Broj izrečenih kazni na osnovu pravosnažnih presuda za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 224 – što je već za 18 odsto više nego tokom cijele 2023. godine, a dostiglo je gotovo 80 odsto ukupnog broja iz prošle godine.&nbsp;
Prema odgovorima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu ETV, statistika pokazuje drastične skokove u posljednjih pet godina.&nbsp;
Tako je 2021. godine evidentirano 155 pravosnažnih presuda zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, 2022. taj broj je naglo porastao na 253, dok je 2023. došlo do pada na 189.&nbsp;
Sudeći prema informacijama Sudskog savjeta, ipak, 2024. godina je završena sa 282 kazne – što je najviše do tada. Već u prvoj polovini ove godine izrečene su čak 224 kazne, čime je već premašen ukupan broj iz 2023, a dostignuto gotovo četiri petine presuda iz prethodne godine.&nbsp;
Ove brojke jasno pokazuju da nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ne jenjava, već poprima zabrinjavajuće razmjere, dok sistem ostaje nemoćan kada je riječ o prevenciji i adekvatnoj zaštiti žrtava.&nbsp;
<h2>Značajan broj predmeta ostaje neriješen&nbsp;</h2>
Statistika Sudskog savjeta pokazuje da sudovi u Crnoj Gori primaju sve više predmeta nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, ali i da ih ne rješavaju dovoljno brzo, zbog čega i broj neriješenih predmeta iz godine u godinu samo raste.&nbsp;
Dok su 2021. godine bila 72 neriješena predmeta, već naredne godine je taj broj porastao na 102, a 2023. godine na 129.&nbsp;
Prošla, 2024. završena je sa 167 neriješenih predmeta, da bi u prvih šest mjeseci ove godine njihov broj bio 360 – što je gotovo pet puta više nego četiri godine ranije.&nbsp;
Istovremeno, prema statistici dostavljenoj Portalu ETV, broj primljenih predmeta takođe bilježi veliki rast, pa tako od 210 u 2021. godini, na 333 u 2022, zatim 314 u 2023, a 2024. je zabilježen nagli skok na 629 novih predmeta.&nbsp;
Samo u prvoj polovini 2025. godine primljeno je 364 predmeta, što ukazuje da bi do kraja godine mogao biti premašen prošlogodišnji rekord.&nbsp;
Ukupan broj predmeta u radu, koji obuhvata i ranije prenešene slučajeve, popeo se s 282 u 2021. na 796 u 2024. godini.&nbsp;
U tekućoj godini već sada je u radu 724 predmeta.&nbsp;
Ovi podaci ukazuju na to da sudovi jesu sve opterećeniji slučajevima nasilja u porodici, ali i da značajan dio njih dugo ostaje neriješen, što otvara pitanje efikasnosti postupaka i zaštite žrtava.&nbsp;
<h2>Broj pravosnažno riješenih predmeta&nbsp;</h2>
Iako i broj pravosnažno riješenih predmeta u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici bilježi rast, sudovi i dalje ne stižu da obrade nagli priliv novih slučajeva. Tako je 2021. riješeno 132 predmeta, 2022. broj je porastao na 207, dok je 2023. došlo do pada na 157. Prošla godina završena je sa 222 pravosnažno riješena predmeta, a u prvih šest mjeseci 2025. već je riješeno 166 slučajeva – što predstavlja oko 75 odsto ukupnog broja iz prošle godine.
Statistika Sudskog savjeta, u koju je imao uvid Portal ETV, za posljednjih pet godina pokazuje da su pravosnažne odluke u najvećem broju slučajeva osuđujuće. Tako su 2021. godine donijete 133 osuđujuće odluke, godinu kasnije 211, 2023. je donijeto 157, dok je prethodne godine taj broj bio 216, a u prvih šest mjeseci 2025. već 166. S druge strane, oslobađajuće odluke su izuzetno rijetke.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Broj kazni za nasilje u porodici u pola godine dostigao 80 odsto ukupnog broja iz 2024.

Brojno stanje stoke u prošloj godini bilježi pad u odnosu na 2023. u ukupnom broju goveda, ovaca i koza, pokazali su preliminarni podaci Monstata.
- Ukupan broj goveda iznosi 67,5 hiljada i u odnosu na prošlu godinu manji je 1,9 odsto. Trend smanjenja ukupnog broja muznih krava i dalje se nastavlja i to 6,7 odsto - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prošlu godinu, u ovčarstvu je prisutno smanjenje u ukupnom broju grla 6,6 odsto. Broj koza u odnosu na prošlu godinu je manji 7,3 odsto.
- Ukupan broj svinja bilježi rast od 20,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, i iznosi 29,27 hiljada - rekli su statističari.
Ukupan broj živine u prošloj godini veći je 24,9 odsto.
- Najveće učešće imale su kokoške nosilje čiji je ukupan broj 1,02 miliona i u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od 26,7 odsto - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

Monstat: U Crnoj Gori manje goveda i ovaca

Na teritoriji Crne Gore samo tokom januara prijavljeno je 85 krivičnih djela koja su Krivičnim zakonikom definisana kao nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, podaci su koje je Pobjeda dobila iz Uprave policije. Tokom februara policija je evidentirala 71 krivično djelo, a bilo je i osam krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.
Nasilje u porodici ostaje jedan od najvećih problema društva, a institucije, gledajući samo slučajeve o kojima mediji izvještavaju, nemaju snagu niti sposobnost da se izbore sa sve ekstremnijim oblicima u kojima se javlja.
Ukoliko se pogledaju rubrike crne hronike u medijima, najveći dio vijesti se odnosi na nasilje u porodici. U jednom dijelu slučajeva, žrtve su djeca, pa i bebe. Djeca koja prisustvuju i svjedoče nasilju su takođe žrtve.
<h2>Vaspitavanje kamdžijom</h2>
Od početka godine mogli smo da pročitamo da je jedan prijetio supruzi da će joj staviti bombu u usta, držeći joj nož pored glave. Prijetnje je začinio i time da će joj raznijeti glavu i onda je zapaliti u kontejneru.
Drugi, nasilnik povratnik, je „samo“ smrću prijetio supruzi. U februaru je jedan nasilnik od supruge uzeo bebu iz ruku, a zatim je suprugu udario šakom, uhvatio za kosu i vukao, izvukao je na terasu, šutirao je i iščupao više pramenova kose... Bilo je i prebijanja u prisustvu djece, ali i prebijanja djece.
Jedan nasilnik je odlučio da djecu vaspitava – pesnicama i kožnom kandžijom, drugi je kćerki od 11 godina prijetio da će je ubiti tako što joj je nož uperio u grudi.
Tragedije na Cetinju su se takođe koristile kao promjeri što se može dogoditi porodici – zaboraviće se Borilović – prijetio je nasilnik svojoj ženi. Tužioci su najčešće donosili odluke o zadržavanju od 72 sata u ovim slučajevima.
I žene su bile nasilne i to najčešće prema djeci, bivšim partnerima i njihovim porodicama. One su uglavnom prijetile, a tukle su djecu.
<h2>Početak godine ne obećava</h2>
Porazna je statistika, koju je Pobjedi dala Uprava policije, za prva dva mjeseca ove godine.
Na teritoriji Crne Gore samo tokom januara je prijavljeno 85 krivičnih djela koja su Krivičnim zakonikom definisana kao nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Ukoliko uporedimo ovu i prošlu godinu, užasava podatak da je tokom januara 2024. godine registrovano „samo“ 48 ovakvih krivičnih djela.
Policija je zabilježila u januaru i četiri krivična djela koja se dovede u vezu sa nasiljem u porodici - oduzimanje maloljetnog djeteta, nedavanje izdržavanja, kršenje zabrane određene izrečenom mjerom bezbjednosti, a bilo je i jedno protivpravno lišenje slobode.
U januaru je bilo 104 žrtve porodičnog nasilja, koje je počinilo 89 osoba, od čega 83 muškarca i šest žena. Među žrtvama su 24 muškarca i dva dječaka, 73 žene i pet djevojčica.
Osim prijava za ovih 86 nasilnika i nasilnica, bilo je još 39 prekršajnih prijava zbog izvršena 53 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Te prekršaje su počinile 42 osobe – 26 muškaraca i 16 žena.
Iz Uprave policije je Pobjedi rečeno da je od 52 žrtve prekšraja - 17 muškog pola, a 35 ženskog. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 23 su djeca – devet dječaka i 14 djevojčica.
Februar, iako ima nešto manje zabilježenog nasilja koje se goni kao krivično djelo, ipak ne zaostaje. Tokom najkraćeg mjeseca u godini, policija je evidentirala 71 krivično djelo. Bilo je i osam krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici ili porodičnoj zajednici - vanbračna zajednica sa maloljetnikom, oduzimanje maloljetnog djeteta, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog djeteta, nedavanje izdržavanja i neovlašćeno objavlivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.
Ova krivična djela je počinila 81 osoba - 63 muškarca i 18 žena. Ukupan broj žrtava porodičnog nasilja je 94 žrtve, od kojih je 19 muškaraca i šest dječaka, 55 žena i 14 djevojčica. Podnešeno je 77 krivičnih prijava.
Tokom prošlogodišnjeg februara je evidentirano 43 krivična djela, što i ovom slučaju pokazuje da je ova godina počela mnogo nasilnije prethodna.
Osim za krivična djela, Uprava policije je podnijela i 44 prekršajne prijava zbog izvršenih 48 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koje su počinili 33 muškarca i 11 žena.
U ovim slučajevima je bilo 45 žrtava - 20 muškog pola, a 25 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja 19 su maloljetna lica - 11 dječaka i osam djevojčica.
Statistika koja donosi slučajeve za prva dva mjeseca ove godine govori da nasilje u porodici ne jenjava u odnosu na prošlu godinu, kada je zabilježeno 840 krivičnih djela nasilja u porodici, nad gotovo 13.000 žrtava, od čega je bilo 99 djece. Ukoliko se ovakav nasilni talas nastavi, moguće je da do kraja ove godine budemo svjedočili i većem broju žrtava.
<h2>Pred tužilaštvima najčešće muškarci</h2>
Podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. godine za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom čitave 2023. godine, govori o problemu sa kojim institucije ne umiju da uzađu na kraj.
Podaci Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i u Bijelom Polju, sa kojima smo kontaktirali, jer je prostim uvidom u medije jasno da se u mjestima koja su pod njihovom nadležnošću događa i najveći broj slučajeva, prate policijsku statistiku.
U ODT Podgorica je od početka godine do danas, zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici formiran 71 predmet.
Iz ODT-a je Pobjedi rečeno da je u ovim predmetima 10 žena, u jednom su to i muškarac i žena, a u ostalima su počinioci muškarci.
- Od navedenog broja, u 30 predmeta je podignuta optužnica, u 12 predmeta je odbačena krivična prijava, a u ostalim predmetima je u toku izviđaj – kazali su Pobjedi iz ODT-a.
Od 1. januara, ODT Bijelo Polje je formirano 16 predmeta (15 muškaraca i jedne žene) zbog krivičnog djela nasilje u porodici.
Protiv četvoro je podnijet optužni prijedlog, u šest sliučajeva je odbačena krivična prijava, a jedan predmet je ustupljen nadležnom tužilaštvu. U dva slučaja je donijeta naredba o sprovođenju istrage, od čega je podignuta jedna optužnoca, jedna istraga je u toku, a protiv tri lica je u toku izviđaj.
U Bijelom Polju je 2024. godine, formirano ukupno 69 predmeta protiv 72 lica (68 muškaraca i četiri žene) zbog krivičnog djela nasije u porodici
Protiv 37 lica je podnijet optužni predlog, 30 prijava je odbačeno a u šest slučajeva je donijeta naredba o sprovođenju istrage, od čega je protiv pet lica podignuta optužnica, a u jednom slučaju je istraga obustavljena.
U odnosu na ranije godine, nasilje u Bijelom Polju je eksaliralo, sudeći prema predmetima u ODT-u.
Portparolka tog ODT-a, državna tužiteljka Danijela Đuković je ranije Pobjedi kazala da je tokom 2023. godine bilo pet puta manje predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici – svega 13.
Posljednji izvještaj Savjeta Evrope upozorava na eskalaciju porodičnog nasilja u Crnoj Gori.
Na to godinama upozoravaju i iz Evropske komisije, koji ocjenjuju da je nasilje u porodici ozbiljan problem i „najekstremnija manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori“. Iako postoji dobar zakonodavni okvir, kazne za počinioce koje određuju sudije su blage, i takva praksa nije u skladu sa međunarodnim standardima.
Blage kazne koje određuju sudije, kao i često neprepoznavanje problema od strane tužilaštva, uslovilo je i to da je veoma mnogo nasilnika povratnika. Žrtve najčešće ostaju nezaštićene nakon njihovog izlaska iz pritvora ili zatvora. U najtragičnijim slučajevima, dolazi i do ubistva žrtve, iako je nasilnika prijavljivala prije tog čina.
U polugodišnjem izvještaju operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, koji je objavljen u oktobru prošle godine analiziran je takav slučaj.
U septembru prošle godine je ubijena B. P. a ovaj tim je konstatovao propuste u radu policije, tužilaštva i suda za prekršaje, koji su prethodili ubistvu. Niko od njih nije adekvatno procijenio rizik po žrtvu, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjenom zaštitne mjere. Ustanovljeno je da tužilac nije poštovao obavezujuće Uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva da se žrtva sasluša hitno, a najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja. Naročito je za brigu odluka Suda za prekršaje da okrivljenom izrekne opomenu, kao mjeru upozorenja, iako je u obrazloženju izrečene zaštitne mjere sud našao da postoji opasnost od ponavljanja djela.

1250x600

Ekspanzija nasilja u porodici: Od početka godine 300 žrtava i 256 nasilnika

Sa aspekta politike imali smo paradoks na prošlogodišnjem popisu, obrisali smo crnogorske državljane, koji imaju prebivalište u inostranstvu, a popisali državljane drugih država koji žive u Crnoj Gori, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, vještak za elektrotehniku i telekomunikacije Predrag Boljević.
Davno je Evropa prestala da se prebrojava statistički po naciji i vjeri, podsjeća Boljević, jer to nijesu kategorije od interesa za ekonomiju jedne države, niti za, kako kaže, bilo koju Vladu.
Za potrebe ekonomije uzima broj stanovnika i njihov popis, objašnjava Boljević, radi planiranja budžeta, planiranja raznih potrošnji, od energije do hrane, dodaje on, i ekonomiju ne interesuje da li su oni državljani ili nijesu.
- Za potrebe politike stranci nijesu bitni, jer oni nijesu ti koji glasaju, oni nijesu ti koji imaju pravo glasa u toj državi. U nekoj drugoj državi mogu imati i interese te druge države, i za potrebe politike to nikako ne smije i nije dozvoljeno da se radi, već samo kad su u pitanju državljani. U konkretnom slučaju vidjeli ste kako je to izgledalo u Crnoj Gori, kakva je procentualna slika, i nominalna slika, populacije, po nacionalnom, vjerskom i jezičkom pitanju, kako izgleda kad uzmemo nekih pedesetak hiljada stranih državljana, a kako izgleda kad uzmemo sliku samo državljana, koji imaju ta politička prava u Crnoj Gori - rekao je Boljević.
Na Odboru za praćenje popisa u Skupštini Crne Gore , 25.1.2024.godine, podsjeća Boljević, direktor Monstata Miroslava Pejović je saopštio podatke da je popisano 673.000 lica, a na presu 27. decembra Snežana Remiković je obavijestila da je do tog trenutka popisano 618.000 lica.
- Na istom tom press-u, od 25. januara gospodin Pejović nas izvještava da je od 673.000 njih 633.000 državljana. Javila se razlika od 40.000 državljana…Što je sasvim u redu, ja nemam ništa ako to koristimo za potrebe ekonomije, to je u redu. Jer 40.000 ljudi koje je Monstat uklonio ad hoc su državljani Crne Gore, ponavljam, državljani Crne Gore, koji imaju prebivalište u inostranstvu. Sa aspekta prebivališta, i sa aspekta stanovništva, u referentnom trenutku, a referentni trenutak je bio, ja mislim 30.oktobar u 20 h oni nijesu bili u Crnoj Gori… Sa aspekta politike imali smo paradoks, obrisali smo tih 40.000 ali smo imali 48.000 stranaca - naglasio je Boljević.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeUilipHcows&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Boljević: Davno je Evropa prestala statistički da se prebrojava po vjeri i naciji

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš ocijenio je danas da je bilo “nešto fundamentalno pogrešno” u načinu na koji je Izrael sproveo svoju vojnu operaciju u Pojasu Gaze i da ima jake razloge da veruje da su počinjeni ratni zločini, ukazavši da rješenje za Ukrajinu mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, prensoi N1 Beograd.
Mislim da je nešto fundamentalno pogrešno bilo u načinu na koji je ova operacija sprovedena, uz potpuno zanemarivanje smrti civila i uništenja Gaze, rekao je Gutereš u intervjuu na konferenciji Rojters nekst u Njujorku.
Cilj je bio da se uništi Hamas, podsjetio je Gutereš i dodao da je uništena Gaza, ali ne i Hamas.
Kada je riječ o konfliktu u Ukrajini, generalni sekretar UN je naglasio da djeluje da su pregovori o okončanju ruskog rata u Ukrajini “zaglavljeni”.
Prema riječima Gutereša, rješenje sukoba treba da bude u skladu sa međunarodnim pravom i teritorijalnim integritetom država.
“Hoće li biti tako? Vjerovatno ne. Vjerujem da smo još daleko od rješenja”, rekao je Gutereš u razgovoru sa glavnom urednicom Rojtersa Alesandrom Galoni.
Kršenje tih pravila je izuzetno opasno. Svuda u svijetu ljudi će osjećati da mogu da rade šta god žele, jer međunarodno pravo više nije važno, upozorio je on.
Gutereš je izrazio nadu da će način na koji će se pregovori završiti poštovati te principe, uz ocjenu da razumije da to neće biti lako.

Gutereš: Cilj Izraela bio da se uništi Hamas, a uništena je Gaza

Premijer Hrvatske Andrej Plenković utvrdio je danas na Danima regionalnog razvoja i fondova EU da projekti finansirani iz tih fondova u hrvatskom medijskom, političkom i uopšte javnom prostoru nijesu dovoljno vidljivi, rekavši kako su to teme koje bi trebalo da zanimaju hrvatski narod.
“Tu ne vidim prijetnju ni od ustašizacije ni od drame antifašista”, rekao je Plenković na glavnoj konferenciji devetih Dana regionalnog razvoja i fondova EU koji se od utorka do četvrtka održavaju u Šibeniku.
Središnja tema su projekti koji se u cijelosti ili dijelom financiraju evropskim novcem. Iako su takvi projekti, prema Plenkovićevim riječima, brojni i od velike važnosti za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, oni nisu dominantna tema hrvatskog medijskog i političkog prostora ni tema razgovora.
“Nije ni čudo da ljudi ne znaju da Hrvatska ide u dobrom smjeru”
“Jer da jesu, onda bi nam društvo bilo bolje”, poručio je dodajući da je to možda i zato što je Vlada s partnerima na ovim projektima uspjela dovesti regionalni razvoj i ogromna sredstva do te razine da djeluje kao da je to normalno, rutinski ili da se događa stihijski.
“To je ozbiljan i krupan problem komunikacije cijelog ovog procesa prvih 12 godina našeg članstva u EU”, istakao je Plenković. Ocijenio je i da je to i greška Vlade koja, po njemu, očito ne zna dovoljno dobro rastumačiti važnost svakog pojedinog projekta iako “svaki taj projekt ima novac za vidljivost”.
Premijer se stoga ne čudi što hrvatski narod ne zna ide li Hrvatska u dobrom smjeru jer, kako je istakao, kad se sprovode ankete na pitanje ide li Hrvatska u dobrom smjeru čak 75 posto ispitanika odgovara “ne ide”.
“Morali bismo malo više poraditi na vidljivosti”
“Sveukupno vas koji znate za te projekte nema više od 200. Mi ne znamo što se sve radi u drugim mjestima u Hrvatskoj, a kamoli da znamo što se događa u drugim zemljama. Tu smo ostali malo skučeni i to nije dobro.
Morali bismo malo više poraditi na tome i te novce koje imate za vidljivost koristite da se ipak nekako stekne dojam da nije loše, da se dosta toga napravilo”, poručio je premijer predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman istakla je kako je Hrvatska tokom posljednjih godinu dana stavila na raspolaganje 4 milijarde eura sredstava, da je ugovoren i proveden niz projekata koji su korisni za razvoj hrvatskih regija te za poboljšanje standarda i uvjeta života hrvatskih građana.
“Bili smo na 61 odsto prosjeka razvijenosti EU, a lani na 77 odsto”
Resorna ministarka zadovoljna je saradnjom s jedinicama lokalne (regionalne) samouprave koje su važan partner u provedbi EU projekata. “Hrvatska je jedina evropska zemlja koja je odvojila 150 miliona eura za naša ostrva čime pokazujemo koliko su nam ostrva strateški važni u razvojnom smislu”, kazala je resorna ministarka novinarima.
Istakla je kako je Hrvatska prilikom pristupanja EU bila na 61 posto prosjeka razvijenosti EU koji je pak na kraju 2024. godine iznosio 77 posto. “Kroz to možemo vidjeti koliko su nam fondovi EU pomogli u dostizanju tog razvojnog jaza”, zaključila je.
Za novo višegodišnje razdoblje, od 2028. do 2034. godine, Hrvatska će imati 16,8 milijardi eura te će nastaviti zagovarati kohezijske politike koje su temelj politike EU, a prioriteti će pri raspodjeli sredstava biti isti kao na razini cijele EU: konkurentnost ekonomije, produktivnost te teritorijalni pristup, odnosno snažno zagovaranje regija.

Plenković: EU projekti nevidljivi u javnosti, nije ni čudo što građani misle da nam ne ide

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović saopštio je da postoji napredak u vezi Poglavlja 31 koje je blokirala Hrvatska.
- To poglavlje je spremno duže od godinu, ono se odnosi na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, ali kao što smo govorili postoje dvije dimenzije ovog procesa i tu je i politička strana - &nbsp;rekao je Ivanović.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i njenim uslovima, Ivanović je istakao da komunikacija teče dobro.
- Mi čujemo samo podršku da se ovo pitanje završi. Kako će ići proces izjašnjavanja Hrvatske po pitanju poglavlja 31, pa, ti razgovori teku u dobroj vjeri, kontakti su česti i sadržajni su, imamo napredak - kazao je on, prenosi RTCG.
Ivanović je kazao i da je moguće da će Crna Gora na Međunarodnoj konferenciji u Briselu 16. decembra, zatvoriti i više od pet poglavlja.

Ivanović: Očekujemo uspješnu konferenciju u Briselu, poglavlje 31 može biti zatvoreno u svakom trenutku

Generalni direktor Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv Stefano Sanino više neće obavljati tu funkciju, saopštila je danas Evropska komisija, pošto je on, zajedno sa rektorkom Evropskog koledža Federikom Mogerini, priveden u okviru istrage o prevari.
Sanino je uzeo odsustvo do kraja godine, kada će se penzionisati kao što je planirano, navode u Evropskoj komisiji, prenio je belgijski portal Politiko.
U mejlu poslatom kolegama, u kojem je najavio svoje skoro penzionisanje, Sanino je naglasio da u ovim okolnostima ne smatra da je prikladno da nastavi da bude na svojoj sadašnjoj poziciji.
On je dodao da je "uvjeren u rad sudija i da će sve biti razjašnjeno".

Stefano Sanino podnio ostavku

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: statistika