toj famoznoj tački četiri. U pitanju su alternativne mjere koje sud može odrediti, a kojima bi se opet obezbjedila svrha nesmetanog vođenja postupka. Na primjer ako ne jemstvom, ja sam saglasan da se jemstvom ona ne može anulirati, ali mjerom zabrane napuštanja stana svakako da može. Od slučaja do slučaja te okolnosti treba cijeniti i na taj način treba djelovati - istakao je Jovanović.&nbsp;
Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može, kako je naveo, da isključi mogućnost uticaja medija na sudove, to neće činiti ni on, pogotovu, kako dodaje, u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti.
<h2>Stav Radovića i Božovića da je previše pritvora - potvrda svega na što advokati ukazuju&nbsp;</h2>
Stav predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića da je previše pritvora Jovanović smatra za potvrdu svega na što advokati odbrane ukazuju. Jer je, ističe on, pritvor postao kazna.&nbsp;
- Pritvor je samo jedna od mjera Zakonika o krivičnom postupku, čiji cilj da se obezbjedi aktivno učešće okrivljenog u postupku u smislu nesmetanog vođenja postupka. Nažalost taj pritvor je postao, kao što sam već rekao, kazna, i gotovo je pravilo da ga nadležna tužilaštva predlažu, odnosno da ga sudovi određuju, iako postoji niz drugih, takozvanih alternativnih mjera - rekao je Jovanović.
&nbsp;Politici nije mjesto u sudskim postupcima&nbsp;
Politika nastoji da izvrši određeni uticaj, smatra on, naročito u predmetima koji su od javnog interesa, i to na način, dodaje on, da političari utiču na birače, hvatajući se za neki sudski predmet koji je, kako kaže, u toku.&nbsp;
- Davanjem komentara, sugestija, pozdravljanjem akcija hapšenja, definitivno političari stvaraju određeni vid pritiska na sud, upravo postupajući na taj način - istakao je Jovanović.&nbsp;
Karakteristika izvršne vlasti u posljednje vrijeme je, smatra on, da stvaraju određeni vid pritiska na sudije u bilo kojoj fazi postupka.&nbsp;
&nbsp;- Stvaraju pritisak na sud u bilo kojoj fazi, i to od sudije za istragu u onoj fazi kad on treba da odluči da li će neko lice ići u pritvor ili ne, tako i u svim kasnijim fazama postupka kada se odlučuje o optužbi da li će se potvrditi, odnosno u krajnjem o krivici onog lica koje sjedi na optuženičkoj klupi - naglasio je Jovanović.&nbsp;
Da je kršenje pretpostavke nevinosti normirano kao krivično djelo, kaže on, tada političari ne bi pribjegavali onome čemu, kako kaže, danas pribjegavaju.&nbsp;
- Potreba javnosti jeste da zna, ali je vlast u Crnoj Gori, shodno Ustavu, vrlo jasno podijeljena i smatram da politici apsolutno nije mjesto u sudskim postupcima koji su aktivni, koji traju na način na koji se to danas, nažalost, dešava - poručio je Jovanović.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtDqu4gYik18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Vrhovni sud odbrani nikada nije dostavio ispravljeno rješenje za Lazovića

Gimnazijalac Daris Mujić (18) iz Bara &nbsp;nakon 20 dana provedenih u Kliničkom centru Crne Gore je izašao iz bolnice - potvrdio je u emisiji “Naglas” na Javnom servisu advokat Stefan Jovanović, prenosi Primorski portal.
Istakao je i da kvalitet njegovog života više neće biti isti nakon ovog događaja.
- Prije je okrivljeni izašao iz pritvora nego Daris iz bolnice - rekao je Jovanović.
Mujića je 7. oktobra, na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" maloljetni A. K. ranio nožem i nanio mu povrede opasne po život. Daris je dva puta reanimiran.
Član Udruženja sudija Rade Ćetković kazao je da odluka da se A. K. nakon devet dana pusti da se brani sa slobode može izazvati nezadovoljstvo samo kod onih koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A. K, nakon što je ranio Mujića, došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i odvela u stanicu policije.
- Takvim licima se mora pristupati obazrivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane, ni sudiji, niti državnom tužiocu nije bila poznata činjenica da se radi o povratniku, jer u spisima egzistira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je Ćetković.
Advokat žrtve Jovanović kazao je da činjenica da se A. K. trčećim korakom udaljio u desetinama slučajeva može ukazivati na opasnost od bjekstva.
- To što je on sve ispričao svojim roditeljima možda može da znači i poimanje straha, ali i nešto drugo. Apsolutno mi je neprihvatljivo obrazloženje za puštanje iz pritvora u onom dijelu u kojem kaže da ne može ići van granica Crne Gore. On može bježati po Crnoj Gori. Ne bi bio ni prvi ni posljednji - rekao je Jovanović.
Objasnio je da A. K. nije u kaznenoj evidenciji jer predmet u kojem je osumnjičen za napad na grupu sportista iz BiH prije više od godinu i po nije okončan.
Ćetković je kazao da postupci u Crnoj Gori traju duže zbog nedostatka sudija.
Poslanik Momčilo Leković je kazao da je jako zabrinjavajuće što sud nema informaciju da je riječ o povratniku.
- To upravo ukazuje na činjenicu da se pravosuđe nalazi u problemu i vidi se obim u kojem je taj problem - kazao je Leković.
Smatra da maloljetnik zbog postupaka pravosuđa ne može biti svjestan koliko je ozbiljno ono za šta se tereti.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević kazala je da nije tačna informacija da je postupak o nanošenju teških povreda sportistima iz BiH pred sudom već godinu i po.
- Postupak je aktuelizovan tek u februaru ove godine, a prije toga je izvršena istraga - navela je Spasojević.
Objasnila je da su postupci prema malojetnicima drugačiji nego prema punoljetnim licima i da zahtijevaju dodatnu opreznost.
- Vrlo je intenzivno zakazivanje prestresa u tom predmetu i želim da pošaljem poruku građanima Bara da mogu ostvariti pravdu pred Osnovnim sudom - ističe Spasojević.
Istakla je da se sud suočava sa manjkom sudija, a velikom količinom predmeta i da ih trenutno samo petoro radi jer je dvoje na bolovanju, a da po sistematizaciji treba da ih bude jedanaestoro.
- Samo nas petoro se suočava sa velikim brojem predmeta, ali moram da kažem da važimo za efikasan sud i veliki broj riješenih predmeta iza nas. Sud je uradio sve da postupak ne zastari i da se ne odugovlači - naglasila je Spasojević.

Daris Mujić nakon 20 dana provedenih u KCCG izašao iz bolnice

Državni sekretar MUP-a Petar Koprivica kazao jeda je bjelopoljska policija primila samo jednu prijavu za Aliju Balijagića koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u selu Sokolac. On je istakao da je to bilo istog dana kada je počinjeno ubistvo ted a je tada policija tragala pet sati za njim &nbsp;i da je upozorila mještane.
Koprivica je u emisiji "Naglas" na TVCG kazao da policija radi sve što je u njenoj moći da locira ubicu dvoje ljudi u Tomaševu.
- Događaji koji su prethodili ubistvu trajali su nekih desetak dana. On je boravio u Vraneškoj dolini, počinio neka razbojništva, ukrao pušku - kazao je Koprivica.
On je istakao da prema trenutnim policijskim izvještajima tog dana oko 12 sati primili prvu i jedinu prijavu građanina da se to lice kreće sa puškom.
- Istog trenutka policijski službenici pošli na teren u skoro petočasovno obilaženje. Obišli su kuću u kojoj je stanovao. Pretresli su kompletni kraj, ulazili u kuće, upozorili mještane - kazao je on.
Zamjenik predsjednika MZ Tomaševo Boško Mašković kaže da se mještani koji se nalaze u zabačenijim djelovima ne osjećaju bezbjedno dok se ne pronađe osumnjičeni ubica.
- Što se tiče daljih koraka da li će neko biti odgovoran za ovaj događaj ostavićemo na vrijeme kada sve bude završeno - kazao je Mašković.
Istakao je da je teren jako težak te da policija nema lak posao.&nbsp;
Koprivica je kazao da 24 sata dnevno u rotacijama veliki broj službenika "češlja" okolna mjesta.&nbsp;
On je dodao da se očekuje da Balijagić na svaki mogući način pokuša da pobjegne policji i dodao da je on naoružan i, sumnja se, psihički nestabilan.&nbsp;
Ponovio je da će se internom istragom utvrditi da li je bilo propusta i ko je odgovoran.&nbsp;
Član Udruženja sudija Rade Ćetković objasnio je da je Balijagić na slobodi jer je odslužio sve ranije kazne zbog kojih je robijao preko 35 godina.
- Ako je sve to tačno, očigledno je da se radi o takvom profilu ličnosti na koje sve ovo što je do sada rađeno nije moglo ostaviti traga i uticaja da usvoji opšte vrijednosti i da se ponaša u skladu sa njima - rekao je Ćetković.
Advokat Stefan Jovanović objašnjava da je osumnjičeni odsluđio svoje kazne, te da u zatvoru ne može biti niko ko u tom trenutku nije pravosnažno osuđen. Međutim, smatra da bi lica kao što je Balijagić trebalo da budu pod nekom vrstom nadzora. &nbsp;
Poslanik Demokrata Momčilo Leković smatra da definitivno moramo imati bazu podataka izvršioca najtežih krivičnih djela, naročito poratnika i nad njima se mora sprovoditi nadzor.&nbsp;
- Ključno je da se ovaj počinilac pronađe i što prije uhapsi. Postoje okolnosti koje otežavaju istragu - rekao je Leković.&nbsp;
Naglasio je da će se utvrditi odgovornost što se nije dešavalo ranijih godina.&nbsp;
<h2>Slučaj ranjavanja srednjoškolca</h2>
Kada je riječ o slučaju osamnaestogodišnjeg Darisa Mujića, koga je maloljetni A.K. teško ranio nožem u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“, Koprivica kaže da je policija odmah preduzela sve što je u njenoj moći.
- Odmah je upućen inspektor za maloljetnike i policija i oni su preduzeli sve što je u njenoj nadležnosti. Mislim da je u ovom slučaju policija uradila sve kako treba - rekao je Koprivica.
Odluka da se A.K. nakon sedam dana pusti da se brani sa slobode, prema riječima Rada Ćetkovića, može izazvati nezadovoljstvo samo onima koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A.K. nakon što je ranio Mujića došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i ovela u stanicu policije.&nbsp;
- Takvm licima se mora pristupati obazriivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane niti sudiji, niti državnm tužiocu nije bila poznata činjenica da se vrati o povratniku jer u spisima egzitira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je on.

Koprivica tvrdi: Policija primila samo jednu prijavu za Balijagića, upozorila mještane prije ubistva

Ako me sjećanje služi, kod posljednjeg produženja pritvora Milivoju Katniću predlog je predat u petak - a već u subotu je taj pritvor bio produžen - ukazao je advokat Stefan Jovanović gostujući na Drugačijoj radio vezi Antene M.
On je istakao da bi to trebalo da znači da je sudsko vijeće kao uspjelo da za 24 sata pregleda stotine i stotine stranica materijala.
- Jer ga moraju pregledati da bi utvrdili postoji li osnovana sumnja kao uslov za produženje pritvora. I ne samo da su uspjeli to da pregledaju, nego su uspjeli i da izvijećaju, da donesu odluku pa da tu odluku prenesu na papir i da je ekspeduju iz suda! Mislim da se u sudu dešavaju stvari da vijeća samo ponavljaju prethodne odluke bez ulaženja u suštinu onoga što tužilaštvo predlaže i onoga što odbrana nastoji da dokaže svojim žalbama i svojim argumentima - ocijenio je advokat.
Na pitanje da uporedi stav Apelacionog suda da za maloljetnog A.K, koji &nbsp;je nožem ranio dječaka u Baru, ne prijeti opasnost od bjekstva i da se može braniti sa slobode - sa odlukom o produženju pritvora Milivoju Katniću uz obrazloženje da bi mogao pobjeći ili ponoviti krivično djelo, Jovanović je odgovorio povezujući temu i sa tretmanom Zorana Lazovića.
- Analogija je potpuno na mjestu... &nbsp;Jedina razlika između ove dvije pravne situacije je uzrast. Ja mogu da pričam s aspekta Zorana Lazovića. I on je u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva. Ta opasnost od bjekstva mora da bude stvarna, ne smije da bude apstraktna. Zoran Lazović je nekih mjesec prije nego mu je određen pritvor pisao kako glavnom specijalnom tako i vrhovnom državnom tužiocu, preko advokata Niklole Martinovića, obavijestio ih je da mu je rečeno kako mu se sprema filmsko hapšenje i kako će taj pritvor ići... Rekao im je da za tim nema potrebe i da se stavlja na raspolaganje nadležnom tužilaštvu za sva moguća pitanja. Međutim, desilo se što se desilo - naveo je Jovanović.
On naglašava da u takvim okolnostima ne može biti govora o opasnosti od bjekstva i dodaje da se Zoran Lazović sve vrijeme kretao na relaciji Podgorica - Bijelo Polje, da nije ni pokušao da napusti Crnu Goru i da, konačno, koliko ga on poznaje, nije čovjek koji bi otišao i ostavio svoju porodicu.
<h2>Sud nije cijenio da je Darisov napadač povratnik</h2>
Jovanović je i pravni zastupnik porodice maloljetnog Darisa Mujića, koji je teško povrijeđen hladnim oružjem u dvorištu škole koju pohađa. On ne spori pravo suda da takođe maloljetnom napadaču ukine pritvor i dozvoli odbranu sa slobode, ali ipak izražava čuđenje što pri donošenju takve odluke nije uzeta u obzir činjenica da se radi o povratniku u izvršenju teškog krivičnog djela.
- Medijski je poznato da je okrivljeni i ranije imao ovakvih situacija. Međutim, sud to nije cijenio. Zašto? Zato što je sud vezan predlogom tužilaštva. Dakle, ukoliko je predlog za određivanje pritvora bio koncipiran i baziran samo u odnosu na opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke, sud se nije mogao kretati mimo toga. Ne možemo ni sudu spočitavati više nego što treba. Ali, ukoliko postoji odluka nadležnog organa da je ovo lice počinilo prekršaj ili krivično djelo, onda &nbsp;se ta okolnost morala, ne mogla nego morala, uzeti u obzir. I morao se predložiti, a samim tim i odrediti pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela."
<h2>Ima li UIKS pritvor za maloljetnike</h2>
Sagovornik Antene M nema podatke da li je maloljetnom A.K. nakon prvog slučaja nasilja pružen institucionalni tretman, s ciljem rehabilitacije i suzbijanja agresivnog ponašanja. Otkriva, međutim, jednu činjenicu koja pokazuje koliko je nedostatan sistem ophođenja prema maljoljetnim delinkventima sklonim teškim krivičnim djelima. Jovanović nije siguran da u UIKS uopšte postoji poseban prostor za pritvor maloljetnika.
- Vjerujte da nijesam siguran. Po sili zakona maloljetni počinioci krivičnih djela moraju biti fizički izmješteni u odnosu na punoljetne počinioce krivičnih djela. Sama zakonska formulacija podrazumijeva i infrastrukturne uslove za smještaj takvih lica, kasnije i za rad sa njima u smislu prevencije da ne čine slična ili neka druga krivična djela. Nijesam siguran kakva je situacija u UIKS, sa čim raspolažu."
<h2>Pitanje bez odgovora: da li je Daris bezbjedan</h2>
Porodica Darisa Mujića nije angažovala advokata prije nego je donesena odluka da se A.K. brani sa slobode. Vjerovali su u institucije sistema i fokusirali se na oporavak svoga djeteta.
- Nakon ukidanja pritvora , Darisov otac pitao me zanimljivu stvar: šta ovo znači za nas, kakva je ovo poruka meni kao Darisovom ocu, Darisovoj majci, sestri? Šta ja sada treba da radim? I nijesam znao šta da mu odgovorim.
Darisova porodica je jedna od stotinu koja reaguje potpuno zdravorazumski. Primarno im je bilo zdravlje djeteta i poruka da se više nikad i nikome ne desi da prolazi kroz ono kroz što su oni prolazili dok su u hodniku čekali vijest od ljekara. Imali ste prošle nedjelje protest u Baru sa koga su poslane poruke koje su potpuno na mjestu, ljudske, civilizovane... Nijeste imali nikakav osvetoljubivi ton. Sama porodica je rekla da ne želi da se to desi bilo kome pa ni porodici počinioca. I izrazila je brigu za svoju bezbjednost. Da li je Daris bezbjedan, da li može bezbjedno da se kreće kroz Bar, može li da nastavi da ide u školu? Jer Daris ni toga dana nije pošao u školu da bi bio ubijen."
Stefan Jovanović smatra da se na očiglednu eskalaciju vršnjačkog nasilja mora djelovati proaktivno, pa i pooštravanjem kazni. No, politiku reagovanja tek "kad se nešto desi" treba upotpuniti brigom da se nasilje prevenira i da se problematični mladi ljudi izvedu na pravi put.
<h2>Miloš Medenica je u zatvoru samo zato što je Vesnin sin</h2>
Gost DRV konstatuje da u posljednje vrijeme "argumenti tužilaštva olako prolaze kod nadležnih sudova". Smatra da je stvoren ambijent u kojem sud pri donošenju odluka lakše prihvata argumentaciju tužilaštva. A na pitanje da li danas u Crnoj Gori postoje politički pritvorenici, odgovara:
- Postoje lica koja se nalaze u pritvoru bez zakonskog osnova." &nbsp;
Iz slučajeva koje on zastupa, kao takav navodi primjer Miloša Medenice.
- Više puta sam to rekao i danas to ovdje kažem: Miloš Medenica se nalazi u pritvoru samo zato što je sin Vesne Medenice. Ne postoji ni jedan zakonski osnov da to lice bude u pritvoru."
Jovanović se još jednom vratio na slučaj Zorana Lazovića, kao primjer neadekvatnog ponašanja suda. Podsjeća da tužilaštvo tereti Lazovića da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim licima (Belivuk i Miljković), a da tu optužbu njegova odbrana osoprava.
- Vrhovni sud, mimo teze tužilaštva, mimo tužioca koji to nije ni napisao, zauzima stav da je Zoran Lazović skinuo zabranu ulaska određenim licima iz Srbije, da su ta lica došla ovdje, počinila teška krivična djela(!) i nakon toga napustila Crnu Goru! O kakvoj vladavini prava mi pričamo? Da li Zoran Lazović može da očekuje nezavisno suđenje? Pazite - ne predlaže tužilac, sud to sam utvrđuje!", insistira Jovanović uz podsjećanje da su se "teška krivična djela" (dvostruko ubistvo) desila mjesecima prije spornog ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru.
Kao drastičan primjer pritiska medija i politike na rad suda Jovanović navodi "slučaj Krstović". Podsjeća na reakcije sa tih adresa na odluku sudije Ivanovića na početku tog slučaja, koja se na kraju pokazala ispravnom i zaključuje - "pretpostavka nevinosti je mrtvo slovo na papiru". Političari kao kompenzaciju za neispunjena predizborna obećanje pokušavaju da se "kite" rezultatima tužilaštva, dodaje sagovornik Antene M.
<h2>Skaj je podložan manipulaciji, mogu Vaše ime da ukucam i sadržaj kakav hoću</h2>
Stefan Jovanović kaže da su podaci sa skaj-aplikacije i njihova upotreba izmijenili pravosuđe u Crnoj Gori i svijetu. O validnost tako pribavljenih dokaza još dugo će se trajati polemike.
- &nbsp;Skaj komunikacija dostavljena je u jednom predmetu Crnoj gori prije skoro četiri godine. Tada je naglašeno da se radi o operativnoj informaciji, koja se ne smije staviti na uvid trećim stranama i koja mora da posluži kao smjernica za traženje dokaza. Iz nekog razloga kod nas je tužilaštvo krenulo u drugom pravcu. taj operativni poidatak sudu je prezentovalo kao dokaz.
Interesantno je da nijesu advokati problematizovali pitanje skaja u Crnoj Gori, nego sudija Višeg suda u Podgorici. Nedavno ste imali odluku Suda pravde koji, istini za volju, nije rekao da skaj nije dokaz već je jasno kristalisao uslove koji moraju biti zadovoljeni da bi se mogao uzeti kao dokaz."
Jovanović navodi propisane uslove, a onda ukazuje na lakoću manipulacija skaj prepiskama.
- Mi te skaj komunikacije dobijamo u eksel tabeli. Ja mogu Vaše ime da upišem u tu eksel tabelu. Ja ne znam čime tužilaštvo raspolaže, ali ja dobijam eksel tabelu u kojoj su navedene šifre, odnosno 'nikovi', imena, prezimena i sadržina poruka. Vjerujte mi, Vaše ime mogu sada da ukucam umjesto bilo kojega imena i mogu da stavim poruku kakvu god želim. Radi se o nečemu što je podložno manipulaciji i kompromitaciji i sad hoćete da mi kažete da je to dokaz na sudu!"

Jovanović: Opasnost od bjekstva mora da bude stvarna - a ne apstraktna, Lazović prije hapšenja rekao da je na raspolaganju za sva pitanja

Maloljetnik A. K. osumnjičeni za ranjavanje dječaka Darisa Mujića iz Bara braniće se sa slobode, odlučio je juče Apelacioni sud koji je odbio prijedlog za određivanje pritvora. Pravni zastupnik porodice Mujić, advokat Stefan Jovanović, insistira na potpunoj primjeni zakona kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnog djela, ali upozorava da je riječ o teškom krivičnom djelu.&nbsp;
Odluka Višeg suda, te rješenje Apelacionog da A. K. bude pušten da se brani sa slobode izazvala je burne reakcije javnosti. Nezadovoljstvo je i kod porodice ranjenog mladića i njihovog pravnog zastupnika.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-potvrdio-stav-viseg-suda-maloljetnik-osumnjicen-za-pokusaj-ubistva-branice-se-sa-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pitanje je, upozorava u izjavi za TV E advokat Jovanović, kakva poruka se šalje takvom odlukom.
- Porodici je sigurno teško da pojmi da se okrivljeni može braniti sa slobode u slučaju kada je njihov sin dva puta reanimiran, kada je primio preko 60 derivata krvi, kada je ostao bez organa. Daris više nema slezinu, nema dio jetre. Dakle, u svoj toj situaciji imate činjenicu da se okrivljeni nalazi na slobodi, bez ikakve mjere nadzora. Ovdje nije sporan samo pritvor. Ovdje je sporno zašto nije bila određena mjera nadzora. Počinilac teškog krivičnog djela se nalazi na slobodi, bez ikakvih ograničenja - ističe Jovanović.&nbsp;
<h2>"Sijaset sudskih odluka gdje udaljavanje sa lica mjesta može da ukazuje na opasnost od bjekstva"</h2>
Apelacioni sud Crne Gore odbio je prijedlog da se osumnjičenom A.K. odredi pritvor jer, kako tvrde, ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Navode i da je riječ o osumnjičenom koji se, kako tvrde, ni nakon izvršenja krivičnog djela nije dao u bjekstvo.
- Suprotno navodima žalbe tužilaštva, posjedovanje putne isprave od strane maloljetnika ni po stanovištu ovog suda, samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi. Apelacioni sud je i mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom licu ni zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike - poručuju iz Apelacionog suda.
Ipak, advokat Jovanović ukazuje da se u saopštenju Uprave policije od 7. oktobra, kada je i došlo do tuče u dvorištu barske Gimnazije, navodi da se osumnjičeni nakon nanošenja ubodne rane udaljio sa lica mjesta.
- Oni su stava, kako Viši sud, tako i Apelacioni sud da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost od bjekstva. Međutim, meni je poznato da okrivljeni nakon što je onako divljački zario nož, trčećim korakom se udaljio sa lica mjesta. Zašto ovo spominjem? Zato što je sijaset sudskih odluka u kojima se navodi da kada se izvršilac krivičnog djela udalji sa lica mjesta, samo to udaljavanje može da znači ili ukazuje na okolnost koja se opet povezuje sa opasnošću od skrivanja ili eventualnog bjekstva. Zašto to nije cijenjeno, meni nije jasno - ističe za TV E Jovanović.&nbsp;
<h2>Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra</h2>
Podsjećamo, skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno je podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše da se 5. novembra organizuje kontorolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja.
- Nasilje se desi u školi, ali ne počinje samo u školi. U školi se desi ono što je posljedica nečega što se desilo van škole, tako da ova problematika zbog toga zahtijeva da pretresemo sve segmente sistema. Uvijek sam pristalica i edukacije i prevencije. Mislim da mi kao država malo ulažemo u prevenciju, a onda se na žalost bavimo posljedicama. Treba da vidimo kaznenu politiku, da li je adekvatna, i saglasan da je uloga roditelja uvijek važna kao treći stub u ovom sistemu - poručio je Mugoša pred Odborom.&nbsp;
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva. Potreba da se organizuje novo saslušanje nakon godinu i po, kaže Mugoša, proistekla je iz toga što je svega mali dio ocjena i stavova do sada realizovan. Tome govori u prilog i činjenica da je ove godine zvanično registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZzsVwONCKRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović o odluci Apelacionog suda: Nije sporan samo pritvor, osumnjičeni maloljetnik na slobodi bez ikakve mjere nadzora

Jedan od branilaca Zorana Lazovića, advokat Stefan Jovanović potvrdio je za "Dan" da je Višem sudu upućen prijedlog za određivanje privremene mjere za stan u Budvi, navodeći da ta nekretnina uopšte ne pripada njegovom branjeniku. Jovanović je kazao da su branioci poslali izjašnjenje na pomenuti prijedlog tužilaštva.
- Tužilaštvo svoj prijedlog temelji na činjenici da je u tom stanu pronađena propusnica za hotel, mislim da je u pitanju "Mediteran", na ime Marka Lazovića, sina okrivljenog Zorana Lazovića. Dakle, samo po osnovu te činjenice tužilaštvo tvrdi da je Zoran Lazović vlasnik pomenute nepokretnosti, pri čemu se u potpunosti ignorišu pisani dokazi i dokumentacija iz kojih proizilazi ko je zaista vlasnik stana, a u pitanju je DOO "Bemaks". "Bemaks" je vlasnik pomenute nepokretnosti još od decembra 2017. godine, bezmalo sedam godina i o tome kako je stekao pravo svojine postoje pisani dokazi i dokumentacija. Sada, nakon sedam godina, mi imamo tvrdnju tužilaštva koja je paušalna i nema utemeljenja u dokazima. Nakon ovoliko mjeseci istrage, bilo je za očekivati da tužilaštvo za dokazivanje jedne takve tvrdnje pruži čvrste dokaze, a ne propusnicu koja glasi na potpuno drugo lice. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima jasno definiše koji su uslovi za sticanje prava svojine. Ti uslovi su decidno propisani i svakako da propusnica za bazen ili neki hotel ne može biti osnov za sticanje prava svojine na nekoj nepokretnosti. Nasuprot toj činjenici koja je glavni argument tužilaštva, jasan je pravni osnov sticanja prava svojine na strani "Bemaksa", koji je već sedam godina stvarni vlasnik te nekretnine. O načinu sticanja svojine svjedoče ugovori zaključeni kod notara u skladu sa onim što propisuje Zakon o svojinsko-pravnim odnosima. Smatram da bi usvajanjem prijedloga tužilaštva ili određivanjem privremene mjere na pomenutu nepokretnost u cjelosti bio urušen Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, odnosno stvorila bi se loša praksa koja bi imala negativne posledice u budućnosti - kazao je Jovanović.
<h2>Ključevi nisu pronađeni</h2>
Advokat Jovanović ističe i da ključevi od stana u zgradi "Perla" nisu pronađeni kod Lazovića prilikom pretresa.
- Pomenuta nekretnina je u određenom periodu bila predmet izdavanja, a prilikom pretresa svih objekata koji su u nespornom vlasništvu Zorana Lazovića i članova njegove porodice nisu pronađeni ključevi od tog stana u Budvi... Eto koliko je to njegov stan - kazao je Jovanović.
Tužilaštvo je neposredno nakon hapšenja Lazovića i Katnića objavilo video u kom se može pogledati njihova imovina. Kako su tada naveli, u pitanju je samo dio imovine za koju okrivljeni ne spore da je njihovo vlasništvo.
Ističe da bi utvrđivanje prava svojine na osnovu DNK materijala ili određenih pismena koja su pronađena u nekoj nekretnini bilo prosto nevjerovatno jer bismo po toj logici svi mogli da postanemo vlasnici tuđe nepokretnosti.
Jovanović naglašava i da tužilaštvo u prijedlogu za određivanje privremene mjere nije navelo da je Lazović ikad bio u tom stanu.
- Oni su dali prijedlog za DNK vještačenje, ali i to je apsurdno. Sve i da je bio u tom stanu, DNK analizom se ne može dokazivati pravo svojine. Dakle, u prijedlogu za određivanje privremene mjere stoji samo ta propusnica, ne postoji svjedok ili neko ko je njega vidio u tom stanu. Po logici ovog prijedloga, i sudija za istragu koji odlučuje o prijedlogu tužilaštva mogao bi da kaže da je u njegovom vlasništvu, a ne u vlasništvu Višeg suda, kancelarija u kojoj s vremena na vrijeme okači svoj sako - ironično je prokomentarisao Jovanović.
Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšeni su 14. aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Terete se za učešće i stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
 
&nbsp;

Jovanović: SDT na osnovu propusnice za bazen tvrdi da je stan Lazovićev

Pokret Kreni-Promeni saopštio je danas da je njihov istraživački tim prikupio i selektovao ukupno 1.953 svjedočenja građana o "posljedicama upotrebe zvučnog topa" tokom protesta održanog 15. marta u Beogradu.
Iz tog pokreta, naveli su u saopštenju, da se među prikupljenim svjedočenjima nalaze brojna ljekarska uvjerenja koja potvrđuju fizičke i psihološke posljedice koje su građani pretrpjeli.
Dodaje se da će ta dokumentacija, zajedno sa zahtjevom za pokretanje međunarodne istrage i sa više od pola miliona potpisa peticije, sjutra biti predata predstavnicima Ujedinjenih nacija.
- Dostavljena svjedočenja pokazuju da su razmjere užasa kroz koji su pogođeni građani prošli tokom i nakon udara zaprepašćujuće i daleko veće nego što snimci koji prikazuju udar iz soničnog oružja ilustruju (a koji su sami po sebi dramatični) -navodi se u saopštenju tog pokreta.
Ocjenjuje se i da je nasilje kojem su građani bili izloženi neprihvatljivo i da mora da ima pravne i političke posljedice.
- Saučestvujemo u traumi kojoj su bili i kojoj su i dalje izloženi svi koji su prošli kroz užase soničnog udara. Nećemo stati dok odgovorni za ovaj pokušaj terorističkog akta nad mirnim građanima ne budu kažnjeni - piše u saopštenju.

Kreni-Promeni: Prikupljeno skoro dvije hiljade svjedočenja o upotrebi zvučnog topa na protestu u Beogradu

Postavlja se pitanje ko su ti glasači i ko ih organizuje da iz druge države dolaze u Crnu Goru i odlučuju o sudbini građana Crne Gore i građana Nikšića? Za čiji interes? Ko to relativizuje i pokriva takvu organizovanu grupu? Sasvim sigurno je da su to oni politički subjekti koji služe Beogradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore, Nikola Rakočević.
Uvjeren je Rakočević da će alternativa vlastima, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, dobiti većinu na lokalnim izborima u Nikšiću. Kaže da je Nikšić, kao malo koji drugi grad, pokazao do koje mjere je nesposobna parlamentarna većina, koja je od 2020. godine na čelu države. Nikšić, koji je nekada bio perjanica moderne, savremene, kulturne Crne Gore, danas je, kaže Rakočević, grad koji je urušen ekonomski, sociološki, kulturno i obrazovno.
- Na čelu Nikšića je već četiri godine čovjek koji se vrlo otvoreno ruga državnim simbolima Crne Gore, ruga se državi Crnoj Gori. On (Marko Kovačević) periodično ide što na formalne, što na neformalne predaje izvještaja drugoj državi. Ide u parlament Republike Srbije da podnosi izvještaje, saopštavajući da Crna Gora nije njegova država… U samom Nikšiću se osjeća atmosfera potrebe da se stvari mijenjaju, da grad stane na noge, da pokaže ono svoje pravo lice, koje je izgubio - kaže Rakočević.
Na loklanim izborima u nedjelju u Nikšiću očekuje, kaže, ubjedljivu pobjedu opozicije, odnosno, Demokratske partije socijalista i njihovih partnera. Vjeruje da bi njihova pobjeda mogla da bude podsticaj za napredovanje Crne Gore na svim poljima, a da građani Nikšića više neće tolerisati ponašanje vlasti. Rakočević je stekao utisak da su građani Nikšića odlučni da na prvo mjesto stave svoju porodicu, svoj grad i državu Crnu Goru.
- Vlast je potcijenila građane Nikšića i tada kada su na intoniranje himne pokazivali srednji prst, i kada su vrijeđali Crnu Goru i nazivali je slučajnom greškom, a Republiku Srbiju matičnom državom. Pogriješili su. Mislili su da se ambijent u Nikšiću i u Crnoj Gori promijenio. Nije. To će građani Nikšića pokazati. Jer, na ovim izborima odlučuju hoće li Marko Kovačević i Andrija Mandić da upravljaju Nikšićem, ili žele demokratske, pristojne ljude sa vizijom da razvijaju grad - navodi Rakočević.
Vjeruje da vlast u gradu pod Trebjesom, pod izgovorom da ispravlja nepravde iz prethodnog perioda, Crnu Goru želi u okrilju druge države.
- A koja je to bila nepravda? Je li nepravda bila što je obnovljena crnogorska nezavisnost, što je Crna Gora postala dostojanstvena, samosvojna, što se okrenula sebi? To je u njihovim očima nepravda, koju pokušavaju da isprave preko Nikšića i svih gradova u Crnoj Gori. Odnosno, da Crnu Goru podvedu pod skute nekog dugog, van naše državne kuće, jer su i sami sluge režima u Beogradu - istakao je poslanik DPS-a.
DPS će u utorak Ministarstvu unutrašnjih poslova predati spisak sa više od 200 birača koji, kako tvrde, uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju. Iz MUP-a te tvrdnje nazivaju neutemeljenim.
- Ministar (unutrašnjih poslova) Danilo Šaranović, u kukavičkom maniru, pokušava da se sakrije iza MUP-a. Vjerujem da Ministarstvo unutrašnjih poslova nema takav stav. Ali, znajući da je rejting Demokrata u rapidnom opadanju, žele da konfrontiraju stavove sa stavom šefa poslaničkog kluba DPS-a Andrijom Nikolićem. To čine tako što će institucija (MUP), navodno, oponirati stavu Nikolića. Ne. Stavu poslanika Nikolića oponiraju Demokrate… Postavlja se pitanje ko su ti glasači, ko ih i za čiji interes organizuje da iz druge države dolaze u Crnu Goru i odlučuju o sudbini građana Crne Gore i građana Nikšića? Za čiji račun? Ko relativizuje i pokriva takvu organizovanu grupu? Sasvim sigurno oni politički subjekti koji služe Beogradu - ističe Rakočević.
Kaže i da će sve tvrdnje šefa poslaničkog kluba DPS-a dokumentovati.
- Postoje ljudi koji su duplo upisani, mimo zakona, u birački spisak Crne Gore, a istovremeno i u biračke spiskove drugih država, u ovom slučaju BiH, odnosno, bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Te ljude organizuju političke grupe iz Beograda i Banja Luke da dolaze u Nikšić i glasaju, kako bi pomogli onim političkim subjektima koji će služiti Beogradu. To su svi oni koji će se okupiti oko Marka Kovačevića, i Demokrate, i PES, i to je vrlo važno. Čini mi se da su, konačno, građani razumjeli da je glas za PES, glas za Marka Kovačevića i Andriju Mandića. Zbog toga ćemo pokrenuti ovaj pravni posao i upozoriti ne samo institucije Crne Gore, nego i građane koji su duplo upisani, da krše zakon Crne Gore i da to neće biti tolerisano - poručio je Rakočević.

Rakočević: Šaranović, u kukavičkom maniru, pokušava da se sakrije iza MUP-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje podržava ideju o prekidu vatre u Ukrajini, ali Moskva još nije dobila odgovore na ključna pitanja o sporazumu koji je predložila američka vlada, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta izjavio da želi okončanje rata u Ukrajini, uz tvrdnju da postoji opasnost da taj sukob preraste u svjetski rat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije.
Putin je u martu rekao da Moskva u principu podržava američki predlog o prekidu vatre u Ukrajini, ali da borbe ne mogu biti zaustavljene dok ne bude bilo razjašnjeno više ključnih uslova, prenosi N1.
Kremlj tvrdi da na pitanja još nema odgovora, javlja Rojters.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da ta pitanja i dalje vise u vazduhu i im niko nije dao odgovore na njih.
Putin je naveo da mirovni sporazum mora da uzme u obzir koren sukoba – nadmetanje Moskve i Zapada oko budućnosti Ukrajine i proširenje NATO prema granicama Rusije.
Kremlj je danas za odsustvo odgovora optužio Ukrajinu, jer Kijev nije u stanju da kontroliše brojne „ekstremističke i nacionalističke jedinice“.

Kremlj: Putin podržava ideju o prekidu vatre, ali nema odgovora na ključna pitanja

Studenti koji su biciklima krenuli u Strazbur stigli su u Beč, gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana.&nbsp;
Njihove kolege u Beogradu su postavile šesti zahtjev, a to je da se utvrdi ko je odgovoran za boravak novinarskih ekipa i Aleksandra Vučića u intenzivnoj njezi UKSC, gdje su bili smješteni pacijenti povrijeđeni u požaru u Kočanima.&nbsp;
Studenti u Kragujevcu danas su šest sati blokirali jednu od najvažnijih saobraćajnica.&nbsp;
Studenti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu organizovali su protest ispred Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata.&nbsp;
U Beogradu je održan protest studenata u blokadi ispred Univerziteta "Union - Nikola Tesla", zbog najave aprilskog ispitnog roka.

Studenti biciklisti stigli u Beč, svečano ih dočekao veliki broj građana

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: stefan-jovanovic