Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Sredstva u iznosu od 1.476.791 euro, opredijeljena za ugovore o djelu, korišćena su za angažovanje stručnih saradnika na pomoćnim poslovima koji nijesu mogli biti realizovani postojećim kadrovskim kapacitetima Ministarstva kulture i medija, a koji su bili neophodni za sprovođenje zakonom utvrđenih nadležnosti i programskih aktivnosti resora, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Vujović je to saopštila u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Zoje Bojanić Lalović.
Bojanić Lalović je tražila objašnjenje kako je i za koje potrebe ovoliki novac utrošen, ako je to mnogo više nego što su potrošile svih 12 institucija kulture zajedno.
Vujović je rekla da naveden iznos ne obuhvata samo aktivnosti Ministarstva kulture i medija, kao organa državne uprave već 112 nacionalnih javnih ustanova kulture čiji se programi i aktivnosti finansiraju iz istog budžetskog okvira.
- &nbsp;Na taj način prikazani troškovi predstavljaju zbir angažovanja koja su sprovedena u okviru cjelokupnog resora kulture, a ne pojedinačno trošenje jednog organa. Ovo iz razloga, jer su i sredstva za rad nacionalnih ustanova kulture, u skadu sa Zakonom o budžetu obezbijeđenja Ministarstvu kulture i medija, kao posebnoj potrošačkoj jedinici - kazala je Vujović.
Ona je rekla da su u 2024. godini, izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu bili 1.476.791 eura, od čega je za izvršenje aktivnosti Ministarstva kulture i medija iz budžeta i donacija 303.829,69 dok je za aktivnosti javnih ustanova ukupno izvršenje iz budžeta i donacija 1.172.791 euro.&nbsp;
Prema njenim riječima, sredstva su korišćena za angažovanje osoba na pomoćnim poslovima koja nijesu mogla biti realizovana redovnim kadrovskim kapaciteima Ministarstva kulture i medija, a koji su, tvrdi, bili neophodni za sprovođenje zakonom utvrđenih nadležnosii i programskih aktivnosli Ministarstva.&nbsp;
- Na ovaj način sredstva su korišćena u skladu sa zakonskim propisima i internim pravilom Ministarstva, a angažovanja po ugovoru o djelu su doprinijela ostvarivanju propisane nadležnosti Ministarstva - naglasila je Vujović.
Kada su u pitanju ustanove kulture sa navedenog izdatka, Vujović kaže da su najvećim dijelom vršene isplate za programske aktivnosti koje se odnose na isplatu autorskih honorara za izvođenje predstava iz redovnog repertoara i premijera koncerata u oblasti umjetničke muzike, realizaciju i produkciju međunarodnih i domaćih izložbi kao angažovanje fizičkih radnika koji su neophodni za sprovođenje arheoloških istraživanja i konzervatorskih mjera.&nbsp;
- U tom smislu iznos koji je naveden predstavlja ukupnu vrijednost angažovanja za čitav resor kulture u okviru nadležnosti Ministarstvaa kulture i medija, a ne samo za rad Ministarstva kao organa državne uprave - zaključila je Vujović.
Bojanić Lalović je rekla da je među ugovorima angažman osobe sa srednjom medicinskom školom za obavljanje poslova koji se odnose na "jednodnevne obuke za predstavnike medija na temu rodne ravnopravnosti, pravni i institucionalni mehanizmi podsticanja rodne ravnopravnosti i položaj žena u medijima".
- Bez želje da govorim o pojedincu, srednji medicinski kadar za 3.900 eura po jednom ugovoru i 200 eura po drugom - da li ima stručne reference u oblastima rodnih politikama. Po mojoj logici može obavljati ove poslove - rekla je Blojanić Lalović.
Smatra da ovo, ne samo da kompromituje ozbiljnost državne politike prema rodnoj jednakosti, već šalje poruku da ovako važan segment društvenog razvoja se svodi na formalizaciju, ili improvizaciju.
- A rekla bih, ministarko, na jednu partijsku akciju - ističe poslanica DPS-a.
Kao drugi sporni ugovor navela je angažman profesora italijanskog jezika za obuku za definisanje ključnih karakteristika i razlika mobilnog novinarstva u odnosu na klasično.
- Rekla sam partijska akcija - svi su ovi ugovori isplaćeni u oktobru 2024. godine, nakon nikšićkih izbora. Mogli bismo to dovesti u vezu - naglasila je Lalović Bojanić.
Vujović je odgovorio da ne vjeruje da je neko od njenih saradnika iz Direktorata za medije izabrao u komisiju ili strategiju rodne ravnopravnosti nestručnu osobu, ili koje nea dodne obuke na tom polju.
Radi se, kako je rekla, o "izuzetno poznatoj i uvaženoj aktivistkinji u oblasti rodne ravnopravnosti" koja je angažovana da obuči novinare kako da se izvještava o medijskoj strategiji.
- Apsolutno odbacujem mogućnost da je to povezano ili sa partijskim zapošljavanjem ili izborima u Nikšiću - poručila je Vujović, dodajući da ona nije birala te osobe već njeni saradnici.
Ovdje, tvrdi, isključivo vladao princip meritokratije.
<h2>"Uvaženi svi kriterijumi za dodjela statusa istaknuti kulturni stvaralac"</h2>
Vujović je odgovorila na dopunsko pitanje Lalović Bojanić kako tumači &nbsp;činjenicu da je status istaknuti kulturni stvaralac dodijeljen osobi koja je u više navrata javno iznosila stavove koji negiraju crnogorski identitet i državne simbole i da li smatra da takvo ponašenje može.
- Za Uredbu koja je usvojena na Vladi - tu su procedure jasne i o statusu je razmatrala komisija od sedam članova, od kojih su neki predsjednici velikih udruženja umjetnika, predstavnici najvećih kulturnih institucija i oni su donijeli odluke uvažavajući sve kriterijume. Apsolutno je sve bilo prema zakonu i poslovniku o radu. Pored 30 lica koje nose status istaknuti kulturni stvaralac još 15 lica je ponijelo tu laskavu titulu - kazala je Vujović.
<h2>"Za sakralne objekte izdvojeno 382.000 eura"</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč pitala je što, u svjetlu Nacionalnog programa za razvoj kulture 2023-2027. godine, Ministarstvo namjerava uraditi povodom očuvanja sakralne baštine Crne Gore s obzirom na brojne, višedecenijske devastacije toga važnog segmenta duhovnog nasljeđa naše države?
- Radi li se izvještaj o stanju u toj oblasti, jesu li nadležne službe obišle teren i ustanovile stanje? Kad možemo ocekivati taj izvještaj i ko bi ga mogao raditi - pitala je Vuković Kuč.
Vujović je rekla da Ministarstvo kulture i medija kontinuirano daje doprinos da zaštiti i očuva svoja kulturna dobra, jer sakralno nasljeđe predstavlja, kako je rekla, važan segment kulturne baštine koja obuhvata objekte i komplekse različitih konfesija i vjerskih zajednica koje žive u državi Crnoj Gori.
- Svjesni činjenice da je određeni broj kulturnih dobara sakralnog karaktera pretrpio degradacije u posljednje tri decenije, naročito u kontekstu neadekvatnih intervencija, rješavanju ovog problema pristupamo na prvom mjestu kroz identifikaciju uzroka. U navedenom periodu do ekspanzije ovakvih aktivnosti došlo je usljed odsustva komunikacije što od strane vlasnika/držaoca kulturnih dobara, tako i od strane nadležnih ustanova kroz ćutanje administracije. Donošenje Rješenja o obustavi radova i vraćanja u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara često ne proizvodi krajnje dejstvo budući da Uprava u svojoj nadležnosti nema mogućnost sprovođenja procedure uklanjanja objekata. U navedenom se ogleda odsustvo sistemskog pristupa pri reagovanju na nelegalne građevinske aktivnosti. Praćenje stanja kulturnih dobara shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara sprovodi se procesom revalorizacije i odnosi se na sve vrste kulturnih dobara - saopštila je Vujović.
U pitanju je, kako je rekla, proces definisan 2010. godine imenovanjem Zakonom, kada je postupak praćenja stanja poistovjećen sa kompleksnim postupkom uspostavljanja zaštite, koji iziskuje angažovanje većeg broja lica iz oblasti struke i prava.
- Iz navedenih razloga, u praksi je do danas za manje od deset kulturnih dobara sproveden postupak revalorizacije - kazala je Vujović.
U odnosu na navedene probleme, posljednjih pet godina pristupilo se, tvrdi Vujović, intenziviranju komunikacije, posebno između vlasnika/držaoca kulturnih dobara sakralnog karaktera i Uprave za zaštitu kulturnih dobara.&nbsp;
- Dokumentacija Uprave u ovom kontekstu svjedoči o tendenciji blagovremenog pribavljanja dokumentacije za potrebe sprovođenja mjera na ovom značajnom segmentu kulturnih dobara i aktivnoj komunikaciji u toku sprovođenja konzervatorskih mjera na istima - dodala je Vujović.
U izuzetnim situacijama, kada navedeno nije slučaj, ili po pitanju ranijih neadekvatnih intervencija, Uprava, kaže Vujović, sprovodi redovne i vanredne aktivnosti iz aspekta svoje nadležnosti, u okviru kojih na osnovu utvrđenog stanja donosi Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje i o tome obavještava nadležne inspekcije (Inspekcija za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju).
- Takođe, kroz postupanja, u većoj mjeri insistira se i ukazuje na potrebu uvažavanja načela saradnje u inspekcijskom nadzoru, kako bi se obezbijedio sistemski pristup reagovanja u slučaju sprovođenja nezakonitih aktivnosti na kulturnim dobrima - rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, Uprava je intenzivirala rad na procesu revalorizacije, odnosno praćenju stanja kulturnih dobara i donošenju Rješenja o utvrđivanju statusa kulturnog dobra sa zaštićenom okolnom u odnosu na Zakon o zaštiti kulturnih dobara.&nbsp;
- Rad na izradi elaborata koje predstavljaju preduvaz za donošenje Rješenja, podrazumijeva sprovođenje terenskog obilaska kulturnog dobra u cilju ocjene stanja i očuvanosti, analizu dostupne dokumentacije i arhivske građe, a sve u cilju propisivanja adekvatnih mjera zaštite. Za ove potrebe završeni su elaborati za kulturna dobra na teritoriji opštine Pljevlja i Podgorica, i započeti su formalni postupci donošenja rješenja - istakla je Vujović.
Dodaje da, uvažavajući značaj sakralnog nasljeđa Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija sprovodi kontinuirano sufinansiranje projekata kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji raspisuje Vlada Crne Gore.&nbsp;
- Preko Javnog konkursa za Program zaštite iz kategorije sakralne baštine, podržan je značajan broj projekata, a uložena finansijska podrška za njihovu realizaciju u periodu od 2023. do 2025. godine je 1.168.500 eura. Samo u 2025. godini kroz ovaj Program opredijeljeno je 929.000 eura za 65 projekata čiji je cilj unapređenje stanja i promocije kulturne baštine, a od čega je za sakralne objekte izdvojeno 382.000 eura. Imajući u vidu sve navedeno, jasna je opredijeljenost ovog resora kada je u pitanju očuvanje ovog važnog segmenta naše kulturne baštine - zaključila je Vujović.
<h2>"Potreban sistematski pristup obnovi i konzervaciji Starog grada Bara"</h2>
Ministarka Vujović kazala je da je Stari grad Bar složen kulturno-istorijski lokalitet sa velikim brojem objekata koji zahtijevaju pažljiv, stručan i individualan pristup konzervaciji i obnovi. Iako su do sada ostvareni značajni rezultati i obnovljeni pojedini važni objekti, nedostaje, navodi ona, sistematičan i planski pristup u cjelokupnoj valorizaciji i uređenju prostora.
Vujović je ukazala da je Stari grad Bar zbog posjedovanja izuzetnih kulturnih vrijednosti zakonom zaštićen kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, a od 2010. godine zbog prepoznatih univerzalnih vrijednosti nalazi se na Tentativnoj listi UNESCO baštine, što mu, ističe, daje preporuke za potencijalni upis na UNESCO listu svjetske baštine.
Ministarka je rekla da su posljednjih 10 godina od sredstava obezbijeđenih iz inostranih fondova i Opštine Bar, kao i sufinansijskom podrškom Ministarstva kulture i medija, obnovljeni brojni objekti među kojima su Palata 85, koja je dobila funkciju kreativnog haba.
- Arhiepiskopska palata za funkciju arheološkog muzeja, Ljetnja pozornica, crkva Svete Katarine, freskopis crkve Svetog Nikole. Ove godine Ministarstvo kulture i medija je kroz Program zaštite za 2025. godinu sufinansiralo 75.000 eura za dva projekta i to objekat 112, ulazna kula sa crkvom i objekat 160 vojni toranj - kazala je Vujović, odgovarajući na pitanje poslanice Bošnjačke stranke (BSCG) Edine Dešić da li Vlada ima plan da konačno krene u projekat pune valorizacije Starog grada - jednog od najvažnijih turističkih resursa Bara, ali i Crne Gore.
Ono što se prepoznaje kao problem je, ističe ona, nedostatak plana i programa dosadašnjih, ali i daljih intervencija i aktivnosti u Starom gradu Baru.&nbsp;
- Stari grad predstavlja kompleksan lokalitet sa velikim brojem objekata i specifičnih prostora, gdje svaki ponaosob zahtijeva poseban arheološko–konzervatorski pristup. Iako je proizveo značajne rezultate, i neke od najvrjednijih objekata stavio u funkciju, dosadašnjem pristupu nedostaje sistematičnost u kontekstu valorizacije cjelokupnog Starog grada i planiranja adekvatnih sadržaja u okviru istog - ocijenila je Vujović.
Potrebno je, ističe ona, predvidjeti planski pristup intervencijama u Starom gradu, gdje bi prva faza podrazumijevala raščišćavanje prostora, potom analizu stanja svih labilnih partija/objekata i njihova sanacija, da bi se tek nakon toga stekli uslovi za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju pojedinačnih objekata u okviru kojih bi se planirali sadržaji koji bi unaprijedili naučnu, kulturnu i turističku ponudu Starog grada. Ove procese, kao i sve buduće, pratila bi naučna istraživanja.&nbsp;
- Ovakav sistematski pristup moguće je obezbijediti izradom strateškog dokumenta za njegovo dugoročno upravljanje, Plana upravljanja Starog grada Bara, u kontekstu čega se Ministarstvu kulture i medija krajem 2024. godine obratila Opština Bar inicijativom za izradu Plana upravljanja - kazala je Vujović.
Ona je istakla da je i u 2016. godini ovo Ministarstvo izdvojilo 12.000 eura za izradu menadžment plana urbane cjeline Stari grad Bar, čiji je nosilac izrade bio Arhitektonski fakultet UCG. Izrađen je nacrt ovog dokumenta, a Ministarstvo će, najavila je Vujovič, u saradnji sa Opštinom Bar intenzivirati aktivnosti na realizaciji ovog značajnog strateškog dokumenta, a s ciljem da se u saradnji sa Opštinom Bar i drugim relevantnim subjektima, pokrenu svi procesi u cilju analize mogućnosti i definisanja potrebnih koraka za upis Starog grada Bara na UNESCO listu svjetske baštine.
- Koristim priliku da napomenem da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara u članu 6 propisano da su svi subjekti i držaoci kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni da čuvaju, štite, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju - zaključila je Vujović.

Tamara Klikovac

Vujović: Više od 1,47 miliona eura za angažovanje saradnika na poslovima koje nije mogao realizovati kadar MKM; Lalović Bojanić: To je bila partijska akcija

Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je svako, pa i najmanje, unapređenje transparentnosti najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti, posebno ono koje njen rad približava građanima i građankama koji tu instituciju finansiraju. - Pohvalno je što je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) 23. januara objavila tri vijesti na svom sajtu, koje se odnose na sticanje počasnog članstva u Međunarodnoj zajednici (Koinon) akademija, posjetu delegacije Udruženja pravnika Crne Gore, kao i pokretanje Jutjub kanala CANU. Najzanimljivija je upravo objava o Jutjub kanalu, putem kojeg CANU upućuje javnost da su informacije o najznačajnijim događajima ove institucije dostupne na toj platformi - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u. Ona je napomenula da je kanal zapravo kreiran u aprilu 2024. godine, kada je objavljen prvi video, a trenutno ima svega 66 pratilaca i 54 videa, od kojih se sedam odnosi na jedan naučni skup.&nbsp; - Među objavljenim sadržajima su predavanja i naučne tribine i skupovi, omaži i komemorativne sjednice, okrugli stolovi, promocije, izložbe, prilozi o životu akademika, kao i video sa Skupštine CANU na kojoj je izabran aktuelni predsjednik Ljubiša Stanković. Iako je ovaj kanal otvoren tek u aprilu 2024. godine, većina objavljenih videa nastala je ranijih godina. Samo 17 videa potiče iz 2024. i 2025. godine, dok ostali datiraju iz perioda od 2018. do 2023. godine - navela je Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1" data-rendition-name="original" width="3484" height="3378" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa CGO"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Ona je kazala da je dobro što su na kanalu zastupljene teme od šireg društvenog značaja, poput bezbjednosti drumskog saobraćaja, ali napominje da ostaje nejasno po kojem su kriterijumu odabrani ovi događaji za objavu, jer je istom periodu u CANU održano više aktivnosti.&nbsp; - Takođe, kad je riječ o gostovanjima akademika van CANU, objavljeno je samo jedno predavanje Dragana Vukčevića, iako je takvih aktivnosti bilo više. CGO smatra da Jutjub kanal CANU treba da obuhvati sve događaje, uz aktivnu promociju linkova, dok bi javnost sama ocjenjivala koji su joj od njih najvažniji - istakla je Čabarkapa. CGO ukazuje da bi dobra praksa bila organizovanje livestream prenosa događaja, kako bi zainteresovana javnost mogla da ih prati u realnom vremenu. To bi, smatra Čabarkapa, doprinijelo većoj vidljivosti kanala i rada CANU, ali i približilo CANU onima koji žive van glavnog grada i nijesu u mogućnosti da prisustvuju događajima koji ih interesuju.&nbsp; - Dodatno, Sjednice Skupštine i Predsjedništva CANU trebalo bi redovno prikazivati uživo, posebno one koje se tiču izbora novih članova, kako bi se otklonile sumnje nastale tokom prethodnih procesa izbora. Podsjećamo da Skupština Crne Gore, za plenarna zasijedanja i rad odbora, kao i veliki broj opština za plenarna zasijedanja, već primjenjuju ovu praksu, pa nema razloga da to ne učini i CANU - naglasila je Čabarkapa. Kako je navela, ukupan broj pregleda svih videa na Jutjub kanalu CANU, koji se praktično odnose na njen sedmogodišnji rad, iznosi svega 8.141, što ukazuje na nedovoljnu promociju kanala.&nbsp; - Iako je Juzjub jedna od najaktivnijih društvenih mreža CANU, profil nije linkovan na njihovom sajtu, što je jedan od standarda promocije zvaničnih mreža instutcija i organizacija. Na sajtu postoje ikonice za Fejsbuk, X (nekadašnji Tviter) i Instagram, ali je aktivna samo ona koja vodi do Facebook stranice, sa svega 560 pratilaca, a koja nije ažurirana deset godina. Istovremeno, CANU ima drugu Facebook stranicu, sa još manje pratilaca – 412, koja se relativno redovno ažurira (posljednje tri vijesti sa sajta CANU nijesu objavljene na ovoj platformi), &nbsp;iako nije adekvatno promovisana, a komentarisanje je ograničeno, što šalje poruku o zatvorenosti institucije. Na Linkedlnu, koji je najvažnija društvena mreža u poslovnom svijetu, CANU ima nalog ali na njemu nema nikakvih objava. Instagram ikonica postoji na sajtu, ali nije bilo moguće identifikovati CANU nalog na toj mreži - istakla je Čabarkapa. CGO očekuje da CANU u narednom periodu nastavi sa otvorenijim i proaktivnijim promovisanjem svog rada, ažurira naloge na društvenim mrežama i omogući prenos događaja i sjednica u realnom vremenu. Kritike i pitanja građana i građanki mogu se moderirati, ali, poručuje Čabarkapa, ne smiju biti zabranjeni, jer se ova institucija finansira od njihovog novca. - Važne teme o kojima se diskutuje u CANU moraju biti dostupne zainteresovanoj javnosti. Akademija je suviše važna institucija da bi svojom neotvorenošću i izostankom savremenih komunikacionih praksi samu sebe marginalizovala. CGO je na poziciji da bi snažnije prisustvo CANU u javnosti doprinijelo bi i većem društvenom uticaju Akademije, ali i ukupnoj emancipaciji društva - poručila je Čabarkapa.

CGO: Jutjub kanal CANU novi, ali nedovoljan korak ka transparentnosti

S obzirom na to da je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, u svom traljavom saopštenju i bezuspješnom pokušaju pranja od istine da krši zakon i time uzurpira funkciju prvog čovjeka našeg grada, kazao da politika koju on predstavlja vodi DPS u političko gašenje, vrijeme je da ga vratimo u realnost, saopšteno je iz OO Demokratske partije socijalista Kotor.&nbsp;
Podsjetili su da je njihova partija na posljednjim lokalnim izborima u Kotoru nastupila samostalno i osvojila 251 glas više od koalicije Demokrate-PES koju je predvodio Jokić.&nbsp;
- Dakle, dvije vladajuće stranke sa državnog nivoa zajedno su imale 251 glas manje nego sam DPS, koji je i na lokalnom, i na državnom nivou opozicija - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Pa, ističu, prije nego što počne da priča o nečijem političkom gašenju, neka prvo provjeri brojke.
- Jer brojke pokazuju da su Demokrate, koji su šampioni u nepotizmu, koje su razorile firme u energetskom sektoru, koje uništavaju bezbjednosni sektor, ugasile. Znamo da Jokića boli to što je DPS najjača partija i u Kotoru i na državnom nivou odnosno partija kojoj građani Kotora i Crne Gore najviše vjeruju i znamo da ga ljutim čini činjenica što, uprkos zloupotrebi bezbjednosnog aparata, Demokrate ne uspijavaju da urade ama baš ništa postojanoj i stabilnoj politici Demokratske partije socijalista - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Na kraju, iz DPS-a zaključuju, Jokić zna da on od 23. 01. nije predsjednik Opštine, jer ga nije izabrao novi saziv kotorskog parlamenta, otuda i ovo obrazloženje koje nije ništa drugo n’o vapaj očajnika koji ne može da se razdvoji od fotelje predsjednika Opštine i koji, zbog toga, svjesno krši zakon. Tipični Demokrata, jer fotelje – to su Demokrate.

DPS Kotor: Jokić se očajnički pere od toga što krši zakon i uzurpira funkciju

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić poručio je da je svako ulaganje u očuvanje prirode korak naprijed, ističući značaj donacija Vlade Japana namijenjenih unapređenju zdravstvene zaštite u Pljevljima i jačanju kapaciteta Službe zaštite i spašavanja u Kolašinu, ukupne vrijednosti 104.900 eura.
Ćulafić je govorio na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje Ambasada Japana, kroz šemu Projekata za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) dodjeljuje u sektorima zdravlja i životne sredine.
Tim činom su formalizovane dvije donacije Vlade Japana, namijenjene Pljevljima i Kolašinu, u ukupnom iznosu od 104.900 eura. Ova sredstva biće iskorišćena za unapređenje kardiološke službe i kvaliteta zdravstvene zaštite u Opštoj bolnici Pljevlja, kao i za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin.
Ministar Ćulafić zahvalio je Ambasadi Japana na donaciji u vidu nabavke specijalnog terenskog vatrogasnog vozila vrijednosti 60.500 eura za brze intervencije opštini Kolašin, navodeći da je svako ulaganje koje je značajno za očuvanje prirode već korak naprijed.
- Osim što će doprinijeti jačanju tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja opštine Kolašin, ova donacija je važan doprinos unapređenju bezbjednosti životne sredine u toj opštini koja obiluje prirodnim potencijalima - istakao je ministar.
On je zahvalio i na donaciji upućenoj Opštoj bolnici u Pljevljima, "koja će, siguran sam, biti veoma korisna u daljem radu te zdravstvene ustanove."
Ministar je podsjetio da Crna Gora i Ambasada Japana uspješno sarađuju još od 1998. godine, te da je 57 POPOS projekata realizovano u Crnoj Gori. Takođe, uspješna saradnja ogleda se kako kroz projekte, kao što je JICA (Japanska državna agencija za međunarodnu saradnju), tako i kroz brojne donacije koje je Ambasada Japana do sada upućivala različitim opštinama u Crnoj Gori, a veći dio njih se odnosio na pomoć pri obradi i čuvanju otpada, što je svakako značajan doprinos u očuvanju životne sredine.
- Potpisivanje ugovora o ovim vrijednim donacijama je još jedna potvrda uspješne saradnje Crne Gore i Japana - zaključio je ministar.

Tag: stari-grad-bar

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Vujović: Više od 1,47 miliona eura za angažovanje saradnika na poslovima koje nije mogao realizovati kadar MKM; Lalović Bojanić: To je bila partijska akcija

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

CGO: Jutjub kanal CANU novi, ali nedovoljan korak ka transparentnosti

DPS Kotor: Jokić se očajnički pere od toga što krši zakon i uzurpira funkciju

Ćulafić: Svako ulaganje značajno za očuvanje prirode je korak naprijed

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO